NN 59/2020 (20.5.2020.), Pravilnik o registru geografskih imena

Državna geodetska uprava

1188

Na temelju članka 147. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18), glavni ravnatelj Državne geodetske uprave 11. svibnja 2020. donio je

PRAVILNIK O REGISTRU GEOGRAFSKIH IMENA

I. OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj, način vođenja i održavanja registra geografskih imena.

Članak 2.

(1) Vođenjem i održavanjem registra geografskih imena u skladu s odredbama ovoga Pravilnika osigurava se točnost, potpunost i dosljednost podataka koji se koriste prilikom izrade službenih dokumenata, kao i u nacionalnoj i međunarodnoj komunikaciji.

(2) Registar geografskih imena se vodi i održava u elektroničkom obliku.

(3) Registar geografskih imena je službena osnova za prikupljanje, evidentiranje, obrađivanje, predočavanje, razumijevanje, povezivanje, istraživanje i publiciranje različitih podataka o prostoru, poput izrade različitih zemljovida, statističkih podataka vezanih za prostor, članaka i sl.

(4) Registar geografskih imena se održava sukladno preporukama povjerenstva za standardizaciju geografskih imena.

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

a) geografski objekt je dio Zemljine površine koji ima prepoznatljiv identitet

b) geografsko ime je ime pojava i geografskih objekata na planetu Zemlji

c) imenovano mjesto je redukcija geografskog objekta na vizualiziranu točku, jedini je prostorni element registra geografskih imena te može nositi jedno ili više pridruženih geografskih imena

d) Katalog geografskih objekata (u daljnjem tekstu: Katalog) je evidencija geografskih objekata i pojava razvrstanih u geografske objektne vrste

e) vrsta geografskog objekta je skupina geografskih objekata sa zajedničkim obilježjima

f) vrsta imena je atribut kojemu vrijednost može biti endonim ili egzonim

g) endonim je ime geografskog objekta na službenom ili govornom jeziku područja na kojem je geografski objekt smješten

h) egzonim je ime koje se upotrebljava u nekom jeziku za geografski objekt smješten izvan područja toga jezika, a razlikuje se od endonima

i) Specifikacija registra geografskih imena (u daljnjem tekstu: Specifikacija) je službeni dokument koji jednoznačno opisuje tehničke karakteristike sastavnih dijelova informacijskog sustava registra geografskih imena i

j) vremenska odrednica geografskog imena je informacija o datumu njegova nastanka, promjene i prestanka važenja te evidentiranja u registar geografskih imena.

Članak 4.

Registar geografskih imena se osniva na temelju podataka prikupljenih s topografskih karata mjerila 1:300 000, 1:200 000, 1:100 000, 1:25 000 i drugih službenih izvora.

II. SADRŽAJ REGISTRA

Članak 5.

U registru geografskih imena se vode podaci o imenima geografskih objekata i pojava popisanih u Katalogu (Prilog I.), koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 6.

Registar geografskih imena sadrži imena geografskih objekata na teritoriju Republike Hrvatske, a koja po svojem statusu mogu biti:

– standardizirano ime: geografsko ime koje je donijelo javnopravno tijelo sukladno preporukama povjerenstva za standardizaciju geografskih imena

– službeno ime: geografsko ime preuzeto iz službenih izvora javnopravnih tijela

– predloženo ime: geografsko ime koje predloži javnost

– povijesno ime: geografsko ime koje je temeljem određenog službenog izvora prestalo biti u uporabi

– lokalno ime: geografsko ime koje koristi lokalno stanovništvo

– opće ime: ime koje se dodjeljuje geografskom objektu za koji u dostupnim izvorima nije utvrđeno geografsko ime i

– ostala imena: sva geografska imena koja se ne mogu svrstati u neku od prethodnih kategorija.

Članak 7.

(1) Geografsko ime opisano je atributima koji mogu biti obavezni i neobavezni.

(2) Obavezni atributi su:

– ime

– vrsta imena

– jezik

– pismo

– status imena i

– izvor imena.

(3) Neobavezni atributi su:

– vremenska odrednica geografskog imena

– izgovor imena

– rod imenice i pridjeva u geografskom imenu

– brojnost imenice i pridjeva u geografskom imenu i

– nadležna institucija.

(4) Svako geografsko ime ima svoj jedinstveni identifikator.

Članak 8.

Geografsko ime u jeziku i pismu nacionalnih manjina sukladno posebnom zakonu kojim se uređuju prava nacionalnih manjina vodi se u registru geografskih imena temeljem dostavljenih podataka javnopravnih tijela iz članka 146. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18) (u daljnjem tekstu: Zakon).

Članak 9.

U registru geografskih imena se evidentira vremenska odrednica geografskog imena.

Članak 10.

Kartografski prikaz geografskog imena određen je lokacijom imenovanog mjesta.

Članak 11.

Lokacija imenovanog mjesta određuje se i vodi u geodetskom referentnom sustavu Republike Hrvatske iz članka 12. stavka 1. Zakona.

Članak 12.

Imenovano mjesto opisano je atributima:

– jedinstveni identifikator

– točkasta geometrija

– administrativna jedinica

– vrsta geografskog objekta

– vremenska odrednica geografskog objekta i

– raspon mjerila kartografske vizualizacije.

Članak 13.

(1) Sastavni dio registra geografskih imena je popis izvora korištenih za prikupljanje geografskih imena.

(2) Svaki izvor opisan je atributima:

– jedinstveni identifikator izvora

– naslov izvora

– ime javnopravnog tijela ili druge institucije nadležne za izvor

– akronim izvora

– status službenosti izvora i

– kratki opis izvora.

III. VOĐENJE I ODRŽAVANJE REGISTRA

Članak 14.

Registar geografskih imena se vodi i održava u informacijskom sustavu registra geografskih imena (u daljnjem tekstu: informacijski sustav).

Članak 15.

(1) Sastavni dijelovi informacijskog sustava su:

– prostorna baza podataka

– mrežna stranica s aplikacijom za unos, obradu, pregled i pretraživanje podataka i

– poslužitelj za objavu podataka putem mrežnih usluga.

(2) Informacijski sustav mora imati osigurano redovito stvaranje sigurnosnih kopija.

Članak 16.

Mrežna stranica s dijelovima aplikacije za unos predloženog imena iz članka 6. ovoga Pravilnika, pregled i pretraživanje, javno je dostupna.

Članak 17.

