NN 90/2020 (7.8.2020.), Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

1747

Na temelju članka 47. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine donosi

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O ENERGETSKOM PREGLEDU ZGRADE I ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU

Članak 1.

U Pravilniku o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (»Narodne novine«, broj 88/17) u članku 1. stavku 1. riječi: »sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i klimatizacije« zamjenjuju se riječima: »sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije«.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na zgrade s krovom i zidovima u kojima se koristi energija radi postizanja određenih unutarnjih klimatskih uvjeta.«.

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

Članak 2.

U članku 2. stavku 1. riječi: »sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i klimatizacije« zamjenjuju se riječima: »sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije«.

U stavku 2. iza podstavka 1. dodaje se podstavak 2. koji glasi:

» – Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 201 8. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018).«.

Članak 3.

Članak 3. mijenja se i glasi:

»Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

1. efektivna nazivna snaga je nazivna snaga uređaja, odnosno najveća vrijednost toplinske, odnosno rashladne snage izražena u kW koju navodi i jamči proizvođač tijekom neprekidnog pogona uz istovremeni korisni učinak koji je naznačio

2. element zgrade je tehnički sustav zgrade ili dio ovojnice zgrade (npr. zid, pod, krov, građevinski otvor i dr.)

3. energetski certifikat je certifikat iz kojega je vidljivo energetsko svojstvo zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade izračunato u skladu s Metodologijom provođenja energetskog pregleda zgrade

4. energetski pregled zgrade je sustavan postupak za stjecanje odgovarajućeg znanja o postojećoj potrošnji energije i energetskim svojstvima zgrade ili skupine zgrada koje imaju zajedničke energetske sustave, utvrđivanje i određivanje isplativosti primjene mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti te izradu izvješća o energetskom pregledu zgrade s prikupljenim informacijama i predloženim mjerama, a obavlja ga ovlaštena osoba

5. energetski pregled nove zgrade je sustavan postupak koji obuhvaća pregled projektne dokumentacije glavnog projekta, uvid u završno izvješće nadzornog inženjera, uvid u izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, vizualni pregled zgrade, te izradu izvješća o energetskom pregledu prema Metodologiji provođenja energetskog pregleda zgrade, a obavlja ga ovlaštena osoba

6. energetski razred zgrade je pokazatelj:

– specifične godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za referentne klimatske podatke i Algoritmom propisan režim korištenja prostora i režim rada tehničkih sustava

– specifične godišnje primarne energije za referentne klimatske podatke i Algoritmom propisan režim korištenja prostora i režim rada tehničkih sustava, koja kod stambenih zgrada obuhvaća energiju za grijanje, pripremu potrošne tople vode i ventilaciju/klimatizaciju (ventilacija/klimatizacija se uzima u obzir ukoliko postoji i to samo kroz grijanje), a kod nestambenih zgrada obuhvaća energiju za rasvjetu i energije onih termotehničkih sustava naznačenih u Metodologiji provođenja energetskog pregleda zgrada u Tablici 5.18 (Definirani tehnički sustavi za proračun do primarne energije za referentne klimatske podatke za pojedine vrste zgrada) za pojedinu vrstu nestambene zgrade (uredske zgrade, zgrade za obrazovanje, bolnice, hoteli i restorani, sportske dvorane, zgrade trgovine, ostale nestambene zgrade)

7. energetsko svojstvo zgrade je izračunata ili izmjerena količina energije potrebna za zadovoljavanje potreba za energijom prilikom karakteristične uporabe zgrade, a koja među ostalim uključuje energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu potrošne tople vode i rasvjetu. Energetsko svojstvo zgrade izražava se brojčanim pokazateljem korištenja primarne energije u [kWh/(m2a)] u svrhu izdavanja energetskih certifikata i usklađenosti s minimalnim zahtjevima energetskih svojstava. Prema nacionalnim propisima energetsko svojstvo zgrade se dokazuje kao izračunata količina energije

