NN 27/2020 (11.3.2020.)
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18 i 98/19) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ŠPANJOLSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Španjolski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikulum nastavnog predmeta Španjolski jezik.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
– Odluka o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, klasa: 602-03/94-01-109, urbroj: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.).
IV.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se za učenike od 1., 2. i 3. razreda te 5., 6. i 7 razreda osnovne škole te za učenike 1., 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021. a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.
Klasa: 602-03/20-10/00001
Urbroj: 533-06-20-0001
Zagreb, 3. ožujka 2020.
Ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r.
KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA ŠPANJOLSKI JEZIK
A. SVRHA UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA
Svrha učenja i poučavanja predmeta
U suvremenom društvu sposobnost komunikacije na stranim jezicima iznimno je važna za aktivno sudjelovanje pojedinca u društvenom životu. U vrijeme globalizacije povećava se mobilnost ljudi i raste važnost poznavanja stranih jezika, smanjuju se jezične granice i potiče se međunarodna razmjena.
Osnovni je cilj nastavnog predmeta Španjolski jezik učenike pripremiti za samostalno razvijanje vještina potrebnih za njihovu primjerenu komunikaciju na španjolskom jeziku u različitim životnim situacijama.
U današnje vrijeme je španjolski jezik jedan od najvažnijih jezika u svijetu. Prema podatcima iz 2017. godine Instituta Cervantes, španjolski kao materinski ili nasljedni jezik govori više od 572 milijuna govornika te je drugi materinski jezik po broju govornika i dalje je demografski u porastu. Poznavanje španjolskog jezika omogućuje povezivanje govornika sa zemljama Europe, Sjeverne, Srednje i Južne Amerike i Afrike.
Hrvatska je zemlja mnogobrojne dijaspore, posebno na američkom kontinentu i učenje španjolskog jezika od velikog je značaja za utvrđivanje odnosa između Hrvatske i dijaspore.
Kurikulum nastavnoga predmeta Španjolski jezik temelji se na suvremenim pristupima učenju i poučavanju stranih jezika i donosi promjene, uvažavajući kvalitetne ideje nacionalnih obrazovnih dokumenata koji su mu prethodili.
Promjena koju kurikulum donosi ponajprije je konceptualna; umjesto preciznoga navođenja sadržaja koji se u pojedinoj godini učenja i poučavanja jezika moraju obraditi, kurikulum je organiziran po domenama, a temelji se na definiranju odgojno-obrazovnih ishoda usmjerenih na učenika. Kurikulum tako odgovara na zahtjev suvremenih odgojnih i obrazovnih znanosti gdje učenik preuzima središnju ulogu u procesu učenja i poučavanja.
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja španjolskoga jezika
Temeljne vrijednosti su jednakost u pravu na izbor španjolskoga kao stranoga jezika te pravo na dostupnost kvalitetnoga poučavanja na svim razinama školovanja. Nadalje, važno je poticajno okruženje za učenje jezika u kojem su pogreške prihvaćene kao sastavni dio jezičnoga razvoja.
Osnovna načela poučavanja su izbor sadržaja te primjena metoda učenja i poučavanja primjerenih razvojnoj dobi učenika uz uvažavanje individualnih razlika u predznanju, sposobnostima, motivaciji, stilu i strategijama učenja, zatim načelo poticanja odgovornosti za vlastito učenje te načelo promicanja višejezičnosti i osposobljavanja za suživot u europskome kontekstu i šire. Pristup je komunikacijski, s učenikom u središtu nastavnoga procesa i s naglaskom na njegovoj uključenosti. Učenje se prvenstveno odvija interakcijom s drugima te se promiču metode suradničkoga učenja u fizičkome i digitalnome okružju. Potiče se ovladavanje španjolskim jezikom izvan škole i primjena naučenoga u stvarnim životnim situacijama, čime se u učenju i poučavanju otvaraju mogućnosti za autentičnu komunikaciju na španjolskome jeziku. Odgojno-obrazovni proces odvija se u sigurnome okružju u kojemu svaki učenik ima priliku ostvariti uspjeh, a posebno je važno promicanje suradnje, poticanje kreativnosti i uvažavanje kulturnih različitosti.
Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu
Španjolski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikuluma, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao redovni, izborni ili fakultativni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o razredima i vrsti programa.
Španjolski jezik je i materinski jezik pripadnika španjolske nacionalne manjine i jezik društvene sredine koji omogućuje asimilaciju i interkulturaciju u dvojezičnim područjima Republike Hrvatske.
Slika 1. Mjesto nastavnoga predmeta Španjolski jezik u cjelokupnome kurikulumu
Kratka oznaka nastavnoga predmeta Španjolski jezik je ŠJ. Uz oznaku predmeta dodaje se oznaka OŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima za razrede u osnovnoj školi, odnosno SŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima za razrede u srednjim školama.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA
Temeljni ciljevi učenja i poučavanja španjolskoga jezika jesu osposobiti učenika za:
1. Razvoj komunikacijske kompetencije
– razviti produktivne i receptivne jezične djelatnosti (govorenje, pisanje, slušanje i čitanje) razvijajući sposobnost učinkovite komunikacije u različitim situacijama svakodnevnoga života
– osposobiti učenike za stjecanje jezično-komunikacijske kompetencije u španjolskome jeziku pomoću koje će zadovoljiti svoje temeljne potrebe i interese u društvenim interakcijama
2. Upoznavanje kultura
– omogućiti učenicima stjecanje svijesti o različitostima i sličnostima hrvatske i španjolske kulture i jezika te pridonijeti njihovu općem osobnom i društvenom razvoju
– razviti razumijevanje, zanimanje i poštovanje kultura i jezika drugih naroda u Hrvatskoj, Europi i svijetu
– poticati na međunarodnu suradnju i razmjenu te rad na međunarodnim projektima
3. Razvoj medijske pismenosti
– pronalaziti i razumjeti različite izvore informacija, posebno informacijsko-komunikacijsku tehnologiju te se njima učinkovito koristiti u učenju i komunikaciji
– osposobiti učenike za procjenjivanje pouzdanosti i korisnosti informacija za proučavanje određene teme
4. Poticanje cjeloživotnoga učenja
– pripremiti učenike za život u međunarodnome, višekulturnome i višejezičnom okružju
– poticati učenike na nastavak učenja španjolskoga jezika te pridonijeti povećanju mogućnosti daljnjega rada, obrazovanja i provođenja slobodnoga vremena
5. Poticanje odgovornosti za vlastito učenje
– osposobiti učenike za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje i napredak
– poticati učenike na samostalan rad i samoprocjenu tijekom procesa učenja, tj. na samoregulirano učenje
C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULUMA
Tri su domene predmetnoga kurikuluma španjolskoga kao stranoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe predmeta Španjolski jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti španjolskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta za cjeloživotni razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu predmetnoga kurikuluma nastavnoga predmeta i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar predmeta Španjolski jezik.
Slika 2. Grafički prikaz organizacije kurikuluma nastavnoga predmeta Španjolski jezik u svim godinama učenja
Komunikacijska jezična kompetencija
Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet za takvu komunikaciju jest sposobnost razumijevanja te sposobnost usmene i pisane razmjene informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima.
Odgojno-obrazovni ishodi proizišli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na stjecanju znanja o specifičnostima španjolskoga jezika (vokabular i gramatika; stilovi i registri govorenoga i pisanoga stranoga jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije) i na ovladavanju vještinama upotrebe jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnost slušanja i razumijevanja govorenih poruka; sposobnost govorenja; sposobnost započinjanja, održavanja i okončanja razgovora; sposobnost čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova; sposobnost posredovanja).
Razvojem komunikacijske jezične kompetencije, kao procesa izražavanja vlastitoga identiteta i razumijevanja identiteta sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije, kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenje jezika.
Međukulturna komunikacijska kompetencija
Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u nastavi španjolskoga jezika kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje i učenje o različitosti.
Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima španjolskoga jezika različitoga kulturnoga podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan, što znači da je:
– sposoban razmotriti i usporediti sličnosti i razlike između kultura i jezika
– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i poštivanje govornika španjolskoga jezika i njihove kulture
– sposoban učinkovito i kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima španjolskoga jezika što rezultira uzajamnim zadovoljstvom sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanjem skladnih međukulturnih odnosa.
Razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije pomaže učeniku da odbaci predrasude i osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i u nenasilnome rješavanju sukoba te pridonosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet.
Samostalnost u ovladavanju jezikom
Učenikovo preuzimanje odgovornosti za učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom i preduvjet je za cjeloživotni razvoj.
Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te njegova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća:
– sposobnost svjesne, fleksibilne i učinkovite primjene strategija učenja i korištenja jezika koje učeniku pomažu unaprijediti ovladavanje španjolskim jezikom
– razvoj medijske pismenosti te komunikacijskih i prezentacijskih vještina.
Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Samostalan učenik informacije pronalazi, odabire, vrednuje te se njima učinkovito služi na temelju različitih izvora i medija te stalno unapređuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA
Domene Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom sastavni su dijelovi kurikuluma nastavnoga predmeta Španjolski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i nadopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Kurikulumom predložena razrada ishoda nije iscrpna te je učitelj nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika.
Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti »dobar« koja služi za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda.
Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i ključni sadržaji te razina usvojenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulumu, a ostale razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda navode se u metodičkome priručniku[1](Metodički priručnici još nisu izrađeni, no predviđa se njihova izrada) predmetnog kurikuluma.
Razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne predstavljaju školske ocjene, već se njima određuje opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.
Ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija podijeljeni su prema receptivnim i produktivnim jezičnim djelatnostima, a razvojnost od nižih k višim razredima ostvaruje se povećavanjem složenosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe – govoreni, pisani, vizualni i multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorena riječ.
Ovisno o godini učenja i poučavanja jezika, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.
U djelatnostima slušanja vrlo kratki tekst broji 80 – 100 riječi, kratki tekst između 100 i 120 riječi, srednje dugi tekst između 120 i 240 riječi, a dugi tekst više od 240 – 350 riječi.
U djelatnostima čitanja vrlo kratki tekst broji 100 – 200 riječi, kratki tekst između 200 – 300 riječi, srednje dugi tekst između 300 – 400 riječi, a dugi tekst 400 – 600 riječi. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratki tekst broji do 40 do 60 riječi, kratki tekst između 60 i 100 riječi, srednje dugi tekst između 100 i 200 riječi, a dugi tekst više od 200 riječi.
|
|
Vrlo kratak tekst |
Kratak tekst |
Srednje dugi tekst |
Dugi tekst |
|
Slušanje |
80 – 100 riječi |
100 – 120 riječi |
120 – 240 riječi |
240 – 350 riječi |
|
Čitanje |
100 – 200 riječi |
200 – 300 riječi |
300 – 400 riječi |
400 – 600 riječi |
|
Govorenje i pisanje |
40 – 60 riječi |
60 – 100 riječi |
100 – 200 riječi |
više od 200 riječi |
Tablica 1. Vrste tekstova prema dužini
Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, složenost izloženih ideja, stil autora i način na koji je tekst strukturiran i predstavljen. Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojem ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni učitelja. Po složenosti tekstovi se dijele na: vrlo jednostavne, jednostavne, srednje složene, složene.
Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme i preporučene gramatičke strukture, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje španjolskoga jezika. U preporučenim gramatičkim strukturama naveden je samo dio struktura te nije riječ o iscrpnom popisu. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika te su navedene u onome razredu u kojem se očekuje ovladanost na razini uporabe. To ne znači da se one neće pojaviti i prije na razini prepoznavanja ili da se poslije neće proširivati njihova funkcija; dapače, gramatičke bi se strukture trebale reciklirati kroz godine učenja. Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i proširuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija podijeljeni su u tri međusobno povezane komponente: znanja (kulturno specifična i općenita znanja o kulturi), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija, povezani s trećom komponentom – stavovi i vrijednosti, ne mogu se vrednovati po razinama usvojenosti jer su dio osobnoga iskustva i osjećanja svakoga pojedinog učenika.
Leksički sadržaji povezani s domenom Međukulturna komunikacijska kompetencija prisutni su u svim odgojno-obrazovnim ishodima. Stoga u razradi ishoda i u sadržajima za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda nisu detaljno navedeni leksički sadržaji povezani s međukulturnom tematikom, nego se sam izbor načina ostvarivanja istih ishoda stavlja na izbor stručnoj procjeni učitelja ovisno o interesima i razvojnoj dobi učenika. Aktivnosti povezane s razradom ishoda po potrebi se mogu provesti i na materinskome jeziku, ovisno o učenikovoj razini znanja stranog jezika.
Ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom podijeljeni su u tri područja – razvijanje pozitivnoga stava, razvijanje samopouzdanja u uporabi jezika te kritičkoga mišljenja, medijska pismenost te strategije učenja jezika. Strategije učenja složena su kategorija postupaka, razmišljanja i oblika ponašanja i pripadaju skupini individualnih čimbenika u učenju stranoga jezika. Neki učenici vjerojatno će biti uspješni i zahvaljujući primjeni manjega broja strategija, ali odabranih u skladu s njihovim osobnim karakteristikama i procjenom njihove učinkovitosti. S obzirom na to da se radi o individualnome čimbeniku, strategije učenja mogu se poučavati, ali se ne može mjeriti razina njihove usvojenosti, već samo učinkovitost njihove primjene u skladu s karakteristikama pojedinoga učenika.
U Tablici 2. nalaze se objašnjenja oznaka ishoda.
Tablica 2. Tumač oznaka odgojno-obrazovnih ishoda
Primjer 1
OŠ ŠJ (2) A.1.1.
Osnovna škola, Španjolski jezik, drugi strani jezik, domena Komunikacijska jezična kompetencija, prvi razred, prvi ishod
Primjer 2
SŠ ŠJ (2) B.2.3.
