NN 28/2011 (8.3.2011.), Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci

MINISTARSTVO KULTURE

584

Na osnovi članka 34. stavka 2. Zakona o knjižnicama (»Narodne novine«, broj 105/97, 5/98, 104/00 i 69/09), a na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća, ministar kulture donosi

 

PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU STJECANJA STRUČNIH ZVANJA U KNJIŽNIČARSKOJ STRUCI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti i način stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci i to temeljnih stručnih zvanja:

– pomoćni knjižničar

– knjižničar

– diplomirani knjižničar

te viših stručnih zvanja:

– viši knjižničar i

– knjižničarski savjetnik.

II. TEMELJNA STRUČNA ZVANJA

Članak 2.

Uvjeti i način stjecanja temeljnih stručnih zvanja iz članka 1. ovoga Pravilnika su:

1. za zvanje pomoćni knjižničar:

– završena četverogodišnja srednja škola

– položen stručni ispit za pomoćnog knjižničara.

2. za zvanje knjižničar:

– završen preddiplomski sveučilišni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 30 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja, ili

– završen drugi preddiplomski studij, odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 123/03, 105/04, 174/04 i 46/07) te

– položen stručni ispit za knjižničara.

3. za zvanje diplomirani knjižničar:

– završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja, odnosno studij knjižničarskog usmjerenja kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ili

– završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 30 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja u roku od 3 godine od dana zapošljavanja, te

– položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara.

Članak 3.

Knjižničarsko usmjerenje zastupljeno je u programima temeljem kojih se stječu sljedeća znanja i vještine:

– znanja i vještine koje se primjenjuju na knjižničnu građu

– znanja i vještine nabave, okupljanja, organiziranja, upravljanja i korištenja knjižničnih zbirki

– znanja, vještine i sposobnosti komuniciranja znanja neophodnih za učinkovito korištenje knjižničnih zbirki

– tehnološka znanja u primjeni na građu knjižničnih ustanova

– znanja o temeljima struke.

III. VIŠA STRUČNA ZVANJA

Članak 4.

Uvjeti i način stjecanja viših stručnih zvanja iz članka 1. ovoga Pravilnika su:

1. za zvanje viši knjižničar:

– položen stručni ispit za diplomiranog knjižničara

– najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci nakon položenog stručnog ispita za diplomiranog knjižničara

– stručna znanja kojima je stečeno najmanje 400 bodova u skladu s Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti koja su prilog ovom Pravilniku.

2. za zvanje knjižničarski savjetnik:

– najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci nakon stjecanja zvanja višeg knjižničara

– stručna znanja kojima je nakon stjecanja zvanja višeg knjižničara stečeno još najmanje 500 bodova u skladu s Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti koja su prilog ovom Pravilniku.

Članak 5.

Stečena stručna ili funkcionalna znanja u smislu članka 4. mjere se kroz:

– stručni rad u knjižnici i knjižničnom sustavu

– obrazovnu i promotivnu djelatnost

– rad na projektima i programima

– cjeloživotno obrazovanje

– objavljivanje i uređivanje publikacija

– predavanja i srodne poslove

– rad u stručnim tijelima i knjižničarskim udrugama

– priznanja i nagrade

u skladu s Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti koja su prilog ovom Pravilniku.

Članak 6.

Zahtjev za stjecanje višega stručnog zvanja kandidat podnosi Hrvatskom knjižničnom vijeću (u daljnjem tekstu: Vijeće) u pisanom obliku s dokazima o ispunjenju Pravilnikom propisanih uvjeta.

Uz zahtjev potrebno je priložiti sljedeće:

– životopis s preslicima dokumenata kojima se dokazuje stečeno stručno znanje

– bibliografija radova s preslicima objavljenih radova odnosno preslikom stranica kojima se dokazuje urednički rad

– preslik diplome/a i uvjerenja o položenom stručnom ispitu

– potvrda poslodavca kojom se dokazuje pet godina rada u struci nakon položenog stručnog ispita za diplomiranog knjižničara, odnosno pet godina rada u struci nakon stjecanja zvanja višeg knjižničara.

Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti nakon ispunjenja uvjeta koji se odnose na propisani radni staž za stjecanje zvanja, ako su ostvareni svi ostali propisani uvjeti za stjecanje zvanja.

Članak 7.

Postojanje uvjeta za stjecanje višega stručnog zvanja ocjenjuje Povjerenstvo za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

Svoje mišljenje Povjerenstvo dostavlja Vijeću s prijedlogom za dodjeljivanje zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika najkasnije u roku od tri mjeseca nakon što je od Vijeća primilo dokumentaciju kandidata na ocjenu.