(1) Vođenje i održavanje registra geografskih imena je prepoznavanje geografskog objekta, njegova kartografska generalizacija (u daljnjem tekstu: generalizacija) na točku, pridruživanje jednog ili više geografskih imena te uređivanje postojećih zapisa u bazi.

(2) Radnjama iz stavka 1. ovoga članka stvaraju se novi ili se uređuju postojeći zapisi imenovanog mjesta i geografskih imena u bazi registra geografskih imena.

Članak 18.

(1) Temelj za prepoznavanje geografskog objekta su službene državne karte i ostali kartografski prikazi.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, geografski objekt prepoznaje se i temeljem terenskog istraživanja.

Članak 19.

(1) Generalizacija geografskog objekta je njegova redukcija i odabir lokacije imenovanog mjesta na području geografskog objekta.

(2) Točnost izbora lokacije imenovanog mjesta uvjetovana je točnošću kartografskih prikaza iz članka 18. stavka 1. ovoga Pravilnika.

Članak 20.

(1) Nakon postupka generalizacije geografskog objekta imenovanom mjestu pridodaju se vrijednosti atributa iz članka 12. ovoga Pravilnika.

(2) Definicije i vrijednosti atributa iz članka 12. ovoga Pravilnika sastavni su dio Specifikacije.

Članak 21.

Nova geografska imena prikupljaju se:

– preuzimanjem iz službenih izvora

– preuzimanjem iz neslužbenih izvora i

– na prijedlog javnosti.

Članak 22.

(1) Prilikom unosa geografskog imena u bazu evidentiraju se vrijednosti atributa iz članka 7. ovoga Pravilnika.

(2) Definicije i vrijednosti atributa iz članka 7. ovoga Pravilnika sastavni su dio Specifikacije.

Članak 23.

Uređivanjem postojećih zapisa u bazi registra geografskih imena se mogu mijenjati:

– lokacija imenovanog mjesta

– atributi imenovanog mjesta i

– atributi geografskog imena.

Članak 24.

Održavanje se temelji na promjenama dostavljenim:

– službenim izvorom

– neslužbenim izvorom i

– na prijedlog javnosti.

Članak 25.

Kada geografsko ime prestaje važiti atribut statusa geografskog imena dobiva vrijednost »povijesno« te se atributu vremenska odrednica geografskog imena dodjeljuje vrijednost datuma prestanka važenja.

IV. IZDAVANJE PODATAKA REGISTRA

Članak 26.

(1) Podaci registra geografskih imena su javni.

(2) Iz registra geografskih imena se izdaju podaci o imenovanim mjestima s pripadajućim geografskim imenima opisanim atributima iz članka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika upisanim u registar geografskih imena.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, podaci o geografskim imenima sa statusom imena »predloženo ime« iz članka 6. ovoga Pravilnika, se ne izdaju.

(4) Podaci se izdaju sukladno odredbama pravilnika kojim se propisuju uvjeti za ponovnu uporabu (uvjeti korištenja) podataka iz članka 6. stavka 1. Zakona i odluke kojom se propisuje visina stvarnih troškova ponovne uporabe podataka iz članka 6. stavka 1. Zakona.

(5) Podaci registra geografskih imena dostupni su na interoperabilan način, sukladno članku 19. Zakona o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (»Narodne novine«, br. 56/13, 52/18 i 50/20).

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 27.

Glavni ravnatelj Državne geodetske uprave će Specifikaciju iz članka 20. stavka 2. ovoga Pravilnika donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 28.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 080-01/19-01/14

Urbroj: 541-1-20-10

Zagreb, 11. svibnja 2020.

Glavni ravnatelj dr. sc. Damir Šantek, dipl. ing. geod., v. r.

PRILOG 1.

KATALOG GEOGRAFSKIH OBJEKATA

Katalog geografskih objekata je evidencija geografskih objekata i pojava razvrstanih u geografske objektne vrste. Osnova za izradu Kataloga su topografske karte u mjerilima 1:300 000, 1:200 000, 1:100 000 i 1:25 000. Katalog je nastao kao rezultat prepoznavanja geografskih objekata na osnovu modela podataka CROTIS i Zbirke kartografskih znakova mjerila od 1:500 do 1:25 000.

Katalog geografskih objekata sadrži devet objektnih grupa u kojima su popisane vrste geografskih objekata i definicije objekata.

Objektna grupa je grupa geografskih objekata koji imaju zajedničke karakteristike. Svaka objektna grupa sadrži jednu ili više vrsta geografskih objekata. Vrsta geografskog objekta je skupina geografskih objekata sa zajedničkim obilježjima. Definicija objekta predstavlja pobliži opis samog objekta.

1. GEOGRAFSKE CJELINE

Objektna grupa geografske cjeline obuhvaća vrste objekata geografske cjeline i pokrova i korištenja zemljišta.

a. GEOGRAFSKA CJELINA

VRSTA OBJEKTA	DEFINICIJA OBJEKTA
područje	Veće geografsko područje obilježeno zajedničkim prirodnim osobitostima.

b. POKROV I KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA

VRSTA OBJEKTA	DEFINICIJA OBJEKTA
šuma	Zajednica biljnih organizama kojoj drveće daje osnovno obilježje.
bjelogorična šuma	Šuma u kojoj prevladava drveće kojemu lišće otpada u hladnijemu dijelu godine.
mješovita šuma	Šuma koja se sastoji od više vrsta drveća, a najčešće se nalazi na hladnijim, planinskim područjima između listopadnih i crnogoričnih šuma.
gaj	Zasađena i uzgojena šuma.
crnogorična šuma	Šuma u kojoj prevladava zimzeleno, igličasto drveće i raslinje.
lug	Šuma na močvarnom zemljištu.
šikara, makija, grmlje	1) Grmolik oblik degradirane šume; 2) Gusta, teško prohodna šikara miješanog raslinja.
polje	Ravno obrađeno ili obradivo zemljište, primjerice njive, oranice, travnjaci, pašnjaci i dr.
oranica, njiva, mekota	Zemljište koje se ore i redovito obrađuje, zasađeno različitim kulturama.
livada	Travnata površina koja se redovito kosi.
voćnjak	Zemljište zasađeno voćkama.
vinograd	Zemljište zasađeno vinovom lozom.
maslinik	Zemljište zasađeno stablima maslina.
rasadnik	Zemljište na kojemu se proizvodi rasadni materijal: voćne i lozne sadnice te sadnice različitog ukrasnog i šumskog drveća.
plastenik, staklenik	Zaštićeni, umjetno grijani prostor u kojem se uzgaja povrće, cvijeće.
vrt	Zemljište, obično u blizini kuće, ograđeno u kojem rastu trava, ukrasne i jestive biljke.
pašnjak, atar, gmajna, utrina	Mjesto gdje pasu domaće životinje. Najčešće prirodna travnata površina.
pustara	Prostrano zemljište koje se ne obrađuje već služi za stočarstvo, konjarstvo i uzgoj svinja.
trstik	Zemljište pod gustom vegetacijom trstike, najčešće na močvarnim terenima i duž niskih i plavljenih obala rijeke.
močvara, rit	Tlo natopljeno stajaćom vodom koje je obraslo posebnom vegetacijom (šašem, trskom, mahovinom i sl.).

