Objavljeno u NN 18/15 od 18.02.2015.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI I INTEROPERABILNOSTI ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 6. veljače 2015. godine.

Klasa: 011-01/15-01/08

Urbroj: 71-05-03/1-15-2

Zagreb, 11. veljače 2015.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI I INTEROPERABILNOSTI ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA

Članak 1.

U Zakonu o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (»Narodne novine«, br. 82/13.) u članku 2. točki a) iza podstavka 3. dodaje se podstavak 4. koji glasi:

»– Direktiva Komisije 2014/88/EU оd 9. srpnja 2014. o izmjeni Direktive 2004/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa zajedničkim sigurnosnim pokazateljima i zajedničkim metodama izračunavanja troškova nesreće (Tekst značajan za EGP) (SL L 201, 10. 7. 2014.);«.

U točki b) iza podstavka 4. dodaje se podstavak 5. koji glasi:

»– Direktiva Komisije 2014/38/EU оd 10. ožujka 2014. o izmjeni Priloga III. Direktivi 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zagađenja bukom (Tekst značajan za EGP) (SL L 70, 11. 3. 2014.);«.

Članak 2.

U članku 4. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Ovaj Zakon se ne primjenjuje na:

– tramvaje i druge sustave lake željeznice,

– željezničku infrastrukturu u privatnom vlasništvu koju isključivo koristi njezin vlasnik za vlastiti prijevoz tereta i vozila koja se isključivo koriste na takvoj infrastrukturi te na strojovođe koji upravljaju tim vozilima.«.

Članak 3.

U članku 7. točki 13. riječi: »obnova infrastrukturnih pdosustava« zamjenjuju se riječima: »obnova infrastrukturnih podsustava«.

Točka 30. mijenja se i glasi:

»30. Upravitelj infrastrukture: pravna osoba odgovorna za upravljanje, građenje, obnovu i održavanje željezničke infrastrukture te za organizaciju i regulaciju željezničkog prometa, obavljanje djelatnosti upravljanja infrastrukturom na željezničkoj mreži ili dijelu željezničke mreže može se dodijeliti različitim pravnim osobama;«.

Točka 37. mijenja se i glasi

»37. Željeznički prijevoznik: pravna osoba koja ima dozvolu za obavljanje usluga u željezničkom prijevozu izdanu od nadležnog tijela i čija je glavna djelatnost obavljanje usluga željezničkog prijevoza putnika i/ili tereta te svaka druga pravna osoba čija je jedna od djelatnosti obavljanje usluga prijevoza putnika i/ili tereta željeznicom, pod uvjetom da te pravne osobe osiguravaju vuču vlakova; to također uključuje i pravnu osobu koja obavlja samo vuču vlakova;«.

Članak 4.

U članku 9. stavku 3. točki c) riječ: »posustava« zamjenjuje se riječju: »podsustava«.

Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

»(7) Upravni nadzor nad Agencijom obavlja Ministarstvo.«.

Članak 5.

U članku 14. stavku 4. iza riječi: »protiv gospodarstva,« dodaju se riječi: »protiv okoliša, protiv opće sigurnosti,«.

Članak 6.

Članak 16. mijenja se i glasi:

»(1) Stručne poslove u okviru rada i poslovanja Agencije obavljaju zaposlenici Agencije, čiji se pravni položaj, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, plaće i druga pitanja u vezi s radnim odnosom uređuju Statutom Agencije i drugim općim aktima Agencije u skladu s općim propisima o radu i propisima kojim se uređuju plaće u javnim službama.

(2) Na pravni status zaposlenika Agencije primjenjuju se opći propisi o radu, a na plaće zaposlenika Agencije primjenjuju se propisi o plaćama u javnim službama.

(3) Sredstva za obavljanje djelatnosti Agencije iz članka 9. ovoga Zakona osiguravaju se iz državnog proračuna.

(4) Agencija može stjecati sredstva i iz drugih izvora (donacije, fondovi i sl.) sukladno propisima, pod uvjetom da se time ne narušava njezina neovisnost u radu.

(5) Agencija vodi poslovne knjige i sastavlja financijske izvještaje, sukladno propisima za proračunsko računovodstvo.

(6) Agencija svoju djelatnost ne obavlja radi stjecanja dobiti.

(7) Visina pristojbi za obavljanje poslova iz nadležnosti Agencije iz članka 9. stavka 3. i stavka 4. ovoga Zakona propisuje se posebnim propisom kojim se uređuju upravne pristojbe.

(8) Pristojbe iz stavka 7. ovoga članka uplaćene izravno na propisani račun za spise i radnje Agencije prihod su državnog proračuna.

(9) Statutom Agencije određuju se ograničenja glede stjecanja, opterećivanja i otuđivanja nekretnina i druge imovine Agencije, kao i vrijednost pravnih poslova za koje je potrebna suglasnost Vlade.

(10) Agencija odgovara za obveze cijelom svojom imovinom, a Republika Hrvatska solidarno i neograničeno odgovara za obveze Agencije.«.

Članak 7.

Članak 17. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija do 30. rujna svake godine podnosi Vladi godišnje izvješće o svom radu u prethodnoj godini, uključujući i financijsko izvješće.

(2) Agencija svake godine javno objavljuje godišnje izvješće o svojim aktivnostima iz prethodne godine te ga najkasnije do 30. rujna podnosi Europskoj agenciji za željeznice. Izvješće sadržava podatke o:

– razvoju sigurnosti željezničkog sustava, uključujući podatke o zajedničkim sigurnosnim pokazateljima, objedinjene na razini Republike Hrvatske;

– bitnim promjenama hrvatskog zakonodavstva koje se odnosi na sigurnost željezničkog sustava;

– razvoju u obavljanju poslova vezanih uz potvrde i uvjerenja o sigurnosti;

– rezultatima i iskustvima provođenja nadzora nad upraviteljem infrastrukture i željezničkim prijevoznicima;

– odstupanjima koja su usvojena u skladu s člankom 65. stavkom 4. ovoga Zakona.«.

Članak 8.

U članku 18. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»(1) Upravitelji infrastrukture i željeznički prijevoznici, u okviru svoje djelatnosti, odgovorni su za sigurnost željezničkog sustava i za upravljanje povezanim rizicima.

(2) Upravitelji infrastrukture i željeznički prijevoznici, po potrebi međusobno surađujući, moraju provoditi mjere prijeko potrebne za upravljanje rizicima, primjenjivati nacionalna sigurnosna pravila te uspostaviti sustav upravljanja sigurnošću u skladu s ovim Zakonom.«.

Članak 9.

U članku 23. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Sustav upravljanja sigurnošću mora osigurati upravljanje svim rizicima povezanim s obavljanjem djelatnosti upravitelja infrastrukture ili željezničkog prijevoznika, uključujući održavanje, nabavu materijala, projektiranje i vanjsko ugovaranje (održavanja i ostalog).«.

Članak 10.

U članku 27. iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

»(7) S potvrdom o sigurnosti željeznički prijevoznik dokazuje da je uspostavio sustav upravljanja sigurnošću i da ispunjava zahtjeve utvrđene u TSI-jevima, u ostalim odgovarajućim propisima Europske unije i u nacionalnim sigurnosnim pravilima s ciljem upravljanja rizicima i obavljanja usluga sigurnog prijevoza na željezničkoj mreži.«.