Srednja škola, Španjolski jezik, drugi strani jezik, domena Međukulturna komunikacijska kompetencija, drugi razred, treći ishod
OSNOVNOŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE: PRVI STRANI JEZIK, 1. – 8. RAZRED (70 + 70 + 70 + 70 + 105 + 105 + 105 + 105 sati)
|
Španjolski jezik – 1. razred osnovne škole 70 sati godišnje na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta: |
||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (1) ŠJ A.1.1. Učenik reagira verbalno i neverbalno na pojedinačne vrlo kratke i vrlo jednostavne riječi i iskaze pokazujući razumijevanje istih. |
– reagira verbalno i neverbalno (pokretom ili mimikom) na slikovni prikaz – reagira verbalno i neverbalno (pokretom ili mimikom) na slušni podražaj (u obliku vrlo kratke i vrlo jednostavne riječi ili iskaza) pod uvjetom da je izgovoren polako i razgovijetno s dužim pauzama i uz više ponavljanja – prepoznaje i povezuje slikovni prikaz sa razgovijetnim zvučnim podražajem – imenuje prikazane poznate svakodnevne predmete – prepoznaje glasove, ritam i intonaciju španjolskog jezika |
Učenik reagirajući verbalno i neverbalno na učestale vizualne i polako izgovorene, vrlo kratke i vrlo jednostavne slušne podražaje poznate tematike, uz čestu pomoć, pokazuje razumijevanje istih. |
|
OŠ (1) ŠJ A.1.2. Učenik izgovara vrlo kratke i vrlo jednostavne riječi i uvježbane iskaze oponašajući izgovor i intonaciju govornog modela. |
– izgovara specifične glasove španjolskoga jezika prema zvučnom predlošku – ponavlja vrlo kratke i vrlo jednostavne riječi i i uvježbane iskaze prema zvučnom predlošku – imenuje predmete, osobe, pojave ili radnje u neposrednome okružju jednom riječju ili vrlo kratkim iskazom – reproducira vrlo kratke i vrlo jednostavne brojalice i pjesmice |
Učenik uz čestu pomoć imenuje učestale predmete, osobe, pojave ili radnje poznate tematike. |
|
OŠ (1) ŠJ A.1.3. Učenik prepisuje vrlo kratke i vrlo jednostavne riječi ili iskaze prema predlošku. |
– dopunjava slova koja nedostaju u poznatim riječima – povezuje zvučnu sliku pojedinih fonema s njihovim grafijskim oblikom u riječima i vrlo kratkim i vrlo jednostavnim rečenicama – preslikava slova i vrlo kratke i vrlo jednostavne riječi i iskaze – piše vrlo kratke iskaze birajući i prepisujući riječi iz nekoliko ponuđenih stupaca (dva do tri) |
Učenik preslikava slova i poznate riječi uz čestu pomoć. |
|
OŠ (1) ŠJ A 1.4. Učenik u vrlo kratkom i vrlo jednostavnom vođenom razgovoru razmjenjuje vrlo kratke i vrlo jednostavne i uvježbane iskaze. |
– odgovara na vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja po modelu u vođenom razgovoru (dijalog se sastoji od dva do četiri iskaza) – postavlja vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja po modelu u vođenom razgovoru (dijalog se sastoji od dva do četiri iskaza) |
Učenik sudjeluje uz čestu pomoć u vrlo kratkom, vrlo jednostavnom vođenom razgovoru i koristi vrlo kratke, vrlo jednostavne uvježbane riječi i iskaze. |
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda nakon 1. razreda OŠ |
||
|
Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na vrlo mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Isti sadržaj kroz naredne godine učenja ponavlja se i polako proširuje te se po potrebi dodaju nove teme. |
||
|
Preporučene teme: susreti, upoznavanja i pozdravi; moja škola; boje; dani u tjednu, moja obitelj; moj dom; igračke i igre; hrana; hobiji i sport; životinje; praznici i blagdani Preporučene jezične komunikacijske funkcije: pozdraviti na dolasku i odlasku u skladu s dobom dana; pitati kako se zoveš i prezivaš i reći svoje ime i prezime; pitati i reći koliko imaš godina i kako si; brojati do 10; predstaviti i imenovati članove uže obitelji, npr. na slici; slovkati; izraziti prisutnost i odsutnost; razumjeti osnovne naredbe u razredu i reagirati na njih; nabrojati školske predmete; zamoliti i dati školski pribor; pitati i reći koji je dan u tjednu /boju poznatih predmeta/datum rođenja; izražavanje molbe i zahvaljivanje; prepoznati i imenovati neke dijelove tijela; opisati boju očiju i kose; koristiti izraze vezane uz igru; pitati i reći što dijete voli i zna raditi u slobodno vrijeme; imenovati neke životinje na farmi i kućne ljubimce; reći neko voće i povrće koje dijete voli; izraditi jednostavni plakat; ispuniti riječ slovima koja nedostaju; povezati sliku sa pisanim izrazom; razumjeti i recitirati pjesmice i brojalice vezane uz leksik poznate tematike; imenovati neke blagdane Preporučene jezične strukture: ser, estar, llamarse, tener, saber (aktivno u prvom i drugom licu jednine); me/te gusta; upitne riječi (¿cómo?, ¿cuánto?, ¿qué?, ¿de qué?, ¿quién?); negacija; neki prilozi (hoy, bien, mal); prijedlog en (en enero); osobne zamjenice (yo, tú, él, ella); u imperativu u licu vosotros glagoli poput leer, escribir, recoger, sentarse, mirar, señalar, tocar, repetir, cerrar, abrir, jugar; određeni i neodređeni član i množina učestalih imenica iz svakodnevnice; posvojne zamjenice (aktivno mi/pasivno tu); osnovni znakovi interpunkcije: izjavne, upitne i usklične rečenice. Preporučene tekstne vrste: pjesmice, brojalice, vrlo kratki i vrlo jednostavni opisni tekst Metodičke preporuke: Jezik se uči imitiranjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih iskaza koji se često uče napamet. Jezične strukture ne osvješćuju se niti se u poučavanju koristi metajezik. Preporuča se uspostaviti rutinu, tj. svakodnevno ponavljati uvježbane iskaze poput pozdrava, naredbi i slično. Korisno je u razredu zalijepiti plakate sa učestalim sadržajima (npr. dani u tjednu, mjeseci, abeceda, brojevi...) U prvom razredu preporuča se gramatičke oblike usvojiti aktivno za prvo i drugo lice jednine, a pasivno za treće lice. To se odnosi na učestale glagole (llamarse, ser, tener, gustar,...); glagole u strukturama s infinitivom (poder, saber, querer); gustar, osobne zamjenice i posvojne pridjeve. Učenici uče aktivno ponavljajući, igrajući se i ostvarujući zadatke. Učenici su u toj dobi motivirani pričati o sebi i svojim iskustvima te se zbog toga strukture posebno uvježbavaju u prvom licu. Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i audiovizualna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Međusobnu interakciju učenika treba poticati primjerice radom u parovima, radom u grupi, pjevajući i sl. Strukture i leksički sadržaj se uvode u što autentičnijem komunikacijskome kontekstu, primjerenom dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih. Napomena »uz pomoć« u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl. Svi se sadržaji usmeno ponavljaju i usmeno usvajaju. Nastava se odvija na španjolskome jeziku, a materinski se koristi za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću. |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (1) ŠJ B.1.1. Učenik uočava najjednostavnija obilježja vlastite i hispanofonskih kultura. |
– uočava najjednostavnije elemente: tipična imena i prezimena, nazive zemalja, itd. |
Uz čestu pomoć učenik uočava najjednostavnija obilježja vlastite i hispanofonskih kultura. |
|
OŠ (1) ŠJ B.1.2. Učenik pokazuje zanimanje za hispanofonske kulture. |
– pokazuje interes i zanimanje za pjesmice, brojalice, slikovnice, itd |
Uz poticaj učenik pokazuje zanimanje za hispanofonske kulture. |
|
OŠ (1) ŠJ B.1.3. Učenik uočava i oponaša najosnovnije obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u vlastitoj i u hispanofonskim kulturama. |
– primjereno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama – prepoznaje i oponaša načine neformalnoga pozdravljanja, zahvaljivanja, čestitanja, ispričavanja i zamolbi |
Uz čestu pomoć učenik uočava i oponaša najosnovnije obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u vlastitoj i u hispanofonskim kulturama. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Ishodi ove domene se ostvaruju u svim tematskim područjima. Pritom, aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se pojasniti na materinskome jeziku. Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i osvještavanje osobnoga načina razmišljanja. Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (1) ŠJ C.1.1. Učenik uočava i koristi najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. |
– ponavlja i uvježbava riječi i izraze oponašajući zvukove i intonaciju – koristi se neverbalnim znakovima za komunikaciju – prikuplja svoje radove u portfolio |
Učenik uz čestu pomoć uočava i koristi najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (1) ŠJ C.1.2. Učenik uočava i koristi najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
– razvija pozitivan stav i zanimanje za učenje španjolskoga jezika kroz aktivnosti koje povećavaju zadovoljstvo učenja jezika (crtanje, pjesmice, brojalice, itd.) – sudjeluje u jednostavnim zadatcima u paru ili grupi – unatoč nesigurnosti govori na španjolskome jeziku u skladu s postignutom komunikacijskom kompetencijom |
Učenik uz čestu pomoć uočava i koristi najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (1) ŠJ C.1.3. Učenik prepoznaje osnovne izvore informacija na španjolskome jeziku i uočava svrhu njihova korištenja. |
– prepoznaje te uočava svrhu i jednostavne načine korištenja najosnovnijih izvora informacija (udžbenik, razni multimodalni radni i didaktički materijali, slikovni rječnik) |
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje osnovne izvore informacija na španjolskome jeziku i uočava svrhu njihova korištenja. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. |
||
|
Zbog individualnosti i promjenjivosti uporabe strategija s obzirom na potrebu, dob, jezični i kognitivni razvoj učenika, stilove učenja, osobnosti, vrstu zadatka, itd., ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, već samo primjeri učestalih strategija učenja i uporabe jezika. Stoga o korištenju strategija nastavnik treba razgovarati s učenicima otvoreno, individualno i grupno, kako bi poticao individualnost učenika ujedno proširujući njihov repertoar strategija. Osvještavanje i poticanje na uporabu strategija kod učenika mora biti kontinuirano, sustavno i integrirano tijekom različitih komunikacijskih aktivnosti. Na nastavniku je da upoznaje učenike s različitim strategijama te pokazuje primjere njihove uporabe, dajući tako model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja i stvaraju temelji samoreguliranoga učenja. Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju te se predlaže, između ostaloga, da se strategije poučavaju eksplicitno i da nastavnik verbalizira proces primjene strategija kako bi učenici uočili različite strategije i načine na koje se one mogu primjenjivati u različitim aktivnostima. |
||
|
Španjolski jezik – 2. razred osnovne škole 70 sati godišnje na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta: |
||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (1) ŠJ A.2.1. Učenik reagira verbalno i neverbalno na vrlo kratke i jednostavne riječi i iskaze pokazujući razumijevanje istih. |
– verbalno i neverbalno (pokretom ili mimikom) reagira na pisane i vizualne poticaje poznate tematike – verbalno i neverbalno (pokretom ili mimikom) reagira na slušne poticaje, pod uvjetom da se izgovara polako i razgovijetno s dužim pauzama i uz više ponavljanja – povezuje slikovni prikaz sa razgovijetnim zvučnim podražajem – prepoznaje i imenuje jednostavne iskaze u vrlo kratkim i jednostavnim natpisima, katalozima, formularima i sl. – prepoznaje glasove, ritam i intonaciju španjolskog jezika |
Učenik reagira verbalno i neverbalno na učestale vizualne i polako izgovorene slušne podražaje poznate tematike i prepoznaje, uz čestu pomoć, jednostavne riječi i iskaze u vrlo kratkim i jednostavnim autentičnim izvorima. |
|
OŠ (1) ŠJ A 2.2. Učenik izgovara vrlo kratke i jednostavne riječi i uvježbane iskaze oponašajući izgovor i intonaciju govornog modela. |
– izgovara specifične glasove španjolskoga jezika prema zvučnom predlošku – ponavlja riječi i vrlo kratke, jednostavne uvježbane iskaze prema zvučnom predlošku – imenuje predmete, osobe, pojave ili radnje u neposrednome okružju jednom riječju ili vrlo kratkim i jednostavnim iskazom – reproducira vrlo kratke brojalice i pjesmice – prepoznaje i oponaša pravilan izgovor i intonaciju španjolskoga jezika |
Učenik uz čestu pomoć imenuje učestale predmete, osobe, pojave ili radnje poznate tematike. |
|
OŠ (1) ŠJ A 2.3. Učenik izgovara vrlo kratke i jednostavne riječi i uvježbane iskaze oponašajući izgovor i intonaciju govornog modela. |
– ponavlja i izgovara vrlo kratke i jednostavne iskaze, brojalice i pjesmice prema zvučnome predlošku – imenuje osobe, predmete, jednostavne radnje i situacije – oblikuje i izgovara vrlo kratke i jednostavne iskaze prema predlošku – upotrebljava uvježbana osnovna jezična sredstva |
Učenik uz čestu pomoć govori riječi i vrlo kratke jednostavne iskaze. |
|
OŠ (1) ŠJ A 2.4. Učenik u vrlo kratkom i jednostavnom vođenom razgovoru razmjenjuje vrlo kratke i jednostavne uvježbane iskaze. |
– upotrebljava naučene osnovne komunikacijske obrasce – oblikuje i izgovara vrlo kratke i jednostavne, uvježbane iskaze s ciljem razmjene informacija – postavlja vrlo kratka i jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na njih – sudjeluje u uvježbanim vrlo kratkim i jednostavnim dijalozima |
Učenik uz čestu pomoć u razgovoru razmjenjuje vrlo kratke i jednostavne, uvježbane iskaze. |
|
OŠ (1) ŠJ A 2.5. Učenik prepisuje vrlo kratke i jednostavne poznate riječi ili iskaze prema predlošku. |
– prepisuje slovo po slovo vrlo kratkih, jednostavnih i poznatih riječi i iskaza prema predlošku – dopunjava slova koja nedostaju u poznatim riječima te riječi koje nedostaju u poznatim iskazima – uočava i prepoznaje osnovne razlike u zapisivanju glasova u hrvatskome i španjolskom jeziku |
Učenik uz čestu pomoć prepisuje vrlo kratke i jednostavne poznate riječi ili iskaze. |
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda nakon 2. razreda OŠ |
||
|
Napomena: drugi razred je ponajprije ponavljanje i učvršćivanje prvog razreda nudeći učenicima nove kontekste. Stari leksički i gramatički sadržaji zbog toga se ponavljaju i proširuju te su vrlo slični onima iz prve godine, npr. opet se ponavlja upoznavanje, ali uz nove aktivnosti. Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na vrlo mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Isti sadržaj kroz naredne godine učenja ponavlja se i polako proširuje te se po potrebi dodaju nove teme. Preporučene teme: ljudi oko mene (obitelj i prijatelji); moj svijet (dom, škola, rođendan, igre, igračke, moje svakodnevne aktivnosti, hrana, odjeća, hobiji i sport); svijet (priroda, životinje, meteorološko vrijeme, mjeseci i godišnja doba); praznici i blagdani Preporučene jezične komunikacijske funkcije: predstaviti sebe i člana uže obitelji; postavljati pitanja; reagirati na naredbe nastavnika vezane za komunikaciju u razredu; izraziti ukuse i prednost izbora u odnosu na neki leksik, npr. igre, igračke, hranu, sport, itd.; reći gladan sam, žedan sam; pitati za dopuštenje; pitati i opisati izgled osobe; opisati meteorološki vrijeme; reći vruće mi je, hladno mi je; imenovati godišnja doba i mjesece; brojati do 31 i izraziti dan i mjesec rođenja; prepoznati i imenovati neke odjevne predmet; povezati odjevne predmete s godišnjim dobom i vremenom; nabrojati prostorije i neke komade namještaja u kući; koristiti u prvom, drugom i trećem licu jednine neke pravilne i nepravilne glagole triju konjugacija u prezentu indikativa; pitati i reći što učenik zna raditi i koristiti pravilne glagole u prvom, drugom i trećem licu (preporuka je da su to glagoli koje su učenici radili prošle godine); imenovati neko voće i povrće; imenovati dijelove dana; govoriti što se radi u koje doba dana; izraditi jednostavni plakat; ispuniti zadatak riječima koje nedostaju; povezati sliku sa pisanim izrazom; prepoznati izraze koji se ponavljaju u kratkoj prilagođenoj priči u sadašnjosti popraćenoj slikama; razumjeti i recitirati pjesmice i brojalice vezane uz leksik poznate tematike; opisati ukratko neke blagdane. Preporučene jezične strukture: pravilni i neki učestali nepravilni glagoli u prezentu indikativa (prvo, drugo i treće lice jednine); upitne riječi (¿cómo?, ¿cuántos?, ¿qué?, ¿de qué?, ¿quién?); prijedlozi (de, en, por); osobne zamjenice; posvojne zamjenice (mi, tu, su); negacija, član i množina učestalih imenica iz svakodnevnice; imperativ učestalih glagola korisnih u komunikaciji u nastavi za vosotros i tú; osnovni znakovi interpunkcije: izjavne, upitne i usklične rečenice. Preporučene tekstne vrste: Termin tekst vrlo je općenit i pruža profesorima slobodu u izboru sadržaja za postizanje ishoda. Tekstovi mogu biti prilagođeni ili autentični te duljinom i složenošću sadržaja (po strukturi i vokabularu) moraju biti primjereni iskustvu, uzrastu i jezičnom razvoju učenika. Za informaciju o dužini teksta pogledati tablicu o broju riječi. Za osnovnu školu dopušten je manji broj riječi od navedenih. Preporuča se rad s pjesmicama i vrlo kratkim i vrlo jednostavnim tekstovima. Metodičke preporuke: Jezik se uči imitiranjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih iskaza koji se često uče napamet. Jezične strukture ne osvješćuju se niti se u poučavanju koristi metajezik. I dalje se njeguje rutina, tj. svakodnevno se ponavljaju uvježbani iskazi poput pozdrava, naredbi i slično. Korisni su plakati sa učestalim prethodno naučenim sadržajima. Učenici uče aktivno ponavljajući, igrajući se i ostvarujući zadatke. Učenici u toj dobi i dalje su motivirani pričati o sebi i svojim iskustvima te se zbog toga strukture posebno uvježbavaju u prvom licu, ali se uvježbavaju i drugo i treće lice jednine. Gramatičke strukture i dalje se uvode samo u jednini. Za više preporuka vidi 1.r. OŠ |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (1) ŠJ B.2.1. Učenik prepoznaje i razlikuje najjednostavnija obilježja vlastite i hispanofonskih kultura. |
– prepoznaje i razlikuje dio osnovnih hispanofonskih nacionalnih simbola |
Uz čestu pomoć učenik prepoznaje i razlikuje najjednostavnija obilježja vlastite i hispanofonskih kultura. |
|