2. RELJEFNI OBLICI

Objektna grupa reljefni oblici obuhvaća vrste objekata kopnenih reljefnih oblika.

VRSTA OBJEKTA	DEFINICIJA OBJEKTA
planinski lanac	Niz planina oblikovanih u lanac.
planina	Prostrana i razgranata prirodna uzvisina viša od 1000 metara nadmorske visine.
dio planine	Dio planine ili planinskoga lanca.
gora	Prirodna uzvisina od 500 do 1000 metara nadmorske visine (obrasla šumskim raslinjem).
dio gore	Dio gore koji je sastavni do veće cjeline, ali je izdvojen imenom.
brdo	Prirodna uzvisina od 200 do 500 metara nadmorske visine koja može imati i više vrhova.
brijeg	Prirodna uzvisina od 200 do 500 metara nadmorske visine. Najčešće samo s jednim vrhom. Obično manje tlocrtne površine od brda.
brežuljak, gorica	Prirodna uzvisina do 200 metara nadmorske visine, kružna tlocrta i blagih padina. Obično u ravnici.
dolina, draga	Prirodna izdužena udubina s vodenim tokom na dnu. Najčešće je otvorena u smjeru otjecanja tekućice.
udolina	Izdužena udubina bez vodenoga toka.
kosa, kosina, laz	Blaga padina uzvisine koja postupno prelazi u ravnicu.
prijevoj, privija, vrata, sedlo	Uleknuće, najniži dio između dva planinska grebena ili vrha. Obično se koristi za prijelaz s jedne na drugu stranu planine.
zaravan, tavan, visoravan	Prostrana, zaravnjena ili blago ukošena valovita površina na uzvisinama.
pećina	Kraća vodoravna šupljina u stjenovitom području.
spilja	Prirodna velika šupljina u stijenama. Od otvora se pruža u nagibu manjem od 45°. Može imati jedan kanal, a češće se sastoji od mreža kanala, hodnika i dvorana. Može se sastojati i od sustava većeg broja galerija poredanih jedna iznad druge.
vrh	Mikro reljefni dio uzvisine različitih oblika i veličine koji svojom visinom strši u usporedbi s razinom svoje bliže i dalje okolice.
ponikva, vrtača, do, dolac, duliba, dumača, padež, vrtop	Osamljena, obično ljevkasta udubina na krškome području. Dubine do 20 metara i promjera do nekoliko stotina metara.
jama	Podzemna šupljina s površinskim otvorom i nagibom od 45°do 90°; može biti povezana s drugim podzemnim šupljinama, tvoreći složeni podzemni sustav.
snježnica	Spilja ili jednolika udubina strmih strana koja ima teško pristupačno dno, a nalazi se u višim i hladnijim predjelima gdje je temperatura cijele godine niža od 0° C.
ledenica	Jama koja u svojim najdubljim dijelovima ima tijekom čitave godine niske temperature, a zbog čega se voda prokapnica zamrzava na njenom dnu.
greda	Izdužena i ocjedita uzvisina u naplavnim ravnicama nastala fluvijalnom erozijom u starim terasama.
kotlina	Veća ili manja ovalna ili nepravilna udubina u Zemljinoj kori ravnoga dna i najčešće sa svih strana okružena strmim stranama gora ili planina.
kamenjar	Ogoljen teren s vrlo plitkim i siromašnim tlom tipičan za vapnenačku podlogu.
polje u kršu	Najveći reljefni oblik u kršu; izdužena i plitka udubina u kršu kroz koju često protječe manja tekućica, najčešće je to ponornica.
rudina	Malo geografsko područje koje tvori cjelinu.

3. VODE KOPNA I MORA

Objektna grupa vode kopna i mora obuhvaća vrste objekata kopnenih voda i mora.

