Državni zavod za mjeriteljstvo
1225
Na temelju članka 20. stavka 4. Zakona o mjeriteljstvu (»Narodne novine«, br. 74/14 i 111/18) glavna ravnateljica Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi
PRAVILNIK
O MJERITELJSKIM I TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA ZA MJERILA BRZINE U CESTOVNOM PROMETU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se mjeriteljski i tehnički zahtjevi koje moraju zadovoljavati mjerila brzine u cestovnom prometu (u daljnjem tekstu: mjerila brzine) i način označivanja takvih mjerila.
Članak 2.
Mjerila brzine u smislu ovoga Pravilnika zakonita su mjerila koja se upotrebljavaju za mjerenje brzine vozila u cestovnom prometu.
Članak 3.
Odredbe ovoga Pravilnika odnose se na:
1. Radarska mjerila brzine
Radarska mjerila brzine zakonita su mjerila čiji se rad zasniva na načelu Dopplerovog učinka.
2. Laserska mjerila brzine
Laserska mjerila brzine zakonita su mjerila kojima se izračunava brzina ciljanog vozila iz velikog broja izmjerenih udaljenosti u određenom vremenu. Pojedinačne se udaljenosti izračunavaju mjerenjem trajanja emitiranog svjetlosnog impulsa koji se reflektira na ciljano vozilo u pokretu.
3. Mjerila puta/vremena (detekcijska mjerila brzine)
Mjerila puta/vremena (detekcijska mjerila brzine) zakonita su mjerila čija se mjerenja temelje na načelu prijeđene udaljenosti u zabilježenom vremenu. To znači da na kratkim udaljenostima mjere brzinu vozila mjerenjem vremena kretanja između najmanje dva uzastopna položaja vozila, pri čemu su detektori (senzori) položaja vozila povezani s istom vremenskom bazom, a udaljenost među njima je poznata vrijednost. Pri tome razlikujemo:
– aktivne i pasivne senzore u mobilno ili stacionarno postavljenom nosaču usmjerenom paralelno sa smjerom kretanja vozila čija se brzina mjeri, ili
– senzore koji se postavljaju u/ili na kolnik.
4. Mjerila prosječne brzine (sekcijska mjerila brzine)
Mjerila prosječne brzine (sekcijska mjerila brzine) mjerila su puta/vremena čija se mjerenja temelje na načelu prijeđene udaljenosti u zabilježenom vremenu. To znači da mjere prosječnu brzinu na većim udaljenostima mjerenjem vremena kretanja i prepoznavanjem vozila na ulaznoj i izlaznoj točki izmjerene dionice poznate duljine.
5. Mjerila brzine za praćenje
Mjerila brzine za praćenje podvrsta su mjerila brzine koja služe za pokretna mjerenja. Njihov rad temelji se na načelu prijeđene udaljenosti u zabilježenom vremenu. Vozilo opremljeno mjerilom brzine za praćenje koje prati nadzirano vozilo, mjeri prosječnu brzinu nadziranog vozila na temelju izmjerene duljine dionice (prijeđene udaljenosti) i vremena kretanja nadziranog vozila ili mjerenjem brzine iz pomične točke.
II. MJERITELJSKI I TEHNIČKI ZAHTJEVI
Članak 4.
Mjeriteljski i tehnički zahtjevi koje moraju zadovoljavati mjerila brzine propisani su u Dodatku I. i II., koji su tiskani uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio.
III. OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI
Članak 5.
Postupak ispitivanja tipa mjerila za mjerila brzine provodi se u skladu s propisom o načinu na koji se provodi ispitivanje tipa mjerila.
Mjerila brzine za koja je izdano rješenje o odobrenju tipa mjerila ovjeravaju se u skladu sa Zakonom o mjeriteljstvu i provedbenim propisima donesenim na temelju toga Zakona.
IV. UZAJAMNO PRIZNAVANJE
Članak 6.
Postupak uzajamnog priznavanja provodi se u skladu s odredbama članka 33. Zakona o mjeriteljstvu.
V. NOTIFIKACIJA
Članak 7.
Ovaj se Pravilnik donosi uzimajući u obzir postupak obavješćivanja na temelju Direktive (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (SL L 241, 17. 9. 2015.).
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 8.
Mjerila brzine koja na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika imaju važeće rješenje o odobrenju tipa mjerila mogu se podnositi na prvo ovjeravanje pod uvjetom da zadovoljavaju odredbe ovoga Pravilnika.
Mjerila brzine koja su na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika u uporabi mogu se podnositi na redovno i izvanredno ovjeravanje sve dok zadovoljavaju odredbe propisa na temelju kojeg su stavljeni u uporabu.