Članak 11.

U članku 29. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Imatelj potvrde o sigurnosti mora bez odgađanja obavijestiti Agenciju o svim većim izmjenama uvjeta bilo kojeg dijela potvrde o sigurnosti.«.

Članak 12.

U članku 43. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik u Europskoj uniji sastavlja »EZ« izjavu o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu, uz koju prilaže »EZ« potvrdu o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu.«.

Članak 13.

U članku 45. stavku 3. točka a) mijenja se i glasi:

»a) kada Agencija ustanovi da je »EZ« izjava o sukladnosti nepropisno sastavljena, ona od proizvođača ili njegovog ovlaštenog predstavnika s poslovnim nastanom u Europskoj uniji zahtijeva da iznova uspostavi sukladnost interoperabilnog sastavnog dijela i da se pridržava odredaba ovoga Zakona;«.

Članak 14.

U članku 55. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Vozilo s vlastitim pogonom koje prometuje na željezničkoj pruzi ili pružnoj dionici opremljenoj pružnim uređajima za automatsku zaštitu vlaka (autostop uređajima) mora biti opremljeno kompatibilnim uređajem za automatsku zaštitu vlaka na vozilu.«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Na željezničkim prugama dozvoljeno je prometovati samo vozilima koja imaju odobrenje za puštanje u uporabu koje izdaje Agencija, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.«.

Stavak 9. mijenja se i glasi:

»(9) Odobrenje za puštanje u uporabu vozila koje je izdano u jednoj od država članica Europske unije priznaje se u Republici Hrvatskoj, ne dovodeći u pitanje potrebu izdavanja dodatnog odobrenja za puštanje u uporabu vozila koja su sukladna s TSI-jevima i koja će prometovati na željezničkim prugama koje nisu sukladne s TSI-jevima ili pod uvjetima utvrđenim u odgovarajućim TSI-jevima ili potrebu izdavanja dodatnog odobrenja za puštanje u uporabu vozila koja nisu sukladna s TSI-jevima.«.

Članak 15.

U članku 56. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Kada Agencija utvrdi da vozilo ne ispunjava uvjete za izdavanje odobrenja za puštanje u uporabu, o tome će obavijestiti podnositelja zahtjeva koji može zatražiti preispitivanje takve odluke zbog primjereno utemeljenih razloga u roku 30 dana od primitka obavijesti, a o čemu će Agencija donijeti odluku u roku idućih 60 dana.«.

Članak 16.

U članku 57. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Postupak izdavanja prvog odobrenja za puštanje u uporabu vozila sukladnih s TSI-jevima primjenjuje se na vozila koja su u trenutku puštanja u uporabu u skladu sa svim odgovarajućim TSI-jevima koji su na snazi u trenutku početka uporabe, pod uvjetom da je većina osnovnih zahtjeva utvrđena u tim TSI-jevima te da je odgovarajući TSI za željeznička vozila stupio na snagu i da se primjenjuje.«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Ako vozilo ima sve potrebne »EZ« izjave o provjeri, Agencija u postupku izdavanja odobrenja za puštanje u uporabu provjerava samo kriterije koje se odnose na:

– tehničku kompatibilnost između pojedinih podsustava vozila i njihovu sigurnosnu integraciju,

– tehničku kompatibilnost između vozila i željezničke infrastrukture na kojoj će vozilo prometovati,

– nacionalna pravila koja se primjenjuju na otvorena pitanja u TSI-ju i

– nacionalna pravila koja se primjenjuju za posebne slučajeve koji su utvrđeni u pojedinim TSI-jevima.«.

Članak 17.

U članku 58. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) U slučaju vozila koja su puštena u uporabu u drugoj državi članici Europske unije u postupku izdavanja prvog odobrenja za puštanje u uporabu vozila sukladnih s TSI-jevima, a koja će prometovati na željezničkim prugama Republike Hrvatske i koja nisu obuhvaćena stavkom 1. ovoga članka, Agencija će izdati dodatno odobrenje za uporabu. U tom se slučaju primjenjuje postupak u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.«.

U stavku 3. podstavak 1. mijenja se i glasi:

»– pisani dokaz da je vozilo u drugoj državi članici Europske unije dobilo odobrenje za puštanje u uporabu u skladu s postupkom izdavanja prvog odobrenja za puštanje u uporabu vozila sukladnih TSI-jima;«.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Agencija može zatražiti dodatne informacije, provedbu analiza rizika prema zajedničkim sigurnosnim metodama vrednovanja i procjene rizika u skladu s izravno primjenjivim propisima Europske unije ili, za potrebe utvrđivanja kriterija iz stavka 4. ovoga članka, ispitivanja na mreži. Nakon donošenja referentnog dokumenta koji će unakrsno upućivati na sva nacionalna pravila koje države članice Europske unije primjenjuju kod izdavanja odobrenja za puštanje vozila u uporabu, Agencija može provesti takvu provjeru samo na temelju nacionalnih pravila koja se odnose na skupinu B ili C iz tog dokumenta.«.

Članak 18.

U članku 59. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Postupak izdavanja prvog odobrenja za puštanje u uporabu vozila koja nisu sukladna s TSI-jevima primjenjuje se na vozila koja u trenutku puštanja u uporabu nisu u skladu sa svim odgovarajućim važećim TSI-jevima i na vozila koja podliježu odstupanjima ili ako znatan dio osnovnih zahtjeva nije utvrđen u jednom ili više TSI-ja.«.

Članak 19.

U članku 60. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Za vozilo koje ima odobrenje za puštanje u uporabu izdano u državi članici Europske unije u skladu s postupkom izdavanja prvog odobrenja za puštanje u uporabu vozila koja nisu sukladna s TSI-jevima Agencija izdaje dodatno odobrenje.«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Agencija može dovesti u pitanje podatke iz stavka 2. točke a) i točke b) ovoga članka samo ako utvrdi postojanje znatnog rizika za sigurnost željezničkog sustava, ne dovodeći u pitanje odredbe članka 46. stavka 6. i članka 48. stavka 9. ovoga Zakona.«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Nakon donošenja referentnog dokumenta koji će unakrsno upućivati na sva nacionalna pravila koje države članice Europske unije primjenjuju kod izdavanja odobrenja za puštanje vozila u uporabu Agencija se ne može pozivati na pravila iz skupine A iz tog dokumenta.«.

Članak 20.

Članak 61. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija može izdati odobrenje za tip vozila.

(2) Tip vozila je vozilo koji odgovara osnovnim projektiranim svojstvima vozila koja su obuhvaćena jedinstvenom potvrdom o pregledu tipa utvrđenom u odgovarajućem modulu iz Odluke 2010/713/EU sa svim naknadnim izmjenama.

(3) Odobrenje za puštanje u uporabu jednog vozila smatra se odobrenjem za tip vozila.

(4) Vozilo koje odgovara tipu odobrenom u Republici Hrvatskoj Agencija će odobriti na temelju izjave o sukladnosti s tipom koju daje podnositelj zahtjeva, a bez dodatnih provjera tehničke dokumentacije.

(5) U slučaju promjene odredbi TSI-ja i nacionalnih pravila na temelju kojih je odobren tip vozila Agencija će odlučiti o potrebi izdavanja novog odobrenja za tip vozila.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka Agencija može provjeravati samo kriterije koji se odnose na izmijenjena pravila.

