DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

Na temelju članka 16. stavka 3. Zakona o mjeriteljstvu (»Narodne novine«, broj 74/14), ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

 

PRAVILNIK O MJERNIM JEDINICAMA

Pročišćeni tekst

NN 88/15, 16/20

Članak 1.

Ovim Pravilnikom uređuju se zakonite mjerne jedinice koje se moraju upotrebljavati u Republici Hrvatskoj za izražavanje veličina, nazivi i znakovi te područje i način njihove primjene.

Zakonite mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj navedene su u Poglavlju I. Dodatka koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

Mjerne jedinice dozvoljene samo za posebnu uporabu navedene su u Poglavlju II. Dodatka ovog Pravilnika koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

Članak 2. (NN 16/20)

Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:

– Direktiva Vijeća 80/181/EEZ od 20. prosinca 1979. godine o usklađivanju zakona država članica koji se odnose na mjerne jedinice (SL L 39, 15. 2. 1980.),

– Direktiva 2009/3/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. godine o izmjenama i dopunama Direktive Vijeća 80/181/EEZ o usklađivanju zakona država članica koji se odnose na mjerne jedinice (SL L 114, 7. 5. 2009.),

– Direktiva Komisije (EU) 2019/1258 оd 23. srpnja 2019. o izmjeni Priloga Direktivi Vijeća 80/181/EEZ u pogledu definicija osnovnih SI jedinica radi prilagodbe tehničkom napretku (SL L 196, 24. 7. 2019.).

Članak 3.

Obveza uporabe mjernih jedinica u smislu odredaba ovog Pravilnika odnosi se na mjerila koja se upotrebljavaju, mjerenja koja se provode i pokazivanja veličina u mjernim jedinicama.

Odredbe ovog Pravilnika ne utječu na uporabu mjernih jedinica različitih od onih utvrđenih ovim Pravilnikom u području zračnog, pomorskog i željezničkog prometa, ako su te mjerne jedinice utvrđene međunarodnim konvencijama kojima je Republika Hrvatska pristupila odnosno sporazumima koje je sklopila.

Članak 4.

U smislu odredaba ovog Pravilnika »dodatna oznaka« znači jednu ili više oznaka veličine izraženih u mjernim jedinicama koje nisu navedene u Poglavlju I. Dodatka ovoga Pravilnika i koje prate oznaku veličine izraženu u mjernoj jedinici navedenoj u Poglavlju I. Dodatka ovog Pravilnika.

Oznaka veličine izražena u mjernoj jedinici koja je navedena u Poglavlju I. Dodatka ovog Pravilnika ima prednost i mora prevladavati u odnosu na dodatnu oznaku.

Dodatne oznake iz stavka 1. ovoga članka moraju biti izražene znakovima koji nisu veći od znakova za odgovarajuće mjerne jedinice navedene u Poglavlju I. Dodatka ovog Pravilnika.

Članak 5.

Uporaba mjernih jedinica koje nisu ili su prestale biti zakonite mjerne jedinice i dalje se primjenjuju za:

– proizvode i opremu koja je već na tržištu i/ili u uporabi na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika,

– komponente i sastavne dijelove proizvoda i opreme potrebnih radi dopunjavanja ili zamjene dijelova gore navedenih proizvoda i opreme.

Uporaba zakonitih mjernih jedinica može se zahtijevati za pokazivače mjerila.

Članak 6.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o mjernim jedinicama (»Narodne novine«, broj 145 /12).

Članak 7.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/15-01/04

Urbroj: 558-05/01-15-1

Zagreb, 31. srpnja 2015.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 16/20

Članak 3.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/19-02/06

Urbroj: 558-01/1-20-3

Zagreb, 5. veljače 2020.

 

DODATAK (NN 16/20)

POGLAVLJE I.