8. europska norma je norma koju je prihvatio Europski odbor za normizaciju, Europski odbor za elektrotehničku normizaciju ili Europski institut za telekomunikacijske norme te koja je dostupna za javnu uporabu

9. Informacijski sustav energetskih certifikata (IEC) je računalna aplikacija za izdavanje, pohranu i kontrolu kvalitete energetskih certifikata, izvješća o energetskim pregledima zgrada, izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama, sadrži bazu podataka energetskih certifikata, izvješća o energetskim pregledima zgrada, izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i hlađenja ili klimatizacije te osoba ovlaštenih za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrada i osoba ovlaštenih za kontrolu i provedbu programa izobrazbe

10. izvješće o energetskom pregledu je dokument koji sadrži sve propisane podatke, analize, procjene i prijedloge iz ovog Pravilnika te je izrađen u skladu s Metodologijom provođenja energetskog pregleda zgrada

11. kotao je sklop tijela kotla i plamenika koji proizvodi toplinsku energiju izgaranjem nekog goriva (npr. prirodni plin, loživo ulje, biomasa) i prenosi ju na radni medij, a koja se može koristiti u sustavu grijanja prostora i pripreme potrošne tople vode

12. Metodologija provođenja energetskog pregleda zgrada (u daljnjem tekstu: Metodologija) je skup radnji i postupaka za provođenje energetskog pregleda zgrada koja sadrži algoritam za izračun energetskog svojstva zgrade u standardnim uvjetima korištenja, te se koristi u procesu izdavanja energetskih certifikata zgrada i za provjeru usklađenosti s minimalnim zahtjevima na energetsko svojstvo, a objavljuje se na službenim web-stranicama Ministarstva. Metodologija je transparentna i otvorena za inovacije.

13. ministar je čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove graditeljstva

14. Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za poslove graditeljstva

15. nestambena zgrada je zgrada koja nema niti jednu stambenu jedinicu ili skup prostorija namijenjen stanovanju zajednica

16. nova zgrada je izgrađena zgrada prije nego je puštena u pogon, odnosno prije početka uporabe, a koja se gradi na temelju akta za građenje izdanog nakon 1. listopada 2007. i mora zadovoljiti zahtjeve za zgrade nulte energije ako je zahtjev za izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole za koju se ne izdaje lokacijska dozvola podnesen 31. prosinca 2019. ili nakon 31. prosinca 2019., a za zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti ako je zahtjev za izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole za koju se ne izdaje lokacijska dozvola podnesen 31. prosinca 2017. ili nakon 31. prosinca 2017.

17. ovlaštena osoba je osoba koja prema posebnom propisu kojim se propisuju uvjeti i mjerila za osobe koje provode energetsko certificiranje i energetske preglede zgrada i redovite preglede sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi ima ovlaštenje za energetsko certificiranje i/ili energetske preglede zgrada i/ili redovite preglede sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi izdano od Ministarstva

18. ploština korisne površine grijanog dijela zgrade Ak je ukupna ploština neto podne površine grijanog dijela zgrade (ne uključuje negrijane dijelove zgrade kao npr. skladišta, stubišta i ostale zatvorene negrijane dijelove zgrade i slično)

19. potpis je vlastoručni ili kvalificirani elektronički potpis

20. redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije (u daljnjem tekstu: redoviti pregled) je redoviti pregled sustava grijanja prostora, odnosno kombiniranog sustava grijanja i ventilacije prostora, sustava hlađenja ili klimatizacije prostora, odnosno kombiniranog sustava klimatizacije i ventilacije prostora u zgradi radi ocjene načina rada i održavanja sustava s obzirom na energetsku učinkovitost i po potrebi utvrđivanja mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti sustava radi osiguranja maksimalne učinkovitosti tih sustava u normalnim uvjetima rada, a obavlja ga za to ovlaštena osoba