(7) Izdavanje novog odobrenja za tip vozila iz stavka 5. ovoga članka ne utječe na valjanost odobrenja za puštanje u uporabu vozila izdanog na temelju prethodnog odobrenog tipa vozila.

(8) Izjava o sukladnosti s odobrenim tipom vozila daje se na obrascu propisanom Uredbom Vijeća EU br. 201/2011 sa svim naknadnim izmjenama:

– za vozilo sukladno s TSI-jevima, u skladu s postupcima provjere navedenim u odgovarajućim TSI-jevima;

– za vozilo koje nije sukladno s TSI-jevima, u skladu s postupcima provjere opisanim u odgovarajućem modulu utvrđenom u Odluci 2010/713/EU sa svim naknadnim izmjenama.

(9) Agencija surađuje s ostalim tijelima nadležnim za sigurnost u slučaju kada podnositelj zahtjeva istodobno zatraži odobrenje za tip vozila u više država članica Europske unije, s ciljem pojednostavljenja i ubrzanja postupka.

(10) Odobrenja za tip vozila registriraju se u Europskom registru odobrenih tipova vozila.«.

Članak 21.

U članku 63. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Svako vozilo koje se pušta u uporabu u željezničkom sustavu Europske unije mora biti označeno jedinstvenim brojem vozila (EVN – engl. European vehicle number), koji se dodjeljuje pri izdavanju prvog odobrenja za uporabu.«.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Podnositelj zahtjeva za izdavanje prvog odobrenja za puštanje u uporabu vozila odgovoran je za označavanje tog vozila jedinstvenim brojem vozila koji mu je dodijeljen.«.

Članak 22.

U članku 68. stavku 1. podstavak 2. mijenja se i glasi:

»– stručnu osposobljenost svih radnika te da je ugovoreno vanjsko osoblje stručno osposobljeno što se dokazuje odgovarajućom ispravom,«.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Ako se radovi izvode na željezničkoj pruzi otvorenoj za redovan željeznički promet, upravitelj infrastrukture uz uvjete iz stavka 1. ovoga članka mora odrediti i osigurati privremene uvjete i način za sigurno odvijanje željezničkog prometa i s njima upoznati sve željezničke prijevoznike, kao i sve korisnike željezničkog prijevoza.«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Ako radovi iz stavka 2. ovoga članka utječu na odvijanje željezničkog prometa, potrebno je pribaviti prometno-tehnološki elaborat organizacije prometa vlakova za vrijeme izvođenja radova izrađenog od strane ovlaštenog inženjera tehnologije prometa i transporta, strukovnog razreda inženjera željezničkog prometa.«.

Članak 23.

Članak 75. mijenja se i glasi:

»(1) Upravitelj infrastrukture odgovoran je za vjerodostojnost podataka i njihov unos u registar infrastrukture u skladu s Provedbenom Odlukom Komisije 2014/880/EU sa svim naknadnim izmjenama.

(2) Upravitelj infrastrukture dostavlja Ministarstvu i Agenciji redovita izvješća o napretku provedbe registra infrastrukture koja se u skladu s Provedbenom Odlukom Komisije 2014/880/EU dostavljaju Europskoj agenciji za željeznice.

(3) Nacrt nacionalnog plana i provedba obveza iz Provedbene Odluke Komisije 2014/880/EU određuju se odlukom koju donosi ministar.«.

Članak 24.

U članku 81. stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Upravitelj infrastrukture mora pouzdano i pravodobno signalnim znacima ili na drugi propisani način obavijestiti strojovođe o svim iznimnim prilikama i postupcima (smanjivanje brzine, neispravnost signalizacije, neispravnost uređaja za osiguravanje željezničko-cestovnih prijelaza, ulazak na zauzeti kolosijek i slično).«.

Članak 25.

U članku 82. stavku 3. podstavak 4. mijenja se i glasi:

»– na novosagrađenom križanju postojeće glavne (koridorske) željezničke pruge za međunarodni promet i ceste,«.

Članak 26.

U članku 83. stavak 7. mijenja se i glasi:

»(7) Način osiguravanja ŽCP-a mora biti usklađen s promjenama nastalim uslijed modernizacije željezničke pruge ili prekategorizacije ceste ili željezničke pruge, kao i s promjenama nastalim uslijed izgradnje nove ili rekonstrukcije postojeće ceste koja se križa s prugom na području postojećega ŽCP-a.«.

Članak 27.

U članku 103. stavku 8. riječ: »narediti« zamjenjuje se riječju: »zahtijevati«.

Članak 28.

U članku 110. stavku 2. riječi: »otkaze u radu« zamjenjuju se riječju: »neispravnosti«.

Članak 29.

U članku 112. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture i, kada je to primjereno, Agencija moraju obavijestiti Istražno tijelo o ozbiljnim nesrećama, nesrećama i incidentima odmah po saznanju o istima.«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Istražno tijelo mora biti sposobno poduzeti pripremne radnje kako bi istraživanje moglo započeti najkasnije u roku od tjedan dana po saznanju o ozbiljnoj nesreći, nesreći ili incidentu.«.

Članak 30.

Članak 113. mijenja se i glasi:

»(1) Nadležna tijela u okviru svojih ovlasti, upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik i ostale stranke koje su povezane s nesrećom ili incidentom, moraju Istražnom tijelu omogućiti nesmetan rad, a naročito u što kraćem roku omogućiti:

– pristup mjestu nesreće ili incidenata i vozilima, odnosno željezničkoj infrastrukturi;

– pravo na prikupljanje dokaza i nadzirano uklanjanje oštećenih vozila i dijelova željezničke infrastrukture za potrebe ispitivanja ili analize;

– pristup sadržajima uređaja za automatsko bilježenje podataka u vozilima i opreme za snimanje govornih poruka te registracije rada signalno-sigurnosne i prometno-upravljačke opreme;

– pristup rezultatima obdukcije tijela žrtava;

– pristup rezultatima ispitivanja osoblja vlaka i drugog željezničkog osoblja uključenog u nesreću ili incident;

– ispitivanje uključenog željezničkog osoblja i drugih svjedoka;

– pristup svim odgovarajućim informacijama ili snimkama koje posjeduju upravitelj infrastrukture, uključeni željeznički prijevoznik i Agencija;

– pristup svoj potrebnoj dokumentaciji koju posjeduju upravitelj infrastrukture, uključeni željeznički prijevoznici i Agencija.

(2) S ciljem potpunog razdvajanja istraživanja koje provodi Istražno tijelo od istraga koju provode nadležna tijela u okviru svojih ovlasti sukladno posebnim propisima, sporazumno će se utvrditi načela postupanja, prava, dužnosti i ovlasti Istražnog tijela i pripadnika nadležnih tijela, a posebno neposredan, slobodan i neometan pristup mjestu nesreće, načini osiguranja dokaza i pristupa dokazima, načini početnog i tekućeg izvještavanja o tijeku svakog pojedinog postupka, način razmjene informacija, određivanje zaštite tajnosti podataka, pristup klasificiranim podacima, način izvješćivanja javnosti i način rješavanja sporova.