VRSTA OBJEKTA	DEFINICIJA OBJEKTA
stalna rijeka	Stalna tekućica koja teče pod utjecajem sile teže. Stalne rijeke uvijek imaju vode.
periodična rijeka	Rijeka koja ima vode samo u određeno doba godine kada ima više padalina nego što je isparavanje. Takvi tokovi su poznati u našim krajevima pod imenom sušice i suvaje.
stalni potok	Kratak i vodom siromašan vodeni tok hranjen padalinama. Od rijeke se razlikuje kraćom duljinom toka, manjom širinom i količinom vode.
periodični potok	Potok koji periodično presušuje. Obično teče dnom suhe doline, a vode ima samo poslije kiša ili proloma oblaka.
stalni kanal	Umjetni vodeni tok sa stalnom vodom izgrađen za plovidbu, natapanje ili odvodnjavanje.
periodični kanal	Umjetni vodeni tok s periodičnom vodom najčešće za natapanje i odvodnjavanje.
vrelo, izvor	Mjesto gdje voda prirodnim putem izbija, izvire na površinu.
izvor ponornice	Mjesto na kojem stalna ili povremena tekućica u krškom kraju izvire na površinu i teče vododrživom površinom.
ušće ponornice	Mjesto na kojem stalna ili povremena tekućica u krškom kraju ponire kroz ponor ili pukotine u kršu.
ušće	Mjesto gdje se tekućica ulijeva u more, jezero, močvaru ili drugu tekućicu.
izvor mineralne i termalne vode	Izvor vode sa znatnijim količinama mineralnih sastojaka i plinova, što im daje poseban miris i okus i temperaturama višim od 20°C (uglavnom više od srednje srpanjske temperature kraja u kojem izvire).
rukavac	Izdvojeno riječno korito nastalo diobom glavnog korita rijeke.
estavela	Mjesto gdje uvire rijeka ponornica. Za vrijeme visokih voda ponor ne može progutati svu nadolazeću vodu i on počne izbacivati vodu iz ponora. Česta pojava u krškom prostoru.
ponor	Vertikalna ili horizontalna pukotina s ravnim ili koso položenim kanalima u kojem stalno ili povremeno ponire ili nestaje površinski vodeni tok.
klanac, klisura, kanjon	Klanac je duguljast, uzak i dubok usjek strmih strana među uzvisinama; nastaje erozijom stijena djelovanjem tekućica, a može biti rasjedno predisponiran. Klisura je uska i duboka dolina strmih stjenovitih strana; nastaje prevladavanjem dubinske erozije nad bočnom. Kanjon je duboka i uska riječna dolina strmih, gotovo okomitih strana (Zrmanja, Krka, Cetina).
slap, vodopad, buk, kaskada, brzac	Voda koja se iz rijeke ili jezera naglo ruši, pada s visine.
riječni otok, ada	Vodom uvijek okružen dio kopna u koritu rijeke. Čest je u sporo tekućim ravničarskim rijekama.
jezero	Prirodna ili umjetna udubina na kopnu ispunjena vodom.
skupina jezera	Više jezera na istom geografskom području (npr. Plitvička jezera).
ribnjak	Umjetno jezero ili prostor s vodom uređen za uzgoj ribe.
bara	Područje plitke stajaće vode s močvarnom vegetacijom.
mrtvaja, mrtvica	Riječni oblik koji nastaje bočnom erozijom (npr. prilikom spajanja dva zavoja rijeke).
more	Velika cjelina Zemljine površine ispunjena slanom vodom; dio je svjetskog mora.
morski predio	Dio mora bez samostalnog određenja i čvrstih granica.
zaljev	Dio mora koji je s tri strane okružen kopnom i u plovnoj vezi s morem.
uvala	Dio mora uvučen u kopno.
uvalica	Manja uvala.
zaton	Manji zaljev koji prodire dublje u kopno. Obično širi u sredini, a uži otvor ga spaja s otvorenim morem.
draga, dražica, suhodoline	Manji zaljev nastao potapanjem donjih dijelova suhih kopnenih dolina i udolina.
morski kanal	Dug, sužen morski prolaz koji se pruža između obale i otoka ili između samih otoka.
morski prolaz	1) Prolaz koji spaja dva dijela istog mora; 2) Ulaz u zaljev ili luku između dva rta ili otoka (npr. Splitska vrata); 3) Prolaz koji spaja dva morska kanala.
ždrilo, ždrelac, ždrijelac	Uzak i kratak morski prolaz između dviju obala (npr. Novsko ždrilo).
jaruga, jarak	Uska strma udubina kojom se slijeva voda.
lokva, močilo	Sabiralište voda; udubina ispunjena vodom, bez izvora napajanja i otjecanja.
morska pličina, plitvac, plićak	1) Podmorje nad kojim razina mora nije visoka, ali je dubina mora dovoljna da se i za oseke plovidba odvija bez opasnosti; 2) Podmorje mnogo pliće od okolnog podmorja.

4. OTOCI I POLUOTOCI

Objektna grupa otoci i poluotoci obuhvaća vrste objekata otoka, poluotoka, hridi i grebena.

VRSTA OBJEKTA	DEFINICIJA OBJEKTA
otok	Dio kopna sa svih strana okružen morem i ima opseg obalne crte veći od 10 kilometara.
otočić, školj, škoj, školjić, škojić	Dio kopna sa svih strana okružen morem s opsegom obalne crte od 1,5 kilometara do 10 kilometara.
otočna skupina	Skupina otoka ili otoci na manjoj udaljenosti. Obično su istog postanka i obuhvaćeni jednim imenom.
poluotok	Istaknut dio kopna koji je s tri strane okružen vodom i s užom stranom vezan uz kopno.
rt	Uska poluotočna izbočina kopna u more.
greben, sika, sičica	Usamljena i često izdužena stijena ispod ili u razini mora. Sastavljena od čvrstog materijala i opasna za plovidbu.
hrid	Stijena u obliku otočića, uvijek iznad razine mora.
plaža	Morska obala, žalo, morsko kupalište.
obala	1) Granični pojas kopna i vode; 2) Pojas kopna, povremeno plavljen, koji leži između najviše crte do koje dopiru valovi i najnižeg stanja oseke, odnosno prostor na kojem stalno djeluju valovi, morske mijene i morske struje.

5. GRAĐEVINE I OSTALI OBJEKTI

Objektna grupa građevine i ostali objekti obuhvaća vrste objekata građevine i ostale objekte nastale ljudskom aktivnošću.