21. referentna klima za područje kontinentalnog dijela Hrvatske je klima za meteorološku postaju preuzetu kao karakterističnu (Zagreb Maksimir) kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz Meteoroloških podataka za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju θmm jest ≤ 3 °C), a za područje primorskog dijela Hrvatske je klima za meteorološku postaju preuzetu kao karakterističnu (Split Marjan) kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz Meteoroloških podataka za najbližu klimatski mjerodavnu meteorološku postaju θmm jest > 3 °C

22. samostalna uporabna cjelina zgrade je dio zgrade, kat, stan odnosno apartman, poslovni prostor i slično unutar zgrade koji je predviđen ili preuređen za zasebno korištenje

23. stambena zgrada je zgrada koja je pretežito stambene namjene

24. stvarni klimatski podaci su klimatski podaci dobiveni statističkom obradom prema meteorološkoj postaji najbližoj lokaciji zgrade

25. termotehnički sustav je tehnička oprema za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade

26. troškovno optimalna razina je razina energetskih svojstava koja rezultira najmanjim troškom tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka trajanja, pri čemu se najmanji trošak određuje uzimajući u obzir troškove ulaganja povezanih s energijom, troškove održavanja i operativne troškove (uključujući troškove i uštede energije, kategoriju dotične zgrade, zaradu od proizvedene energije), gdje je primjenjivo, kao i troškove zbrinjavanja, gdje je primjenjivo, a procijenjeni gospodarski vijek trajanja određuje svaka država članica. Procijenjeni gospodarski vijek se odnosi na preostali procijenjeni vijek trajanja zgrade, ako se zahtjevi energetskih svojstava određuju u odnosu na zgradu u cjelini, odnosno na procijenjeni gospodarski vijek trajanja dijela zgrade, ako se zahtjevi energetskih svojstava određuju u odnosu na dijelove zgrade. Troškovno optimalna razina nalazi se unutar područja razina energetskih svojstava za koje je analiza troškova i koristi tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka trajanja pozitivna.

27. Zakon je Zakon o gradnji

28. zgrada s više namjena je zgrada koja ima više od 10 % građevinske (bruto) površine u drugoj namjeni od osnovne i kada je ploština neto podne površine u drugoj namjeni veća od 50 m2, zbog čega je potrebno zgradu podijeliti u toplinske zone koje se proračunavaju u skladu s namjenom

29. zgrada s više zona je zgrada koja se sastoji iz više dijelova koje su zaokružene zasebne funkcionalne cjeline za koje se mogu izraditi zasebni energetski certifikati:

a) koja se sastoji od dijelova koji čine zaokružene funkcionalne cjeline koje imaju različitu namjenu te imaju mogućnost odvojenih sustava grijanja i hlađenja (stambeni dio u nestambenoj zgradi), ili se razlikuju po unutarnjoj projektnoj temperaturi za više od 4°C, osim ako čine funkcionalnu cjelinu (npr.: kupaonica u stanu, garderoba uz sportsku dvoranu i slično) ili

b) kod koje je 10% i više neto podne površine prostora zgrade u kojem se održava kontrolirana temperatura u drugoj namjeni od osnovne namjene i kada je ploština neto podne površine u drugoj namjeni veća od 50 m² ili

c) kod koje dijelovi zgrade koji su zaokružene funkcionalne cjeline imaju različiti termotehnički sustav i/ili bitno različite režime korištenja termotehničkih sustava.«.

Članak 4.

U članku 4. stavku 1. riječi: »Prilog 4 Prikaz registra Izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i klimatizacije« zamjenjuju se riječima: »Prilog 4 Prikaz registra Izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije.«.

Članak 5.