OŠ (1) ŠJ B.2.2. Učenik razvija zanimanje za hispanofonske kulture. |
– pozitivno reagira na pjesmice, brojalice, slikovnice, itd. na španjolskome jeziku |
Uz poticaj učenik razvija zanimanje za hispanofonske kulture. |
|
OŠ (1) ŠJ B.2.3. Učenik koristi najosnovnije obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u vlastitoj i u hispanofonskim kulturama. |
– učenik razlikuje poželjne od nepoželjnih oblika verbalne i neverbalne komunikacije – učenik primjereno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na španjolskome jeziku |
Uz čestu pomoć učenik koristi najosnovnije obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u vlastitoj i u hispanofonskim kulturama. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (1) ŠJ C.2.1. Učenik povezuje i koristi najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. |
– povezuje nove riječi s već naučenima u nove izraze – grupira i povezuje slike, riječi i pokrete – prikuplja svoje radove u portfolio i prati napredak u učenju vrlo kratkim jednostavnim rečenicama |
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (1) ŠJ C.2.2. Učenik povezuje i koristi najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
– unatoč nesigurnosti i strahu od nerazumijevanja i pogrešaka govori na španjolskome jeziku – traži pomoć nastavnika ili vršnjaka u rješavanju jednostavnih problema |
Učenik uz čestu pomoć povezuje i koristi najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (1) ŠJ C.2.3. Učenik se prema uputama koristi osnovnim izvorima informacija na španjolskome jeziku i prepoznaje njihovu važnost. |
– upoznaje strukturu te prema uputama traži informacije u osnovnim izvorima informacija – prepoznaje važnost korištenja osnovnih izvora informacija |
Učenik se uz čestu pomoć prema uputama koristi osnovnim izvorima informacija na španjolskome jeziku i prepoznaje njihovu važnost. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
||
|
Španjolski jezik – 3. razred osnovne škole 70 sati godišnje Na kraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta: |
||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (1) ŠJ A.3.1. Učenik razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i tekstove. |
– globalno razumije konkretne, vrlo kratke i vrlo jednostavne, autentične ali prilagođene tekstove povezane s neposrednim okružjem i popraćene vizualnim sadržajima – uočava osnovnu poruku u vrlo jednostavnim tekstovima – verbalno i neverbalno reagira na slušne, pisane i vizualne poticaje – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno s dužim pauzama uz više ponavljanja |
Učenik pokazuje razumijevanje vrlo kratkih i vrlo jednostavnih iskaza i tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
OŠ (1) ŠJ A 3.2. Učenik naglas čita vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i tekstove. |
– čita vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i tekstove o poznatim temama i s poznatim jezičnim sredstvima – oponaša pravilan izgovor i intonaciju španjolskoga jezika |
Učenik uz čestu pomoć naglas čita vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i tekstove. |
|
OŠ (1) ŠJ A 3.3. Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i tekstove. |
– ponavlja kratke iskaze prema zvučnome predlošku – izgovara riječi i rečenice, brojalice i pjesmice – nizom vrlo kratkih, vrlo jednostavnih rečenica opisuje svoje okružje, jednostavne radnje i tijek događaja prema predlošku – upotrebljava vrlo kratka i vrlo jednostavna jezična sredstva |
Učenik uz čestu pomoć govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove. |
|
OŠ (1) ŠJ A 3.4. Učenik u vođenom razgovoru razmjenjuje vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. |
– oblikuje i izgovara vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze s ciljem razmjene informacija – postavlja jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na njih – sudjeluje u uvježbanim kratkim dijalozima i igranju uloga |
Učenik uz čestu pomoć u razgovoru razmjenjuje vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. |
|
OŠ (1) ŠJ A 3.5. Učenik piše riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. |
– piše riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema predlošku – dopunjava tekstove riječima koje nedostaju pod uvjetom da su te riječi ranije uvježbane i tekstovi poznati – dopunjava različite jednostavne formulare (prenosi informacije) poznatim riječima – upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva |
Učenik uz čestu pomoć piše vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. |
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda nakon 3. razreda OŠ |
||
|
Napomena: u trećem razredu se ponavlja gradivo prvog i drugog razreda nudeći učenicima nove kontekste. Stari leksički i gramatički sadržaji ponavljaju se i proširuju. Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Isti sadržaj kroz naredne godine učenja ponavlja se i polako proširuje te se po potrebi dodaju nove teme. |
||
|
Preporučene teme: ljudi oko mene (obitelj i prijatelji); moj svijet (dom, škola, igre, igračke, moje svakodnevne aktivnosti, hrana, odjeća, hobiji, sport); svijet (priroda, životinje, meteorološko vrijeme i godišnja doba, grad, kupovina, promet); koliko je sati (samo za pune sate); praznici i blagdani Preporučene jezične komunikacijske funkcije: pitati i dati osobne informacije pri upoznavanju; predstaviti obitelj i prijatelje po izgledu i naravi; pitati i reći gdje se govori španjolski; pitati i reći narodnost; izraziti kretanje u prostoru tj. reći kako učenik ide u školu i na put; pitati i reći svoju adresu; imenovati neke životinje; opisati neke radnje koje izvode životinje; pitati i reći koliko je sati (puni sati); govoriti što se radi u koje doba dana; nabrojati prostorije i neke komade namještaja u kući; pitati i reći položaj komada namještaja; zatražiti i ponuditi hranu; reći gladan sam, žedan sam i sl.; brojati do 100; izraditi jednostavni plakat; ispuniti zadatak riječima koje nedostaju; čitati vrlo kratki i vrlo jednostavni tekst s razumijevanjem; razumjeti kratku prilagođenu priču napisanu u sadašnjosti i popraćenu slikama; razumjeti i recitirati pjesmice i brojalice vezane uz leksik poznate tematike; opisati što učenik radi za praznike i blagdane. Preporučene jezične strukture (uz ponavljanje struktura prvog i drugog razreda): konjugacija nekih učestalih pravilnih i nepravilnih glagola u prezentu u jednini. Receptivno se uči i množina. Preporuča se aktivno usvojiti samo jedno lice množine. Preporučene tekstne vrste: Termin tekst vrlo je općenit i pruža profesorima slobodu u izboru sadržaja za postizanje ishoda. Tekstovi mogu biti prilagođeni ili autentični te duljinom i složenošću sadržaja (po strukturi i vokabularu) moraju biti primjereni iskustvu, uzrastu i jezičnom razvoju učenika. Za informaciju o dužini teksta pogledati tablicu o broju riječi. Za osnovnu školu dopušten je manji broj riječi od navedenih. Preporuča se rad sa sljedećim vrstama tekstova: čestitke, pozivnice, razglednice, priče, formulari, natpisi, posteri, popisi, katalozi i sl.* Metodičke preporuke: Jezik se i dalje uči imitiranjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih iskaza koji se često uče napamet. Jezične strukture ne osvješćuju se niti se u poučavanju koristi metajezik. Njeguje se rutina, tj. svakodnevno se ponavljaju uvježbani iskazi poput pozdrava, naredbi i slično. U razredu se nalaze plakati sa gradivom iz prethodnih godina (npr. dani u tjednu, mjeseci, abeceda, brojevi, prezent glagola...) Gramatičke strukture uvode se polako i u množini. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (1) ŠJ B.3.1. Učenik prepoznaje osnovne sličnosti i razlike jednostavnih obilježja vlastite i hispanofonskih kultura u aspektima svakodnevnog života. |
– prepoznaje sličnosti i razlike u običajima, tradicijama i igrama svoje i hispanofonskih kultura – uočava i pozitivno reagira na međukulturne sadržaje koji prikazuju sličnosti i razlike sa svojom kulturom |
Uz čestu pomoć učenik prepoznaje osnovne sličnosti i razlike između vlastite i hispanofonskih kultura. |
|
OŠ (1) ŠJ B.3.2. Učenik reagira otvoreno i s interesom na njemu strane i nerazumljive bliske sadržaje hispanofonskih kultura. |
– postavlja pitanja o autentičnim materijalima koje ne razumije – uočava i prihvaća temeljne karakteristike ljudi i načina života hispanofonskih kultura |
Uz poticaj učenik reagira otvoreno i s interesom na njemu strane i nerazumljive bliske sadržaje hispanofonskih kultura. |
|
OŠ (1) ŠJ B.3.3. Učenik razlikuje i koristi najosnovnije obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u vlastitoj i u hispanofonskim kulturama. |
– uočava primjere uključivanja i/ili izoliranja drugih i drugačijih u bliskim situacijama iz svakodnevnoga života |
Uz čestu pomoć učenik razlikuje i koristi najosnovnije obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u vlastitoj i u hispanofonskim kulturama. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (1) ŠJ C.3.1. Učenik izabire i koristi najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. |
– postupno usvaja temeljne strategije pamćenja značenja riječi uz korištenje audiovizualnih poticaja (slikovne kartice, mentalne mape i sl.) – uočava i primjenjuje korake koji vode do izvršenja zadatka |
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (1) ŠJ C.3.2. Učenik izabire i koristi najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
– usvaja pozitivan stav prema učenju španjolskoga jezika putem pjesmica, dramatizacija, jezikolomki, itd. – slijedi prirodnu znatiželju i time povećava motivaciju za učenje – traži pomoć prijatelja u rješavanju zadatka radi osjećaja samopouzdanja – uvažava pravila rada i izvršava zadatke u aktivnostima u skupini |
Učenik uz čestu pomoć izabire i koristi najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (1) ŠJ C.3.3. Učenik se prema uputama koristi različitim osnovnim izvorima informacija na španjolskome jeziku. |
– koristi se popisom riječi u udžbeniku i rječnikom te u njima traži objašnjenja novih i nepoznatih riječi – uočava i razlikuje namjenu različitih izvora informacija te prema potrebi, sljedeći upute, odabire odgovarajući izvor informacija |
Učenik se uz čestu pomoć prema uputama koristi različitim osnovnim izvorima informacija na španjolskome jeziku. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
||
* Ove se tekstne vrste odnose dalje na čitavu osnovnu školu
|
Španjolski jezik – 4. razred osnovne škole 70 sati godišnje Na kraju 4. godine učenja i poučavanja predmeta: |
||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (1) ŠJ A.4.1. Učenik razumije vrlo kratke i jednostavne tekstove. |
– razumije vrlo kratke i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s neposrednim okružjem i popraćene vizualnim sadržajima – uočava osnovnu poruku u vrlo kratkim i jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika – povezuje informacije iz vrlo kratkog i jednostavnog teksta s osobnim iskustvom – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno s dužim pauzama uz više ponavljanja |
A.4.1. Učenik razumije, uz čestu pomoć, vrlo kratke i jednostavne tekstove. |
|
OŠ (1) ŠJ A.4.2. Učenik naglas čita vrlo kratke i jednostavne tekstove. |
– naglas čita vrlo kratke i jednostavne tekstove s poznatim jezičnim sredstvima i o poznatim temama i – oponaša izgovor i intonaciju španjolskoga jezika |
A.4.2. Učenik uz čestu pomoć naglas čita vrlo kratke i jednostavne tekstove. |
|
OŠ (1) ŠJ A.4.3. Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove. |
– recitira ili pjeva kratke brojalice i pjesmice poznate tematike – oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove od nekoliko rečenica – opisuje, prema predlošku, s par vrlo jednostavnih rečenica svoje okružje i jednostavne radnje – prepričava vrlo kratke i vrlo jednostavne obrađene tekstove s pomoću predloška ili vođen pitanjima |
A.4.3. Učenik uz čestu pomoć govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove. |
|
OŠ (1) ŠJ A.4.4. Učenik sudjeluje u vrlo kratkoj i vrlo jednostavnoj vođenoj govornoj interakciji. |
– postavlja vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igrama uloga |
A.4.4. Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u vrlo kratkoj i vrlo jednostavnoj vođenoj govornoj interakciji. |
|
OŠ (1) ŠJ A. 4.5. Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i koherentne kratke tekstove. |
– piše kratke i jednostavne iskaze povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema predlošku – jednostavnim i kratkim iskazima opisuje slikovne predloške – dopunjava različite jednostavne obrasce poznatim riječima |
A. 4.5. Učenik uz čestu pomoć piše vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i tekstove. |
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda nakon 4. razreda OŠ |
||
|
Napomena: u četvrtom razredu se ponavlja gradivo prethodnih razreda nudeći učenicima nove kontekste. Stari leksički i gramatički sadržaji ponavljaju se i proširuju. Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Isti sadržaj kroz naredne godine učenja ponavlja se i polako proširuje te se po potrebi dodaju nove teme. Preporučene teme: ljudi oko mene (obitelj i prijatelji); moj svijet (dom, škola, moje svakodnevne aktivnosti, hrana, odjeća, hobiji, sport, izlasci); svijet (priroda, životinje, meteorološko vrijeme i godišnja doba, grad, kupovina, promet); koliko je sati i u koliko sati; praznici i blagdani. Preporučene jezične komunikacijske funkcije: pitati i dati osobne informacije pri upoznavanju; opisati svoju i tuđu obitelj; izraziti i pitati za fizičko stanje; govoriti što se radi u koje doba dana i u koliko sati; izraziti učestalost vršenja radnje, npr. kućanskih poslova; izraziti sviđanje/nesviđanje i želju; razumjeti razliku u uporabi između određenog i neodređenog člana; pitati i izraziti mišljenje i prednost izbora vezano za neku temu (odjeća, muzika, muzički instrumenti, hrana, kućanski poslovi itd.); izraziti planiranje i namjere u bliskoj budućnosti; imenovati dijelove tijela i izraziti bol i simptome; opisati predmete; izraditi plakat; ispuniti zadatak riječima koje nedostaju; čitati kratki tekst s razumijevanjem; razumjeti kratku prilagođenu priču popraćenu slikama; razumjeti i recitirati pjesmice i brojalice vezane uz leksik poznate tematike; opisati obiteljske blagdanske običaje. Preporučene jezične strukture (uz ponavljanje struktura prethodnih razreda): cijela konjugacija osnovnih učestalih pravilnih i nepravilnih glagola u prezentu indikativa, imperativ za tú i vosotros, ir +a + infinitivo; upitne riječi (¿cómo?, ¿cuánto?, ¿qué?, ¿de qué?, ¿quién?, ¿dónde?, ¿adónde?); prijedlozi (a, de, en, por, PARA); osobne zamjenice; posvojne zamjenice; pokazne zamjenice; negacija, član i množina učestalih imenica Metodičke preporuke: Jezik se i dalje uči imitiranjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih iskaza. Jezične strukture ne osvješćuju se niti se u poučavanju koristi metajezik. U razredu se njeguje rutina u obliku pozdrava i naredbi te se izrađuju plakati sa gradivom prethodnih razreda. Gramatičke strukture uče se u jednini i množini. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (1) ŠJ B.4.1. Učenik opisuje osnovne sličnosti i razlike između vlastite i hispanofonskih kultura u aspektima svakodnevnoga života. |
– opisuje i uspoređuje pojedine karakteristike hispanofonskih zemalja s vlastitima – opisuje navike i aktivnosti iz svoje svakodnevnice – postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije |
Uz čestu pomoć učenik opisuje osnovne sličnosti i razlike između vlastite i hispanofonskih kultura u aspektima svakodnevnoga života. |
|
OŠ (1) ŠJ B.4.2. Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa. |
– pozitivno reagira na primjere kvalitetnih međuljudskih i međukulturnih odnosa – postupno razvija razumijevanje i toleranciju za hispanofonske kulture i običaje – na jednostavnim primjerima pokazuje spremnost na upoznavanje i učenje novina |
Uz poticaj učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa. |
|
OŠ (1) ŠJ B.4.3. Učenik uočava obrasce ponašanja i ophođenja tipične za hispanofonske kulture te uočava važnost prihvaćanja drugih i drugačijih. |
– ističe važnost prihvaćanja drugih i drugačijih – primjenjuje poželjne oblike ponašanja u vlastitome razredu i školi |
Uz čestu pomoć učenik uočava obrasce ponašanja i ophođenja tipične za hispanofonske kulture te uočava važnost prihvaćanja drugih i drugačijih. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (1) ŠJ C.4.1. Učenik koristi i prilagođava najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
– proširuje aktivni vokabular koristeći se mnemotehnikama te stavlja nove riječi i izraze u kontekst radi lakšega zapamćivanja – povezuje nove sadržaje s već naučenim – uočava pravilnosti i razvrstava jezične elemente – prepoznaje svrhu pojedinoga zadatka i priprema se za njegovo rješavanje |
Učenik uz čestu pomoć koristi i prilagođava najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
|
OŠ (1) ŠJ C.4.2. Učenik koristi i prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
– razvija zanimanje za učenje španjolskoga jezika kreativno se izražavajući – koristi se materijalima za samovrednovanje kako bi osvijestio prednosti i probleme u učenju i podijelio ih s drugima radi smanjenja osjećaja nesigurnosti |
Učenik uz čestu pomoć koristi i prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
|
OŠ (1) ŠJ C.4.3. Učenik se koristi različitim izvorima informacija na španjolskome jeziku, povezuje osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja prema predlošku. |
– služi se popisom riječi u udžbeniku, dvojezičnim tiskanim ili elektroničkim rječnikom – pronalazi i povezuje osnovne informacije iz različitih izvora (uz prethodne, i razne multimodalne izvore, školska knjižnica itd.) radi njihova korištenja, usmene ili pismene prezentacije – izrađuje dodatna nastavna vizualna sredstva (plakat, strip i sl.) |
Učenik uz čestu pomoć koristi se različitim izvorima informacija na španjolskome jeziku, povezuje osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja prema predlošku. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