Članak 9.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila brzine vozila u cestovnom prometu (»Narodne novine«, br. 38/01, 43/01 i 19/02).
Članak 10.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/19-02/04
Urbroj: 558-02/1-20-5
Zagreb, 14. svibnja 2020.
Glavna ravnateljica Brankica Novosel, v. r.
DODATAK I.
1. DEFINICIJE
1.1. RADAR (Radio Detection and Ranging) označava sustav za otkrivanje i mjerenje udaljenosti ili položaja predmeta putem radiovalova.
1.2. Dopplerov učinak je promjena frekvencije valova pri relativnom gibanju njihova izvora ili promatrača. Opaža se kod svakoga valnoga gibanja kao povećanje, odnosno smanjenje frekvencije kada se izvor valova i promatrač međusobno približavaju, odnosno udaljavaju.
1.3. Automatski način rada je način rada pri kojem rukovatelji mjerilom brzine nisu neposredno prisutni u svrhu promatranja ostvarivanja mjernog rezultata i nadzora vjerodostojnosti mjernog rezultata.
1.4. Vozilo opremljeno mjerilom brzine je vozilo s ugrađenim mjerilom brzine koje omogućuje mjerenje vlastite brzine i brzine nadziranog vozila na temelju mjerenja iz pomične točke ili praćenjem.
1.5. Nadzirano vozilo je vozila čija se brzina mjeri mjerilom brzine.
1.6. Mjerenje brzine iz pomične točke je mjerenje brzine koje se provodi radarskim mjerilom brzine iz točke koja se kreće (vozilo opremljeno radarskim mjerilom brzine).
1.7. Vlastita brzina je brzina vozila opremljenog mjerilom brzine tijekom mjerenja brzine iz pomične točke.
1.8. Prepoznavanje nadziranog vozila je pojam koji se odnosi na udaljenost na kojoj sustav za prepoznavanje vozila mjerila brzine prepoznaje vozilo u točki ulaza ili točki izlaza, a koja ovisi o tehnologiji prepoznavanja.
1.9. Točka ulaza je točka u kojoj nadzirano vozilo ulazi u dionicu mjerenja.
1.10. Točka izlaza je točka u kojoj nadzirano vozilo izlazi iz dionice mjerenja.
1.11. Nadzirani način rada je način rada pri kojem su rukovatelji mjerilom neposredno prisutni kod promatranja ostvarivanja mjernog rezultata te nadziru njegovu vjerodostojnost.
1.12. U nadolazećem prometu – nadzirana vozila čiju brzinu treba mjeriti snimaju se i mjere sprijeda (prednji kraj vozila). Na taj se način brzina vozila mjeri prije nego što vozilo prođe pored mjerila brzine (uz iznimku mjerila puta/vremena).
1.13. U odlazećem prometu – nadzirana vozila čiju brzinu treba mjeriti snimaju se i mjere straga (stražnji kraj vozila). Na taj se način brzina vozila mjeri nakon što vozilo prođe pored mjerila brzine (uz iznimku mjerila puta/vremena).
1.14. Granična vrijednost aktivacije je podesiva vrijednost brzine pri čijem se prekoračenju poduzimaju određene radnje (npr. dokumentiranje, posebni signalni ton i sl.).
1.15. Vremenski žig je vremenski trenutak u kojem se aktivira fotografiranje i koji se pohranjuje zajedno s fotografijom.
1.16. Sigurnosno vrijeme je vrijeme koje je nadziranom vozilu potrebno za prelazak dijela dionice između promjenljivih prometnih znakova i mjerila brzine s polovicom vrijednosti brzine prikazane nakon smanjenja ili povećanja maksimalne dozvoljene brzine.
1.17. Sigurnosna razlika je vrijednost brzine izražena u km/h (kilometrima na sat) ili % (postotcima) koju se mora oduzeti od izmjerene vrijednosti brzine u svrhu ispravka zbog pogreške mjerila brzine odnosno mjerne metode.
1.18. Podaci o slučaju su svi podaci koji se odnose na registrirani slučaj prekoračenja podešenog ograničenja brzine (npr. izmjerena brzina kretanja nadziranog vozila, podaci o lokaciji, datum, vrijeme i/ili sve pripadajuće fotografije).
1.19. Dijelovi uređaja mjerila brzine su pojedinačne komponente koje nisu ugrađene u zajedničko kućište (npr. kamera, upravljački uređaj i sl.)
1.20. Ručni mjerni uređaj je mjerni uređaj koji se tijekom uporabe drži u ruci. Pri tome je radi lakšeg rukovanja dopušteno korištenje stativa.