U članku 7. stavku 1. točki 9. iza riječi: »višu« dodaju se riječi: »za postizanje odgovarajućih mikroklimatskih uvjeta za boravak ljudi«.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Za dograđeni dio zgrade ili dio zgrade koji se prenamjenjuje u grijani prostor na temperaturu +18°C ili višu za postizanje odgovarajućih mikroklimatskih uvjeta za boravak ljudi, može se izdati zaseban certifikat.«.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. brišu se riječi »i zgrade iz stavka 2.«.

Članak 6.

Članak 8. mijenja se i glasi:

»(1) Zgrade s malim energetskim potrebama, u smislu ovoga Pravilnika su industrijske zgrade, radionice, poljoprivredne zgrade i zgrade koje se griju na temperaturu manju od 18 °C.

(2) Ako je dio zgrade iz stavka 1. ovog članka, koji se grije na temperaturu +18 °C ili višu za postizanje odgovarajućih mikroklimatskih uvjeta za boravak ljudi, veći od 10% ukupne građevinske bruto površine (GBP) zgrade i nije manji 50 m2, potrebno je za taj dio izraditi energetski certifikat prije izdavanja uporabne dozvole ili zbog druge obveze za izradu energetskog certifikata.«.

Članak 7.

U članku 11. stavku 3. točki 4. riječi: »sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i klimatizacije« zamjenjuju se riječima: »sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije«.

U stavku 5. riječ: »Korisnik« zamjenjuje se riječima: »Vlasnik, odnosno korisnik«.

Članak 8.

U članku 12. stavku 1. podstavku 5. riječ: »razdoblja« zamjenjuje se riječima: »jednostavnog perioda«.

Članak 9.

U članku 13. stavku 1. riječi: »na mediju za pohranjivanje podataka« brišu se.

Članak 10.

U članku 15. stavku 2. iza riječi: »toplinsku zaštitu zgrade,« dodaju se riječi: »rezultata ispitivanja zrakopropusnosti,«.

Članak 11.

U članku 16. stavku 4. riječi: »sustava grijanja, sustava hlađenja, te sustava ventilacije i klimatizacije« zamjenjuju se riječima: »sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije«.

Članak 12.

U članku 19. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Energetski certifikat sadrži opće podatke o zgradi, vlasniku/investitoru, energetski razred zgrade, rok važenja certifikata, podatke o osobi koja je izdala i izradila energetski certifikat, podatke o osobama koje su sudjelovale u izradi energetskog certifikata, oznaku energetskog certifikata, podatke o termotehničkim sustavima, energetske potrebe zgrade, podatke o korištenju obnovljivih izvora energije, prijedlog mjera, oznaku nZEB za zgradu koja zadovoljava zahtjeve, podatak je li se zgrada nalazi unutar zaštićene kulturno povijesne cjeline ili ima status pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, podatak o specifičnoj godišnjoj emisiji CO2, detaljnije informacije i objašnjenje sadržaja energetskog certifikata.«.

U stavku 3. riječi: »većom rekonstrukcijom« zamjenjuju se riječima: »značajnom obnovom«, a riječi: »većoj rekonstrukciji« zamjenjuju se riječima: »značajnoj obnovi«.

U stavku 4. riječi: »razdoblja povrata ulaganja« zamjenjuju se riječima: »jednostavnog perioda povrata investicije«.

Članak 13.

U članku 21. stavku 8. iza riječi: »certifikata« dodaju se riječi: »ili energetski certifikat u obliku elektroničkog zapisa potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom«.

Članak 14.

Naslov poglavlja iza članka 21. mijenja se i dodaje članak 21.a koji glase:

»VI. REDOVITI PREGLED SUSTAVA GRIJANJA I SUSTAVA HLAĐENJA ILI KLIMATIZACIJE U ZGRADI

Članak 21.a

Odredbe članaka 22., 23., 24. i 25. ovoga Pravilnika odnose se na sustav grijanja kao kombinaciju komponenti koje su potrebne za određeni način obrade zraka u prostoriji pomoću koje se povisuje temperatura odnosno sustav klimatizacije kao kombinaciju komponenti koje su potrebne za određeni oblik obrade zraka u prostoriji pomoću kojih se nadzire temperatura odnosno pomoću koje se temperatura može sniziti. «.