||
|
Španjolski jezik – 5. razred osnovne škole 105 sati godišnje Na kraju 5. godine učenja i poučavanja predmeta: |
||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (1) ŠJ A.5.1. Učenik razumije kratke i jednostavne tekstove. |
– razumije kratke i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem – uočava osnovnu poruku u kratkim i jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika – pronalazi ključne informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom – uočava jednostavne odnose među informacijama u tekstu – razlikuje jednostavne tekstne vrste i njihovu osnovnu namjenu – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno uz ponavljanja |
Učenik pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
OŠ (1) ŠJ A.5.2. Učenik naglas čita kratke i jednostavne tekstove. |
– naglas čita poznate kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama prikladno ih izgovarajući – pravilno oponaša intonaciju španjolskoga jezika |
Učenik uz čestu pomoć čita kratke i jednostavne tekstove poznate tematike. |
|
OŠ (1) ŠJ A.5.3. Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove. |
– oblikuje i govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama – s nekoliko iskaza opisuje svoje okružje, radnje i događaje prema predlošku – prepričava kratke obrađene tekstove s pomoću predloška ili vođen pitanjima – primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju – upotrebljava naučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza |
Učenik uz čestu pomoć proizvodi vrlo kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
OŠ (1) ŠJ A.5.4. Učenik sudjeluje u vrlo kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji. |
– Postavlja vrlo kratka i vrlo jednostavna pitanja i odgovara na njih, u uvježbanim situacijama |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u vrlo kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
OŠ (1) ŠJ A.5.5. Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove. |
– oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove prema predlošku – primjenjuje pravila pisanja vrlo kratkih čestitki, razglednica i osobnih poruka – stvara vrlo kratke i vrlo jednostavne opise poznatih situacija iz neposrednoga okružja u okviru ranije usvojenih sadržaja – dopunjava različite jednostavne obrasce – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza – pravilno piše poznate i učestale riječi |
Učenik uz čestu pomoć piše uvježbane tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda na kraju 5. razreda OŠ |
||
|
Napomena: u petom razredu se ponavlja gradivo prethodnih razreda nudeći učenicima nove kontekste. Stari leksički i gramatički sadržaji ponavljaju se i proširuju. Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Isti sadržaj kroz naredne godine učenja ponavlja se i polako proširuje te se po potrebi dodaju nove teme. Preporučene teme: ljudi oko mene (obitelj i prijatelji); moj svijet (dom, škola, moje svakodnevne aktivnosti, hrana, odjeća, hobiji, sport, izlasci); svijet (priroda, životinje, meteorološko vrijeme i godišnja doba, grad, kupovina, promet); praznici i blagdani Preporučene jezične komunikacijske funkcije: voditi razgovor upoznavanja postavljajući pitanja o osobnom identitetu i odgovarajući na njih; opisati sebe, obitelj, prijatelje fizički i karakterno; koristiti redne brojeve od 1 do 10; pitati i govoriti o svakodnevnim radnjama; izraziti vrijeme i doba dana kada se obavljaju svakodnevne radnje; pitati i govoriti o hrani; zatražiti hranu u blagovaonici i predmete za stolom u vrijeme obroka; govoriti o neposrednoj prošlosti npr. nabrojivši što su učenici danas radili ili jeli ili koje predmete su imali u školi, i sl.; pitati što se trenutno radi; opisati životinje i govoriti o njima; razumjeti vokabular vezan za grad; izraziti obvezu; izraziti i pitati za slaganje ili neslaganje; govoriti o slobodnom vremenu; dogovoriti aktivnost s prijateljima; izraditi plakat; ispuniti zadatak riječima koje nedostaju; čitati kratki tekst s razumijevanjem; razumjeti kratku prilagođenu priču popraćenu slikama; razumjeti i recitirati pjesmice vezane uz leksik poznate tematike; opisati obiteljske blagdanske običaje. Preporučene jezične strukture (uz ponavljanje struktura prethodnih razreda): proširivanje prezenta pravilnih i nepravilnih glagola u prezentu indikativa, pr. perfecto, estar + gerundio, tener que + inf; posvojne i pokazne zamjenice Metodičke preporuke: Jezik se i dalje djelomično uči imitiranjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, ali se učenici potiču i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera. I dalje se održava rutina, tj. svakodnevno se preporuča ponavljati uvježbane iskaze poput pozdrava, naredbi i slično. Korisni su plakati sa raznim korisnim sadržajima koji učenicima pomažu prisjetiti se važnih struktura. Jezične strukture uvode se u što autentičnijem komunikacijskome kontekstu, a u petom se razredu vrlo postupno uvodi metajezik prilagođen dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Važno je na primjeren način učenike pomalo privikavati na kognitivni pristup jeziku. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (1) ŠJ B.5.1. Učenik povezuje jednostavne činjenice o vlastitoj i hispanofonskoj kulturi sa stečenim znanjem i iskustvom. |
– prepoznaje, imenuje i opisuje vlastitu i hispanofonske kulture – povezuje svoja znanja i životna iskustva s hispanofonskim kulturama – na temelju raznih multimodalnih izvora istražuje informacije o hispanfonskim kulturama |
Uz povremenu pomoć učenik povezuje jednostavne činjenice o vlastitoj i hispanofonskoj kulturi sa stečenim znanjem i iskustvom. |
|
OŠ (1) ŠJ B.5.2. Učenik poštuje različitosti međuljudskih i međukulturnih odnosa. |
– uočava kako jednako ponašanje u različitim kulturama može imati različito značenje – uočava postojanje stereotipa – uvaža potrebu za učenjem više stranih jezika |
Uz poticaj učenik poštuje različitosti međuljudskih i međukulturnih odnosa. |
|
OŠ (1) ŠJ B.5.3. Učenik koristi tipične hispanofonske obrasce ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama te prihvaća druge i drugačije. |
– uspoređuje načine ponašanja hispanofonskih i hrvatskih govornika u poznatim situacijama – prepoznaje i prihvaća pozitivne obrasce ophođenja prema drugima i drugačijima |
Uz povremenu pomoć učenik koristi tipične hispanofonske obrasce ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama te prihvaća druge i drugačije. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (1) ŠJ C.5.1. Učenik uočava, povezuje i koristi osnovne kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. |
– koristi se prethodno stečenim znanjem radi lakšega učenja – prepoznaje leksičke i strukturne obrasce induktivnim i deduktivnim zaključivanjem – razvija svijest o postojanju veze među jezicima – prihvaća naputke za uspješnije rješavanje zadataka – prepoznaje svoj trenutni položaj u procesu učenja i stil učenja |
Učenik uz povremenu pomoć uočava, povezuje i koristi osnovne kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (1) ŠJ C.5.2. Učenik uočava, povezuje i koristi osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
– samostalno bira jezične aktivnosti koje povećavaju razumijevanje i ugodu tijekom učenja – radi u paru i/ili skupini radi međusobne podrške i osjećaja uspješnosti – prihvaća osobne i tuđe pogreške kao sastavni dio učenja jezika – nagrađuje sebe i druge za uspješno ispunjen zadatak |
Učenik uz povremenu pomoć uočava, povezuje i koristi osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (1) ŠJ C.5.3. Učenik izdvaja i uspoređuje jednostavne informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja prema smjernicama. |
– prema potrebi pronalazi, odabire, razvrstava i uspoređuje jednostavne, osnovne informacije iz različitih izvora, uključujući i elektroničke medije, radi njihove uporabe, usmene ili pismene prezentacije |
Učenik se uz povremenu pomoć izdvaja i uspoređuje jednostavne informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja prema smjernicama. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
||
|
Španjolski jezik – 6. razred osnovne škole 105 sati godišnje Na kraju 6. godine učenja i poučavanja predmeta: |
||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (1) ŠJ A.6.1. Učenik razumije kratke i jednostavne tekstove. |
– globalno i selektivno razumije kratke i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem – uočava osnovnu poruku u kratkim i jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika – pronalazi ključne informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom |
Učenik pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
|
– uočava jednostavne odnose među informacijama u tekstu – razlikuje jednostavne tekstne vrste i njihovu osnovnu namjenu – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno uz ponavljanja – razlikuje jednostavne tekstne vrste i njihovu osnovnu namjenu – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno – razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima |
|
|
OŠ (1) ŠJ A.6.2. Učenik naglas čita kratke i jednostavne tekstove. |
– naglas čita kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama i prikladno ih izgovara – pravilno oponaša intonaciju španjolskoga jezika |
Učenik uz čestu pomoć čita kratke i jednostavne tekstove poznate tematike. |
|
OŠ (1) ŠJ A.6.3. Učenik govori kratke i vrlo jednostavne tekstove. |
– oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama – s nekoliko iskaza opisuje svoje okružje, radnje i događaje prema predlošku – prepričava obrađene tekstove s pomoću predloška ili vođen pitanjima – primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju – upotrebljava naučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za izradu novih, neuvježbanih iskaza |
Učenik uz čestu pomoć stvara kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
|
OŠ (1) ŠJ A.6.4. Učenik sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji. |
– postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igrama uloga – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć stvara kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
|
OŠ (1) ŠJ A.6.5. Učenik piše kratke i vrlo jednostavne tekstove. |
– oblikuje kratke i vrlo jednostavne tekstove prema predlošku – primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica, vrlo kratkih osobnih poruka i sl. – stvara kratke i vrlo jednostavne opise poznatih situacija iz neposrednoga okružja u okviru ranije usvojenih sadržaja – dopunjava različite jednostavne obrasce (npr. prijave za sportski klub, školsku grupu i sl.) – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza – pravilno piše poznate i učestale riječi |
Učenik uz čestu pomoć stvara kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda na kraju 6. razreda OŠ |
||
|
Napomena: u šestom razredu se ponavlja gradivo prethodnih razreda nudeći učenicima nove kontekste. Stari leksički i gramatički sadržaji ponavljaju se i proširuju. Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Isti sadržaj kroz naredne godine učenja ponavlja se i polako proširuje te se po potrebi dodaju nove teme. |
||
|
Preporučene teme: ljudi oko mene (obitelj i prijatelji); moj svijet (dom, škola, moje svakodnevne aktivnosti, hrana, odjeća, hobiji, sport, izlasci); svijet (priroda, životinje, meteorološko vrijeme i godišnja doba, grad, kupovina, promet); praznici i blagdani Preporučene jezične komunikacijske funkcije: voditi razgovor upoznavanja postavljajući pitanja o osobnom identitetu i odgovarajući na njih; prepoznati i nabrojiti neke narodnosti; pitati i nabrojiti jezike koje učenik zna; povezati jezike s narodnostima; pitati i reći zanimanje; razlikovati muški, ženski rod i množinu (nastavci za pridjeve i imenice); govoriti o svojim svakodnevnim aktivnostima i hobijima; govoriti o svojim nedavnim praznicima; govoriti o svojoj neposrednoj svršenoj prošlosti; izraziti posvojnost npr. uz odjevne, školske predmete, itd.; nabrojati i opisati namještaj i njegov položaj u prostoriji, školi i kod kuće; pitati za proizvod (odjeća, hrana, školski predmeti itd.) i njegovu cijenu i količinu; izraziti objekt u akuzativu; opisati predmet; opisati put do škole; opisati i usporediti neke pojave iz prirode, životinje itd.; govoriti o onome što je učenik radio jučer; izraziti naredbu u pozitivnom obliku; izraditi plakat; odgovarati na pitanja u bilježnicu; izraditi popis za kupovinu; izraditi kratki dijalog; razumjeti i prepričati kratku prilagođenu priču napisanu u prošlosti i popraćenu slikama; razumjeti i recitirati pjesmice vezane uz leksik poznate tematike; opisati obiteljske blagdanske običaje u prošlosti. Preporučene jezične strukture (uz ponavljanje struktura prethodnih razreda): proširivanje prezenta pravilnih i nepravilnih glagola u prezentu indikativa; proširivanje pr. perfecto; pr. indefinido učestalih pravilnih i nepravilnih glagola; estar + gerundio, complemento directo, comparativo Metodičke preporuke: Jezik se sve manje uči imitiranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, a učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera. I dalje se održava rutina, tj. svakodnevno se preporuča ponavljati uvježbane iskaze poput pozdrava, naredbi i slično. Korisni su plakati sa raznim korisnim sadržajima koji učenicima pomažu prisjetiti se važnih struktura. Jezične strukture uvode se u komunikacijskome kontekstu, te se postupno uvodi metajezik prilagođen dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Važno je na primjeren način učenike privikavati na kognitivni pristup jeziku, tj. postupno povećavati udio osvještavanja struktura. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (1) ŠJ B.6.1. Učenik prikazuje specifičnosti vlastite i hispanofonskih kultura. |
– iznosi i objašnjava posebnosti kultura na temelju usvojenih znanja – izvještava o običajima hispanofonskih kultura – na temelju multimodalnih izvora pokazuje informacije o hispanfonskim kulturama – prenosi informacije o poznatim osobama iz svijeta kulture, znanosti, zabave i sporta – uspoređuje svoja iskustva s iskustvima hispanfonskih vršnjaka |
Uz povremenu pomoć učenik prikazuje specifičnosti vlastite i hispanofonskih kultura. |
|
OŠ (1) ŠJ B.6.2. Učenik prepoznaje vrijednost različitih kultura i uočava moguće kulturološke nesporazume. |
– prihvaća i poštuje sličnosti i razlike između životnih stilova hrvatskih i hispanofonskih građana – izražava interes za međukulturne odnose – izbjegava negativni stav prema različitim kulturama – uočava i procjenjuje situacije raznih predrasuda – opisuje ponašanja s raznih stajališta – poštuje običaje različitih kultura |
Uz poticaj učenik prepoznaje vrijednosti različitih kultura i uočava moguće kulturološke nesporazume. |
|
OŠ (1) ŠJ B.6.3. Učenik odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u u poznatim međukulturnim susretima. |
– prepoznaje kulturno specifične razlike u ophođenju u poznatim situacijama |
Uz povremenu pomoć učenik odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja međukulturalnim susretima. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (1) ŠJ C.6.1. Učenik izabire i koristi osnovne kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. |
– koristi se grafičkim prikazima radi lakšega razumijevanja i pamćenja podataka – isprobava razne strategije učenja i odbacuje one koje za njega nisu učinkovite – postavlja si ciljeve i planira vlastito učenje – organizira vlastito učenje s naglaskom na prostorno okružje – prati napredak u učenju jednostavnim tekstom |
Učenik uz povremenu pomoć izabire i koristi osnovne kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (1) ŠJ C.6.2. Učenik izabire i koristi osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
– surađuje s drugim učenicima kako bi riješio zadatke – koristi se društvenim vještinama radi učinkovitoga rada u skupini |
Učenik uz povremenu pomoć izabire i koristi osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
|
OŠ (1) ŠJ C.6.3. Učenik pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja. |
– u skladu s potrebom pronalazi, odabire, sažima, kombinira i organizira informacije iz različitih izvora radi njihova razumijevanja i sustavne uporabe, predstavljanja u različitim kratkim tekstovima ili prezentacijama jednostavnih sadržaja |
Učenik uz povremenu pomoć pronalazi i organizira informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te priprema te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
||
|
Španjolski jezik – 7. razred osnovne škole 105 sati godišnje Na kraju 7. godine učenja i poučavanja predmeta: |
||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (1) ŠJ A.7.1. Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove. |
– globalno i selektivno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s poznatim temama – vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno – razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima |
Učenik uz čestu pomoć razumije srednje duge i jednostavne tekstove. |
|
OŠ (1) ŠJ A.7.2. Učenik naglas čita srednje duge i jednostavne tekstove. |
– naglas čita poznate srednje duge i jednostavne tekstove o poznatim temama prikladno ih izgovarajući – pravilno oponaša intonaciju španjolskoga jezika |
Učenik uz čestu pomoć naglas čita srednje duge i jednostavne tekstove. |
|
OŠ (1) ŠJ A.7.3. Učenik govori kratke i jednostavne tekstove. |
– oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama – s nekoliko iskaza opisuje svoje okružje, radnje i događaje prema predlošku – prepričava obrađene tekstove s pomoću predloška ili vođen pitanjima – primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju – upotrebljava naučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza |
Učenik uz čestu pomoć govori kratke i jednostavne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
OŠ (1) ŠJ A.7.4. Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. |
– postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igrama uloga – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
OŠ (1) ŠJ A.7.5. Učenik piše kratke i jednostavne tekstove. |