Članak 8.

Ako su ispunjeni ovim Pravilnikom propisani uvjeti za stjecanje višega stručnog zvanja, Vijeće podnosi ministru kulture prijedlog da donese rješenje kojim se usvaja zahtjev za stjecanje višeg zvanja iz članka 4. ovoga Pravilnika.

Ako nisu ispunjeni ovim Pravilnikom propisani uvjeti za stjecanje višega stručnog zvanja, Vijeće podnosi ministru kulture prijedlog da donese rješenje kojim se odbija zahtjev za stjecanje višeg zvanja iz članka 4. ovoga Pravilnika.

Članak 9.

Kandidat koji nije ispunio propisane uvjete, zahtjev može ponoviti godinu dana nakon dobivenog rješenja kojim se odbija zahtjev za stjecanje višeg zvanja, uz uvjet da je u međuvremenu stekao potrebne uvjete za dodjelu višeg zvanja.

Članak 10.

Stručno povjerenstvo ima pet članova i dva zamjenika. Članove Povjerenstva i njihove zamjenike imenuje ministar kulture na prijedlog Vijeća iz redova stručnjaka koji imaju odgovarajuće knjižničarsko zvanje ili odgovarajuću stručnu kvalifikaciju.

Mandat članova Povjerenstva traje četiri godine, a mogu biti imenovani u najviše dva uzastopna mandata.

Članak 11.

Rad Povjerenstva reguliran je Poslovnikom o radu Povjerenstva za predlaganje dodjele zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika koji donosi Vijeće.

Članovi Povjerenstva imaju pravo na naknadu koju na prijedlog Vijeća utvrđuje Ministarstvo kulture.

Administrativne poslove Povjerenstva obavlja tajnik Povjerenstva kojega imenuje Vijeće.

IV. STRUČNI ISPITI

Članak 12.

Pravo na polaganje stručnog ispita imaju osobe iz članka 2. ovoga Pravilnika sa završenim obrazovanjem propisanim ovim Pravilnikom za odgovarajuće stručno zvanje i s najmanje godinu dana radnog iskustva, odnosno pripravničkog staža, u vrijeme podnošenja prijave. U pripravnički staž ubraja se i razdoblje stručnog osposobljavanja za rad prema odredbama Zakona o radu (»Narodne novine«, broj 149/09).

Članak 13.

Osobe iz članka 2. točke 1., 2. i 3. podtočke 1. ovoga Pravilnika, koje se zapošljavaju u knjižnici bez položenog stručnog ispita dužne su ga položiti u roku od 2 godine od dana zasnivanja radnog odnosa.

Osobe iz članka 2. točke 3. podtočke 2. ovoga Pravilnika, koje se zapošljavaju u knjižnici bez položenog stručnog ispita, dužne su ga položiti u roku od godine dana od stjecanja potrebnih ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja.

Članak 14.

Osoba koja polaže stručni ispit (u daljnjem tekstu: pristupnik) podnosi prijavu za polaganje stručnog ispita Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća (u daljnjem tekstu: Ispitno povjerenstvo), na obrascu koji se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva kulture.

Uz prijavu pristupnik prilaže isprave i dokumente kojima dokazuje stečeno pravo na pristupanje stručnom ispitu, i to:

– dokaz o stečenom obrazovanju (svjedodžba škole ili diploma fakulteta) kao i o stečenim ECTS bodovima iz programa knjižničarskog usmjerenja

– potvrda o obavljenim poslovima koje je pristupnik svladao i obavio

– opis poslova što ih je pristupnik savladao i koje obavlja, odnosno potvrda o obavljenom pripravničkom stažu koja uključuje i stručno osposobljavanje za rad sukladno Zakonu o radu.

Prijavu za ispit pristupnik je dužan podnijeti Ispitnom povjerenstvu najkasnije tri mjeseca prije najavljenog ispitnog roka.

Članak 15.

Ispitno povjerenstvo je dužno omogućiti pristupnicima, u pravilu, dva ispitna roka za polaganje stručnih ispita – u lipnju i prosincu, a po potrebi se mogu odrediti i izvanredni rokovi.

Radi pomoći pristupnicima u pripremi stručnog ispita, Ispitno povjerenstvo može organizirati seminare i radionice.

Članak 16.