Članak 15.

Naslov iznad članka 22. i članak 22. mijenjaju se i glase:

»Redoviti pregled sustava grijanja ili kombiniranog sustava grijanja i ventilacije

Članak 22.

(1) Redoviti pregled sustava grijanja prostora provodi se obvezno za sve dostupne dijelove centralnog sustava grijanja prostora ili kombiniranog centralnog sustava grijanja i prisilne ventilacije/klimatizacije prostora, nazivne toplinske snage veće od 70 kW, kao što su izvor toplinske energije, cirkulacijske crpke i sustav regulacije.

(2) Redoviti pregled sustava grijanja prostora obuhvaća:

– prikupljanje i pregled dokumentacije

– vizualni i funkcionalni pregled sustava grijanja

– rezultate mjerenja gubitka osjetne topline dimnih plinova u sklopu mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak kod uređaja za loženje (kotlova), provedenih od strane ovlaštene osobe za tu vrstu djelatnosti

– procjenu učinkovitosti izvora toplinske energije

– provjeru dimenzioniranosti izvora toplinske energije u usporedbi s trenutnim toplinskim opterećenjem zgrade

– prijedlog mjera povećanja energetske učinkovitosti u sustavu grijanja prostora i

– izradu završnog Izvješća o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja prostora.

(3) U slučaju postojanja više istih ili različitih centralnih izvora toplinske energije (npr. više uređaja za loženje/kotlova, više kaskadno spojenih vanjskih VRF jedinica, dizalica topline i kotao u zajedničkom radu), koji zajednički rade, računa se ukupna nazivna toplinska snaga kao zbroj pojedinačnih nazivnih toplinskih snaga pojedinog centralnog izvora toplinske energije, te se obvezno provodi redoviti pregled sustava grijanja prostora ako je ukupna nazivna toplinska snaga više centralnih izvora toplinske energije u zajedničkom radu veća od 70 kW.

(4) Kod kombiniranog centralnog sustava grijanja i prisilne ventilacije/klimatizacije prostora, gdje sustavi grijanja prostora i sustav ventilacije/klimatizacije nemaju isti izvor toplinske energije, računa se ukupna nazivna toplinska snaga svih neovisnih izvora toplinske energije, te se obvezno provodi redoviti pregled sustava grijanja prostora ako je ukupna nazivna toplinska snaga neovisnih izvora toplinske energije kombiniranog sustava grijanja i prisilne ventilacije/klimatizacije prostora veća od 70 kW.

(5) Ako se dizalica topline nazivne toplinske snage veće od 70 kW koristi samo za grijanje prostora, provodi se redoviti pregled sustava grijanja prostora, a ako se dizalica toplina nazivne toplinske/rashladne snage veće od 70 kW koristi za grijanje i hlađenje prostora, provodi se samo redoviti pregled sustava hlađenja, odnosno dizalicu toplinu nije potrebno obuhvatiti redovitim pregledom sustava grijanja.

(6) Redoviti pregled sustava prisilne ventilacije/klimatizacije se provodi u sklopu redovitog pregleda sustava grijanja prostora ako:

– postoji obveza provođenja redovitog pregleda sustava grijanja prostora i promatrana tlačno/odsisna klima komora ima samo grijač ili

– postoji obveza provođenja redovitog pregleda sustava grijanja prostora a ne postoji obveza provođenja redovitog pregleda sustava hlađenja prostora te promatrana tlačno/odsisna klima komora ima grijač i hladnjak.«.

Članak 16.

Naslov iznad članka 23. i članak 23. mijenjaju se i glase:

»Redoviti pregled sustava hlađenja ili klimatizacije odnosno kombiniranih sustava klimatizacije i ventilacije

Članak 23.