1.21. Mapa datoteka je datoteka u koju se pohranjuju podaci različitih formata.
2. VRSTE MJERENJA
2.1. Mjerenje brzine pomoću ugrađenih mjerila brzine je vrsta mjerenja prilikom kojeg je mjerni uređaj prijenosan te se ugrađuje u svrhu provođenja mjerenja.
2.2. Stacionarno mjerenje je vrsta mjerenja koje se provodi pomoću mjerila brzine koje je fiksno postavljeno na jednoj lokaciji.
2.3. Pokretno mjerenje je vrsta mjerenja koje se provodi iz vozila u kretanju (mjerno vozilo).
3. TEHNIČKI ZAHTJEVI
3.1. Svi dijelovi mjerila brzine moraju biti izrađeni od materijala dostatne stabilnosti i mehaničke čvrstoće. Mjerila brzine se moraju zaštiti od utjecaja prašine, vlage i elektromagnetskog zračenja.
3.2. Mjerila brzine trebaju imati upute za uporabu na hrvatskom jeziku s točnim uputama za postavljanje i rukovanje kako bi se osigurala točnost i upotrebljivost mjernih rezultata.
3.3. Mjerilo brzine mora osiguravati usko slaganje između rezultata uzastopnih mjerenja iste mjerene veličine izvedenih u istim mjernim uvjetima (ponovljivost mjernih rezultata).
3.4. Mjerila brzine nije dopušteno napajati iz akumulatora vozila koji je u njega ugrađen. Izuzetak su mjerila brzine za praćenje koja su ugrađena u mjerno vozilo i nije ih moguće premještati.
4. UREĐAJ ZA DOKUMENTIRANJE
4.1. Mjerila brzine koja se upotrebljavaju u automatskom načinu rada moraju koristiti uređaj za dokumentiranje koji reproducira fotografije.
4.2. Kod fotografskog ili video-tehničkog dokumentiranja mjernog rezultata u kombinaciji s vozilom koje je predmet mjerenja, moraju postojati jasne smjernice ili pomoćna sredstva za ocjenu fotografija koja će omogućiti jasno pridruživanje izmjerene mjerne vrijednosti vozilu koje je predmet mjerenja.
4.3. Svi bitni podaci mjerenja (izmjerena mjerna vrijednost, smjer vožnje, lokacija) moraju se jednoznačno pohraniti zajedno s fotografijom vozila čija je brzina izmjerena. To se može napraviti ili u obliku umetanja ili u obliku sloga podataka koji se zajedno s fotografijom pohranjuju u mapu datoteka.
4.4. Kod fotografskog dokumentiranja mjernih rezultata digitalnom kamerom, fotografije se prilikom prenošenja moraju zaštiti od manipulacija i grešaka digitalnim potpisom u skladu s postojećim stanjem tehnike. U svrhu procjene fotografija mora postojati program za njihovo pregledavanje. Uz pomoć digitalnog potpisa navedeni program mora omogućavati provjeru autentičnosti fotografije. Taj program s pomoću digitalnog potpisa mora moći provjeriti je li slika original ili je mijenjana. Program za pregledavanje fotografija sastavni je dio mjerila brzine koja se upotrebljavaju u automatskom načinu rada.
4.5. Sve kamere koje se upotrebljavaju za dokumentiranje mjernog postupka te obrađuju i pokazuju bitne podatke moraju imati sigurnu komunikacijsku vezu s mjerilom. Bežična komunikacija mora biti kodirana i osigurana u skladu s postojećim stanjem tehnike. Izuzetak su kamere koje služe samo za dokumentiranje (npr. prepoznavanje osobe koja upravlja vozilom, prepoznavanje registarske oznake vozila) kod kojih nema umetanja izmjerene brzine u fotografije.
4.6. Ako se za dokumentiranje mjerenja upotrebljava više kamera, mora se osigurati ispravno pridruživanje pojedinačnih fotografija ili niza uzastopnih fotografija pojedinim kamerama.
5. SOFTVER
5.1. Softver relevantan za mjeriteljske značajke mjerila mora se moći identificirati i provjeriti pomoću jednoznačne oznake te zaštiti od neovlaštenog pristupa. Dopustiva je podjela softvera na dijelove koji utječu na mjeriteljske značajke mjerila i one koji na njih ne utječu u slučaju da se dijelovi softvera koji utječu na mjeriteljske značajke mogu odvojeno ispitati i osigurati.
5.2. Pokazivanje verzije softvera mora biti automatsko ili ručnim pozivanjem.
5.3. Dokumentacija softvera mora imati barem:
- opis softvera relevantnog za mjeriteljske značajke mjerila
- opis mjernih algoritama
- opis izbornika, dijaloških okvira i dojava smetnji te korisničkog sučelja
- blok dijagram hardvera.
