- 1 -              U-zpz 35/2021-6

 

 

 

 

 

 

Broj: U-zpz 35/2021-6

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća te Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u upravnom sporu tužitelja banke iz Z., ..., OIB ..., protiv tuženika Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, Z., ..., radi prava na pristup informacijama, odlučujući o zahtjevu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za izvanredno preispitivanje zakonitosti presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usll-103/20-9 od 10. rujna 2020., u sjednici održanoj 8. lipnja 2022.,

 

 

p r e s u d i o j e:

 

              Odbija se zahtjev Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usll-103/20-9 od 10. rujna 2020., kao neosnovan.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usll-103/20-9 od 10. rujna 2020. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske Klasa: UP/ll-008-07/20-01/68 od 5. veljače 2020. (u daljnjem tekstu: tuženik) i naloženo je tužitelju naknaditi zainteresiranoj osobi trošak upravnog spora u iznosu od 2.500,00 kuna.

 

2. Osporenim rješenjem tuženog tijela pod toč. I. izreke poništeno je rješenje H. banke (u daljnjem tekstu: H. ili tužitelj) broj 31/2019 od 19. prosinca 2019. kojim je odbijen zahtjev zainteresirane osobe za pristup informacijama. Pod toč. II. izreke odobreno je zainteresiranoj osobi pravo na pristup preslici popisa svih krajnjih korisnika kredita koje je H. kreditirala u razdoblju od 31. listopada 2019. uz iznose kredita. Pod toč. III. naloženo je tužiteljici postupiti u skladu s toč. II. izreke navedenog rješenja u toku od 8 dana od dana pravomoćnosti rješenja.

 

3. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je pozivom na odredbu čl. 78. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17 – dalje: ZUS) podnijelo zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti navedene presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pobijajući je iz razloga pogrešne primjene materijalnog prava, smatrajući da je ista donesena bez primjene odredbe čl. 23. st. 5. toč. 5. Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine" broj 25/13 i 85/15 – dalje: ZPPI). Predloženo je da Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvati ovaj zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usll-103/2020-9 od 10. rujna 2020., temeljem čl. 78. Zakona o upravnim sporovima, na način da preinači citiranu presudu i usvoji tužbu tužitelja, poništi rješenje Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske broj Klasa: UP/lI-008-07/20-01/68 od 5. veljače 2020. i ostavi na snazi rješenje H. banke broj 31/2019 od 19. prosinca 2019.

 

4. Tužitelj H. se podneskom od 20. srpnja 2021. očitovao na zahtjev DORH-a za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude. U očitovanje, u bitnom, potvrđuje navode zahtjeva i predlaže njegovo usvajanje.

 

5. Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude nije osnovan.

 

6. Postupajući prema odredbi čl. 78. st. 6. ZUS, Vrhovni sud Republike Hrvatske ispitao je pobijanu presudu samo u granicama razloga navedenih u zahtjevu za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude.

 

7. Predmet spora o kojem je odlučeno pobijanom presudom je zakonitost odluke tuženika (Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, dalje u tekstu: tuženik ili Povjerenik) kojom je poništeno rješenje H. banke (u daljnjem tekstu: H. ili tužitelj) broj 31/2019 od 19. prosinca 2019. kojim je odbijen zahtjev zainteresirane osobe (novinara H. Š.) za pristup informacijama te kojim je odobreno zainteresiranoj osobi pravo na pristup preslici popisa svih krajnjih korisnika kredita koje je H. kreditirala u razdoblju od 31. listopada 2019. uz iznose kredita.

 

8. Iz spisa predmeta spisa proizlazi kako je H. rješenjem broj 31/2019 od 19. prosinca 2019., odbio zahtjev za ostvarivanje prava na pristup informacijama temeljem odredbe čl. 23. st. 5. toč. 5. Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine" broj 25/13 i 85/15 - dalje: ZPPI) jer H. Š. zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

 

9. Rješenjem Povjerenika broj Klasa: UP/lI-008-07/20-01/68 od 5. veljače 2020., poništeno je rješenje H.-a, a u obrazloženju je navedeno da se tražene informacije odnose na raspolaganje javnim sredstvima koje moraju biti dostupne svakome, što nadilazi eventualno opterećenje redovitog rada tijela javne vlasti. Stoga u takvim slučajevima ne postoji mogućnost zloupotrebe prava na pristup informacijama iz čl. 23. st. 5. toč. 5. ZPPI-a.

 

10. Nakon toga (10. ožujka 2020.) H. podiže tužbu pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske radi poništenja rješenja Povjerenika u kojoj, između ostalog, navodi kako H. Š. očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama jer je podnio više od 70 zahtjeva, odnosno gotovo 1.400 zahtjeva kada bi se uključili i podzahtjevi, koji se ukupno odnose na gotovo 10.000 stranica materijala i više od 9.000 odobrenja te da se,u pravilu, ti zahtjevi odnose na dostavu istih ili istovrsnih informacija.