(1) Redoviti pregled sustava hlađenja prostora se obvezno provodi za sve dostupne dijelove centralnog sustava hlađenja prostora ili kombiniranog centralnog sustava hlađenja i prisilne ventilacije/klimatizacije prostora, nazivne rashladne snage veće od 70 kW.

(2) Redoviti pregled sustava hlađenja prostora obuhvaća:

– prikupljanje i pregled dokumentacije,

– vizualni i funkcionalni pregled sustava hlađenja,

– procjenu učinkovitosti izvora rashladne energije,

– provjeru dimenzioniranosti izvora rashladne energije u usporedbi s trenutnim rashladnim opterećenjem zgrade,

– prijedlog mjera povećanja energetske učinkovitosti u sustavu hlađenja prostor

– izradu završnog Izvješća o provedenom redovitom pregledu sustava hlađenja prostora.

(3) U slučaju postojanja više istih ili različitih centralnih izvora rashladne energije, koji zajednički rade, računa se ukupna nazivna rashladna snaga kao zbroj pojedinačnih nazivnih rashladnih snaga pojedinog centralnog izvora rashladne energije, te se obvezno provodi redoviti pregleda sustava hlađenja prostora ako je ukupna nazivna rashladna snaga više centralnih izvora rashladne energije u zajedničkom radu veća od 70 kW.

(4) Kod kombiniranog centralnog sustava hlađenja i prisilne ventilacije/klimatizacije prostora, gdje sustavi hlađenja prostora i sustav ventilacije/klimatizacije nemaju isti izvor rashladne energije, računa se ukupna nazivna rashladna snaga svih neovisnih izvora rashladne energije, te se obvezno provodi redoviti pregleda sustava hlađenja prostora ako je ukupna nazivna rashladna snaga neovisnih izvora rashladne energije kombiniranog sustava hlađenja i prisilne ventilacije/klimatizacije prostora veća od 70 kW.

(5) Redoviti pregled sustava prisilne ventilacije/klimatizacije se provodi u sklopu redovitog pregleda sustava hlađenja prostora ako postoji obveza provođenja redovitog pregleda sustava hlađenja prostora i promatrana tlačno/odsisna klima komora ima grijač i hladnjak ili samo hladnjak.«.

Članak 17.

Naslov iznad članka 24. i članak 24. se brišu.

Članak 18.

Članak 25. mijenja se i glasi:

»(1) Redoviti pregled sustava grijanja prostora i sustava hlađenja prostora u postojećoj zgradi završava s Izvješćem o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije zgrade koje se sastoji od:

– Izvješća o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja prostora i/ili

– Izvješća o provedenom redovitom pregledu sustava hlađenja prostora.

(2) Sadržaj Izvješća o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja prostora i Izvješća o provedenom redovitom pregledu sustava hlađenja propisan je ovim Pravilnikom i Metodologijom.

(3) Izvješća iz stavka 1. ovoga članka sadrže informacije o svim provedenim radnjama u sklopu redovitog pregleda, rezultate pregleda, procjenu učinkovitosti i dimenzioniranja sustava u odnosu na potrebe zgrade, usporedbe s tehničkim specifikacijama proizvođača te prijedlog mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti sustava.

(4) Ovlaštena osoba koja je izradila Izvješće iz stavka 1. ovoga članka potpisuje ga i dostavlja investitoru, vlasniku, naručitelju ili korisniku zgrade, a kod višestambenih zgrada upravitelju zgrade i predstavniku suvlasnika stanara, odnosno predstavniku korisnika zgrade, izrađeno na papiru u jednom primjerku i kao elektronički zapis izrađen na način da je onemogućena promjena sadržaja odnosno zamjena dijelova. Ostali suvlasnici imaju pravo uvida u Izvješće.