(3) Istraživanje koje provodi Istražno tijelo provodi se neovisno o prekršajnom ili kaznenom postupku.

(4) Istraživanje se provodi što je moguće otvorenije, tako da se svim uključenim strankama omogući da budu saslušani i da im se omogući pristup rezultatima istraživanja.

(5) Sve stranke koje su na bilo koji način povezane s nesrećom ili incidentom (upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznici, Agencija, žrtve i članovi njihove uže obitelji, vlasnici oštećene imovine, proizvođači, hitne službe i predstavnici osoblja i korisnika) moraju se redovito obavješćivati o istraživanju i njegovom tijeku te, ako je to izvedivo, mora im se omogućiti davanje mišljenja i iznošenje stajališta u vezi s istraživanjem te omogućiti komentiranje u vezi s podacima u nacrtima izvještaja.

(6) Istražno tijelo mora završiti istraživanje na mjestu nesreće ili incidenata u najkraćem mogućem roku kako bi upravitelj infrastrukture mogao što prije popraviti oštećenu željezničku infrastrukturu i uspostaviti redoviti željeznički promet.«.

Članak 31.

U članku 115. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»(1) Istraživanje ozbiljnih nesreća, nesreća i incidenata iz članka 11. stavka 1. i stavka 2. ovoga Zakona predmet je izvješća koje je primjereno vrsti i ozbiljnosti nesreće ili incidenata i značaju zaključaka istraživanja.

(2) U izvješću se navode ciljevi istraživanja iz članka 111. stavka 1. ovoga Zakona i, kada je to primjereno, sigurnosne preporuke.«.

Članak 32.

U članku 119. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) O provedenom istraživanju ozbiljne nesreće, nesreće ili incidenta upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik dužni su u najkraćem mogućem vremenu, a najkasnije u roku šest mjeseci nakon ozbiljne nesreće ili nesreće, odnosno u roku tri mjeseca nakon incidenta, dostaviti Istražnom tijelu izvješće i analizu iz stavka 2. ovoga članka.«.

Stavci 4., 5., 6., 7., 8. i 9. brišu se.

Članak 33.

U članku 128. stavku 1. točka 15. mijenja se i glasi:

»15. upravitelj infrastrukture ako svakom vlaku koji prometuje željezničkim prugama ne osigura slobodan vozni put za sigurnu vožnju ili ako pouzdano i pravodobno signalnim znacima ili na drugi propisani način ne obavijesti strojovođe o svim iznimnim prilikama i postupcima (članak 81. stavak 2. i stavak 5.);«.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Novčanom kaznom od 25.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. pružatelj usluga osposobljavanja, uključujući željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture, ako strojovođama i izvršnim radnicima ne odobri pristup, dostavu i presliku svih isprava koje svjedoče o njihovom obrazovanju, općoj i stručnoj osposobljenosti te radnom iskustvu (članak 33. stavak 6.);

2. upravitelj infrastrukture ako po isteku vremena trajanja pokusne pružne dionice ne ukloni strukturne podsustave ili njihove dijelove koji su predmet ispitivanja, a za koje nije pokrenut postupak izdavanja odobrenja za puštanje u uporabu (članak 54. stavak 3.);

3. podnositelj zahtjeva koji bez posebnog odobrenja Agencije koristi povijesna vozila, vozila s turističkom namjenom, novo proizvedena ili modernizirana vozila koja nisu namijenjena za uporabu na području Republike Hrvatske (članak 62. stavak 1.);

4. upravitelj infrastrukture ako izvodi radove na željezničkoj pruzi suprotno odredbama ovoga Zakona (članak 68.);

5. pravna osoba koja gradi, postavlja ili sadi u zaštitnom pružnom i infrastrukturnom pojasu suprotno odredbama ovoga Zakona (članak 71. stavci 1. i 2.);

6. upravitelj infrastrukture ako u službenim mjestima na postojećoj željezničkoj pruzi koja nisu opremljena propisanim signalima ili uređajima za automatsku zaštitu vlaka (autostop uređaj) ne ograniči najveću dopuštenu brzinu na njima i na pripadajućim pružnim dionicama (članak 80. stavak 3.);

7. upravitelj infrastrukture ako po potrebi na željezničkoj pruzi ne označi privremene zabrane, ograničenja, obveze, obavijesti i upozorenja te ih ne ukloni čim prestanu razlozi za njihovu uporabu (članak 80. stavak 8.);

8. upravitelj infrastrukture ako na željezničkoj pruzi ispred ŽCP-a ili PP-a koji je osiguran propisanom preglednošću na željezničku prugu ne postaviti propisanu signalnu oznaku za davanje obavijesti strojovođi o približavanju takvom prijelazu (članak 85. stavci 2. i 3.);

9. upravitelj infrastrukture ako na cesti koja prelazi preko elektrificirane željezničke pruge na propisanoj udaljenosti s obiju strana ŽCP-a ne postavi zaštitne zapreke koje ograničavaju prolazak cestovnih vozila čija visina zajedno s teretom premašuje propisanu najveću dopuštenu visinu (članak 86. stavci 1., 2. i 3.);

10. željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture ako izvršni radnik kojeg zapošljava nema najmanje 18 godina života i ako ne ispunjava zahtjeve u pogledu zdravstvenih uvjeta i stručne osposobljenosti za samostalno obavljanje poslova (članak 90. stavak 1.);

11. željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture ako pri zapošljavanju izvršnog radnika ne uzme u obzir njegovo prethodno stručno osposobljavanje, obrazovanje i radno iskustvo (članak 90. stavak 2.);

12. željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture ako se ne pridržava odredbi ovoga Zakona koje se odnose na radno vrijeme izvršnog radnika (članak 94. stavci 1., 2., 3. i 4.);

13. željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture ako ne uspostavi sustav nadzora strojovođa (članak 103. stavak 2.);

14. željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture ako odmah ne poduzmu potrebne mjere, ako rezultati nadzora dovedu u pitanje radnu sposobnost strojovođe i nastavak važenja njegove dozvole ili potvrde (članak 103. stavak 3.);

15. željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture ako ne održava unutarnji red u skladu s odredbama ovoga Zakona (članak 120. stavak 7.);

16. pravna osoba ako ne poštuje odredbe o zaštiti željezničke infrastrukture i vozila (članak 121.);

17. željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture te druge pravne i fizičke osobe koje podliježu inspekcijskom nadzoru prema ovom Zakonu ako željezničkom inspektoru ne omoguće i osiguraju nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora (članak 125. stavak 1.);

18. željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture te druge pravne i fizičke osobe koje podliježu inspekcijskom nadzoru prema ovom Zakonu ako željezničkom inspektoru ne osiguraju potrebne dozvole za vožnju u vozilima i dozvole (propusnice) koje omogućuju nesmetan pristup svim objektima inspekcijskoga nadzora (članak 125. stavak 2.).«.

Članak 34.

U članku 133. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Usklađivanje ŽCP-a na nerazvrstanim cestama s odredbom članka 85. stavka 1. ovoga Zakona mora se obaviti prilikom prve modernizacije željezničke pruge, a najkasnije do 31. prosinca 2020.«.

Članak 35.