1. SI JEDINICE I NJIHOVI DECIMALNI VIŠEKRATNICI I NIŽEKRATNICI

1.1. Osnovne SI jedinice

Definicije osnovnih SI jedinica

Jedinica vremena

Sekunda, simbol s, je SI jedinica vremena. Definira se tako da se uzme da fiksna brojčana vrijednost frekvencije cezija ΔνCs, frekvencije hiperfine tranzicije neperturbiranog osnovnog stanja atoma cezija 133, iznosi 9 192 631 770 kada je izražena u jedinici Hz, koja je jednaka jedinici s-1.

Jedinica duljine

Metar, simbol m, je SI jedinica duljine. Definira se tako da se uzme da fiksna brojčana vrijednost brzine svjetlosti u vakuumu c iznosi 299 792 458 kada je izražena u jedinici m/s, pri čemu se sekunda definira na temelju vrijednosti ΔνCs.

Jedinica mase

Kilogram, simbol kg, je SI jedinica mase. Definira se tako da se uzme da fiksna brojčana vrijednost Planckove konstante h iznosi 6,626 070 15 x 10-34 kada je izražena u jedinici J s, koja je jednaka jedinici kg m2 s-1, pri čemu se metar i sekunda definiraju na temelju vrijednosti c i ΔνCs.

Jedinica električne struje

Amper, simbol A, je SI jedinica električne struje. Definira se tako da se uzme da fiksna brojčana vrijednost elementarnog naboja e iznosi 1,602 176 634 x 10-19 kada je izražena u jedinici C, koja je jednaka jedinici A s, pri čemu se sekunda definira na temelju vrijednosti ΔνCs.

Jedinica termodinamičke temperature

Kelvin, simbol K, je SI jedinica termodinamičke temperature. Definira se tako da se uzme da fiksna brojčana vrijednost Boltzmannove konstante k iznosi 1,380 649 x 10-23 kada je izražena u jedinici J K-1, koja je jednaka jedinici kg m2 s-2 K-1, pri čemu se kilogram, metar i sekunda definiraju na temelju vrijednosti h, c i ΔνCs.

Jedinica množine (količine tvari)

Mol, simbol mol, je SI jedinica množine (količine tvari). Jedan mol sadržava točno 6,022 140 76 x 1023 elementarnih jedinki. Taj je broj fiksna brojčana vrijednost Avogadrove konstante, NA, kada je izražena u jedinici mol-1 i naziva se Avogadrov broj.

Količina tvari u sustavu, simbol n, je mjera broja pojedinačno navedenih elementarnih jedinki. Elementarna jedinka može biti atom, molekula, ion, elektron, druga čestica ili druga pojedinačno navedena skupina čestica.

Jedinica svjetlosne jakosti

Kandela, simbol cd, je SI jedinica svjetlosne jakosti u danom smjeru. Definira se tako da se uzme da fiksna brojčana vrijednost svjetlosne učinkovitosti monokromatskog zračenja frekvencije 540 x 1012 Hz, Kcd, iznosi 683 kada je izražena u jedinici lm W-1, koja je jednaka jedinici cd sr W-1 ili cd sr kg-1 m-2 s3, pri čemu se kilogram, metar i sekunda definiraju na temelju vrijednosti h, c i ΔνCs.

1.1.1. Posebni naziv i znak izvedene SI jedinice temperature za izražavanje Celzijeve temperature

Celzijeva temperatura t definira se kao razlika t = T – T0 između dviju termodinamičkih temperatura T i T0, pri čemu je T0 = 273,15 K. Interval ili razlika u temperaturi može se izraziti u kelvinima ili u Celzijevim stupnjevima. Jedinica »Celzijev stupanj« jednaka je jedinici »kelvin«.

1.2. Izvedene SI jedinice

1.2.1. Osnovno pravilo za izvedene SI jedinice

Izvedene SI jedinice dosljedno su izvedene iz osnovnih jedinica, a definirane su umnošcima određenih potencija osnovnih jedinica brojčanim faktorom jednakim 1.