(5) Izvješće o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja prostora i Izvješće o provedenom redovitom pregledu sustava hlađenja prostora izrađuje se elektronički i ispisuje isključivo putem informacijskog sustava za izradu Izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i hlađenja prostora od strane Ministarstva, a prema Prilogu 4. ovog Pravilnika.

(6) Vlasnik ili upravitelj zgrade dužan je voditi evidenciju o redovitim pregledima sustava grijanja prostora i sustava hlađenja prostora te čuvati ta Izvješća najmanje deset godina od dana izrade istih.

(7) Vlasnik ili upravitelj zgrade kod ponovnog redovitog pregleda sustava grijanja prostora i sustava hlađenja prostora dužan je ovlaštenoj osobi dati na uvid prethodna izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i hlađenja prostora i servisu u svrhu održavanja.«.

Članak 19.

Iza članka 25. dodaje se članak 25.a koji glasi:

»(1) Zgrade stambene namjene se mogu izuzeti od obveze redovitih pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije uz uvjet da su opremljene:

– funkcijom trajnog elektroničkog nadzora kojim se mjeri učinkovitost sustava te se vlasnike ili upravitelje zgrada obavješćuje o znatnom smanjenju učinkovitosti i potrebnom servisiranju sustava i

– učinkovitim funkcijama upravljanja za osiguravanje optimalnog generiranja, distribucije, pohrane i korištenja energije.

(2) Uvjeti iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovog članka trebaju zadovoljiti zahtjeve propisane posebnim propisom kojim se uređuju tehnički zahtjevi u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite u zgradama.«.

Članak 20.

Naslov poglavlja iznad članka 26. mijenja se i glasi: »VII. REGISTAR IZVJEŠĆA O ENERGETSKIM PREGLEDIMA ZGRADE I ENERGETSKIH CERTIFIKATA I IZVJEŠĆA O REDOVITIM PREGLEDIMA SUSTAVA GRIJANJA I SUSTAVA HLAĐENJA ILI KLIMATIZACIJE«.

Članak 26. mijenja se i glasi:

»(1) Ministarstvo putem Informacijskog sustava energetskih certifikata (IEC) vodi registre:

– izdanih energetskih certifikata prema Prilogu 3 ovoga Pravilnika, s izvješćima o provedenim energetskim pregledima zgrada prema važećoj Metodologiji provođenja energetskog pregleda zgrada

– izdanih izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama prema Prilogu 4 ovoga Pravilnika.

(2) Izvješća o energetskim pregledima zgrade, energetski certifikati i izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi koji se ne nalaze u Registrima iz stavka 1. ovoga članka nisu važeći.«.

Članak 21.

Naslov poglavlja iznad članka 27. mijenja se i glasi: »VIII. NEOVISNA KONTROLA ENERGETSKOG CERTIFIKATA I IZVJEŠĆA O REDOVITOM PREGLEDU SUSTAVA GRIJANJA I SUSTAVA HLAĐENJA ILI KLIMATIZACIJE«.

U članku 27. riječi: »sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i klimatizacije« zamjenjuju se riječima: »sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije«.

Članak 22.

Prilog 2 zamjenjuje se novim Prilogom 2 koji čini sastavni dio ovoga propisa.

Prilog 3 zamjenjuje se novim Prilogom 3 koji čini sastavni dio ovoga propisa.

Prilog 4 zamjenjuje se novim Prilogom 4 koji čini sastavni dio ovoga propisa.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 23.

Postupci započeti po odredbama Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (»Narodne novine«, broj 88/17) do stupanja na snagu ovoga Pravilnika dovršit će se po odredbama tog Pravilnika.

Članak 24.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članka 18. i članka 22. ovog Pravilnika koje stupaju na snagu 1. siječnja 2021.

Klasa: 360-01/20-12/3

Urbroj: 531-04-3-20-18

Zagreb, 27. srpnja 2020.

Ministar Darko Horvat, v. r.

PRILOG 2.

IZGLED I SADRŽAJ ENERGETSKOG CERTIFIKATA