5.4. Mora biti omogućena zaštita parametara za dobivanje izmjerene mjerne vrijednosti od neovlaštenih izmjena.
6. SUČELJA
6.1. Mora se osigurati da se preko eventualnih sučelja za prijenos podataka bitnih za mjeriteljske značajke mjerila na periferne uređaje ne mogu raditi izmjene softvera koji se odnosi na mjeriteljske značajke mjerila.
6.2. Daljinski pristup mjerilu brzine dopušten je samo u svrhu prijenosa podataka i izmjene parametara kojima nisu određene mjeriteljske značajke mjerila.
7. PRIKAZ
7.1. Izmjerena brzina se mora prikazivati u km/h (kilometrima na sat) bez decimalnog mjesta. Prikaz izmjerene brzine s decimalnim mjestima dopušten je prilikom ispitivanja i ovjere mjerila brzine. Očitavanje izmjerene brzine mora biti moguće pri svakom osvjetljenju (danju i noću).
7.2. Kod mjerenja brzine pomoću ugrađenih mjerila brzine, ista moraju imati jedincu za prikazivanje koja može prikazati mjerni rezultat najviše 1 s nakon završetka mjerenja.
7.3. Dodatni prikazi, a osobito podatak o udaljenosti kod laserskih mjerila brzine koja se koriste kao ručni mjerni uređaji, trebaju biti oblikovani na način da je podatak jednoznačno odvojen od prikaza izmjerene brzine.
7.4. Kod mjerila brzine bez uređaja za dokumentiranje, prikaz vrijednosti izmjerene brzine mora biti vidljiv najmanje 2 minute, osim ako se prije isteka toga vremena ne provede novo mjerenje.
8. OKOLIŠNI UVJETI
8.1. Mjerilo brzine mora biti konstruirano tako da se tijekom ovjernog razdoblja nalazi u granicama dopuštene pogreške.
8.2. Proizvođač je dužan navesti sljedeće nazivne radne uvjete:
– za mjernu veličinu
a) mjerni raspon, koji treba biti najmanje između 30 km/h i 150 km/h
– za klimatske utjecajne faktore
a) temperaturni raspon, koji treba biti najmanje između -10 °C i +50 °C
b) razred klimatskog okruženja
– za mehaničke utjecajne faktore
a) razred mehaničkog okruženja
– za utjecajne faktore napajanja
a) razred elektromagnetskog okruženja.
8.3. Mjerila brzine i pripadajući dijelovi uređaja moraju zadovoljavati zahtjeve klimatskog okruženja u ovisnosti o načinu uporabe:
– mjerila brzine i pripadajući dijelovi uređaja koji se upotrebljavaju na zatvorenim mjestima s kontroliranom temperaturom (zaštićena od vremenskih utjecaja), gdje lokalna vlažnost zraka nije kontrolirana, a koji nisu izloženi kondenziranoj vodi, oborinama ili formiranju leda, moraju biti usklađeni sa zahtjevima razreda H1 preporuke OIML D11 Međunarodne organizacije za zakonsko mjeriteljstvo. Grijanje, hlađenje ili ovlaživanje upotrebljavaju se prema potrebi održavanja traženih uvjeta.
– mjerila brzine i pripadajući dijelovi uređaja koji se upotrebljavaju na zatvorenim mjestima (zaštićena od vremenskih utjecaja) gdje lokalna klima nije kontrolirana, a koji mogu biti izloženi kondenziranoj vodi, vodi iz izvora koji nisu kiša i formiranju leda, moraju biti usklađeni sa zahtjevima razreda H2 preporuke OIML D11 Međunarodne organizacije za zakonsko mjeriteljstvo.
– mjerila brzine i pripadajući dijelovi uređaja koji se upotrebljavaju na otvorenim mjestima moraju biti usklađeni sa zahtjevima razreda H3 preporuke OIML D11 Međunarodne organizacije za zakonsko mjeriteljstvo.
8.4. Mjerila brzine i pripadajući dijelovi uređaja moraju zadovoljavati zahtjeve mehaničkog okruženja u ovisnosti o načinu uporabe:
– mjerila brzine i pripadajući dijelovi uređaja koji se upotrebljavaju za stacionarna mjerenja moraju biti usklađeni sa zahtjevima razreda M2 preporuke OIML D11 Međunarodne organizacije za zakonsko mjeriteljstvo.
– mjerila brzine i pripadajući dijelovi uređaja koji se upotrebljavaju za pokretna mjerenja moraju biti usklađeni sa zahtjevima razreda M3 preporuke OIML D11 Međunarodne organizacije za zakonsko mjeriteljstvo.