 

11. Visoki upravni sud Republike Hrvatske je, postupajući po tužbi tužitelja protiv drugostupanjskog rješenja, usvojio tužbeni zahtjev te poništio drugostupanjsko rješenje polazeći od činjenica da sredstva kojima H. raspolaže su javna sredstva u smislu odredbe čl. 5. st. 2. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak ("Narodne novine" broj 138/06 i 25/13), prema kojoj temeljni kapital te banke uplaćuje Republika Hrvatska iz državnog proračuna te prema odredbi čl. 8. st. 2. tog Zakona Republika Hrvatska i jamči za obveze H.-a bezuvjetno, neopozivo i na prvi poziv, bez izdavanja posebne jamstvene isprave. Stoga, VUS RH zaključuje, kako su sredstva kojima raspolaže H. javna sredstva, a kontrola korištenja sredstava iz državnog proračuna u interesu je svih građana Republike Hrvatske, pa smatra da i tužitelj ima pravo saznanja o potrošnji javnih sredstava, a radi transparentnosti rada tijela javne vlasti takvi podaci trebaju biti dostupni u smislu odredbe čl. 16. st. 4. ZPPI, i bez provođenja testa razmjernosti javnog interesa. Stoga, prema shvaćanju VUS RH u takvim okolnostima nema potrebe razmatrati pitanje zlouporabe prava tužitelja u traženju prava na pristup konkretnih informacija. Kako se zahtjev odnosi na pristup podacima o raspolaganju javnim sredstvima, koja moraju biti svakome dostupna, ocijenjeno je neodlučnim je li udovoljavanje takvom zahtjevu predstavlja dodatno opterećenje tijela javne vlasti u njegovom redovitom radu.

 

12. Osporavajući pravilnost pobijane presude, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ustraje u shvaćanju da zahtjev tužitelja, sagledan u ukupnosti njegovog postupanja u pogledu traženja pojedinih informacija unatrag par godina, ima značaj zlouporabe prava i da kao takvo da nije dopušteno jer takvim postupanjem tužitelj nepotrebno opterećuje rad tijela javne vlasti te umanjuje njihovu učinkovitost.

 

13. Neupitno je da je doista znatan broj zahtjeva koje je zainteresirana osoba (novinar H. Š.) uputio tijelima javne vlasti (uključujući i H.) u razdoblju 2017. – 2019. godine u svrhu pribavljanja informacija. Također, neupitno je da takav broj zahtjeva može izazvati sumnju u dobronamjernost postupanja tužitelja, a time i osnovanost tih zahtjeva.

 

14. Naime, odredbom čl. 23. st. 5. toč. 5. ZPPI propisano je da će tijela javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako podnositelj očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, osobito kad zbog učestalih zahtjeva za dostavu istovjetnih informacija ili zahtjeva kojima se traži veliki broj informacija dolazi do opterećenja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

 

15. Polazeći od citirane odredbe, ovaj sud smatra da je pitanje osnovanosti zahtjeva za pristup informacijama potrebno sagledati u okolnostima svakog konkretnog slučaja, imajući u vidu na što, odnosno na koga i zbog čega je zahtjev upravljen. Kada je u pitanju odobravanje kredita pod povoljnim uvjetima, kao što su oni koje odobrava H., a radi se o sredstvima državnog proračuna, onda je izvjesno da postoji opravdani interes javnosti o tome kada, u kojem iznosu i kome su odobreni. Takav izvjestan i opravdan interes javnosti ima za posljedicu opravdanost zahtjeva tužitelja za pristup tim informacijama.

 

16. U takvim okolnostima, to što je tužitelj od iste javne ustanove već tražio slične informacije (ali koje se odnose na različita razdoblja) ne može se smatrati zlouporabom instituta prava na pristup informacijama, niti konkretno postupanje tužitelja može karakterizirati kao šikanozno.

 

17. O pravu na pristup informacijama iste zainteresirane osobe u istim ili sličnim okolnostima slučaja ovaj sud je već odlučivao u većem broju odluka i pritom izrazio isto shvaćanje. Zbog toga se, umjesto nepotrebnog ponavljanja očitovanja na pojedine navode zahtjeva za preispitivanje zakonitosti pravomoćne odluke, upućuje na brojne odluke ovoga suda (primjerice: broj U-zpz-13/2018-4 od 19. ožujka 2019., broj U-zpz 6/2016-7 od 17. listopada 2018., broj U-zpz 7/2016-7 od 20. studenoga 2018., broj U-zpz 11/2018-7 od 6. veljače 2019. i broj U-zpz 14/2018-4 od 9. siječnja 2018. i drugi).

 

18. Ovdje je još korisno za napomenuti, s obzirom na to da je u predmetnom slučaju suđeno u skladu s takvim shvaćanjem, da predmetna odluka predstavlja suđenje u skladu sa stabilnom, ustaljenom i dosljednom sudskom praksom koju bi upravo stoga što je takva bilo i ustavnopravno neprihvatljivo mijenjati (s aspekta pravne sigurnosti i vladavine prava te jednakosti svih pred zakonom).

 

19. Stoga je pobijanom presudom pravilno primijenjeno materijalno pravo, slijedom čega je zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude trebalo odbiti kao neosnovan te odlučiti kao u izreci.

 

Zagreb, 8. lipnja 2022.

 

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud, v.r.