Članak 134. mijenja se i glasi:

»Vozilo s vlastitim pogonom koje nije opremljeno uređajem za automatsku zaštitu vlaka (autostop uređajem) i koje iznimno prometuje na željezničkoj pruzi ili pružnoj dionici opremljenoj pružnim uređajima za automatsku zaštitu vlaka mora se opremiti tim uređajem nakon prve modernizacije ili obnove, a najkasnije do 1. srpnja 2017.«.

Članak 36.

Članak 136. briše se.

Članak 37.

U članku 137. stavci 2., 3., 4. i 5. brišu se.

Članak 38.

Članak 138. briše se.

Članak 39.

Članak 139. mijenja se i glasi:

»(1) Ministar će pravilnike iz članka 48. stavka 12., članka 55. stavka 12., članka 63. stavka 6., članka 64. stavka 6., članka 64. stavka 7., članka 67. stavka 6., članka 67. stavka 7., članka 71. stavka 3., članka 72. stavka 4., članka 76. stavka 7., članka 78. stavka 4., članka 78. stavka 6., članka 80. stavka 9., članka 82. stavka 6., članka 83. stavka 10., članka 84. stavka 3., članka 89. stavka 2., članka 91. stavka 6., članka 92. stavka 5., članka 94. stavka 4., članka 121. stavka 10. i članka 123. stavka 2. ovoga Zakona donijeti najkasnije u roku pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi i odgovarajuće se primjenjuju podzakonski propisi doneseni na temelju Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu (»Narodne novine«, br. 40/07. i 61/11.) osim odredbi koje su suprotne odredbama ovoga Zakona, odredbama propisa kojim se uređuje željeznica i izravno primjenjivim propisima Europske unije.

(3) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona, osim odredbi koje su suprotne ovom Zakonu i izravno primjenjivim propisima Europske unije, ostaju na snazi i odgovarajuće se primjenjuju sljedeći podzakonski propisi:

– Pravilnik o posebnim zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati željeznički radnici koji neposredno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa (Zakon o preuzimanju zakona iz oblasti prometa i veza koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni, »Narodne novine«, br. 53/91.),

– Pravilnik o načinu i postupku utvrđivanja prisutnosti alkohola u organizmu djelatnika koji neposredno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa (»Narodne novine«, br. 98/03.).«.

Članak 40.

U Prilogu 2. u točki 1.4. podtočka 1.4.4. mijenja se i glasi:

»1.4.4. Projektiranje i rad željezničkog sustava ne smije dovesti do nedopuštene razine emisije buke koju on proizvede:

– u područjima blizu željezničke infrastrukture koja je određena propisom kojim se uređuje željeznica i

– u upravljačnici.«.

Članak 41.

Prilog 3. »Zajednički sigurnosni pokazatelji« zamjenjuje se Prilogom A. koji je sastavni dio ovoga Zakona.

Članak 42.

Dodatak Prilogu 3. »Zajedničke definicije za CSI-jeve i metode izračunavanja gospodarskog učinka nesreća« zamjenjuje se Prilogom B. koji je sastavni dio ovoga Zakona.

Članak 43.

Agencija je dužna u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona.

Članak 44.

Željeznički prijevoznici koji nemaju potvrdu o sigurnosti dužni su zahtjev za izdavanje potvrde o sigurnosti podnijeti najkasnije do 1. srpnja 2015.

Članak 45.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/14-01/187

Zagreb, 6. veljače 2015.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, v. r.

PRILOG A.

»PRILOG 3.

ZAJEDNIČKI SIGURNOSNI POKAZATELJI

Agencija svake godine izvješćuje o zajedničkim sigurnosnim pokazateljima (CSI-jevima).

Ako se podnose pokazatelji koji se odnose na mreže koje su funkcionalno odvojene od ostatka željezničkog sustava i namijenjene samo za odvijanje lokalnog, gradskog ili prigradskog putničkog prometa, kao i željezničke prijevoznike koji djeluju isključivo na ovim mrežama, njih treba prikazati odvojeno.

Ako se nakon podnošenja izvješća utvrde nove činjenice ili pogreške, Agencija će prvom odgovarajućom prilikom, a najkasnije u sljedećem godišnjem izvješću, izmijeniti ili ispraviti pokazatelje za određenu godinu.

Zajedničke definicije za CSI-jeve i metode izračunavanja gospodarskog učinka nesreća navedene su u Dodatku Priloga 3.

1. Pokazatelji koji se odnose na nesreće

1.1. Ukupan i relativan broj (prema vlak-kilometrima) značajnih nesreća i raščlamba na sljedeće vrste nesreća:

– sudar vlaka sa željezničkim vozilom,

– sudar vlaka s preprekom unutar slobodnog profila,

– iskliznuće vlaka,

– nesreća na željezničko-cestovnom prijelazu, uključujući nesreću u kojoj sudjeluju pješaci na željezničko-cestovnom prijelazu te dodatna raščlamba za pet vrsta željezničko-cestovnih prijelaza definiranih u točki 6.2.,

– nesreća osoba koje uključuju željezničko vozilo u pokretu, osim samoubojstava i pokušaja samoubojstva,

– požar u željezničkom vozilu,

– ostalo.

O svakoj se značajnoj nesreći izvješćuje prema vrsti primarne nesreće, čak i ako su posljedice sekundarne nesreće ozbiljnije (npr. požar nakon iskliznuća vlaka).

1.2. Ukupan i relativan broj (prema vlak-kilometrima) teško ozlijeđenih i smrtno stradalih osoba prema vrsti nesreće, podijeljen u sljedeće kategorije:

– putnici (također u odnosu na ukupan broj putničkih kilometara i putničkih vlak-kilometara),

– zaposlenici ili izvođači,

– korisnici željezničko-cestovnih prijelaza,

– neovlaštene osobe,

– druge osobe na peronu,

– druge osobe izvan perona.

2. Pokazatelji koji se odnose na opasne tvari

Ukupan i relativan broj (prema vlak-kilometrima) nesreća kod željezničkog prijevoza opasnih tvari, podijeljen na sljedeće kategorije:

– nesreće u kojima sudjeluje najmanje jedno željezničko vozilo koje prevozi opasne tvari, kako je definirano u Dodatku Priloga 3.,

– broj takvih nesreća u kojima je došlo do ispuštanja opasnih tvari.

3. Pokazatelji koji se odnose na samoubojstva

Ukupan i relativan broj (prema vlak-kilometrima) samoubojstava i pokušaja samoubojstva.

4. Pokazatelji koji se odnose na pretkazivače nesreća

Ukupan i relativan broj (prema vlak-kilometrima) pretkazivača nesreća i raščlamba na sljedeće vrste pretkazivača:

– puknuće tračnice,

– izbacivanja i druge deformacije kolosijeka,

– ispad signalizacije u nesigurno stanje,

– prolazak pokraj signala kojim se zabranjuje daljnja vožnja uz prolazak opasne točke,

– prolazak pokraj signala kojim se zabranjuje daljnja vožnja bez prolaska opasne točke,

– puknut kotač na željezničkom vozilu u prometu,

– puknuta osovina na željezničkom vozilu u prometu.

Potrebno je izvijestiti o svim pretkazivačima nesreća, kako o onima koji za posljedicu imaju nesreću, tako i o onima koji je nemaju. (O pretkazivačima koji za posljedicu imaju značajnu nesreću izvješćuje se i prema pokazateljima koji se odnose na pretkazivače; o pretkazivačima koji za posljedicu nemaju značajnu nesreću izvješćuje se samo prema pokazateljima koji se odnose na pretkazivače.).