Bez obzira na gore navedene zahtjeve mehaničkog okruženja mjerila brzine i pripadajući dijelovi uređaja moraju biti usklađeni sa zahtjevima razreda M1 preporuke OIML D11 Međunarodne organizacije za zakonsko mjeriteljstvo.
8.5. Mjerila brzine i pripadajući dijelovi uređaja moraju zadovoljavati zahtjeve elektromagnetskog okruženja i biti usklađeni sa zahtjevima razreda E1 preporuke OIML D11 Međunarodne organizacije za zakonsko mjeriteljstvo.
9. SPOJ NA PROMJENLJIVE PROMETNE ZNAKOVE OGRANIČENJA BRZINE
9.1. Na promjenljive prometne znakove ograničenja brzine mogu se spajati samo mjerila brzine koja svojim tehničkim i izvedbenim karakteristikama omogućavaju takvo spajanje i koja u svojem odobrenju tipa mjerila imaju opisane tehničke i izvedbene karakteristike koje omogućavaju takvo spajanje.
9.2. Kod automatskog smanjivanja propisane maksimalne dozvoljene brzine, mjerilo brzine mora moći održati sigurnosno vrijeme u odnosu na nadolazeći promjenljivi prometni znak ograničenja brzine, koje se izračunava prema prostornoj udaljenosti (put s) i tek nakon njega promijeniti graničnu vrijednost aktivacije. Sigurnosno vrijeme t izračunava se iz puta s i smanjene prikazane maksimalne dozvoljene brzine vprikaz na sljedeći način:
t = 2(s / vprikaz)
9.3. Mjerilo brzine mora pohraniti svaku automatsku izmjenu granične vrijednosti aktivacije zajedno s vremenskim pečatom. Vremenski pečat mora biti jednak vremenu upotrijebljenom za dokumentiranje mjerenja brzine, kako bi se u slučaju krivo podešenog vremena vremenskim redoslijedom mogla ustanoviti povezanost između izmjerene mjerne vrijednosti i važeće maksimalne dozvoljene brzine
9.4. Mjerila brzine moraju moći aktivirati kameru pri svakoj promjeni maksimalne dozvoljene brzine kako bi izradila fotografiju promjenljivog prometnog znaka koji prikazuje novu vrijednost maksimalne dozvoljene brzine. Pohranjivanje ove fotografije ne mora se odvijati u mjerilu brzine. Kao alternativa gore navedenom, mjerilo brzine može pri svakom dokumentiranju mjerenja brzine izraditi fotografiju promjenljivog prometnog znaka koji prikazuje novu vrijednost maksimalne dozvoljene brzine.
9.5. Ako se granične vrijednosti aktivacije mogu mijenjati daljinskim upravljanjem, i ako se upravljanje odvija izravno, onda vrijede zahtjevi određeni točkama 9.2., 9.3, 9.4. Ako se upravljanje odvija putem serijski spojenog upravljačkog uređaja ili upravljačkog računala, vrijede zahtjevi za upravljački uređaj ili upravljačko računalo.
10. GRANICE DOPUŠTENE POGREŠKE
10.1. Granice dopuštene pogreške za mjerila brzine iznose:
± 3 km/h kod mjernih vrijednosti ≤ 100 km/h
± 3 % kod mjernih vrijednosti > 100 km/h.
Sigurnosna razlika kod mjerenja brzine za brzine do 50 km/h iznosi 3 km/h, za brzine veće od 50 km/h do 100 km/h iznosi 10 km/h a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10 %, a zaokružuje se na veću vrijednost.
10.2. Granice dopuštene pogreške za mjerila brzine u uporabi jednake su granicama dopuštene pogreške određenim u točki 10.1.
11. NATPISI I OZNAKE
11.1. Na natpisnoj pločici mjerila brzine moraju se nalaziti barem sljedeći podaci:
– naziv ili oznaka proizvođača
– tip mjerila i serijski broj
– oznaka tipnog odobrenja
– područje mjerenja brzine
– temperaturno područje.
11.2. Na svakom dijelu uređaja koji je sastavni dio mjerila brzine mora biti pločica na kojoj se moraju nalaziti barem sljedeći podaci:
– naziv ili oznaka proizvođača
– tip (izvedba) i serijski broj.
11.3. Natpisi i oznake moraju biti trajni, napisani jasno i čitljivo, a natpisna pločica mjerila brzine mora biti izrađena od trajnog materijala te ju je potrebno zaštiti zaštitnom naljepnicom Državnog zavoda za mjeriteljstvo.
11.4. Natpisna pločica mjerila brzine mora biti postavljena na način da mjerilo prilikom normalne uporabe nije potrebno isključiti u svrhu kontrole natpisa i oznaka.
