MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
1263
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010-ispravak, 90/2011, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018 i 98/2019) ministrica donosi
ODLUKU
O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA IZBORNI PREDMET PREHRANA SPORTAŠA ZA UČENIKE II. RAZREDA U PROGRAMU OPĆE GIMNAZIJE – RAZREDNIM ODJELIMA ZA SPORTAŠE
I.
Ovom Odlukom donosi se nastavni plan i program za izborni predmet Prehrana sportaša za učenike II. razreda u programu opće gimnazije – razrednim odjelima za sportaše.
II.
Sadržaji nastavnog plana i programa za izborni predmet Prehrana sportaša za II. razred opće gimnazije sastavni su dio ove Odluke i postaju dio nastavnog plana i programa opće gimnazije – razrednih odjela za sportaše.
III.
Ova Odluka i nastavni plan i program za izborni predmet Prehrana sportaša za učenike II. razreda opće gimnazije – razrednih odjela za sportaše objavit će se na službenim mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivat će se od školske godine 2020./2021.
Klasa: 602-03/20-05/00009 Urbroj: 533-05-20-0004 Zagreb, 15. svibnja 2020.
Ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r.
PREHRANA SPORTAŠA
1. RAZLOG UVOĐENJA NASTAVNOG (IZBORNOG) PREDMETA
Znanost o prehrani (nutricionizam) je vrlo mlada znanost koja svoju afirmaciju doživljava ulaskom u 21. stoljeće, a odlikuje se jakom interdisciplinarnošću jer je u korelaciji s mnogim srodnim znanostima (medicine, psihologije, biokemije, prehrambene tehnologije itd.). Prehrana postaje stil života svakog pojedinca pa se tako stavlja u ovisnost sa zdravljem, tj. bolestima čovjeka. Neuravnotežena prehrana, prekomjerni unos hrane i tjelesna aktivnost koja je svedena na minimum, vodeći su uzroci smrti u razvijenim zemljama svijeta, ali i odskočna daska za razvoj mnogih bolesti modernog doba (pretilost, hipertenzija, dijabetes, metaboličke bolesti itd.) od kojih mnoge poprimaju razmjere epidemije. Upravo znanost o prehrani ide u smjeru davanja smjernica pravilnog načina hranjenja, kombinirajući navike i kvalitetu prehrane pojedinca i populacije pa tako postoje smjernice pravilnog načina prehrane ljudi – ovisno o njihovoj dobi, fizičkoj aktivnosti, podneblju u kojim žive i slično.
U sklopu ove grupacije postoji i prehrana sportaša, koja naglašava korelaciju tjelesne aktivnosti (ovisno o vrsti sporta) te uloge i unosa hrane u organizam, sa stajališta različitih parametara.
2. OPIS NASTAVNOG (IZBORNOG) PREDMETA
Svrha učenja nastavnoga (izbornog) predmeta Prehrana sportaša je razumijevanje uloge hrane u povećavanju kvalitete života ljudi sa stajališta njihova zdravlja, ali i u postizanju boljih zacrtanih ciljeva koji uključuju i sportske rezultate. Naglasak je na razumijevanju osnovnih koncepata prehrane, medicine i kineziologije te na razumijevanju metoda kojima se u prirodnim znanostima dolazi do spoznaja. Te se metode mogu primijeniti u svakodnevnome životu za stjecanje znanja i donošenje odgovornih odluka. Znanja, vještine i stajališta razvijaju se aktivnim uključivanjem učenika u proces učenja, čime se potiče dublje razumijevanje pojava i procesa u samoj prehrani. Korelacijom kineziologije i prehrane učenik stvara predodžbu o njihovoj primjeni, a koja se kasnije i argumentira konkretnim primjerima iz svakodnevnog života. Primjenom osnovnih znanstvenih metoda u jednostavnim istraživanjima učenici razvijaju sposobnost opažanja, postavljanja pitanja, oblikovanja pretpostavki koje se mogu potvrditi ili opovrgnuti pokusom, donošenja zaključaka na temelju prikupljenih podataka, izvješćivanja o rezultatima te predviđanja na njihovoj osnovi. Time se razvijaju suradnja, komunikacija te logičko, kritičko i kreativno mišljenje. Učenike se usmjerava na učinkovito i sigurno korištenje novih tehnologija u samostalnom i zajedničkom učenju.
Nastavni predmet Prehrana sportaša poučava se u odjelima opće gimnazije, konkretno u odjelu za sportaše, i to kao izborni predmet u 2. razredu srednje škole. Usko je povezan s Biologijom, Kondicijskom pripremom, Fiziologijom sporta te međupredmetnim temama.
Izvodi se tijekom nastavne godine, 1 sat tjedno (35 sati godišnje) ili blokovski, 2 sata tjedno (35 sati u jednom bloku).
3. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA NASTAVNOG (IZBORNOG) PREDMETA
U predmetu Prehrana sportaša, uz razvoj komunikacijskih i suradničkih vještina te uz korištenje IKT-a, učenik će:
1. upoznati osnovnu podjelu namirnica s odgovarajućim nutrijentima i njihov utjecaj na odgovarajuću populaciju, sa stajališta tjelesne aktivnosti;
2. razumjeti smjernice pravilnog načina prehrane za sportaše;
3. shvatiti energetsku vrijednost hrane te njezinu potrošnju za normalnu funkciju organizma, ali i prilikom različitih opterećenja;
4. razviti istraživačke kompetencije temeljene na znanstvenim principima i odgovornost pri korištenju rezultata, radi donošenja zaključaka i odluka povezanih sa svakodnevnim životom;
5. osposobiti se za ulogu aktivnoga građanina koji će pridonijeti kvaliteti života i unapređenju zdravlja, ali koji će razviti i potrebu za cjeloživotnim učenjem.
4. ISHODI UČENJA
U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:
1. opisati hranu i hranjive tvari;
2. objasniti svojstva pojedinih skupina sastojaka hrane;
3. izračunati energetsku vrijednost hranjivih tvari;
4. pokazati način stvaranja odgovarajuće stanične energije;
5. analizirati i izračunati energetske potrebe organizma, a na osnovi odgovarajućih parametara;
6. primijeniti načela pravilnog načina hranjenja sportaša prije i poslije napora (treninga, natjecanja i slično);
7. kategorizirati prioritete unosa odgovarajućih nutrijenata u cilju dobivanja željenih rezultata (npr. povećanja mišićne mase);
8. kreirati, napisati i osmisliti jelovnik.
5. RAZRADA
NASTAVNE CJELINE: |
RAZRADA NASTAVNE TEME: |
Bromatologija |
Pojam i funkcija hrane Podjela hrane (namirnice biljnog i životinjskog podrijetla) |
Hranjive tvari |
Bjelančevine (proteini) Ugljikohidrati (šećeri) Masti i ulja Vitamini Mineralne tvari Ostali sastojci u hrani Voda |
Energetska i nutritivna vrijednost hrane |
Energetska i nutritivna vrijednost hrane Izračun energetskih vrijednosti hranjivih tvari |
Energetske potrebe organizma |
Bazalni metabolizam Procjena energetskih potreba organizma (ovisno o različitim parametrima – fizičkoj aktivnosti, SDDH, dobi) ITM (BMI) Dnevne energetske potrebe Mišićni rad i proizvodnja energije |
Specifična prehrana i hidratacija sportaša |
Prehrana prije i poslije treninga Povećavanje TM fizičkom aktivnosti Suplementacija Hidratacija u sportu |
Izrada jelovnika i normativa za sportaše |
Pojam i primjer izrade jelovnika za sportaše – izrada jelovnika i izračunavanje njegove energetske vrijednosti (specifično za odgovarajući sport, prema želji) |
6. OSTALO
6.1. Metode i oblici rada
METODE I OBLICI RADA |
Metode: → verbalne metode usmenog izlaganja i dijaloška metoda → vizualne (metoda pokazivanja i poduke i tekstualno-ilustrativna metoda), → prakseološke metode (produkcijske). Oblici: → frontalni rad → skupni rad → individualni rad → rad u parovima. |
* NAPOMENA: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik, sukladno nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika, materijalnim i drugim uvjetima.
6.2. Elementi i oblici praćenja i vrednovanja
Vrednovanje nastavnoga predmeta Prehrana sportaša treba biti učestalo, različito i redovito tijekom nastavne godine ili odgovarajućeg bloka. Provode se tri pristupa vrednovanja: za učenje, kao učenje i vrednovanje naučenoga. Cilj vrednovanja nije samo ocjena, već praćenje napredovanja učenika, njegova individualnog razvoja te usmjeravanje i poticanje učenika kako bi postigao maksimalne rezultate sukladno svojim sposobnostima. U proces vrednovanja potrebno je aktivno uključiti i učenike.
ELEMENTI I OBLICI PRAĆENJA I VREDNOVANJA POLAZNIKA |
Elementi: → usvojenost programskih sadržaja → primjena znanja. Oblici: → usmena provjera → pismena provjera (rješavanje zadataka) → praktičan rad (izrada seminarskog rada, domaće zadaće) → suradničko učenje → istraživačko učenje → samostalno učenje → učenje uz pomoć projekta → e-učenje. |
6.3. Kadrovski uvjeti
KADROVSKI UVJETI |
NASTAVNIK |
IZOBRAZBA |
nastavnik stručno-teorijskih sadržaja |
→ diplomirani inženjer prehrambene tehnologije → magistar inženjer prehrambenog inženjerstva → magistar nutricionizma → magistar inženjer znanosti o hrani i nutricionizma |
6.4. Minimalni materijalni uvjeti
NASTAVNI PREDMET |
OPREMA |
PROSTOR |
PREHRANA SPORTAŠA |
→ školska ploča (tamna ili bijela) → računalo s pristupom internetu i potrebnim softverom → projektor → projektno platno → multimedijalne prezentacije |
→ standardna učionica → specijalizirana učionica |
6.5. Literatura
Literatura za polaznike prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_05_63_1263.html