5. Pokazatelji za izračunavanje gospodarskog učinka nesreća

Ukupno u eurima i relativno (prema vlak-kilometrima):

– broj smrtno stradalih osoba i teških ozljeda pomnožen s vrijednošću sprečavanja stradavanja (VPC – engl. Value of Preventing a Casualty),

– troškovi štete po okoliš,

– troškovi materijalne štete na željezničkim vozilima ili infrastrukturi,

– troškovi kašnjenja kao posljedice nesreća.

Agencija izvješćuje o gospodarskom učinku značajnih nesreća.

VPC je vrijednost koju društvo pripisuje sprečavanju stradavanja i kao takva nije referentna u slučaju nadoknade štete između sudionika u nesrećama.

6. Pokazatelji koji se odnose na tehničku sigurnost infrastrukture i njezinu provedbu

6.1. Postotak pruga koje imaju sustave za zaštitu vlakova (TPS – engl. Train Protection Systems) u radu i postotak vlak-kilometara gdje se koriste ugrađeni TPS-ovi, ako ti sustavi pružaju:

– upozorenje,

– upozorenje i automatsko zaustavljanje,

– upozorenje i automatsko zaustavljanje i nepostojani nadzor brzine,

– upozorenje i automatsko zaustavljanje i postojani nadzor brzine.

6.2. Broj željezničko-cestovnih prijelaza (ukupan, po kilometru pruge i kolosiječnom kilometru) prema sljedećih pet vrsta:

(a) pasivni (nezaštićeni) željezničko-cestovni prijelaz,

(b) aktivni (zaštićeni) željezničko-cestovni prijelaz:

i. ručni,

ii. automatski s upozorenjem korisnika,

iii. automatski sa zaštitom korisnika,

iv. sa zaštitom pruge.«.

PRILOG B.

»DODATAK PRILOGU 3.

ZAJEDNIČKE DEFINICIJE ZA CSI-jeve I METODE IZRAČUNAVANJA GOSPODARSKOG UČINKA NESREĆA

1. Pokazatelji koji se odnose na nesreće

1.1. »značajna nesreća« znači svaka nesreća u kojoj sudjeluje najmanje jedno željezničko vozilo u pokretu, a koja za posljedicu ima najmanje jednu smrtno stradalu ili teško ozlijeđenu osobu, ili znatnu štetu na željezničkim vozilima, tračnicama, drugim postrojenjima ili u okolišu, ili velike smetnje u prometu, osim nesreća u radionicama, skladištima i spremištima;

1.2. »znatna šteta na željezničkim vozilima, tračnicama, drugim postrojenjima ili u okolišu« znači šteta koja odgovara iznosu od 150.000 eura ili više;

1.3. »velike smetnje u prometu« znači obustavljanje usluga prijevoza vlakom na glavnoj željezničkoj pruzi u trajanju od šest sati ili dulje;

1.4. »vlak« znači jedno ili više željezničkih vozila koje vuče jedna ili više lokomotiva ili motornih vagona ili jedan motorni vagon koji vozi sam, pod određenim brojem ili posebnom oznakom, od određene početne točke do određene završne točke, uključujući vučno vozilo, odnosno lokomotivu koja vozi sama;

1.5. »sudar vlaka sa željezničkim vozilom« znači udar dijela jednog vlaka u prednji, stražnji ili bočni dio drugog vlaka, željezničkog vozila ili ranžirnog željezničkog vozila;

1.6. »sudar vlaka s preprekom unutar slobodnog profila« znači udar dijela vlaka u objekte koji su pričvršćeni za prugu ili se privremeno nalaze na njoj ili u njezinoj blizini (osim na željezničko-cestovnim prijelazima, ako su tijekom prelaska ispali iz vozila ili ih je izgubio korisnik), uključujući udar u kontaktnu mrežu;

1.7. »iskliznuće vlaka« znači svaki slučaj kada najmanje jedan kotač vlaka ispadne s tračnice;

1.8. »nesreća na željezničko-cestovnom prijelazu« znači svaka nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima u kojoj sudjeluje najmanje jedno željezničko vozilo te jedno ili više vozila koja prelaze preko prijelaza, drugi korisnici prijelaza, kao što su pješaci, ili drugi objekti koji se privremeno nalaze na pruzi ili u njezinoj blizini, ako su ispali iz vozila ili su ih izgubili korisnici tijekom prelaska preko prijelaza;

1.9. »nesreća osoba koje uključuju željezničko vozilo u pokretu« znači nesreća koju doživi jedna ili više osoba kada ih udari željezničko vozilo ili predmet koji je pričvršćen na vozilo ili se s njega otkvačio, što uključuje osobe koje su ispale iz željezničkih vozila, kao i osobe koje su pale ili su ih udarili nepričvršćeni predmeti tijekom putovanja u vozilima;

1.10. »požar u željezničkom vozilu« znači požar ili eksploziju u željezničkom vozilu (uključujući i njegov teret) tijekom vožnje između odlaznog kolodvora i odredišta, uključujući i razdoblja stajanja na odlaznom kolodvoru, odredištu ili međustajalištima, kao i tijekom razdoblja ranžiranja;

1.11. »ostalo (nesreća)« znači svaka nesreća osim sudara vlaka sa željezničkim vozilom, sudara vlaka s preprekom unutar slobodnog profila, iskliznuća vlaka, nesreće na željezničko-cestovnom prijelazu, nesreće osoba koje uključuju željezničko vozilo u pokretu ili požar u željezničkom vozilu;

1.12. »putnici« znači sve osobe, osim članova posade vlaka, koje putuju željeznicom uključujući, isključivo za potrebe statističkih podataka o nesrećama, putnike koji se pokušavaju ukrcati na vlak ili iskrcati s vlaka koji je u pokretu;

1.13. »zaposlenici ili izvođači« znači sve osobe čije je zaposlenje povezano sa željeznicom i koje se u trenutku nesreće nalaze na radnom mjestu, uključujući osoblje izvoditelja, samozaposlene izvođače, osoblje vlaka i osobe koje rukuju željezničkim vozilima i postrojenjima infrastrukture;

1.14. »korisnici željezničko-cestovnih prijelaza« znači sve osobe koje koriste prijelaz radi prelaženja željezničke pruge bilo kojim prijevoznim sredstvom ili pješice;

1.15. »neovlaštene osobe« znači sve osobe koje se nalaze na objektima željeznice gdje je nazočnost zabranjena, osim korisnika željezničko-cestovnih prijelaza;

1.16. »druge osobe na peronu« znači sve osobe na željezničkom peronu koje nisu definirane kao »putnici«, »zaposlenici ili izvođači«, »korisnici željezničko-cestovnih prijelaza«, »druge osobe izvan perona« ili »neovlaštene osobe«;

1.17. »druge osobe izvan perona« znači sve osobe koje nisu na peronu i nisu definirane kao »putnici«, »zaposlenici ili izvođači«, »korisnici željezničko-cestovnih prijelaza«, »druge osobe na peronu« ili »neovlaštene osobe«;

1.18. »smrtni slučaj (smrtno stradala osoba)« znači svaka osoba koja je od posljedica nesreće preminula odmah ili u roku od 30 dana, osim u slučaju samoubojstva;

1.19. »teška ozljeda (teško ozlijeđena osoba)« znači svaka ozlijeđena osoba koja je zbog nesreće boravila u bolnici dulje od 24 sata, osim u slučaju pokušaja samoubojstva.