1.2.2. Izvedene SI jedinice s posebnim nazivima i znakovima

(1) U zagradama su izvorni nazivi na engl. jeziku jedinica nazvanih po znanstvenicima ako se razlikuju od hrvatskih.

(2) Posebni su nazivi za jedinicu snage: voltamper (znak VA) koji se upotrebljava za izražavanje prividne snage izmjenične električne struje, i var (znak var) za izražavanje jalove snage izmjenične električne struje. Var nije uključen u GCMP zaključak.

Napomena: Jedinice izvedene iz osnovnih jedinica mogu se izražavati i drugim jedinicama navedenim u točki 1.

Izvedene SI jedinice mogu se izražavati i jedinicama s posebnim nazivima i znakovima iz prethodne tablice. Npr. SI jedinica dinamičke viskoznosti može se izražavati kao m–1·kg·s–1 ili kao N·s·m–2 ili kao Pa·s.

1.3. Predmetci i njihovi znakovi za označivanje određenih decimalnih višekratnika i nižekratnika

Nazivi i znakovi decimalnih višekratnika i nižekratnika jedinice mase tvore se dodavanjem predmetaka nazivu »gram« i njihovih znakova znaku »g«.

Kada se izvedena jedinica izražava kao omjer jedinica od kojih je izvedena, decimalni se višekratnici mogu tvoriti dodavanjem predmetaka jedinicama u brojniku odnosno jedinicama u nazivniku.

Ne mogu se upotrebljavati složeni predmetci, tj. ne može se istodobno za jednu jedinicu upotrijebiti nekoliko predmetaka.

1.4. Posebni dopušteni nazivi i znakovi decimalnih višekratnika i nižekratnika SI jedinica

(1) Za jedinicu litra mogu se upotrebljavati dva znaka »l« ili »L« (Šesnaesta CGPM (1979.), 6. zaključak).

(2) Jedinica bar navedena je u brošuri: BIPM i OICM.

Napomena: Predmetci i njihovi znakovi navedeni u tablici u točki 1.3. mogu se upotrebljavati zajedno s jedinicama i znakovima navedenim u tablici u točki 1.4.

2. JEDINICE KOJE SE DEFINIRAJU NA TEMELJU SI JEDINICA, ALI NISU NJIHOVI DECIMALNI VIŠEKRATNICI ILI NIŽEKRATNICI

(1) Ne postoji međunarodno dogovoren znak.

Napomena: Predmetci navedeni u tablici u točki 1.3. mogu se upotrebljavati samo uz jedinicu »gon« ili »grad«, a njihovi znakovi samo uz znak »gon«.

3. JEDINICE KOJE SE UPOTREBLJAVAJU UZ SI JEDINICE, A KOJIH SE VRIJEDNOSTI DOBIVAJU POKUSOM

Napomena: Predmetci i njihovi znakovi navedeni u tablici u točki 1.3. mogu se upotrebljavati zajedno s jedinicama i njihovim znakovima navedenim u točki 3.

4. JEDINICE I NAZIVI JEDINICA KOJE SU DOPUŠTENE SAMO U POSEBNIM PODRUČJIMA

Napomena 1.: Predmetci i njihovi znakovi navedeni u tablici 1.3. mogu se upotrebljavati zajedno s jedinicama i njihovim znakovima navedenim u tablici u točki 4., osim s jedinicom milimetar žive i njezinim znakom.

Napomena 2.: Decimalni višekratnik 100 ara naziva se hektarom.

5. SLOŽENE JEDINICE

Složene su jedinice kombinacije prethodno navedenih jedinica.

POGLAVLJE II. MJERNE JEDINICE DOZVOLJENE SAMO ZA POSEBNU UPORABU

Jedinice navedene u ovom poglavlju mogu se kombinirati međusobno ili s onima iz Poglavlja I. kako bi formirale složene jedinice.