– oblikuje kratke i jednostavne tekstove prema predlošku – primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica, osobnih poruka, mailova i sl. – stvara kratke i jednostavne opise poznatih situacija iz neposrednoga okružja u okviru ranije usvojenih sadržaja – dopunjava različite jednostavne obrasce – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza – pravilno piše poznate i učestale riječi |
Učenik uz čestu pomoć piše kratke i jednostavne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda na kraju 7. razreda OŠ |
||
|
Napomena: u sedmom razredu se ponavlja gradivo prethodnih razreda nudeći učenicima nove kontekste. Stari leksički i gramatički sadržaji ponavljaju se i proširuju. Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Isti sadržaj kroz naredne godine učenja ponavlja se i polako proširuje te se po potrebi dodaju nove teme. Preporučene teme: ljudi oko mene (obitelj i prijatelji); moj svijet (dom, škola, moje svakodnevne aktivnosti, hrana, odjeća, hobiji, sport, izlasci); svijet (priroda, životinje, meteorološko vrijeme i godišnja doba, grad, kupovina, promet); praznici i blagdani. |
||
|
Preporučene jezične komunikacijske funkcije: voditi razgovor upoznavanja postavljajući pitanja o osobnom identitetu i odgovarajući na njih; razlikovati tú i usted; razlikovati muški, ženski rod i množinu (nastavci za pridjeve i imenice); razlikovati uporabu određenog i neodređenog člana; uspoređivati predmete, osobe ili pojave u prirodi; izražavati i pitati za potrebe, želje i prednost izbora; izraziti postojanje i nepostojanje nečega; govoriti o svojim svakodnevnim aktivnostima i hobijima; koristiti pokazne pridjeve; pitati i smjestiti |
||
|
gradske ustanove i uputiti kako doći do njih; brojati do 1000; kupiti kartu za vlak ili drugo prijevozno sredstvo; govoriti o meteorološkom vremenu; govoriti o svojim praznicima ili prošlom putovanju; govoriti o događajima iz svoje bliske i svršene prošlosti; opisati život neke poznate osobe u prošlosti; izraziti i tražiti mišljenje, sviđanje i nesviđanje; izraditi plakat; odgovarati na pitanja u bilježnicu; izraditi popise kao podsjetnik; izraditi kratki dijalog; napisati kratku i jednostavnu poruku ili mail; izraditi kratki opisni tekst na određenu temu (škola, osobe i njihov fizički izgled i narav); izraditi kratki pripovjedački tekst (osobe, mjesto, vrijeme); razumjeti i prepričati kratku prilagođenu priču napisanu u prošlosti; opisati obiteljske blagdanske običaje u prošlosti. Preporučene jezične strukture (uz ponavljanje struktura prethodnih razreda): proširivanje prezenta pravilnih i nepravilnih glagola u prezentu indikativa, pr. perfecto, posvojni i pokazni pridjevi i zamjenice, neodređene zamjenice i pridjevi, pr. indefinido pravilnih glagola i nekih učestalih nepravilnih glagola, objekti u akuzativu i dativu, stupnjevanje pridjeva tj. comparativo i superlativo relativo Metodičke preporuke: Jezik se sve manje uči imitiranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, a učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera. I dalje se održava rutina, tj. svakodnevno se preporuča ponavljati uvježbane iskaze poput pozdrava, naredbi i slično. Korisni su plakati sa raznim korisnim sadržajima koji učenicima pomažu prisjetiti se važnih struktura. Jezične strukture uvode se u komunikacijskome kontekstu, te se postupno uvodi metajezik prilagođen dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Važno je na primjeren način učenike privikavati na kognitivni pristup jeziku, tj. postupno povećavati udio osvještavanja struktura. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (1) ŠJ B.7.1. Učenik uočava vrijednost vlastite i hispanofonskih kultura. |
– povezuje činjenice o vlastitoj i hispanofonskim kulturama s njihovim vrijednostima – objašnjava važnost posebnih datuma karakterističnih za hispanofonske kulture |
Uz povremenu pomoć učenik uočava vrijednost vlastite i hispanofonskih kultura. |
|
OŠ (1) ŠJ B.7.2. Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika različitih kultura. |
– promatra i uočava nesporazume na međukulturnim razlikama – koristi se neverbalnom komunikacijom za rješavanje jednostavnih međukulturnih nesporazuma – traži pojašnjenja i dodatne informacije – provjerava nerazumijevanje – opisuje situaciju iz gledišta više osoba, kao vanjski promatrač |
Uz poticaj učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika različitih kultura. |
|
OŠ (1) ŠJ B.7.3. Učenik prilagođava svoje obrasce ponašanja i ophođenja u različitim međukulturnim susretima. |
– učenik se prilagođava autentičnim i simuliranim međukulturnim susretima |
Uz povremenu pomoć učenik prilagođava svoje obrasce ponašanja i ophođenja različitim međukulturnim susretima. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (1) ŠJ C.7.1. Učenik koristi i prilagođava osnovne kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
– spreman je isprobati nove zadatke i načine učenja – bilježi i grupira ključne činjenice u svrhu globalnoga razumijevanja – koristi se kontekstom i prethodnim znanjem radi određivanja značenja i izgovora riječi – planira i priprema jezične aktivnosti – organizira vlastito učenje s naglaskom na organizaciju vremena – prati napredak u učenju kratkim tekstom |
Učenik uz povremenu pomoć koristi i prilagođava osnovne kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
|
OŠ (1) ŠJ C.7.2. Učenik koristi i prilagođava osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
– razvija svijest o ulozi učenja jezika u jačanju samopouzdanja – sudjeluje u procesu donošenja odluka u skupini – postavlja osobne ciljeve kako bi pridonio skupini |
Učenik uz povremenu pomoć koristi i prilagođava osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
|
OŠ (1) ŠJ C.7.3. Učenik izabire i vrednuje informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama. |
– prepoznaje i odabire kvalitetne izvore informacija – iz različitih izvora izabire i prema unaprijed izrađenim kriterijima vrednuje informacije radi njihovog korištenja i usmenog ili pismenog prenošenja prema smjernicama |
Učenik uz povremenu pomoć izabire i vrednuje informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
||
|
Španjolski jezik – 8. razred osnovne škole 105 sati godišnje Na kraju 8. godine učenja i poučavanja predmeta: |
||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
OŠ (1) ŠJ A.8.1. Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove. |
– globalno i selektivno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s poznatim temama – vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno – razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima |
Učenik pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
OŠ (1) ŠJ A.8.2. Učenik naglas čita srednje duge i jednostavne tekstove. |
– naglas čita srednje duge i jednostavne tekstove o poznatim temama prikladno ih izgovarajući – pravilno oponaša intonaciju španjolskoga jezika |
Učenik uz čestu pomoć točno čita kratke i jednostavne tekstove poznate tematike. |
|
OŠ (1) ŠJ A.8.3. Učenik govori kratke i jednostavne tekstove. |
– oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama – s nekoliko iskaza opisuje svoje okružje, radnje i događaje prema predlošku – prepričava kratke obrađene tekstove s pomoću predloška ili vođen pitanjima – primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju – upotrebljava naučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza |
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
OŠ (1) ŠJ A.8.4. Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. |
– postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igrama uloga – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
OŠ (1) ŠJ A.8.5. Učenik piše kratke i jednostavne tekstove. |
– oblikuje kratke i jednostavne tekstove prema predlošku – primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo/elektronička pošta – prenosi informacije iz poznatih tekstova – upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova – planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst, upotrebljava jednostavne veznike za povezivanje rečenica unutar teksta – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza – pravilno piše većinu poznatih riječi i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove |
Učenik uz čestu pomoć piše uvježbane tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda na kraju 8. razreda OŠ |
||
|
Napomena: u osmom razredu se ponavlja gradivo prethodnih razreda nudeći učenicima nove kontekste. Stari leksički i gramatički sadržaji ponavljaju se i proširuju. Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Preporučene teme: ljudi oko mene (obitelj i prijatelji); moj svijet (dom, škola, moje svakodnevne aktivnosti, hrana, odjeća, hobiji, sport, izlasci); svijet (priroda, životinje, meteorološko vrijeme i godišnja doba, grad, kupovina, promet, zaštita okoliša); mail; internet i nove tehnologije; praznici i blagdani Preporučene jezične komunikacijske funkcije: voditi razgovor upoznavanja postavljajući pitanja o osobnom identitetu i odgovarajući na njih te razlikovajući i upotrebljavajući tú, usted, ustedes y vosotros u dijalogu upoznavanja; izraziti namjeru i razlog; razgovarati o svakodnevnim aktivnosti u sadašnjosti, bliskoj i daljnjoj prošlosti; opisati, definirati i lokalizirati osobe, predmete i mjesta; pitati i govoriti o osobnom iskustvu; pitati i reći kada se nešto dogodilo; izražavati opise u prošlosti; prepričati kratku i poznatu bajku; izraziti postojanje i nepostojanje nekoga ili nečega; naručiti hranu u restoranu; kupiti odjevni predmet; pitati i odgovoriti koliko nešto košta; opisati i pitati za vremenske prilike; izraziti i pitati za vrijeme i dogovoriti sastanak (kino, koncert, sl.); tražiti dopuštenje; prihvatiti i odbiti poziv; izraziti reakcije na neke informacije (usklici, izrazi iznenađenja, veselja, žalosti, brige); govoriti o budućim planovima; govoriti o zaštiti okoliša; potvrditi ili zanijekati neku informaciju; izraditi kratki mail; izraditi tekst u obliku dijaloga; izraditi kratki tekst s ciljem izražavanja mišljenja (vjerujem/mislim/čini mi se i sl..); izraditi jednostavnu prezentaciju na računalu; razumjeti i ispričati kratku prilagođenu priču napisanu u prošlosti i popraćenu slikama; opisati obiteljske blagdanske običaje u budućnosti. Preporučene jezične strukture (uz ponavljanje struktura prethodnih razreda): prezent pravilnih i nepravilnih glagola, glagoli encantar, molestar, parecer, importar; pr.indefinido pravilnih glagola i nepravilnih glagola, objekti u akuzativu i dativu u kombinaciji; neodređeni pridjevi i zamjenice; para + infinitivo, porque + verbo conjugado; kontrast između glagola ser i estar, pr.imperfecto, futuro imperfecto, superlativo absoluto |
||
|
Metodičke preporuke: Jezik se sve manje uči imitiranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, a učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera. I dalje se održava rutina, tj. svakodnevno se preporuča ponavljati uvježbane iskaze poput pozdrava, naredbi i slično. Korisni su plakati s raznim korisnim sadržajima koji učenicima pomažu prisjetiti se važnih struktura. Jezične strukture uvode se u komunikacijskome kontekstu, te se postupno uvodi metajezik prilagođen dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Važno je na primjeren način učenike privikavati na kognitivni pristup jeziku, tj. postupno povećavati udio osvještavanja struktura. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
OŠ (1) ŠJ B.8.1. Učenik procjenjuje doprinos vlastite i hispanofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima. |
– svjestan je utjecaja hispanofonskih kultura na vlastiti život |
Uz povremenu pomoć učenik procjenjuje doprinos vlastite i hispanofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima. |
|
OŠ (1) ŠJ B.8.2. Učenik poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici te iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima. |
– prepoznaje važnost prijateljstva i prihvaćanje različitosti – prepoznaje vrijednosti u različitostima – razumije tuđe potrebe i suosjeća s njima – razvija razumijevanje za novo i drukčije – trudi se odbaciti predrasude – opisuje i objašnjava negativne učinke stereotipa i predrasuda – zalaže se za sve plurikulturalne obrasce |
Uz poticaj učenik poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici te iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima. |
|
OŠ (1) ŠJ B.8.3. Učenik promišlja o i poštuje obrasce ponašanja i ophođenja u različitim međukulturnim susretima. |
– navodi primjere neuspješnih međukulturnih susreta – uočava načine rješavanja kulturno uvjetovanih nesporazuma |
Uz poticaj učenik promišlja o i poštuje obrasce ponašanja i ophođenja u različitim međukulturnim susretima. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
OŠ (1) ŠJ C.8.1. Učenik ovladava osnovnim kognitivnim i metakognitivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
– pretpostavlja značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta i strukture riječi – dedukcijom dolazi do pravila za uporabu jezika – međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči – raspravlja i razmjenjuje iskustva i ideje o strategijama učenja – procjenjuje učenje drugih radi unapređenja učinkovitosti vlastitoga učenja – sustavno prati i vrednuje vlastito učenje i napredak jednostavnim tekstom srednje dužine |
Učenik uz povremenu pomoć ovladava osnovnim kognitivnim i metakognitivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
|
OŠ (1) ŠJ C.8.2. Učenik ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
– samoga sebe potiče u radu imajući na umu ciljeve učenja jezika i prednosti koje donosi znanje – voljan je upustiti se u jezičnu komunikaciju unatoč mogućim pogreškama ili poteškoćama – pokreće interakciju s drugim učenicima – otvoreno prihvaća prilike za korištenje španjolskoga jezika izvan nastave – aktivno sluša i uvažava tuđa mišljenja empatično prihvaćajući različitost |
Učenik uz povremenu pomoć ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
|
OŠ (1) ŠJ C.8.3. Učenik uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja. |
– uspoređuje i vrednuje informacije u različitim izvorima – raspoznaje namjeru autora i različita stajališta – kritički analizira i vrednuje informacije radi uporabe u tekstovima i prezentacijama |
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
||
|
Španjolski jezik – 4. razred osnovne škole 70 sati godišnje Na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta: |
|||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
|||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
|
OŠ (2) ŠJ A.4.1. Učenik razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i tekstove poznate tematike. |
– razumije iskaze u vrlo kratkim tekstovima poznate tematike povezanim s neposrednim okružjem i popraćenim vizualnim sadržajima – razumije iskaze izgovorene polako, jasno i razgovjetno s dužim pauzama uz više ponavljanja – verbalno i neverbalno reagira na slušne, pisane i vizualne poticaje (npr. upute, naredbe i dr.) – uočava najosnovnije posebnosti izgovora i intonacije španjolskoga jezika |
Učenik pokazuje razumijevanje vrlo kratkih kratkih i vrlo jednostavnih iskaza i tekstova poznate tematike izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
|
OŠ (2) ŠJ A 4.2. Učenik naglas čita vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i tekstove. |
– čita vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i tekstove o poznatim temama i s poznatim jezičnim sredstvima – oponaša pravilan izgovor i intonaciju španjolskoga jezika |
Učenik uz čestu pomoć naglas čita vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze i tekstove. |
|
|
OŠ (2) ŠJ A 4.3. Učenik govori riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. |
– ponavlja vrlo kratke iskaze prema zvučnome predlošku – izgovara riječi, brojalice i pjesmice – imenuje osobe, predmete, jednostavne radnje i situacije – oblikuje i izgovara vrlo kratke i vrlo jednostavne uvježbane iskaze prema predlošku – upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva |
Učenik uz čestu pomoć govori vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. |
|
|
OŠ (2) ŠJ A 4.4. Učenik u vođenom razgovoru razmjenjuje vrlo kratke i vrlo jednostavne uvježbane iskaze. |
– oblikuje i izgovara vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze s ciljem razmjene informacija – postavlja jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u uvježbanim kratkim dijalozima |
Učenik uz čestu pomoć u razgovoru razmjenjuje vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. |
|
|
OŠ (2) ŠJ A 4.5. Učenik piše riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. |
– piše vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema predlošku – dopunjava tekstove riječima koje nedostaju pod uvjetom da su te riječi ranije uvježbane i tekstovi poznati – upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva |
Učenik uz čestu pomoć piše vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. |
|
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda na kraju 4. razreda OŠ |
|||
|
Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na vrlo mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Isti sadržaj kroz naredne godine učenja ponavlja se i polako proširuje te se po potrebi dodaju nove teme. Preporučene teme: ljudi oko mene (obitelj i prijatelji); moj svijet (dom, škola, rođendan, igre, igračke, moje svakodnevne aktivnosti, hrana, odjeća, hobiji i sport); svijet (priroda, životinje, meteorološko vrijeme, mjeseci i godišnja doba); praznici i blagdani Preporučene jezične komunikacijske funkcije: predstaviti sebe i člana uže obitelji; postavljati pitanja; brojati do 31; reagirati na naredbe nastavnika vezane za komunikaciju u razredu; upotrebljavati važne izraze za komunikaciju u razredu; izraziti ukuse i prednost izbora u odnosu na neki leksik, npr.igre, igračke, hranu, sport, itd.; reći gladan sam, žedan sam; pitati za dopuštenje; pitati i opisati izgled osobe; opisati meteorološki vrijeme; reći vruće mi je, hladno mi je; imenovati godišnja doba i mjesece; prepoznati i imenovati neke odjevne predmet); povezati odjevne predmete s godišnjim dobom i vremenom; nabrojati prostorije i neke komade namještaja u kući; koristiti u prvom, drugom i trećem licu jednine neke pravilne i nepravilne glagole triju konjugacija u prezentu indikativa; pitati i reći što učenik zna raditi i koristiti pravilne glagole u prvom, drugom i trećem licu (preporuka je da su to glagoli koje su učenici radili prošle godine); imenovati neko voće i povrće; imenovati dijelove dana; govoriti što se radi u koje doba dana; izraditi jednostavni plakat; ispuniti zadatak riječima koje nedostaju; povezati sliku sa pisanim izrazom; prepoznati izraze koji se ponavljaju u kratkoj prilagođenoj priči u sadašnjosti popraćenoj slikama; razumjeti i recitirati pjesmice i brojalice vezane uz leksik poznate tematike; opisati ukratko neke blagdane. Preporučene jezične strukture: ser, estar, llamarse, tener, saber, buscar, escribir, leer, contestar, dibujar, describir, colorear, fijarse, mirar, elegir, completar, señalar, sumar, unir, preguntar, contestar, numerar, observar (prvo, drugo i treće lice jednine); pravilni i neki učestali nepravilni glagoli u prezentu indikativa (prvo, drugo i treće lice jednine); hay; me/te gusta; upitne riječi (¿cómo?, ¿cuántos/as?, ¿qué?, ¿de qué?, ¿dónde?, ¿quién?, ¿cuándo?); prijedlozi (de, en, por); prilozi (hoy, bien/mal); osobne zamjenice; posvojne zamjenice (mi, tu, su); negacija, član i množina učestalih imenica iz svakodnevnice; imperativ učestalih glagola korisnih u komunikaciji u nastavi za vosotros i tú; osnovni znakovi interpunkcije: izjavne, upitne i usklične rečenice. Preporučene tekstne vrste: pjesmice i vrlo kratak i vrlo jednostavan opisni tekst Metodičke preporuke: Jezik se uči imitiranjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih iskaza koji se često uče napamet. Jezične strukture ne osvješćuju se niti se u poučavanju koristi metajezik. Preporuča se uspostaviti rutinu, tj. svakodnevno ponavljati uvježbane iskaze poput pozdrava, naredbi i slično. Korisno je u razredu zalijepiti plakate s učestalim sadržajima (npr. dani u tjednu, mjeseci, abeceda, brojevi...) |
|||
|
Za razumijevanje teksta i za uvježbavanje pisane kompetencije preporuča se rad sa jednostavnim formularima, natpisima, kratkim popisima, kino posterima, katalozima, reklamama, natpisima na autentičnim proizvodima i sl. Svi se novi jezični sadržaji prije zapisivanja i čitanja više puta usmeno ponavljaju i usmeno usvajaju. Leksički sadržaji uvode se uz mimiku, vizualna i audiovizualna sredstva, mehaničkim ponavljanjem. Jezične strukture odabiru se prema registru koji odgovara dobi učenika i od češćeg prema rjeđem. Učenici uče aktivno ponavljajući, igrajući se i ostvarujući zadatke. Međusobnu interakciju učenika treba poticati primjerice radom u parovima, radom u grupi, pjevajući i sl. Po mogućnosti učenici mogu sa nastavnikom napraviti zajednički projekt (primjerice izrada plakata, izrada knjige sa rođendanima i slikama svih polaznika, i sl.). Strukture i leksički sadržaj se uvode u što autentičnijem komunikacijskome kontekstu, primjerenom dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih. Gramatičke strukture uvode se polako i u množini na receptivnoj razini. Napomena »uz pomoć« u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl. Nastava se odvija na španjolskome jeziku, a materinski se koristi za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja. Testovi usmjereni vrednovanju naučenoga su kratki, razumljivi, a upute kratke i precizne. Prednost se daje tečnosti pred točnošću. |
|||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
|||
|
OŠ (2) ŠJ B.4.1. Učenik prepoznaje i razlikuje najjednostavnija obilježja vlastite i hispanofonskih kultura. |
– prepoznaje i razlikuje najpoznatija obilježja hispanofonskih nacionalnih simbole – razvija interes za hispanofonske kulture pomoću autentičnih materijala |
Uz povremenu pomoć učenik procjenjuje doprinos vlastite i hispanofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima. |
|
|
OŠ (2) ŠJ B.4.2. Učenik pokazuje zanimanje za te reagira otvoreno i s interesom na njemu strane i nerazumljive bliske sadržaje hispanofonskih kultura. |
– pozitivno reagira na autentične sadržaje na španjolskome jeziku – postavlja pitanja o autentičnim materijalima koje ne razumije – zanima se za svakodnevnicu vršnjaka u hispanofonskim kulturama, te pozitivno reagira na uočene razlike među kulturama |
Uz poticaj učenik poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici te iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima. |
|
|
OŠ (2) ŠJ B.4.3. Učenik uočava, razlikuje i koristi najosnovnije obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u vlastitoj i u hispanofonskim kulturama. |
– primjereno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama – prepoznaje i oponaša načine primjerene neformalne komunikacije – učenik razlikuje poželjne od nepoželjnih oblika komunikacije, te primjereno reagira u jednostavnim komunikacijskim situacijama – učenik se koristi uljudnim ophođenjem tipičnim za hispanofonske kulture |
Uz poticaj učenik promišlja o i poštuje obrasce ponašanja i ophođenja u različitim međukulturnim susretima. |
|
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Ishodi ove domene se ostvaruju u svim tematskim područjima. Pritom, aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama. |
|||
|
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se pojasniti na materinskome jeziku. Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i osvještavanje osobnoga načina razmišljanja. Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju. |
|||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
|||
|
OŠ (2) ŠJ C.4.1. Učenik uočava, povezuje, izabire i koristi najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. |
– ponavlja i uvježbava riječi i izraze oponašajući zvukove i intonaciju – grupira i povezuje slike, riječi i pokrete – postupno usvaja temeljne strategije pamćenja – uočava i primjenjuje korake koji vode do izvršenja zadatka – prikuplja svoje radove i prati napredak u učenju vrlo kratkim jednostavnim rečenicama |
Učenik uz čestu pomoć uočava, povezuje, izabire i koristi najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. |
|
|
OŠ (2) ŠJ C.4.2. Učenik uočava, povezuje, izabire i koristi najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
– usvaja i razvija pozitivan stav prema učenju španjolskoga sudjelujući u aktivnostima koje povećavaju zadovoljstvo učenja jezika (crtanje, pjesmice, brojalice, dramatizacija...) – traži pomoć nastavnika ili vršnjaka u rješavanju jednostavnih problema – sudjeluje u jednostavnim zadatcima u paru ili grupi uvažavajući pravila rada – prevladava strah od komunikacije na stranom jeziku te razumije da su pogreške sastavni dio učenja |
Učenik uz čestu pomoć uočava, povezuje, izabire i koristi najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
|
|
OŠ (2) ŠJ C.4.3. Učenik se prema uputama koristi različitim osnovnim izvorima informacija na španjolskome jeziku. |
– koristi se popisom riječi u udžbeniku i rječnikom te u njima traži objašnjenja novih i nepoznatih riječi – uočava i razlikuje namjenu različitih izvora informacija te prema potrebi, sljedeći upute, odabire odgovarajući izvor informacija |
Učenik se uz čestu pomoć prema uputama koristi različitim osnovnim izvorima informacija na španjolskome jeziku. |
|
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Zbog individualnosti i promjenjivosti uporabe strategija s obzirom na potrebu, dob, jezični i kognitivni razvoj učenika, stilove učenja, osobnosti, vrstu zadatka, itd., ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, već samo primjeri učestalih strategija učenja i uporabe jezika. Stoga o korištenju strategija nastavnik treba razgovarati s učenicima otvoreno, individualno i grupno, kako bi poticao individualnost učenika ujedno proširujući njihov repertoar strategija. Osvještavanje i poticanje na uporabu strategija kod učenika mora biti kontinuirano, sustavno i integrirano tijekom različitih komunikacijskih aktivnosti. Na nastavniku je da upoznaje učenike s različitim strategijama te pokazuje primjere njihove uporabe, dajući tako model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja i stvaraju temelji samoreguliranoga učenja. Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju te se predlaže, između ostaloga, da se strategije poučavaju eksplicitno i da nastavnik verbalizira proces primjene strategija kako bi učenici uočili različite strategije i načine na koje se one mogu primjenjivati u različitim aktivnostima. |
|||
|
Španjolski jezik – 5. razred osnovne škole 70 sati godišnje Na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta: |
|||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
|||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
|
OŠ (2) ŠJ A.5.1. Učenik razumije kratke i vrlo jednostavne tekstove. |
– globalno razumije konkretne, vrlo kratke i vrlo jednostavne, autentične ali prilagođene tekstove povezane s neposrednim okružjem i popraćene vizualnim sadržajima – uočava osnovnu poruku u vrlo jednostavnim tekstovima – verbalno i neverbalno reagira na slušne, pisane i vizualne poticaje – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno s dužim pauzama uz više ponavljanja – uočava vezu grafem – fonem u španjolskome jeziku |
Učenik pokazuje razumijevanje kratkih i vrlo jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
|
OŠ (2) ŠJ A 5.2. Učenik naglas čita kratke i vrlo jednostavne tekstove. |
– čita kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama i s poznatim jezičnim sredstvima – oponaša pravilan izgovor i intonaciju španjolskoga jezika |
Učenik uz čestu pomoć naglas čita kratke i vrlo jednostavne tekstove. |
|
|
OŠ (2) ŠJ A 5.3. Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove. |
– ponavlja kratke iskaze prema zvučnome predlošku – izgovara riječi, brojalice i pjesmice – nizom kratkih, jednostavnih rečenica opisuje svoje okružje, jednostavne radnje i tijek događaja prema predlošku – upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva |
Učenik uz čestu pomoć govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
|
OŠ (2) ŠJ A 5.4. Učenik u vođenom razgovoru razmjenjuje vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. |
– oblikuje i izgovara kratke iskaze s ciljem razmjene informacija – postavlja jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na njih – sudjeluje u uvježbanim kratkim dijalozima |
Učenik uz čestu pomoć u razgovoru razmjenjuje vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
|
OŠ (2) ŠJ A 5.5. Učenik piše riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze. |
– piše vrlo kratke i vrlo jednostavne iskaze povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema predlošku – dopunjava tekstove riječima koje nedostaju pod uvjetom da su te riječi ranije uvježbane i tekstovi poznati – upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva |
Učenik uz čestu pomoć piše vrlo kratke i jednostavne iskaze i stvara kratki tekst. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda na kraju 5. razreda OŠ |
|||
|
Napomena: u petom razredu se ponavlja gradivo četvrtog razreda nudeći učenicima nove kontekste. Stari leksički i gramatički sadržaji ponavljaju se i proširuju. Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Isti sadržaj kroz naredne godine učenja ponavlja se i polako proširuje te se po potrebi dodaju nove teme. |
|||
|
Preporučene teme: ljudi oko mene (obitelj i prijatelji); moj svijet (dom, škola, igre, igračke, moje svakodnevne aktivnosti, hrana, odjeća, hobiji, sport); svijet (priroda, životinje, meteorološko vrijeme i godišnja doba, grad, kupovina, promet); koliko je sati (samo za pune sate); praznici i blagdani Preporučene jezične komunikacijske funkcije: pitati i dati osobne informacije pri upoznavanju; predstaviti obitelj i prijatelje po izgledu i naravi; pitati i reći gdje se govori španjolski; pitati i reći narodnost; izraziti kretanje u prostoru tj. reći kako učenik ide u školu i na put; pitati i reći svoju adresu; imenovati neke životinje; opisati neke radnje koje izvode životinje; pitati i reći koliko je sati (puni sati); govoriti što se radi u koje doba dana; nabrojati prostorije i neke komade namještaja u kući; pitati i reći položaj komada namještaja; zatražiti i ponuditi hranu; reći gladan sam, žedan sam i sl.; brojati do 100; izraditi jednostavni plakat; ispuniti zadatak riječima koje nedostaju; čitati kratki tekst s razumijevanjem; razumjeti kratku prilagođenu priču napisanu u sadašnjosti i popraćenu slikama; razumjeti i recitirati pjesmice i brojalice vezane uz leksik poznate tematike; opisati što učenik radi za praznike i blagdane. Preporučene jezične strukture (uz ponavljanje struktura četvrtog razreda): konjugacija čitavih učestalih pravilnih i nepravilnih glagola u prezentu; upitne riječi (¿adónde?); prijedlozi (a, de, en, por); osobne zamjenice; posvojne zamjenice; pokazne zamjenice; prilog: muy; verbo + mucho; estar +gerundio; negacija, član i množina učestalih imenica iz svakodnevnice; imperativ učestalih glagola korisnih u komunikaciji u nastavi za vosotros i tú; osnovni znakovi interpunkcije: izjavne, upitne i usklične rečenice. Preporučene tekstne vrste: pjesmice i vrlo kratak i vrlo jednostavan opisni tekst, dijaloški tekst Metodičke preporuke: Jezik se i dalje uči imitiranjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih iskaza koji se često uče napamet. Jezične strukture ne osvješćuju se niti se u poučavanju koristi metajezik. Njeguje se rutina, tj. svakodnevno se ponavljaju uvježbani iskazi poput pozdrava, naredbi i slično. U razredu se nalaze plakati s gradivom iz prethodnog razreda (npr. dani u tjednu, mjeseci, abeceda, brojevi, prezent glagola...) Za više preporuka vidi 4. razred OŠ |
|||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
|||
|
OŠ (2) ŠJ B.5.1. Učenik prepoznaje i opisuje osnovne sličnosti i razlike jednostavnih obilježja vlastite i hispanofonskih kultura u aspektima svakodnevnog života. |
– pronalazi osnovna obilježja vlastite i hispanofonskih kultura u poznatim sadržajima – prepoznaje sličnosti i razlike između svakodnevice svojih i vršnjaka hispanofonskih kultura – uočava i pozitivno reagira na međukulturne sadržaje – opisuje i uspoređuje pojedine karakteristike svoje zemlje i hispanofonskih zemalja – postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije |
Uz čestu pomoć učenik prepoznaje i opisuje osnovne sličnosti i razlike između vlastite i hispanofonskih kultura. |
|
|
OŠ (2) ŠJ B.5.2. Učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa. |
– pozitivno reagira na primjere kvalitetnih međuljudskih i međukulturnih odnosa – postupno razvija razumijevanje i toleranciju za hispanofonske kulture i običaje – na primjerima međukulturnih susreta pokazuje spremnost na upoznavanje i učenje različitoga |
Uz poticaj učenik razvija pozitivnu percepciju međuljudskih i međukulturnih odnosa. |
|
|
OŠ (2) ŠJ B.5.3. Učenik uočava i koristi tipične obrasce ponašanja i ophođenja tipične za hispanofonske kulture te uočava važnost prihvaćanja drugih i drugačijih. |
– na temelju autentičnih sadržaja razlikuje različite obrasce uljudnog ophođenja – ističe važnost prihvaćanja drugih i drugačijih – primjenjuje poželjne oblike ponašanja u vlastitome razredu i školi |
Uz čestu pomoć učenik uočava obrasce ponašanja i ophođenja tipične za hispanofonske kulture te uočava važnost prihvaćanja drugih i drugačijih. |
|
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 4. r. OŠ |
|||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
|||
|
OŠ (2) ŠJ C.5.1. Učenik koristi i prilagođava najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
– proširuje aktivni vokabular stavljajući nove riječi i izraze u kontekst i koristeći se mnemotehnikama – povezuje naučeno s novim sadržajima – uočava pravilnosti i razvrstava jezične elemente – prepoznaje svrhu pojedinoga zadatka te se priprema za njegovo rješavanje – prati vlastiti napredak u učenju vrlo kratkim jednostavnim tekstom |
Učenik uz čestu pomoć koristi i prilagođava najosnovnije kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
|
|
OŠ (2) ŠJ C.5.2. Učenik koristi i prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
– razvija zanimanje za učenje španjolskoga jezika kreativno se izražavajući – slijedi prirodnu znatiželju i time povećava motivaciju za učenje – razmišlja o svojim osjećajima prema učenju jezika te prepoznaje razloge učenja španjolskoga jezika – koristi se materijalima za samovrednovanje kako bi osvijestio prednosti i probleme u učenju i podijelio ih s drugima radi smanjenja osjećaja nesigurnosti |
Učenik uz čestu pomoć koristi i prilagođava najosnovnije društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
|
|
OŠ (2) ŠJ C.5.3. Učenik se koristi različitim izvorima informacija na španjolskome jeziku, povezuje osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja prema predlošku. |
– služi se dvojezičnim tiskanim ili elektroničkim rječnikom – pronalazi i povezuje osnovne informacije u vrlo kratkim jednostavnim tekstovima iz različitih izvora (uključujući i razne multimodalne izvore, školsku knjižnicu, itd.) radi njihova korištenja, usmene ili pismene prezentacije – izrađuje dodatna nastavna vizualna sredstva (plakat, strip i sl.) |
Učenik uz čestu pomoć koristi se različitim izvorima informacija na španjolskome jeziku, povezuje osnovne informacije iz različitih izvora te izvodi vrlo kratke prezentacije jednostavnih sadržaja prema predlošku. |
|
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 4. r. OŠ |
|||
|
Španjolski jezik – 6. razred osnovne škole 70 sati godišnje Na kraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta: |
|||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
|||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
|
OŠ (2) ŠJ A.6.1. Učenik razumije kratke i jednostavne tekstove. |