2. Pokazatelji koji se odnose na opasne tvari

2.1. »nesreća kod prijevoza opasnih tvari željeznicom« znači svaka nesreća ili poremećaj koji je potrebno prijaviti u skladu s Europskim sporazumom o međunarodnom prijevozu opasnih tvari željeznicom RID-om/Europskim sporazumom o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari ADR-om, odjeljkom 1.8.5.;

2.2. »opasne tvari« znači one tvari i proizvode čiji je prijevoz zabranjen RID-om ili dopušten samo pod uvjetima propisanim u njemu.

3. Pokazatelji koji se odnose na samoubojstva

3.1. »samoubojstvo« znači čin namjernog samoozljeđivanja čija je posljedica smrt, kako ga je zabilježilo i razvrstalo nadležno nacionalno tijelo;

3.2. »pokušaj samoubojstva« znači čin namjernog samoozljeđivanja čija je posljedica teška ozljeda.

4. Pokazatelji koji se odnose na pretkazivače nesreća

4.1. »puknuta tračnica« znači svaka tračnica koja je podijeljena na dva ili više dijelova ili svaka tračnica s koje se odvojio komad metala, a što je prouzročilo slobodan prostor na voznoj površini duži od 50 mm i dublji od 10 mm;

4.2. »izbacivanje ili druge deformacije kolosijeka« znači sva oštećenja koja se odnose na neprekinutost i geometriju kolosijeka zbog kojih je kolosijek potrebno zatvoriti ili odmah ograničiti dopuštenu brzinu;

4.3. »ispad signalizacije u nesigurno stanje« znači svaki ispad signalno-sigurnosnog sustava (na infrastrukturi ili željezničkim vozilima) čija je posljedica pokazivanje manje ograničavajućih signalnih informacija od zahtijevanih;

4.4. »prolazak pokraj signala kojim se zabranjuje daljnja vožnja uz prolazak opasne točke« znači svaka situacija kada bilo koji dio vlaka nastavi vožnju izvan dopuštenog kretanja i prođe opasnu točku;

4.5. »prolazak pokraj signala kojim se zabranjuje daljnja vožnja bez prolaska opasne točke« znači svaka situacija kada bilo koji dio vlaka nastavi vožnju izvan dopuštenog kretanja, ali ne prođe opasnu točku.

Nedopušteno kretanje iz točaka 4.4. i 4.5. znači prolazak:

– pokraj svjetlosnog signala u boji ili likovnog signala uz prugu kojima se upozorava na opasnost ili pokazuje naredba STOJ, kada sustav za zaštitu vlakova (TPS) nije u funkciji,

– kraja dopuštenog sigurnog kretanja koje je utvrđeno u TPS-u,

– pokraj točke koja je priopćena pisanim ili usmenim odobrenjem utvrđenim u propisima,

– pokraj ploče sa znakom obveznog zaustavljanja (ublaživači udarca nisu uključeni) ili ručnih signala.

Slučajevi kada vozila bez priključene vučne jedinice ili nezaposjednuti vlak prođu pokraj signala kojim se zabranjuje daljnja vožnja nisu uključeni. Nisu uključeni ni slučajevi gdje signal iz bilo kojeg razloga pravodobno ne ukaže na zabranu daljnje vožnje i time omogući strojovođi da zaustavi vlak prije signala.

Tijela nadležna za sigurnost mogu odvojeno izvješćivati o četiri indeksa nedopuštenog kretanja iz alineja ove točke, a moraju izvijestiti najmanje o zbirnom pokazatelju koji sadržava podatke o sva četiri indeksa pokazatelja.

4.6. »puknut kotač na željezničkom vozilu u prometu« znači lom koji utječe na kotač i stvara rizik od nesreće (iskliznuća ili sudara);

4.7. »puknuta osovina na željezničkom vozilu u prometu« znači lom koji utječe na osovinu i stvara rizik od nesreće (iskliznuća ili sudara).

5. Zajedničke metodologije za izračunavanje gospodarskog učinka nesreća

5.1. Vrijednost sprečavanja stradavanja (VPC) sastoji se od:

(1) vrijednosti sigurnosti per se: vrijednosti spremnosti na plaćanje (WTP – engl. Willingness to Pay) na temelju studija navedenih preferencija, koje su provedene u državama članicama na koje se primjenjuju;

(2) izravnih i neizravnih gospodarskih troškova: vrijednosti troškova procijenjenih u državi članici, koji se sastoje od:

– troškova liječenja i oporavka,

– sudskih troškova, troškova policije, privatnih istraga o sudaru, troškova službe za hitne slučajeve te administrativnih troškova osiguranja,

– gubitaka u proizvodnji: vrijednost koje su za društvo mogle imati robe i usluge koje je osoba mogla proizvesti ili pružiti da se nesreća nije dogodila.

Pri izračunu troškova stradavanja, smrtni slučajevi i teške ozljede razmatraju se zasebno (različiti VPC-ovi za smrtne slučajeve i za teške ozljede).

5.2. Zajednička načela za ocjenu vrijednosti sigurnosti per se i izravnih/neizravnih gospodarskih troškova

Za vrijednost sigurnosti per se ocjena jesu li raspoložive procjene odgovarajuće ili ne temelji se na sljedećim razmatranjima:

– procjene se odnose na sustav za vrednovanje smanjivanja rizika od smrtnosti u sektoru prometa i slijede pristup vrijednosti spremnosti na plaćanje (WTP) u skladu s metodama navedenih preferencija,

– uzorak ispitanika korišten za vrijednosti reprezentativan je za dotično stanovništvo. Uzorak naročito mora odražavati raspodjelu prema dobi/dohotku zajedno s ostalim mjerodavnim društveno-gospodarskim/demografskim značajkama stanovništva,

– metoda za dobivanje vrijednosti WTP-a: anketa mora biti sastavljena tako da su pitanja jasna/razumljiva ispitanicima.

Izravni i neizravni gospodarski troškovi procjenjuju se na temelju stvarnih troškova koje snosi društvo.

5.3. Definicije

5.3.1. »troškovi štete po okoliš« znači troškovi koje moraju pokriti željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture koji se procjenjuju na temelju njihova iskustva kako bi se oštećeno područje ponovno vratilo u stanje prije željezničke nesreće;

5.3.2. »troškovi materijalne štete na željezničkim vozilima ili infrastrukturi« znači troškovi osiguravanja novih željezničkih vozila ili infrastrukture, koji imaju jednaku funkcionalnost i tehničke parametre kao nepovratno oštećeni te trošak ponovne uspostave stanja željezničkih vozila ili infrastrukture u stanje prije nesreće, koje ocjenjuju željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture na temelju svojega iskustva, uključujući i troškove povezane sa zakupom željezničkih vozila zbog neraspoloživosti oštećenih vozila;

5.3.3. »trošak kašnjenja kao posljedice nesreća« znači novčana vrijednost kašnjenja koju su pretrpjeli korisnici željezničkog prijevoza (putnici i korisnici prijevoza tereta) kao posljedicu nesreća, a izračunava se prema sljedećem modelu:

VT = novčana vrijednost uštede vremena putovanja

Vrijednost vremena za putnike u vlaku (po satu)

VTP = [VT poslovnih putnika] * [prosječni postotak poslovnih putnika godišnje] + [VT putnika koji ne putuju poslom] * [prosječni postotak putnika koji ne putuju poslom godišnje]

VTP se mjeri u eurima po putniku po satu

»Poslovni putnik« znači putnik koji putuje u vezi sa svojim profesionalnim djelatnostima, isključujući putovanje na posao i s posla.