VRSTA OBJEKTA	DEFINICIJA OBJEKTA
hidroelektrana	Elektrana koja iskorištava energiju vode za proizvodnju električne energije.
termoelektrana	Elektrana koja proizvodi električnu energiju strojevima koje pokreću vodena para, parne ili plinske turbine ili motori s unutrašnjim izgaranjem.
vjetroelektrana	Elektrana koja iskorištava energiju vjetra za proizvodnju električne energije; niz blisko smještenih vjetroagregata.
usamljena zgrada	Zgrada izdvojena izvan naselja.
plinska elektrana	Elektrana koja iskorištava energiju plina za proizvodnju električne energije.
plinara	Poduzeće koje se bavi eksploatacijom i distribucijom plina te izgradnjom i održavanjem mrežne instalacije.
toplana	Postrojenje koje proizvodi toplinu za zagrijavanje većeg broja zgrada.
trafostanica	Uređeno mjesto gdje je smješten transformator.
tvornica	Poduzeće s pretežno ili potpuno mehaniziranom proizvodnjom.
rafinerija	1) Industrijsko postrojenje u kome se sirovine ili tehnički proizvodi prerađuju u čiste proizvode; 2) Mjesto gdje se čiste rude.
mlin	Postrojenje za usitnjavanje materijala, npr. žitarica.
ciglana	Tvornica cigle; mjesto gdje se izrađuje cigla.
cementara	Tvornica cementa; mjesto gdje se izrađuje cement.
željezara	Talionica i ljevaonica željeza.
brodogradilište	Područje na kojem se grade i popravljaju brodovi i druga plovila.
brana	Umjetna prepreka sagrađena na riječnom koritu ili riječnoj dolini radi stvaranja akumulacijskog jezera za iskorištavanje vodene snage ili radi zaštite od poplava.
silos	Skladište većeg kapaciteta opremljeno uređajima za manipulaciju (npr. za žitarice).
rudnik	Složeni površinski ili podzemni objekt gdje se iskopavaju čvrste mineralne sirovine.
kamenolom	Mjesto gdje se vadi kamen za daljnju obradu.
šljunčara, bajer	Mjesto gdje se vadi šljunak.
iskop	Mjesto gdje se iskopava po planu (glina, ilovača, pijesak).
deponija	Odlagalište, smetlište, mjesto gdje se odlaže, skuplja i probire smeće i otpad.
drvni kombinat	Industrijsko poduzeće drvne proizvodne grane u kojem se proizvode sirovine i prerađuju.
pilana	Postrojenje ili tvornica gdje se trupci strojno pile.
solana	Sustav plitkih površina i brana pribiranje morske soli.
poljoprivredna ekonomija, gospodarstvo	Poljoprivredno imanje sa svim pripadajućim inventarom i oblicima djelatnosti.
seosko poljoprivredno gospodarstvo, salaš, majur, stancija, pusta	Samostalno poljoprivredno imanje sa zgradama za stanovanje, poljskim alatom i stajama udaljeno od svakog naselja.
farma	Velik okupljen posjed, poljoprivredno gospodarstvo specijalizirano za tržišnu proizvodnju na kome prevladava monokultura.
pastirska kuća, katun, stan, torovi, zagradi, busača, pojata, pusta, struga	Povremeno pastirsko naselje, skupina pastirskih kuća, koje se koriste za vrijeme ljetne ispaše stoke u planinskim krajevima.
vodenica, mlinica	Zgrada uz ili na vodi u kojoj se nalazi stroj za usitnjavanje žitnik kultura.
crpna stanica	Mehanička naprava za crpljenje tekućine.
bolnica	Ustanova i zgrada za smještaj, boravak i liječenje bolesnika.
dom zdravlja, ambulanta	Ustanova za pregled i liječenje bolesnika koji ne borave u bolnici, već dolaze liječniku radi pregleda, terapije ili kontrole (ambulantno liječenje).
sanatorij	Ustanova namijenjena liječenju određenih bolesti te oporavku i odmoru bolesnika, pri čemu su važni povoljni prirodni čimbenici.
termalno lječilište (toplice)	Izvor tople vode; kupalište ili lječilište na takvu izvoru.
biblioteka, knjižnica	Ustanova u kojoj se čuvaju i posuđuju knjige.
muzej	Ustanova u kojoj se sabiru, čuvaju, proučavaju i izlažu zbirke umjetnina, povijesnih, tehničkih i dr. predmeta.
televizija	Ustanova i poduzeće koje se bavi prenošenjem informacija putem televizije.
škola	Obrazovna i odgojna ustanova gdje se kolektivno stječu osnovna pismenost, znanja iz znanosti i umjetnosti te vještine određenih struka.
studenski dom	Ustanova za smještaj osoba.
planinarski dom, planinarska kuća, sklonište	Planinarski dom je smještajni objekt u kojem se gostima, u prirodnom brdsko-planinskom okruženju, pružaju usluge smještaja, a mogu se pružati i usluge prehrane, pića, napitaka i slastica, kao i usluge korištenja zasebne prostorije i/ili prostora za pripremanje jela s jednostavnom pripremom, u kojima gosti sami na svoj način i na svoju odgovornost pripremaju i konzumiraju jela i druge usluge uobičajene u ugostiteljstvu. Planinarski domovi su otvoreni stalno. Objekti koji su otvoreni samo nedjeljom, ali ne i subotom ne smatraju se planinarskim domovima. Planinarska kuća otvorena je samo povremeno ili po dogovoru s planinarskim udrugama koje skrbe o njima. Planinarsko sklonište je nezaključana, stalno otvorena i neopskrbljena kuća u kojoj se može prenoćiti bez prethodne najave.
stadion	Sportsko borilište s tribinama.
sportski centar	Mjesto koje se odnosi na sport.
golf igralište	Mjesto koje se odnosi na golf.
motor trkalište	Mjesto gdje se održavaju trke.
hipodrom	Kružna staza za natjecanje konja.
bazen	Izgrađen prostor napunjen vodom.
zoološki vrt	Mjesto gdje se čuvaju i uzgajaju životinje.
carinarnica	Prostorija u kojoj se roba carini i naplaćuje carina.
zatvor, kaznionica i odgojni zavod	Zgrada u kojoj se primjenjuje kazna lišenja slobode.
vatrogasni dom, vatrogasna zajednica	Ustanova namijenjena za rad vatrogasne organizacije.
šumarska kuća, šumarija, lugarnica	Ustanova namijenjena za rad šumarije.
lovačka kuća, lovački dom	Lovački dom je smještajni objekt u kojem se gostima, u prirodnom okruženju uz lovišta, pružaju usluge smještaja, a mogu se pružati i usluge prehrane, pića, napitaka i slastica, kao i usluge korištenja zasebne prostorije i/ili prostora za pripremanje jela s jednostavnom pripremom, u kojima gosti sami na svoj način i na svoju odgovornost pripremaju i konzumiraju jela i druge usluge uobičajene u ugostiteljstvu. Lovačka kuća nema mogućnost smještaja.
koliba	Jednostavna drvena nastamba.
arheološko nalazište, ruševina, iskopina	Ostaci srušene građevine; razvalina.
utvrda, utvrđeni grad	Trajan građevinski objekt sagrađen u svrhu obrane; fortifikacija, utvrđenje.
dvorac	Ladanjsko prebivalište bogatije arhitektonske koncepcije u kojem su imućni posjednici povremeno boravili zbog odmora, nadzora imanja i prikupljanja prihoda.
spomen obilježje, područje, spomenik	Materijalna baština iz prošlih vremena; svaka činjenica, djelo ili stvar koja obilježava ili podsjeća na prošli događaj.
crkva	Posvećena zgrada s jednim ili više zvona, gdje kršćani slave, mole i obavljaju vjerske obrede.
kapela	Crkvica i manje izdvojen prostor s jednim oltarom.
džamija	Muslimanska bogomolja s jednim ili više minareta, usmjerena prema Meki.
sinagoga	Židovski hram, bogomolja i mjesto za sastajanje i učenje.