– globalno i selektivno razumije kratke i jednostavne autentične ali prilagođene tekstove povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem – uočava osnovnu poruku u kratkim i jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika |
Učenik pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
|
|
– pronalazi ključne informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom – uočava jednostavne odnose među informacijama u tekstu – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno uz ponavljanja |
|
|
|
OŠ (2) ŠJ A.6.2. Učenik naglas čita kratke i jednostavne tekstove. |
– naglas čita poznate kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama prikladno ih izgovarajući – pravilno oponaša intonaciju španjolskoga jezika |
Učenik uz čestu pomoć čita kratke i jednostavne tekstove poznate tematike. |
|
|
OŠ (2) ŠJ A.6.3. Učenik govori kratke i jednostavne tekstove. |
– oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama – s nekoliko iskaza opisuje svoje okružje, radnje i događaje prema predlošku – prepričava kratke obrađene tekstove s pomoću predloška ili vođen pitanjima – primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju – upotrebljava naučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza |
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate izraze i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
|
OŠ (2) ŠJ A.6.4. Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. |
– postavlja kratka i jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igrama uloga – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć u razgovoru razmjenjuje kratke i jednostavne iskaze. Povremeno upotrebljava poznate izraze i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
|
OŠ (2) ŠJ A.6.5. Učenik piše kratke i jednostavne tekstove. |
– oblikuje kratke i jednostavne tekstove prema predlošku – primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica, vrlo kratkih osobnih poruka i sl. – stvara kratke i jednostavne konkretne opise poznatih situacija iz neposrednoga okružja u okviru ranije usvojenih sadržaja – dopunjava različite jednostavne obrasce – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza – pravilno piše poznate i učestale riječi |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate izraze i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda na kraju 6. razreda OŠ |
|||
|
Napomena: u šestom razredu se ponavlja gradivo prethodnih razreda nudeći učenicima nove kontekste. Stari leksički i gramatički sadržaji ponavljaju se i proširuju. Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Isti sadržaj kroz naredne godine učenja ponavlja se i polako proširuje te se po potrebi dodaju nove teme. |
|||
|
Preporučene teme: ljudi oko mene (obitelj i prijatelji); moj svijet (dom, škola, moje svakodnevne aktivnosti, hrana, odjeća, hobiji, sport, izlasci); svijet (Španjolska, Južna Amerika, priroda, životinje, meteorološko vrijeme i godišnja doba, grad, kupovina, promet); koliko je sati i u koliko sati; praznici i blagdani Preporučene jezične komunikacijske funkcije: pitati i dati osobne informacije pri upoznavanju; opisati svoju i tuđu obitelj; izraziti i pitati za fizičko stanje; govoriti što se radi u koje doba dana i u koliko sati; izraziti učestalost vršenja radnje, npr.kućanskih poslova; pitati što se trenutno radi i nabrojati svakodnevne radnje vezane za školu i dom; izraziti sviđanje/nesviđanje i želju; brojati do 1000; razumjeti razliku u uporabi između određenog i neodređenog člana; pitati i izraziti mišljenje i prednost izbora vezano za neku temu (npr. odjeća, muzika, muzički instrumenti, hrana, kućanski poslovi, itd.); dogovoriti sastanak s prijateljima odredivši mjesto i vrijeme; govoriti o neposrednoj prošlosti npr. nabrojivši što su učenici danas radili ili jeli ili koje predmete su imali u školi, i sl.; izraziti planiranje i namjere u bliskoj budućnosti; imenovati dijelove tijela i izraziti bol i simptome; opisati predmete; izraditi plakat; ispuniti zadatak riječima koje nedostaju; izraditi kratki dijalog; čitati kratki tekst s razumijevanjem; razumjeti i prepričati kratku prilagođenu priču napisanu u sadašnjosti i popraćenu slikama; razumjeti i recitirati pjesmice i brojalice vezane uz leksik poznate tematike; opisati obiteljske blagdanske običaje. Preporučene jezične strukture (uz ponavljanje struktura prethodnih razreda): cijela konjugacija osnovnih učestalih pravilnih i nepravilnih glagola u prezentu indikativa, imperativ za tú i vosotros, ir +a + infinitivo; muchos/as + sustantivo; pr. perfecto Preporučene tekstne vrste: Termin tekst vrlo je općenit i pruža profesorima slobodu u izboru sadržaja za postizanje ishoda. Tekstovi mogu biti prilagođeni ili autentični te duljinom i složenošću sadržaja (po strukturi i vokabularu) moraju biti primjereni iskustvu, uzrastu i jezičnom razvoju učenika. Za informaciju o dužini teksta pogledati tablicu o broju riječi. Za osnovnu školu dopušten je manji broj riječi od navedenih. Preporuča se rad sa sljedećim vrstama tekstova: čestitke, pozivnice, razglednice, priče, formulari, natpisi, posteri, popisi, katalozi i sl. Metodičke preporuke: Jezik se i dalje djelomično uči imitiranjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, ali se učenici potiču i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera. I dalje se održava rutina, tj. svakodnevno se preporuča ponavljati uvježbane iskaze poput pozdrava, naredbi i slično. Korisni su plakati s raznim korisnim sadržajima koji učenicima pomažu prisjetiti se važnih struktura. Jezične strukture uvode se u što autentičnijem komunikacijskome kontekstu, a u šestom se razredu vrlo postupno uvodi metajezik prilagođen dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Važno je na primjeren način učenike pomalo privikavati na kognitivni pristup jeziku. Za više preporuka vidi 4. razred OŠ |
|||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
|||
|
OŠ (2) ŠJ B.6.1. Učenik povezuje jednostavne činjenice o vlastitoj i hispanofonskoj kulturi sa stečenim znanjem i iskustvom. |
– prepoznaje, imenuje i opisuje jednostavne činjenice specifične za vlastitu i hispanofonske kulture – povezuje svoja znanja i životna iskustva s vlastitom i hispanofonskim kulturama – na temelju multimodalnih izvora istražuje informacije o hispanfonskim kulturama |
Uz povremenu pomoć učenik povezuje jednostavne činjenice o vlastitoj i hispanofonskoj kulturi sa stečenim znanjem i iskustvom. |
|
|
OŠ (2) ŠJ B.6.2. Učenik prepoznaje vrijednost različitih kultura i međuljudkih odnosa te uočava moguće kulturološke nesporazume. |
– uočava različito značenje jednakog ponašanja u različitim kulturama i različita shvaćanja pojedinih običaja – izražava potrebu prihvaćanja različitosti i interes za razvijanje međukulturnih odnosa – osvješćuje stereotipe i predrasude kao ugroznike međuljudskih odnosa – poštuje uvjerenja i običaje različitih kultura |
Uz poticaj učenik prepoznaje vrijednosti različitih kultura i međuljudskih odnosa te uočava moguće kulturolške nesporazume. |
|
|
OŠ (2) ŠJ B.6.3. Učenik koristi tipične hispanofonske obrasce ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama te uočava važnost prihvaćanja drugih i drugačijih. |
– uspoređuje načine ponašanja hispanofonskih i hrvatskih govornika – prepoznaje kulturno specifične razlike u poznatim situacijama – odabire primjerene obrasce ponašanja u stvarnim ili simuliranim međukulturnim situacijama |
Uz povremenu pomoć učenik koristi tipične hispanofonske obrasce ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama te uočava važnost prihvaćanja drugih i drugačijih. |
|
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 4. r. OŠ |
|||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
|||
|
OŠ (2) ŠJ C.6.1. Učenik uočava, povezuje, izabire i koristi osnovne kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. |
– koristi se grafičkim prikazima radi lakšega razumijevanja i pamćenja podataka – prepoznaje leksičke i strukturne obrasce – prepoznaje svoj stil učenja, isprobava razne strategije učenja i odbacuje one koje za njega nisu učinkovite – razvija svijest o postojanju veze među jezicima – prepoznaje svoj trenutni položaj u procesu učenja – organizira vlastito učenje s naglaskom na prostorno okružje – prati napredak u učenju jednostavnim tekstom |
Učenik uz povremenu pomoć uočava, povezuje, izabire i koristi osnovne kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika. |
|
|
OŠ (2) ŠJ C.6.2. Učenik uočava, povezuje, izabire i koristi osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
– samostalno bira jezične aktivnosti koje povećavaju razumijevanje i ugodu tijekom učenja – radi u paru i/ili skupini radi međusobne podrške, osjećaja uspješnosti i rješavanja zadatka – koristi se društvenim vještinama radi učinkovitoga rada u skupini – prihvaća osobne i tuđe pogreške kao sastavni dio učenja jezika |
Učenik uz povremenu pomoć uočava, povezuje, izabire i koristi osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika. |
|
|
OŠ (2) ŠJ C.6.3. Učenik pronalazi, izdvaja, uspoređuje i organizira jednostavne informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja prema smjernicama. |
– prema potrebi pronalazi, odabire, razvrstava, sažima, kombinira, uspoređuje i organizira jednostavne, osnovne informacije iz različitih izvora radi njihova razumijevanja i sustavne uporabe |
Učenik se uz povremenu pomoć pronalazi, izdvaja, uspoređuje i organizira jednostavne informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te izvodi kratke prezentacije jednostavnih sadržaja prema smjernicama. |
|
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 4. r. OŠ |
|||
|
Španjolski jezik – 7. razred osnovne škole 70 sati godišnje Na kraju 4. godine učenja i poučavanja predmeta: |
|||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
|||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
|
OŠ (2) ŠJ A.7.1. Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove. |
– detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem – uočava osnovnu poruku u tekstu i prepoznaje osnovne namjere sugovornika |
Učenik pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
|
|
– pronalazi ključne informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom – uočava jednostavne odnose među informacijama u tekstu – razlikuje jednostavne tekstne vrste i njihovu osnovnu namjenu – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno – razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima |
|
|
|
OŠ (2) ŠJ A.7.2. Učenik naglas čita srednje duge i jednostavne tekstove. |
– naglas čita poznate srednje duge i jednostavne tekstove o poznatim temama prikladno ih izgovarajući – pravilno oponaša intonaciju španjolskoga jezika |
Učenik uz čestu pomoć čita srednje duge i jednostavne tekstove poznate tematike. |
|
|
OŠ (2) ŠJ A.7.3. Učenik govori kratke i jednostavne tekstove. |
– oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama – s nekoliko iskaza opisuje svoje okružje, radnje i događaje prema predlošku – prepričava kratke obrađene tekstove s pomoću predloška ili vođen pitanjima – primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju – upotrebljava naučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza |
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate izraze i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
|
OŠ (2) ŠJ A.7.4. Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. |
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igrama uloga – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate izraze i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
|
OŠ (2) ŠJ A.7.5. Učenik piše kratke i jednostavne tekstove. |
– oblikuje kratke i jednostavne tekstove prema predlošku – primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica, vrlo kratkih osobnih poruka i sl. – stvara vrlo kratke i vrlo jednostavne konkretne opise poznatih situacija iz neposrednoga okružja u okviru ranije usvojenih sadržaja – dopunjava različite jednostavne obrasce – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza – pravilno piše poznate i učestale riječi |
Učenik uz čestu pomoć piše kratke i jednostavne uvježbane tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate izraze i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda na kraju 7. razreda OŠ |
|||
|
Napomena: u sedmom razredu se ponavlja gradivo prethodnih razreda nudeći učenicima nove kontekste. Stari leksički i gramatički sadržaji ponavljaju se i proširuju. Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. |
|||
|
Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Isti sadržaj kroz naredne godine učenja ponavlja se i polako proširuje te se po potrebi dodaju nove teme. Preporučene teme: ljudi oko mene (obitelj i prijatelji); moj svijet (dom, škola, moje svakodnevne aktivnosti, hrana, odjeća, hobiji, sport, izlasci); svijet (priroda, životinje, meteorološko vrijeme i godišnja doba, grad, kupovina, promet); mail. praznici i blagdani Preporučene jezične komunikacijske funkcije: voditi razgovor upoznavanja postavljajući pitanja o osobnom identitetu i odgovarajući na njih; opisati sebe, obitelj, prijatelje fizički i karakterno; koristiti redne brojeve od 1 do 10; razlikovati tú i usted; pitati i govoriti o svakodnevnim radnjama; izraziti vrijeme i doba dana kada se obavljaju svakodnevne radnje; pitati i govoriti o hrani; zatražiti hranu u blagovaonici i predmete za stolom u vrijeme obroka; opisati životinje i reći nešto o njima; razumjeti vokabular vezan za grad; pitati i smjestiti gradske objekte u sadašnjosti te dati smjernice kako doći do njih; izraziti obvezu; izraziti i pitati za smetnju; izraziti i pitati za slaganje ili neslaganje; govoriti o slobodnom vremenu; dogovoriti aktivnost s prijateljima; govoriti o onome što je učenik radio jučer; opisati meteorološki vrijeme u prošlosti; izraditi kratki mail; izraditi tekst u obliku dijaloga; razumjeti i prepričati kratku prilagođenu priču napisanu u sadašnjosti i popraćenu slikama; razumjeti i recitirati pjesmice vezane uz leksik poznate tematike; opisati obiteljske blagdanske običaje Preporučene jezične strukture (uz ponavljanje struktura prethodnih razreda): upitna riječ cuál; proširivanje prezenta pravilnih i nepravilnih glagola u prezentu indikativa, pr. perfecto, pr. indefinido; tener que + inf Metodičke preporuke: Jezik se sve manje uči imitiranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, a učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera. I dalje se održava rutina, tj. svakodnevno se preporuča ponavljati uvježbane iskaze poput pozdrava, naredbi i slično. Korisni su plakati s raznim korisnim sadržajima koji učenicima pomažu prisjetiti se važnih struktura. Jezične strukture uvode se u komunikacijskome kontekstu, te se postupno uvodi metajezik prilagođen dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Važno je na primjeren način učenike privikavati na kognitivni pristup jeziku, tj. postupno povećavati udio osvještavanja struktura. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku. Za više preporuka vidi 4. r. OŠ |
|||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
|||
|
OŠ (2) ŠJ B.7.1. Učenik prikazuje specifičnosti vlastite i hispanofonskih kultura. |
– izvještava o običajima hispanofonskih kultura – na temelju multimodalnih izvora prezentira informacije o hispanfonskim kulturama – izvještava o svakodnevnici hispanfonskih vršnjaka te uspoređuje njihove običaje s osobnim iskustvom |
Uz povremenu pomoć učenik prikazuje specifičnosti vlastite i hispanofonskih kultura. |
|
|
OŠ (2) ŠJ B.7.2. Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika različitih kultura. |
– prepoznaje nesporazume u različitim međukulturnim situacijama – jednostavnim komunikacijskim strategijama rješava međukulturne nesporazume – provjerava nerazumijevanje – u konkretnim problemskim situacijama opisuje situaciju iz gledišta više osoba |
Uz poticaj učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika različitih kultura. |
|
|
OŠ (2) ŠJ B.7.3. Učenik prilagođava svoje obrasce ponašanja i ophođenja u različitim međukulturnim susretima. |
– učenik prilagođava svoje ponašanje tijekom sudjelovanja u međukulturnim susretima |
Uz povremenu pomoć učenik prilagođava svoje obrasce ponašanja i ophođenja različitim međukulturnim susretima. |
|
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 1. r. OŠ |
|||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
|||
|
OŠ (2) ŠJ C.7.1. Učenik koristi i prilagođava osnovne kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
– bilježi i grupira ključne činjenice u svrhu globalnoga razumijevanja – primjenjuje jednostavne leksičke i strukturne obrasce – koristi se kontekstom i prethodnim znanjem radi određivanja značenja i izgovora riječi – planira i priprema jezične aktivnosti – postavlja si ciljeve učenja – organizira vlastito učenje s naglaskom na organizaciju vremena – prati napredak u učenju kratkim tekstom |
Učenik uz povremenu pomoć koristi i prilagođava osnovne kognitivne i metakognitivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
|
|
OŠ (2) ŠJ C.7.2. Učenik koristi i prilagođava osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
– razvija svijest o ulozi učenja jezika u jačanju samopouzdanja – aktivno sluša i uvažava tuđa mišljenja – sudjeluje u procesu donošenja odluka u skupini – postavlja osobne ciljeve kako bi pridonio skupini |
Učenik uz povremenu pomoć koristi i prilagođava osnovne društveno-afektivne strategije učenja jezika različitim zadatcima. |
|
|
OŠ (2) ŠJ C.7.3. Učenik izabire i vrednuje informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama. |
– prepoznaje i odabire kvalitetne izvore informacija – iz različitih izvora izabire i prema unaprijed izrađenim kriterijima vrednuje informacije radi njihovog korištenja i usmenog ili pismenog prenošenja prema smjernicama |
Učenik uz povremenu pomoć izabire i vrednuje informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja prema smjernicama. |
|
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 4. r. OŠ |
|||
|
Španjolski jezik – 8. razred osnovne škole 70 sati godišnje Na kraju 5. godine učenja i poučavanja predmeta: |