12. DODATNE FUNKCIONALNOSTI MJERILA BRZINE
Mjerila brzine mogu imati i dodatne funkcionalnosti koje se odnose na mjerenje brzine, a koje su opisane u odobrenju tipa mjerila te se na njih primjenjuju odredbe ovoga Pravilnika.
13. DODATNE FUNKCIONALNOSTI MJERILA BRZINE – PROLAZAK KROZ CRVENO SVJETLO
13.1. Mjerila brzine mogu se koristiti kako bi se utvrdio prolazak vozila kroz crveno svjetlo.
13.2. Prolazak kroz crveno svjetlo utvrđuje se na temelju izmjerene brzine vozila i vremena prolaska preko označene zaustavne linije.
13.3. Prolazak kroz crveno svjetlo dokumentira se dvjema fotografijama. Prva fotografija pokazuje vozilo prije označene zaustavne linije, dok druga fotografija pokazuje vozilo nakon zaustavne linije. Obje fotografije osim vozila pokazuju i crveno svjetlo na semaforu.
13.4. Fotografije sadrže vremenski žig u kojem je vozilo prešlo zaustavnu liniju i vrijeme kada se crveno svjetlo pojavilo na semaforu. Razlučivost prikaza vremena je do jedne stotinke sekunde (0,01 s).
13.5. Pozitivna pogreška od 0,5 sekundi uzima se u obzir prilikom utvrđivanja prolaska vozila kroz crveno svjetlo. Pozitivna pogreška se odnosi na vrijeme uključivanja crvenog svjetla, i računa se u korist vozača.
13.6. Ispitivanje točnosti zapisa prolaska kroz crveno svjetlo provjerava se pomoću dva različita vremena prolaska kroz crveno svjetlo od kojih je jedno kraće a jedno dulje od 0,5 s.
14. DODATNE FUNKCIONALNOSTI MJERILA BRZINE – MJERENJE UDALJENOSTI IZMEĐU VOZILA
14.1. Mjerila brzine mogu se koristiti za mjerenje udaljenosti između vozila.
14.2. Udaljenost između vozila određuje se na temelju izmjerene brzine prvog i drugog vozila, te na temelju vremena koje je potrebno drugom vozilu koje se vozi iza prvog da prijeđe točku na kojoj je izmjerena brzina prvog vozila.
14.3. Udaljenost između vozila dokumentira se dvjema fotografijama, koje se izrađuju tijekom mjerenja brzine prvog i drugog vozila. Svaka fotografija prikazuje brzinu vozila, međusobnu udaljenost i vremenski žig.
14.4. Kada se utvrđuje udaljenost između vozila, uzima se pozitivna pogreška u korist vozača:
– 4 m pri brzini drugog vozila do 100 km/h
– 4 % izmjerene udaljenosti vozila pri brzini drugog vozila iznad 100 km/h
14.5. Tijekom ispitivanja provjerava se preciznost mjerenja udaljenosti između vozila na način da se prvo odabere brzina do 100 km/h, a zatim iznad 100 km/h za oba vozila.
DODATAK II.
POSEBNI ZAHTJEVI ZA POJEDINE VRSTE MJERILA BRZINE U CESTOVNOM PROMETU
1. RADARSKA MJERILA BRZINE PROMETA
1.1. Dopuštena su radarska mjerila brzine na kojima se zračenje antene usmjerava pod određenim fiksnim kutom prema smjeru vožnje nadziranog vozila čija se brzina mjeri. Na taj se način određuju početak i kraj mjerenja.
1.2. Zračenje antene radarskih mjerila brzine mora biti usmjereno tako da tijekom vožnje kroz područje na kojem su moguća mjerenja, greška zbog promjene kuta mjerenja može iznositi ± 2%.
1.3. Smjer zračenja antene mora se moći podesiti pomoću uređaja s usmjerivačem. Ovaj uređaj mora biti izveden tako da je podešavanje moguće s odstupanjem od ± 1°.
1.4. Prilikom fotografskog dokumentiranja vozila čija se brzina mjeri, mora postojati čvrsta veza između osi zračenja antene i osi objektiva. Kutovi fotografiranja koje utvrđuje proizvođač moraju se ostvariti pomoću uređaja koji omogućavaju jednoznačno podešavanje kuta.
1.5. Dopuštena su radarska mjerila brzine koje koriste 3D radarsku antenu i radarska mjerila brzine koja koriste 4D tehnologiju.
1.6. Radarska mjerila brzine za uporabu u automatskom načinu rada moraju raditi u prikladnom kućištu. Kućište je sastavni dio mjerila brzine. Kućište je prikladno kada ugradnjom radarskog mjerila brzine u kućište nema razlike u značajkama usmjeravanja antene i nema prigušivanja snage odašiljanja koja nadilazi 3 dB u usporedbi s radom izvan kućišta.