samostan, manastir	Zgrada u kojoj po utvrđenim pravilima žive redovnici ili redovnice; crkva sa zgradama.
groblje, krematorij	Uređen prostor gdje se nalaze grobovi.
benzinska crpka	Trgovina naftnim derivatima.
gostionica, restoran	Ugostiteljski objekt u kojoj se za stolovima služi hrana i piće.
hotel	Ugostiteljski objekt za prihvat prolaznih gostiju, putnika i turista.
motel	Svratište uz veće prometnice, uz smještaj pruža i servisne usluge za motorizirane turiste.
sajmište	Mjesto gdje se održava sajam.
trgovački centar	Planski uređen zatvoreni prostor za kupnju i prodaju potrošnih dobara, uključujući i supermarket, trgovine različitih robnih marki, ugostiteljske objekte, prodajne salone, ponekad i zabavne sadržaje.
tržnica	Planski uređen prostor za kupnju i prodaju potrošnih dobara na otvorenom.
rezidencija	Mjesto stalnog ili privremenog boravka, prebivalište, boravište vladara ili osoba na visokom položaju.
streljana	Otvoren prostor ili dvorana opremljena uređajima za gađanje iz vatrenog i zračnog oružja.
dok	1) Ograđeni dio luke sa zidanim pristanom i gatovima za utovar i istovar robe; 2) Objekt za smještaj brodova radi popravka, čišćenja i bojanja. Može biti suh ili plutajući.
gat, molo	Pristanište, samostalna građevina u luci. Dio luke uz koji pristaju brodovi.
svjetionik	Čuvano pomorsko svjetlo; obično visoki toranj koji na vrhu ima svjetlo prema kojemu se noću ravnaju brodovi.
ergela	Ergela je građevina koja služi za držanje i uzgoj konja.
pastuharnica	Mjesto prebivanja pastuha.
vinarija	Pogon za proizvodnju i čuvanje vina.
vodovod	Sustav postrojenja mreže cjevovoda za opskrbljivanje pitkom vodom.
odašiljač, prijemnik, antena	Uređaj koji emitira elektromagnetske valove.
vjerski znak, raspelo, poklonac	Raspelo-križ s likom raspetog Krista na sebi.
betonara	Pogon za proizvodnju betona.
akvedukt	Rimskodobni vodovod; često su prepoznatljive dionice nad tokovima rijeka koje su ujedno služile i kao mostovi.
sveučilište, fakultet, veleučilište	Ustanova za najviše školsko obrazovanje.
kurija	Naziv za reprezentativnu kuću, odnosno dvor; kuća svećenika.
svetište	Mjesto gdje se pohodi kao osobito štovano u vjerskom životu.
dječji dom	Dom za nezbrinutu djecu i mlađe punoljetne osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
ustanova za osobe s posebnim potrebama	Ustanova za rehabilitaciju – je ustanova koja pruža usluge smještaja, zdravstvene skrbi, njege, odgoja i osposobljavanja po posebnim uvjetima, radne rehabilitacije te niza okupacijskih i rehabilitacijskih sadržaja osobama s intelektualnim teškoćama.
skijalište	Mjesto u planini ili gori gdje se u rekreativne svrhe prakticira skijanje i gdje u zimskom dijelu godine ima snijega.
spremište tramvaja, garaža (remiza)	Spremišta za tramvaje.
naftovod	Cjevovod s pogonom i pomoćnim uređajima koji služi za transport nafte na veće udaljenosti.
zgrada ministarstva, državna uprava, institut	Zgrada u kojoj su smješteni uredi vlade, državne uprave ili institut.
autobusni kolodvor	Odredište i polazište autobusa s uredovnom zgradom i peronima.
kazalište (teatar)	Mjesto, kuća, prostor gdje se daju predstave.
mareograf	Instrument za mjerenje morskih mijena; objekt u kome se nalazi instrument.
ustava	Vodna građevina kojom se uz pomoć zapornica omogućava kontrolirano propuštanje vode na kanalima, rijekama i branama.
pošta	Poštanski ured; javna služba i organizacija prometa za primanje, prijevoz i dostavu raznovrsnih pošiljki, omogućuje brzojavni i telefonski promet.
riva, kej, šetalište	Riva je ozidana i uređena obala na moru u gradskoj luci. Kej je uređena obala tekućice uz naselje (osobito grada), koja služi kao šetalište. Šetalište je javni prostor za šetnju uz more.
ograda	Naziv za zemljišnu česticu različite gospodarske vrijednosti ili namjene omeđenu i obzidanu mocirom ili suhozidom.
ribogojilište u moru	Mjesto umjetnog uzgoja morskih organizama u moru osobito riba i školjaka.
otvoreno kino	Prostor na kojem se prikazuju filmske projekcije na otvorenom.
zvjezdarnica	Ustanova ili objekt uređen za promatranje nebeskih tijela i pojava u svemiru.
stepenice	Uzdignuto vodoravno položene ploče koje služe pješacima za uspinjanje ili spuštanje u nekom prostoru.
dimnjak	Otvor u obliku šupljeg zidnog stupa ili cijevi koji odvodi dim.
zvonik	Crkveni toranj ili dio crkve na kojem su zvona.
zdenac, bunar	Okomiti otvor u zemlji s vodom, prirodni ili umjetno izgrađen, različite dubine i promjera.
hidrometeorološka stanica	Ustanova meteorološke službe koja služi za meteorološka promatranja radi proučavanja vremena i klime te za druga znanstvena istraživanja koja su od značaja za sve grane ljudske djelatnosti, naročito za poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu i promet.
cisterna	Umjetno sagrađeno i dobro izolirano sabiralište i spremište za kišnicu.
rezervoar, vodospremnik	Spremnik za tekućine i plinove u obliku bazena, posuda i sl.
kolektor	Uređaj za sakupljanje otpadnih voda.
dječji vrtić	Ustanova za čuvanje i odgoj djece predškolskog uzrasta.
nasip	Pojas zemlje, betona i drugih građevnih materijala nasut i izdignut iznad razine vode ili tla.
usamljeni grob	Grob koji je obično uz put, stazu, u šumi, poznatog ili nepoznatog imena.
utočište za životinje	Ograđeni prostor u kojem u kontroliranim uvjetima žive životinje koje su zbog različitih razloga izuzete iz prirode (npr. medvjedi u Kuterevu).
mogila	Mogila (gomila, gromila, tumul) je naziv za prapovijesni humak od zemlje ili kamenja, najčešće podignut iznad groba, ali i kao spomen-obilježje ili pak iz obrednih razloga.
fontana	Arhitektonski oblikovan, često kiparski obrađen, objekt namjenske (voda za piće) i estetske (ukrašavanje gradskih trgova, parkova i vrtova) funkcije u koji pritječe voda iz prirodnih izvora ili iz rezervoara i vodovodnih instalacija.
vodotoranj	Građevina za spremanje i pričuvu vode u sklopu vodovodne mreže.
policijska stanica	Zgrada policije.
hostel	Zgrada za prihvat putnika i turista. Obično manja od hotela i niže uslužne kategorije.
zadružni dom	Zgrada koja ima funkciju okupljanja lokalnog stanovništva najčešće u društveno-političke i zabavne svrhe.
mrtvačnica	Zgrada u kojoj se čuvaju posmrtni ostaci pokojnika prije nego se pokopa. Obično je u sklopu groblja.
sirana	Zgrada u kojoj se proizvodi sir. Obično je to i mljekara.
mljekara	Zgrada ili farma u kojoj se proizvodi i pakira mlijeko.
naftno polje	Mjesto vađenja nafte na površinu Zemlje.
plinsko polje	Mjesto vađenja plina na površinu Zemlje.
kamp	Uređeni prostor za kampiranje (npr. auto kamp).
gospodarska zona	Izgrađena zona s gospodarskim zgradama u kojima dominira gospodarska aktivnost.