Ispitno povjerenstvo utvrđuje ispunjava li pristupnik uvjete za polaganje stručnog ispita i o tome obavještava pristupnika u roku od mjesec dana od dana primitka prijave.

Pristupnike koji ispunjavanju uvjete za polaganje stručnog ispita tajnik Ispitnog povjerenstva obavještava o mjestu, vremenu i rasporedu polaganja stručnog ispita, a najkasnije dva mjeseca prije ispitnog roka.

Članak 17.

Pristupnik može odustati od polaganja prijavljenog ispita, o čemu je dužan obavijestiti Ispitno povjerenstvo najkasnije tri dana prije početka ispitnog roka.

Polaganje stručnog ispita može se odgoditi ako je pristupnik zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga spriječen pristupiti ispitu ili nastaviti polaganje započetog ispita. Ispitno povjerenstvo će takvom pristupniku odobriti polaganje ispita u prvom sljedećem ispitnom roku.

Ako je pristupnik uredno pozvan na ispit, a ne pristupi mu, niti pravodobno otkaže polaganje ispita, nema pravo na povrat sredstava uplaćenih za polaganje stručnog ispita.

Članak 18.

Usmeni ispit polaže se pred Ispitnim povjerenstvom i tajnikom Ispitnog povjerenstva odnosno zapisničarom.

Pismenom dijelu ispita nazočni su tajnik Ispitnog povjerenstva i jedan ispitivač.

Ispitivači koji nisu članovi Ispitnog povjerenstva, a niti njihovi zamjenici, nazočni su samo za vrijeme trajanja ispita iz predmeta za koji su imenovani.

Tijekom ispita vodi se zapisnik koji potpisuje predsjednik i nazočni članovi Ispitnog povjerenstva, te tajnik odnosno zapisničar.

Članak 19.

Ispitno povjerenstvo završno ocjenjuje opći uspjeh pristupnika.

Uspjeh pristupnika na pismenom i usmenom dijelu ispita za svaki pojedini predmet ocjenjuje ispitivač. Ocjena pojedinačnog predmeta na ispitu je: »izvrstan«, »vrlo dobar«, »dobar«, »dovoljan« i »nedovoljan«.

Ispitno povjerenstvo završno ocjenjuje cjelokupni uspjeh pristupnika na temelju prosjeka ocjena na pismenom i usmenom dijelu ispita.

Konačna ocjena općeg uspjeha na pismenom i usmenom ispitu je: »položio« i »nije položio«.

Konačna ocjena općeg uspjeha utvrđuje se većinom glasova. U slučaju ravnomjerne podjele glasova, odlučuje glas predsjednika Ispitnog povjerenstva.

Ispitno povjerenstvo dostavlja zapisnik s utvrđenim uspjehom svakoga pristupnika ministru kulture u roku od 8 dana.

Članak 20.

Nakon završenog ispita predsjednik Ispitnog povjerenstva, u nazočnosti članova Ispitnog povjerenstva, obavješćuje pristupnika o uspjehu postignutom na ispitu.

Članak 21.

Uvjerenje o položenom stručnom ispitu potpisuje ministar kulture.

Jedan se primjerak uvjerenja dostavlja pristupniku, a drugi poslodavcu.

O rezultatu ispita Ispitno povjerenstvo obavješćuje Vijeće.

Članak 22.

Ako je pristupnik ocijenjen ocjenom »nije položio« ili se u smislu članka 17. stavka 3. smatra da nije položio stručni ispit o tome se obavješćuje poslodavac kod kojega je pristupnik zaposlen.

Ako je pristupnik upućen na polaganje popravnog ispita, o tome se također obavješćuje poslodavac kod kojega je pristupnik zaposlen.

Članak 23.

Ako pristupnik nije s uspjehom položio pismeni dio ispita, ne može pristupiti usmenom dijelu ispita, već ponavlja ispit u sljedećem roku.

Članak 24.

Pristupnik koji ne zadovolji iz jednog predmeta na ispitu za diplomiranog knjižničara, ili najviše iz dva predmeta na ispitu za knjižničara i pomoćnog knjižničara, može ponovno polagati te predmete u sljedećem ispitnom roku na popravnom ispitu.

Članak 25.

Pristupnik koji nije položio stručni ispit, a nema pravo na popravni ispit prema članku 24. ovoga Pravilnika, može ga polagati još jedanput.

Prijavu za ponavljanje stručnog ispita pristupnik može podnijeti i nakon prestanka radnoga odnosa.

Članak 26.

Ispitno povjerenstvo se sastoji od predsjednika i dva člana koji su u pravilu ispitivači za određene predmete.