1.7. Odredbe točke 1.6. Dodatka II. koje se odnose na značajke usmjeravanja antene i prigušivanja snage, vrijede za radarska mjerila brzine koja se koriste kao ugrađena mjerila brzine te kod ugradnje u vozila.
1.8. Upute za uporabu radarskih mjerila brzine u automatskom načinu rada moraju sadržavati odredbe za izvedbu fiksnih mjesta postavljanja. To posebno vrijedi za bočni razmak prema kolniku te za maksimalnu dopuštenu visinu postolja kućišta iznad razine kolnika.
1.9. Prilikom ispitivanja mjeriteljskih i tehničkih značajki mjerila brzine u laboratoriju Državnog zavoda za mjeriteljstvo ili ovlaštenog tijela za pripremu i/ili ovjeravanje u svrhu ovjeravanja mjerila, granice dopuštene pogreške iznose:
– za frekvenciju odašiljanja ± 0,5 %
– za ispitivanje preciznosti kada se ispituje sa simuliranim signalima bez dijela visoke frekvencije
a) ± 2 km/h kod mjernih vrijednosti do 100 km/h
b) ± 2 % kod mjernih vrijednosti iznad 100 km/h.
2. LASERSKA MJERILA BRZINE
2.1. Laserska mjerila brzine moraju imati uređaj s usmjerivačem koji prikazuje točku na koju stiže laserska zraka na vozilu kojem se mjeri brzina.
2.2. Smjer (dolazećeg ili odlazećeg) prometa koji se mjeri mora se jednoznačno prikazivati na laserskom mjerilu brzine.
2.3. Laserska mjerila brzine moraju biti izrađena tako da se isključi svako ugrožavanje rukovatelja ili drugih osoba izloženih laserskom zračenju.
2.4. Laserska mjerila brzine koja se upotrebljavaju kao ručni mjerni uređaji moraju prikazivati ispravnu mjernu vrijednost brzine pri mjernom kutu 0°. Ne smije se provoditi ispravak moguće pogreške kuta.
2.5. Ako je mjerna udaljenost veća od 500 m, laserska mjerila brzine koja se koriste kao ručni mjerni uređaji moraju imati optiku koja uvećava barem dvostruko, a kod udaljenosti veće od 750 m optiku koja uvećava barem četverostruko.
2.6. Laserska mjerila brzine koja se ne koriste kao ručni mjerni uređaji moraju imati uređaj za dokumentiranje koji reproducira fotografije. Isječak fotografije treba odabrati na način da se obuhvati točka na koju stiže laserska zraka na vozilu kojem se mjeri brzina.
2.7. Kod laserskih mjerila brzine u automatskom načinu rada kod mjerenja preko više kolničkih trakova s fotografija se mora moći jasno ustanoviti kojem se vozilu i u kojem kolničkom traku mjeri brzina.
2.8. Prilikom ispitivanja mjeriteljskih i tehničkih značajki mjerila brzine u laboratoriju Državnog zavoda za mjeriteljstvo ili ovlaštenog tijela za pripremu i/ili ovjeravanje u svrhu ovjeravanja mjerila, granice dopuštene pogreške iznose:
– za ispitivanje preciznosti kada se ispituje sa simuliranim signalima
a) ± 2 km/h za vrijednosti do 100 km/h
b) ± 2 % za vrijednosti iznad 100 km/h
– za ispitivanje mjerenja udaljenosti ± 0,3 m
– za frekvenciju odašiljanja ± 1%
– za širinu snopa +10 % .
3. MJERILA PUTA/VREMENA
3.1. Mjerila puta/vremena moraju biti izrađena tako da mogu provesti najmanje dva međusobno neovisna mjerenja brzine vozila. Važeća vrijednost izmjerene brzine vozila smije se dati samo onda kada se vrijednosti pojedinačnih mjerenja nalaze unutar granice dopuštene pogreške prema točki 10.1. Dodatka I.
3.2. Mjerila puta/vremena moraju raspolagati optičkim indikatorima koji omogućavaju provjeru rada senzora prilikom prolaska vozila.
3.3. Ako mjerilo puta/vremena nije u stanju prepoznati i prikazati kolnički trak u kojem se nalazi vozilo kojem se mjeri brzina, mora se upotrebljavati uređaj za dokumentiranje.
3.4. Mjerila puta/vremena moraju zadržati definirani trenutak fotografiranja koji je u čvrstoj vezi s prelaskom odnosno prolaskom zadnjeg senzora na mjernoj dionici kako bi se omogućilo jednoznačno povezivanje mjerne vrijednosti s vozilom kojemu se mjeri brzina.