6. PODRUČJA

Objektna grupa područja obuhvaća vrste objekata zaštićenih područja.

VRSTA OBJEKTA	DEFINICIJA OBJEKTA
strogi prirodni rezervat	Područje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, namijenjeno isključivo očuvanju izvorne prirode, znanstvenom istraživanju kojim se ne mijenja biološka raznolikost, praćenju stanja prirode te obrazovanju koje ne ugrožava slobodno odvijanje prirodnih procesa. U njemu su zabranjene gospodarske i druge djelatnosti.
nacionalni park	Prostrano i pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora s jednim ili više očuvanih ekosustava. Prvenstvena namjena je očuvanje prirodnih vrijednosti te je u skladu s time zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara.
park prirode	Prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. U njemu su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga.
svjetska baština	Geografski objekti na UNESCO-voj Listi svjetske baštine.
posebni rezervat – botanički	Područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.
posebni rezervat – geomorfološki	Područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.
posebni rezervat – geomorfološko-hidrološki	Područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.
posebni rezervat – ihtiološki	Područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.
posebni rezervat – ornitološki	Područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.
posebni rezervat – ihtiološko-ornitološki	Područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.
posebni rezervat – morski	Područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.
posebni rezervat – zoološki	Područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.
posebni rezervat šumske vegetacije	Područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.
park šuma	Prirodna ili sađena šuma koja je namijenjena odmoru i rekreaciji ili ima određenu krajobraznu vrijednost.
značajni krajolik	Prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedan krajobraz. U njemu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.
spomenik prirode – geografsko-geološki	Pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini, koja čini sastavni dio zaštićenog područja, nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti. U skladu s njima, spomenik prirode može biti geološki, geomorfološki, hidrološki, botanički, prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i dr.
spomenik prirode – geološko-paleontološki	Pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini, koja čini sastavni dio zaštićenog područja, nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.
spomenik prirode – paleontološki	Pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini, koja čini sastavni dio zaštićenog područja, nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.
spomenik prirode – geomorfološki	Pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini, koja čini sastavni dio zaštićenog područja, nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.
botanički vrt	Zbirka živoga bilja koja služi znanstvenim i nastavnim ciljevima.
arboretum	Botanički vrt u kojemu se uzgaja drveće i grmlje domaćeg i stranog podrijetla u znanstvene, dekorativne i uzgojne svrhe.
park	Prostor u prirodi s planski raspoređenom vegetacijom, stazama, vodenim površinama i motivima, građevnim konstrukcijama i skulpturama.
kulturna baština	Ukupnost postojećih, baštinjenih i stvorenih kulturnih dobara: djela graditeljstva, elementi ili strukture arheološkog značenja; znamenita mjesta.

7. NASELJA

Objektna grupa naselja obuhvaća vrste objekata prostornih jedinica i naselja.

VRSTA OBJEKTA I	DEFINICIJA OBJEKTA
država	Politička zajednica ljudi organizirana na nekom teritoriju pod suverenom vlašću, koja ima službeno ime, jezik, grb, zastavu i himnu.
županija	Upravno-teritorijalna jedinica organizirana na osnovu povijesnih, prometnih i gospodarskih čimbenika, koju određuje nadležno državno tijelo. Utemeljena je kao administrativna funkcionalna regija.
glavni grad	Glavni grad države definiran službenim aktima nadležnih državnih tijela.
grad	Jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.
sjedište županije	Glavni grad županije definiran službenim aktima nadležnih državnih tijela.
općina	Jedinica lokalne samouprave osnovana u pravilu za područja više naselja koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva.
naselje	Svaka kompaktna skupina nastambi, bez obzira na njihov broj i funkciju, koja služi kao ljudsko obitavalište; mjesto stanovanja, života i rada. Prostorna jedinica koja se sastoji od građevinskog područja i područja druge namjene, a ima ime i vlastiti sistem obilježavanja zgrada. Područje naselja nalazi se na području jedne općine.
sjedište općine	Naselje koje ima funkciju sjedišta općine.
sjedište grada	Naselje koje ima funkciju sjedišta grada. Veliko naseljeno mjesto u kojem je većina stanovništva zaposlena u nepoljoprivrednim djelatnostima.
napušteno naselje	Naselje koje je napušteno i/ili razrušeno.
dio naselja	Područje koje je sastavni dio većeg naselja.
dio gradskog naselja, gradska četvrt	Dio grada definiran službenim aktima nadležnih državnih tijela s posebnim imenom. Gradska četvrt je poseban oblik mjesne samouprave u Gradu Zagrebu.
zaselak	Dio sela koje se sastoji od pet do 15 seoskih domaćinstava u kojem prevladava poljodjelstvo kao primarna djelatnost stanovništva.
naselje kuća za odmor, vikend naselje	Naselje u kojem dominiraju kuće za odmor.
turističko hotelsko, apartmansko naselje	Naselje za prihvat i smještaj turista.
katastarska općina	Osnovna prostorna jedinica za koju se izrađuje katastarski operat. U pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta (naselja) s pripadajućim zemljištem.
ulica	Uređena i održavana prometna površina za pješake i vozila u naselju.
trg	Javna površina i otvoren prostor u gradu, okružen blokovima velikih kuća i stjecište brojnih ulica.

8. PROMETNICE

Objektna grupa prometnice obuhvaćaju vrste objekata prometnica i prometne infrastrukture.