Vrijednost vremena za teretni vlak (po satu)

VTF = [VT teretnih vlakova] * [(tonski kilometar) / (vlak-kilometar)]

VTF se mjeri u eurima po toni tereta po satu

Prosječni broj tona tereta prevezenog vlakom u jednoj godini = (tonski kilometar) / (vlak-kilometar)

CM = trošak jedne minute kašnjenja vlaka

Putnički vlak

CMP = K1 * (VTP / 60) * [(putnički kilometar) / (vlak-kilometar)]

Prosječan broj putnika po vlaku u jednoj godini = (putnički kilometar) / (vlak-kilometar)

Teretni vlak

CMF = K2 * (VTF/60)

Faktori K1 i K2 su između vrijednosti vremena i vrijednosti kašnjenja, kako je procijenjeno u studijama navedenih preferencija, kako bi se u obzir uzelo da se vrijeme izgubljeno zbog kašnjenja smatra znatno negativnijim od uobičajenog vremena putovanja.

Troškovi kašnjenja zbog nesreće = CMP * (minute kašnjenja putničkih vlakova) + CMF * (minute kašnjenja teretnih vlakova)

Područje primjene modela

Troškovi kašnjenja izračunavaju se za značajne nesreće kako slijedi:

– stvarna kašnjenja na željezničkim prugama na kojima su se dogodile nesreće, mjereno na krajnjim postajama,

– stvarna kašnjenja ili, ako to nije moguće, procijenjena kašnjenja na ostalim zahvaćenim prugama.

6. Pokazatelji koji se odnose na tehničku sigurnost infrastrukture i njezinu provedbu

6.1. »Sustav za zaštitu vlakova (TPS)« znači sustav koji pomaže osigurati poštovanje signala i ograničenja brzine.

6.2. »Ugrađeni sustavi« znači sustavi koji pomažu strojovođi da poštuje pružnu signalizaciju i signalizaciju u upravljačnici i time osiguravaju zaštitu opasnih mjesta i provođenje ograničenja brzine.

Ugrađeni TPS-ovi opisani su kako slijedi:

(a) upozorenje, kojim se pruža automatsko upozorenje vozača;

(b) upozorenje i automatsko zaustavljanje, kojim se pruža automatsko upozorenje strojovođi i automatsko zaustavljanje pri prolasku signala kojim se zabranjuje daljnja vožnja;

(c) upozorenje i automatsko zaustavljanje i nepostojani nadzor brzine, kojim se pruža osiguranje opasnih mjesta, gdje »nepostojani nadzor brzine« znači nadzor brzine na određenim mjestima (uređajima za ograničavanje brzine) kod prilaza signalu;

(d) upozorenje i automatsko zaustavljanje i postojani nadzor brzine, kojim se pruža osiguranje opasnih mjesta i stalni nadzor ograničenja brzine pruge, gdje »stalni nadzor brzine« znači stalno navođenje i provođenje najveće dopuštene ciljne brzine na svim dijelovima pruge.

Tip (d) smatra se sustavom automatske zaštite vlaka (ATP).

6.3. »Željezničko-cestovni prijelaz« znači svako križanje u razini između ceste ili prolaza i željezničke pruge koje odredi upravitelj infrastrukture i koje je otvoreno javnim ili privatnim korisnicima. Prolazi između perona na kolodvorima su isključeni, kao i prolazi preko kolosijeka koji su namijenjeni isključivo zaposlenicima.

6.4. »Cesta« znači, za potrebe statističkih podataka o nesrećama, svaka javna ili privatna cesta, ulica ili autocesta, uključujući susjedne pješačke i biciklističke trake.

6.5. »Prolaz« znači bilo koji put, osim ceste, namijenjen prolasku osoba, životinja, vozila ili strojeva.

6.6. »Pasivni željezničko-cestovni prijelazi« znači željezničko-cestovni prijelaz bez ikakva sustava upozorenja ili zaštite koji se aktivira kada prijelaz preko njega nije siguran za korisnike.

6.7. »Aktivni željezničko-cestovni prijelaz« znači željezničko-cestovni prijelaz na kojemu su njegovi korisnici zaštićeni od nailazećeg vlaka ili su na njega upozoreni aktiviranjem naprava kad prelazak preko prijelaza nije siguran za korisnika.

Zaštita upotrebom fizičkih naprava uključuje:

– branike ili polubranike,

– brklje.

Upozorenje korištenjem ugrađene opreme na željezničko-cestovnim prijelazima:

– vidljive naprave: svjetla,

– zvučne naprave: zvona, trube, sirene itd.

Aktivni željezničko-cestovni prijelazi razvrstani su kako slijedi:

(a) ručni: željezničko-cestovni prijelaz na kojemu zaštitu korisnika ili upozorenje ručno aktivira zaposlenik željeznice;

(b) automatski s upozorenjem korisnika: željezničko-cestovni prijelaz kod kojeg upozorenje aktivira nadolazeći vlak;

(c) automatski sa zaštitom korisnika: željezničko-cestovni prijelaz kod kojeg zaštitu korisnika aktivira nadolazeći vlak, to uključuje željezničko-cestovni prijelaz sa zaštitom i upozorenjem korisnika;

(d) sa zaštitom pruge: željezničko-cestovni prijelaz kod kojeg signal ili drugi sustav zaštite vlakova dopušta prolazak vlaka samo ako je željezničko-cestovni prijelaz zaštićen i prohodan.

7. Definicije mjernih jedinica

7.1. »Vlak-kilometar« je mjerna jedinica koja predstavlja kretanje vlaka na udaljenosti od jednog kilometra. Udaljenost koja se koristi stvarno je prijeđena udaljenost, ako je raspoloživa; inače se koristi standardna udaljenost mreže između mjesta polaska i odredišta. U obzir se uzima samo udaljenost na državnom području države izvjestiteljice.

7.2. »Putnički kilometar« je mjerna jedinica koja predstavlja prijevoz jednog putnika željeznicom na udaljenosti od jednog kilometra. U obzir se uzima samo udaljenost na državnom području države izvjestiteljice.

7.3. »Kilometar pruge« je u kilometrima izmjerena duljina željezničke mreže u državama članicama, čije je područje primjene utvrđeno u članku 2. Kod željezničkih pruga s više kolosijeka računa se samo udaljenost između mjesta polaska i odredišta.

7.4. »Kolosiječni kilometar« je u kilometrima izmjerena duljina željezničke mreže u državama članicama, čije je područje primjene utvrđeno u članku 4. ovoga Zakona. Računa se svaki kolosijek željezničke pruge s više kolosijeka.«.