3.5. Dopušteni su senzori koji prilikom prelaska daju jednoznačan impuls koji se odnosi na dotični senzor (npr. senzori osjetljivi na tlak) ili na neki drugi način jednoznačno određuju lokaciju vozila (npr. indukcijska petlja). Razmak između dva senzora smije iznositi najviše 5 m.
3.6. Senzori na kolniku moraju se pričvrstiti tako da se može isključiti promjena mjerne dionice zbog prolaska vozila. Za izračunavanje razmaka između senzora koristi se umjereni etalon za duljinu.
3.7. Ako je mjerna dionica ograničena laserskim zrakama, upotrijebljeni laseri moraju biti izrađeni tako da se isključi svako ugrožavanje rukovatelja ili drugih osoba izloženih laserskom zračenju.
3.8. Granice dopuštene pogreške za ispitivanje mjerne dionice iznose ± 0,5%.
4. MJERILO PROSJEČNE BRZINE (SEKCIJSKA MJERILA BRZINE)
4.1. Izmjerena dionica puta mora biti pohranjena na način da je zaštićena od manipulacija. Razlučivost izmjerene dionice mora iznositi najviše 1 m.
4.2. Izmjerena duljina dionice treba iznositi najmanje 500 metara.
4.3. Najveće apsolutno odstupanje od udaljenosti između položaja točke ulaza i točke izlaza koje mjerilo prosječne brzine uzima u obzir tijekom mjerenja mora iznositi manje od 0,5% te udaljenosti.
4.4. Uređaj za vremenski žig kod ulaznog i izlaznog dijela mjerila prosječne brzine mora biti sinkroniziran. Ukoliko nema sinkronizacije duže od 5 minuta, mjerilo se mora automatski isključiti ili prekinuti mjerenje brzine.
4.5. Ukoliko se vremenski žigovi izrađuju od vanjskih signala, posebno na svakom dijelu mjerila brzine (ulazni/izlazni dio) mjerenje brzine mora se prekinuti ako se signal ne može zaprimiti ili obraditi na najmanje jednom dijelu mjerila prosječne brzine.
4.6. Čvrsta vremenska veza mora postojati između prepoznavanja vozila, točke aktivacije fotografiranja vozila i vremenskog žiga.
4.7. Prepoznavanje vozila koje uzrokuje dodjelu vremenskog žiga mora se provesti unutar 1% minimalne mjerne dionice koju je naveo proizvođač.
4.8. Aktiviranje mjerenja vremena mora iznositi najviše 0,01 s od trenutka prolaska točke ulaza.
4.9. Dopuštena su mjerila prosječne brzine s više od dva dijela. Pri tome mora biti moguće uzeti u obzir različite dionice puta u svim oblicima. U fotografije mjerenja prosječne brizne treba umetnuti oznake dijelova mjerila prosječne brzine koji sudjeluju u mjerenju brzine, ili ih pohraniti u podatkovni slog jednoznačno povezan s tim fotografijama.
5. MJERILA BRZINE ZA PRAĆENJE
5.1. Kako bi se dokazala izmjerena brzina mjerena mjerilom brzine za praćenje dostatno je napraviti tri fotografije na temelju video zapisa:
– na početku mjerenja
– na kraju mjerenja
– dodatna fotografija za prepoznavanje vozila.
5.2. Mjerenja se provode na dionicama od najmanje 200 metara duljine pri brzinama do 100 km/h, ili najmanje 500 metara pri brzinama iznad 100 km/h.
5.3. Vozilo opremljeno mjerilom brzine za praćenje ne smije tijekom mjerenja preteći nadzirano vozilo.
5.4. Na kraju mjerenja udaljenost između vozila opremljenog mjerilom brzine za praćenje i nadziranog vozila mora biti jednaka ili veća od udaljenosti na početku mjerenja.
5.5. Mjerilo brzine koje provodi mjerenje iz pomične točke treba tijekom mjerenja uzimati u obzir vlastitu brzinu.
5.6. Mjerenje brzine iz pomične točke utvrđuje se izravnim mjerenjem brzine vozila u odnosu na okolno područje, ili putem signala koji omogućuje detekciju kretanja vozila na temelju izvora koji je izravno povezan s radarom u tu svrhu.
5.7. Ukupna najveća dopuštena pogreška za mjerila brzine iz pomične točke, uključujući najveću dopuštenu pogrešku mjerila brzine za vlastitu brzinu iznosi:
– ± 5 km/h pri brzinama do 100 km/h
– ± 5 % pri brzinama iznad 100 km/h.
5.8. Podaci o mjerenju brzine iz pomične točke moraju obavezno sadržavati:
– vlastitu brzinu
– razliku u brzini između vozila vlastite brzine i brzine nadziranog vozila.
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_05_60_1225.html