VRSTA OBJEKTA	DEFINICIJA OBJEKTA
autocesta	Javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova s po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3,5 metara, a s obzirom na konfiguraciju terena i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nuždi, širine najmanje 2,5 metara.
državna cesta	Javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta.
županijska cesta	Javna cesta koja povezuje područje jedne ili više županija.
lokalna cesta	Javna cesta koja spada u mrežu županijskih cesta i povezuje područje grada i/ili općine.
put	Uređen prostor na kopnu za prolaz i kretanje ljudi, vozila i životinja.
staza	Uski puteljak, pješčani put.
cestovni most	Cestovna građevina ili objekt koji služi za prelaženje ljudi i tereta preko rijeke, morskih tjesnaca, provalije itd.
cestovni vijadukt	Cestovna konstrukcija koja premošćuje dolinu.
cestovni tunel	Umjetno prokopan cestovni podzemni prolaz kroz planinu.
odmorište	Prostor predviđen za zaustavljanje sudionika cestovnog prometa sa sadržajima za odmor.
čvor	Cestovni čvor; račvanje ceste s mogućnošću promjene pravca vožnje.
naplatna postaja	Postaja za naplaćivanje cestarine.
cestovni granični prijelaz	Obilježeno područje jedne države; zgrada na cestovnom putu gdje se ubire porez na uvoznu ili domaću robu.
autobusni kolodvor	Odredište i polazište autobusa s uredovnom zgradom i peronima.
cestovni nadvožnjak	Cestovni most iznad ceste ili željezničke pruge.
cestovni podvožnjak	Cestovni prolaz ispod ceste ili željezničke pruge.
prijelaz za divlje životinje, zeleni most	Prirodni prijelazi za divlje životinje su površine iznad tunela i površine ispod vijadukata i mostova koje služe za neometani prijelaz životinja. Zeleni mostovi su prvenstveno namijenjeni velikim životinjama koje imaju jako širok areal kretanja i potrebni su im različiti ekosustavi kako bi mogli preživjeti.
željeznički granični prijelaz	Obilježeno područje jedne države; zgrada na željezničkom putu gdje se ubire porez na uvoznu ili domaću robu.
željeznička postaja	Mjesto kraćeg zadržavanja željezničkih prijevoznih sredstava u svrhu iskrcavanja ili ukrcavanja putnika ili robe.
željeznički kolodvor	Veće službeno mjesto na pruzi u kojemu se obavljaju prihvat i otprema putnika, utovar i istovar stvari, križanje i pretjecanje vlakova, prema potrebi razvrstavanje, odnosno sastavljanje vlakova. Kolodvor mora imati određen broj kolosijeka, signalno-sigurnosne uređaje, sredstva veze, postrojenja za putnički promet, mjesni (lokalni) robni rad i posebne funkcije (čišćenje, opskrbljivanje i održavanje vagona).
međunarodna pruga	Željeznička pruga koja povezuje željezničke pruge na paneuropskim koridorima i njihovim ograncima s međunarodnim pomorskim i riječnim lukama i terminalima.
regionalna pruga	Željeznička pruga koja povezuje željezničke prometne regije u Republici Hrvatskoj sa željezničkim prugama od značaja za međunarodni promet.
lokalna pruga	Željeznička pruga koja unutar pojedine željezničke prometne regije u smislu lokalnoga prometa međusobno povezuje pojedina područja ili administrativno-gospodarske centre ili ih priključuje na željezničke pruge od značaja za međunarodni promet ili na željezničke pruge od značaja za regionalni promet.
željeznički most	Željeznička građevina ili objekt koji služi za prelaženje ljudi i tereta preko rijeke, morskih tjesnaca, provalije itd.
željeznički vijadukt	Željeznička konstrukcija koja premošćuje dolinu.
željeznički tunel	Umjetno prokopan željeznički podzemni prolaz kroz planinu.
željeznički nadvožnjak	Željeznički most iznad ceste ili željezničke pruge.
željeznički podvožnjak	Željeznički prolaz ispod ceste ili željezničke pruge.
pomorski granični prijelaz	Obilježeno područje jedne države; zgrada u luci gdje se ubire porez na uvoznu ili domaću robu.
morska luka	Prirodno ili umjetno zaštićen morski prostor s obalom dovoljno dubokom za pristajanje brodova i uređenom za ukrcaj i iskrcaj robe i putnika.
marina	Luka na obali mora, rijeke, jezera ili plovnoga kanala specijalizirana za potrebe nautičkoga turizma.
sidrište	Mjesto za sidrenje brodova ispred luke.
skela	Plitko prijevozno sredstvo u obliku pravokutne platforme za prijevoz preko rijeke gdje nema mosta.
riječni granični prijelaz	Obilježeno područje jedne države; zgrada u riječnoj luci gdje se ubire porez na uvoznu ili domaću robu.
riječna luka	Mjesto na obali rijeke za prihvat riječnih brodova. Služi za ukrcaj i iskrcaj putnika kao i ukrcaj i pretovar tereta.
zračni granični prijelaz	Obilježeno područje jedne države; zgrada u zračnoj luci gdje se ubire porez na uvoznu ili domaću robu.
zračna luka, aerodrom	Zračna luka je aerodrom s najmanje jednim utvrđenim normiranim postupkom preciznoga instrumentalnog prilaženja, na kojem postoje postrojenja za smještaj, održavanje, popravak te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika i stvari. Aerodrom je područje na zemlji ili vodi (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova.
zračno pristanište	Aerodrom za avione ili helikoptere (helidrom) u načelu namijenjen za uzlijetanje i slijetanje u vizualnim meteorološkim uvjetima.
letjelište	Aerodrom koji se u načelu upotrebljava za letenje jedrilica i motornih jedrilica koje ne uzlijeću samostalno, a čija se uporaba može proširiti i za letenje drugih vrsta zrakoplova koji se upotrebljavaju u posebnom zračnom prometu.
letjelište za paraglajdere	Brda na kojima postoji očišćena površina (od drveća, grmlja i ostalih prepreka) dovoljno prostrana i sigurna za polijetanje.
helidrom	Aerodrom ili određeno područje na objektu namijenjeno u potpunosti ili djelomično za dolaske, odlaske i kretanje helikoptera.
pojedinačni prometni objekt	Uređaj za davanje svjetlosnih ili zvučnih znakova kojima se sudionici u prometu obavještavaju o spuštanju branika ili polubranika. Nalazi se na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem se pri nailasku vlaka branici ili polubranici automatski spuštaju ili na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem se branicima ili polubranicima rukuje ručno i to s mjesta s kojeg se oni ne vide.
poljoprivredni aerodrom	Područje na zemlji (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova u poljoprivredne svrhe.
žičara, uspinjača	Žičara je prijevozno sredstvo s košarama, kabinama ili otvorenim sjedalima koje vuku žičani konopci. Uspinjača je vagon koji se na kosini pokreće na tračnicama pomoću debelog žičanog užeta.

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_05_59_1188.html