Predsjedniku i članovima Ispitnog povjerenstva određuju se zamjenici.

Za ispitivanje pojedinih predmeta imenuju se i posebni ispitivači.

Predsjednika i članove Ispitnog povjerenstva imenuje ministar kulture na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća na rok od 4 godine.

Na prijedlog Ispitnog povjerenstva ministar kulture imenuje i ostale ispitivače za pojedine predmete te njihove zamjenike.

Predsjednik, članovi Ispitnog povjerenstva i njihovi zamjenici, te posebni ispitivači i njihovi zamjenici, imenuju se iz redova stručnjaka koji imaju odgovarajuće knjižničarsko zvanje ili odgovarajuću stručnu kvalifikaciju.

Članak 27.

Administrativne poslove Ispitnog povjerenstva obavlja tajnik Ispitnog povjerenstva kojega imenuje Vijeće.

Ispitno povjerenstvo može imati i zapisničara.

Članak 28.

Predsjednik i članovi Ispitnog povjerenstva, te njihovi zamjenici, tajnik Ispitnog povjerenstva i ispitivači, te njihovi zamjenici, imaju pravo na naknadu za rad u Ispitnom povjerenstvu.

Naknada se određuje po pristupniku.

Visinu naknada, na prijedlog Vijeća, utvrđuje Ministarstvo kulture.

Sredstva za naknade osiguravaju se iz uplata pristupnika odnosno poslodavaca.

Visinu troškova stručnog ispita utvrđuje Hrvatsko knjižnično vijeće na prijedlog Ispitnog povjerenstva.

Troškove stručnog ispita snosi poslodavac odnosno pristupnik i uplaćuje ih Ministarstvu kulture.

Visina troškova stručnog ispita objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva kulture.

Članak 29.

Ispitno povjerenstvo vodi dokumentaciju i evidenciju u vezi sa stručnim ispitima i trajno je čuva.

Za vođenje evidencije, zapisnika o tijeku ispita i za uvjerenja o položenom stručnom ispitu rabe se obrasci koje utvrđuje Vijeće.

V. PROGRAM STRUČNIH ISPITA

Članak 30.

Stručni ispiti polažu se prema Programu stručnih ispita u knjižničarskoj struci.

Programom se određuje opseg gradiva za stručne ispite propisane ovim Pravilnikom.

Sadržaj predmeta i popis literature za polaganje stručnih ispita utvrđuje Vijeće na prijedlog Ispitnog povjerenstva, a objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva kulture.

Sadržaj predmeta i popis literature mogu se dopuniti i izmijeniti najkasnije šest mjeseci prije polaganja ispita.

Članak 31.

Stručni ispit sastoji se od općeg i posebnog dijela ispita.

Opći dio ispita obvezan je za sve pristupnike.

Posebni dio ispita polaže se prema Programu stručnih ispita koji je za pojedino stručno zvanje utvrđen ovim Pravilnikom.

Članak 32.

Opći dio ispita obuhvaća osnove državnog i pravnog poretka Republike Hrvatske, te zakonodavstvo Republike Hrvatske u području knjižničarske djelatnosti, kulture, znanosti i obrazovanja.

Članak 33.

Posebni dio ispita za zvanje pomoćnog knjižničara sastoji se iz predmeta:

1. Osnove knjižničnog poslovanja

2. Osnove katalogizacije

3. Osnove klasifikacije i predmetnog označivanja

4. Informacijski izvori u knjižnici.

Članak 34.

Posebni dio ispita za zvanje knjižničara za osobe sa završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 30 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja polaže se iz predmeta:

1. Osnove teorije i prakse knjižničarstva.

Članak 35.

Posebni dio ispita za zvanje knjižničara za osobe koje su završile drugi preddiplomski studij, odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju polaže se iz predmeta:

1. Knjižnično poslovanje i upravljanje

2. Formalna obrada građe

3. Sadržajna obrada građe

4. Informacijski izvori i služba u knjižnici

5. Povijest knjige i knjižnica.

Članak 36.

Posebni dio ispita za zvanje diplomirani knjižničar polaže se iz predmeta:

1. Teorija i praksa knjižničarstva.

Ispit iz predmeta Teorija i praksa knjižničarstva sastoji se od pismenog i usmenog dijela.

VI. POLAGANJE DOPUNSKOG STRUČNOG ISPITA I PRIZNAVANJE INOZEMNE STRUČNE KVALIFIKACIJE

Članak 37.

Dopunski stručni ispit može polagati osoba koja je već položila stručni ispit u knjižničarskoj struci za pomoćnog knjižničara, odnosno knjižničara i koja, nakon stjecanja propisanog obrazovanja želi steći stručno zvanje knjižničara, odnosno diplomiranog knjižničara kao i osoba koja je položila stručni ispit za stručnog suradnika knjižničara prema Pravilniku o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu (»Narodne novine«, broj 88/03).

Članak 38.

Prijavi za polaganje dopunskoga stručnog ispita, uz ostale isprave i dokumente iz članka 6., stavka 2. ovoga Pravilnika, pristupnik je dužan priložiti i dokaz o već položenom stručnom ispitu.

Članak 39.

Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na stručni ispit, odgovarajuće se primjenjuju i na dopunski stručni ispit.

Članak 40.

Postupak utvrđivanja ispunjava li inozemna stručna kvalifikacija uvjete propisane ovim pravilnikom za pojedino stručno zvanje provodi se sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (»Narodne novine«, broj 124/09).

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 41.

Osoba koja je podnijela prijavu za polaganje stručnog ispita u knjižničarskoj struci prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, polaže stručni ispit sukladno odredbama Pravilnika o polaganju stručnih ispita u knjižničarskoj struci (»Narodne novine«, broj 21/99).

Osoba koja je podnijela zahtjev za stjecanje višega stručnog zvanja u knjižničarskoj struci prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, stječe više stručno zvanje sukladno propisima koji su bili na snazi do donošenja ovoga Pravilnika.

Članak 42.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o polaganju stručnih ispita u knjižničarskoj struci (»Narodne novine«, broj 21/99).

Članak 43.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 612-04/10-01/0082

Urbroj: 532-10-03/4-11-50

Zagreb, 23. veljače 2011.

Ministar kulture mr. Jasen Mesić, v. r.

MJERILA ZA OCJENJIVANJE STRUČNE OSPOSOBLJENOSTI*

* Opće napomene vezane uz:

1. Dokaz o stručnoj osposobljenosti/aktivnosti

– boduju se samo aktivnosti koje se odnose na knjižničnu djelatnost za koje postoje potvrde ili pisani dokazi (popisi sudionika/članova, potvrde o sudjelovanju, certifikati, programi, publikacije i sl.)

– bodovi se trebaju prikupiti u aktivnostima iz najmanje 4 grupe, s tim da u ukupnom broju bodova najmanje 40% bodova treba biti prikupljeno u aktivnostima iz grupe V. Objavljivanje radova i uređivanje publikacija.

2. Više autora:

– kod aktivnosti u kojima sudjeluju do tri autora, svakome pripada predviđeni broj bodova

– kod aktivnosti u kojima sudjeluje više od tri autora, bodovi se dijele, odnosno ako je predviđeni broj bodova do 30, svakome pripada najmanje 5 bodova, ako je predviđeni broj bodova od 40 do 60, svakome pripada najmanje 10 bodova, a ukoliko je broj bodova viši od 60 svakome pripada najmanje 15 bodova.

3. Višegodišnje programe/projekte odnosno višemandatni rad:

– za sudjelovanje u višegodišnjim programima/projektima odnosno za višemandatni rad/predsjedavanje u programskim/organizacijskim odborima/tijelima/povjerenstvima predviđeni broj bodova jednokratno se uvećava za 50%.

4. Objavljene radove:

– za radove objavljene u nerecenziranim časopisima/publikacijama predviđeni broj bodova se smanjuje za 50%.

5. Tečaj/radionica/seminar:

– jednodnevni tečaj/radionica/seminar obuhvaća najmanje 6 sati programa. Kod kraćeg programa broj bodova se proporcionalno smanjuje.

6. Pribrojavanje bodova:

– ako je pojedinu aktivnost moguće uvrstiti u više kategorija predviđenih ovim Mjerilima, dopušteno je samo jedno bodovanje

– za istovrsna predavanja, izložbe ili drugi rad koji ima više od jedne izvedbe ili se provodi na više mjesta, boduje se samo jedanput

– za sudjelovanje u programskim odborima, upravnim ili stručnim tijelima te povjerenstvima u koja se ulazi prema funkciji, kandidat odabire između pripadajućih bodova za funkciju ili za sudjelovanje, bez mogućnosti da se bodovi pribrajaju.

**Odnosi se na rad kojim je stečeno zvanje magistra znanosti (mr. sc.)

***Odnosi se na tiskana i elektronička izdanja

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_03_28_584.html