|||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
|||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
|
OŠ (2) ŠJ A.8.1. Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove. |
– globalno i selektivno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s poznatim temama – vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno – razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima |
Učenik pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
|
OŠ (2) ŠJ A.8.2. Učenik naglas čita srednje duge i jednostavne tekstove. |
– naglas čita poznate srednje duge i jednostavne tekstove o poznatim temama prikladno ih izgovarajući – pravilno oponaša intonaciju španjolskoga jezika |
Učenik uz čestu pomoć točno čita srednje duge i jednostavne tekstove poznate tematike. |
|
|
OŠ (2) ŠJ A.8.3. Učenik govori kratke i jednostavne tekstove. |
– oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama – s nekoliko iskaza opisuje svoje okružje, radnje i događaje prema predlošku – prepričava kratke obrađene tekstove s pomoću predloška ili vođen pitanjima – primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju – upotrebljava naučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza |
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate izraze i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
|
OŠ (2) ŠJ A.8.4. Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. |
– postavlja i odgovara na jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama – sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igrama uloga – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate izraze i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
|
OŠ (2) ŠJ A.8.5. Učenik piše kratke i jednostavne tekstove. |
– oblikuje kratke i jednostavne tekstove prema predlošku – primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica, vrlo kratkih osobnih poruka i sl. – stvara vrlo kratke i vrlo jednostavne konkretne opise poznatih situacija iz neposrednoga okružja u okviru ranije usvojenih sadržaja – dopunjava različite jednostavne obrasce – pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza – pravilno piše poznate i učestale riječi |
Učenik uz čestu pomoć piše uvježbane tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate izraze i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda na kraju 8. razreda OŠ |
|||
|
Napomena: u osmom razredu se ponavlja gradivo prethodnih razreda nudeći učenicima nove kontekste. Stari leksički i gramatički sadržaji ponavljaju se i proširuju. Preporučeni leksički sadržaji: Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika od poznatog prema nepoznatom i od lakšeg prema težem vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se ravna prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Leksički sadržaj unutar tematike ograničava se na mali broj riječi prilagođen kognitivnom razvoju i dobi učenika te se puno ponavlja kroz godinu. Preporučene teme: ljudi oko mene (obitelj i prijatelji); moj svijet (dom, škola, moje svakodnevne aktivnosti, hrana, odjeća, hobiji, sport, izlasci); svijet (priroda, životinje, meteorološko vrijeme i godišnja doba, grad, kupovina, promet, zaštita okoliša); mail; internet i nove tehnologije; praznici i blagdani Preporučene jezične komunikacijske funkcije: voditi razgovor upoznavanja postavljajući pitanja o osobnom identitetu i odgovarajući na njih; prepoznati i nabrojiti neke narodnosti; pitati i nabrojiti jezike koje učenik zna; povezati jezike s narodnostima; pitati i reći zanimanje; razlikovati muški, ženski rod i množinu (nastavci za pridjeve i imenice); razlikovati uporabu određenog i neodređenog člana; govoriti o svojim svakodnevnim aktivnostima i hobijima; govoriti o svojim nedavnim praznicima; govoriti o svojoj neposrednoj prošlosti; nabrojati i opisati namještaj i njegov položaj u prostoriji, školi i kod kuće; pitati za proizvod (odjeća, hrana, školski predmeti itd.) i njegovu cijenu i količinu; izraziti objekt u akuzativu; opisati predmet; opisati put do škole; govoriti o prometnim sredstvima; zamoliti kartu za vlak ili drugo prijevozno sredstvo; opisati i usporediti neke pojave iz prirode, životinje itd.; izražavati opise u prošlosti; opisati život neke poznate osobe; govoriti o svojoj svršenoj prošlosti; izraziti naredbu u pozitivnom obliku; izraditi kratki mail; izraditi tekst u obliku dijaloga; izraditi jednostavnu prezentaciju na računalu; razumjeti i prepričati kratku prilagođenu priču napisanu u prošlosti i popraćenu slikama; razumjeti i recitirati pjesmice vezane uz leksik poznate tematike; opisati obiteljske blagdanske običaje u prošlost. |
|||
|
Preporučene jezične strukture (uz ponavljanje struktura prethodnih razreda): ponavljanje i utvrđivanje prezenta i imperativa; kontrastiranje prošlih vremena; pr. indefinido, pr. perfecto, pr. imperfecto, osobne zamjenice u funkciji objekta u akuzativu i dativu; neodređeni pridjevi i zamjenice; para + infinitivo, porque + verbo conjugado Metodičke preporuke: I dalje se održava rutina, tj. svakodnevno se preporuča ponavljati uvježbane iskaze poput pozdrava, naredbi i slično. Korisni su plakati s raznim korisnim sadržajima koji učenicima pomažu prisjetiti se važnih struktura. Jezične strukture uvode se u komunikacijskome kontekstu, te se postupno uvodi metajezik prilagođen dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Važno je na primjeren način učenike privikavati na kognitivni pristup jeziku, tj. postupno povećavati udio osvještavanja struktura. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku. Učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera. Za više preporuka vidi 4. r. OŠ |
|||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
|||
|
OŠ (2) ŠJ B.8.1. Učenik uočava vrijednost i procjenjuje doprinos vlastite i hispanofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima. |
– povezuje usvojene činjenice o vlastitoj i hispanofonskim kulturama s njihovim vrijednostima – navodi primjere utjecaja vlastite i hispanofonskih kultura na svakodnevni život |
Uz povremenu pomoć učenik uočava vrijednost i procjenjuje doprinos vlastite i hispanofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima. |
|
|
OŠ (2) ŠJ B.8.2. Učenik poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici te iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima. |
– prepoznaje važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanje različitosti – razvija razumijevanje za novo i drukčije – opisuje razlike između sebe i drugih te ih prihvaća – objašnjava negativne učinke stereotipa i predrasuda – opisuje višejezične i plurikulturne aspekte u Hrvatskoj i u hispanofonskim državama te u svijetu |
Uz poticaj učenik poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici te iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima. |
|
|
OŠ (2) ŠJ B.8.3. Učenik promišlja o i poštuje obrasce ponašanja i ophođenja u različitim međukulturnim susretima. |
– navodi primjere neuspješnih međukulturnih susreta – uočava načine rješavanja kulturno uvjetovanih nesporazuma |
Uz poticaj učenik promišlja o i poštuje obrasce ponašanja i ophođenja u različitim međukulturnim susretima. |
|
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 4. r. OŠ |
|||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
|||
|
OŠ (2) ŠJ C.8.1. Učenik ovladava osnovnim kognitivnim i metakognitivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
– dedukcijom dolazi do pravila za uporabu jezika – međusobno uspoređuje strukture jezika koje uči – raspravlja i razmjenjuje iskustva i ideje o strategijama učenja – procjenjuje učenje drugih radi unapređenja učinkovitosti vlastitoga učenja – sustavno prati i vrednuje vlastito učenje i napredak jednostavnim tekstom srednje dužine |
Učenik uz povremenu pomoć ovladava osnovnim kognitivnim i metakognitivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
|
|
OŠ (2) ŠJ C.8.2. Učenik ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
– samoga sebe potiče u radu imajući na umu ciljeve učenja jezika i prednosti koje donosi znanje – voljan je upustiti se u jezičnu komunikaciju unatoč mogućim pogreškama ili poteškoćama – pokreće interakciju s drugim učenicima – otvoreno prihvaća prilike za korištenje španjolskoga jezika izvan nastave – aktivno sluša i uvažava tuđa mišljenja empatično prihvaćajući različitost |
Učenik uz povremenu pomoć ovladava osnovnim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost. |
|
|
OŠ (2) ŠJ C.8.3. Učenik uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja. |
– uspoređuje i vrednuje informacije u različitim izvorima – raspoznaje namjeru autora i različita stajališta – kritički analizira i vrednuje informacije radi uporabe u tekstovima i prezentacijama |
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora na španjolskome jeziku te priprema i izvodi kratke prezentacije srednje složenih sadržaja. |
|
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje ishoda: Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka vidi 4. r. OŠ |
|||
|
Španjolski jezik – 1. razred, 6. godina učenja 140 sati godišnje Na kraju 6. godine učenja i poučavanja predmeta: |
||||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||||
|
ishod |
razrada ishoda |
usvojenost na razini »dobar« |
||
|
SŠ (2) ŠJ A.1.1. Učenik razumije srednje duge i srednje složene tekstove. |
– globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove – preispituje nešto složenije odnose među informacijama u tekstu – izvodi i vrednuje zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja – iz poznatoga konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza – razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima – razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno – samostalno čita prilagođene kratke književne tekstove – razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji |
Učenik pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
||
|
SŠ (2) ŠJ A.1.2. Učenik stvara srednje duge i jednostavne govorne tekstove. |
– oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove – ukratko objašnjava svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama – predstavlja poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza – razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice |
Učenik uz čestu pomoć stvara srednje duge i jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
||
|
SŠ (2) ŠJ A.1.3. Učenik sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji. |
– razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima – sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama – u razgovoru sudjeluje djelomično aktivno, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja – prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu – razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
||
|
SŠ (2) ŠJ A 1.4. Piše srednje duge i jednostavne tekstove. |
– primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta – prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva, – izriče osobno mišljenje – primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova – planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza – pravilno piše poznate riječi i točno upotrebljava interpunkcijske znakove |
Učenik uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda nakon 6. godine učenja u 1. razredu SŠ |
||||
|
Napomena: Sadržaji iz osnovne škole se produbljuju i proširuju. Dolje navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred. Preporučene teme: osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; zemlje, nacionalnosti i jezici; svakodnevne aktivnosti; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji Preporučene jezične strukture: Sadržaji iz osnovne škole se ponavljaju, produbljuju i proširuju. tiempos y modos verbales: presente de indicativo de los verbos regulares e irregulares más frecuentes; uso del presente como imperativo (tú) y el imperativo para vosotros; pretérito indefinido; pretérito imperfecto; pretérito perfecto acento y ritmo: división silábica y pronunciación el género de sustantivos y adjetivos: por la terminación y casos especiales más frecuentes número: formación de plurales concordancia artículos determinados e indeterminados: usos artículos: presencia y ausencia (reglas generales y casos especiales más frecuentes: en los tratamientos; con marcadores temporales; con hay y está) conjunciones: y (sustitución de »y« por »e«), o (sustitución de »o« por »u«) cuantificadores: números (cardinales, ordinales hasta 10º) mucho/poco, mucho/muy pronombres personales: sujeto, pronombres átonos (complemento indirecto, complemento directo) adjetivos y pronombres posesivos interrogativos: quién, qué, dónde, de dónde, cuándo, cómo, cuánto, cuál locuciones adverbiales (por qué + contraste con porque) finales (para +infinitivo) también/tampoco adjetivos (formación y posición); gentilicios ; adverbios; preposiciones; locuciones prepositivas diferencia entre ser y estar verbos gustar y parecer (y verbos parecidos) |
||||
|
demostrativos: formas y uso indefinidos (nada, alguno, ninguno, etc.) perífrasis verbales de infinitivo: tener que, ir a, querer, poder, necesitar, deber estar+gerundio fórmulas de tratamiento ( tú y usted) Preporučene jezične komunikacijske funkcije: snalaziti se u prostoru i vremenu tražiti uslugu u javnoj ustanovi opisivati i uspoređivati predmete i situacije postaviti pitanja i odgovoriti na njih izraziti obveze, preporuke i savjete izraziti slaganje i neslaganje opisivati radnje koje se upravo odvijaju opisivati buduće planove izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje objasniti, obrazložiti i izložiti izraziti slaganje ili neslaganje čestitati i zahvaliti na nečemu govoriti o svakodnevnim radnjama i slobodnom vremenu govoriti o radnjama u nedavnoj i daljnjoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima opisivati u prošlosti govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture, npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana Metodičke preporuke: Termin tekst vrlo je općenit i pruža profesorima slobodu u izboru sadržaja za postizanje ishoda. Tekstovi mogu biti prilagođeni ili autentični te duljinom i složenošću sadržaja (po strukturi i vokabularu) moraju biti primjereni iskustvu, uzrastu i jezičnom razvoju učenika. Za informaciju o dužini teksta pogledati tablicu o broju riječi. Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Napomena »uz pomoć« u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl. Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama i usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima. U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između španjolskoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku. Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih. Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, gluma, igre, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima, prezentacija, prepričavanje, rekonstruiranje redoslijeda teksta |
||||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||||
|
SŠ (2) ŠJ B.1.1. Učenik uočava i opisuje osnovne elemente kultura španjolskog govornog područja i uspoređuje ih s vlastitim iskustvom. |
– uočava i opisuje pojedine elemente kultura španjolskog govornog područja – opisuje neke aktivnosti mladih u zemljama španjolskog govornog područja i pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u svojoj zemlji. – u raznim multimedijalnim izvorima pronalazi informacije o zemljama španjolskog govornog područja |
Uz čestu pomoć opisuje osnovne elemente kultura španjolskog govornog područja te opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura. |
||
|
SŠ (2) ŠJ B.1.2. Učenik uočava i koristi konkretne obrasce ponašanja i ophođenja tipičnih za hispanofonsku kulturu |
– uočava, razlikuje i koristi se različitim obrascima ponašanja specifičnim za hispanofonsku kulturu – uočava i razlikuje obrasce uljudnog ponašanja specifičnima za za hispanofonsku i hrvatsku kulturu – koristi načine formalnog i neformalnog pozdravljanja, čestitanja i zahvaljivanja primjerene situaciji |
Učenik uz čestu pomoć uočava i koristi dio obrazaca prikladnog ponašanja i ophođenja tipičnih za hispanofonsku kulturu. |
||
|
SŠ (2) ŠJ B.1.3. Učenik prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međukulturnih odnosa |
– učenik uočava važnost prikladne i učinkovite jezične komunikacije – zanima se za osnovne karakteristike i zajedničke interese svojih vršnjaka i vršnjaka u zemljama španjolskog govornog područja – postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije te povremeno samostalno istražuje o sadržajima koji ga zanimaju. |
Učenik uz poticaj iskazuje otvorenost i spremnost na upoznavanje nerazumljivih sadržaja, ponašanja i situacija u njemu stranim kulturama. |
||
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Način življenja« vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakosti svih kultura i svjetonazora. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama »Obrazovanje/škola i rad /zanimanje«, »Slobodno vrijeme i zabava« te »Tehnologija i mediji« primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih. |
||||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku. Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma. Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju. |
||||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||||
|
SŠ (2) ŠJ C.1.1. Učenik prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim kognitivnim i metakognitivnim strategijama usvajanja jezika |
– opisuje i definira pojmove – odabire i povezuje pojmove sukladno vlastitim potrebama – prisjeća se i navodi temeljne pojmove vezane uz temu kojom se bavi – prepoznaje, primjenjuje, odabire, raspravlja i procjenjuje optimalne strategije usvajanja vještina pisanja (npr. izrada kostura eseja, ispis ključnih fraza…), čitanja (npr. ispis prijevoda leksika, anotiranje čitanoga teksta itd.), slušanja (npr. fokusiranje na tražene informacije, bilježenje ključnih riječi itd.) i govorenja (npr. kompenzacijske strategije, evazivne strategije itd.) na španjolskom jeziku u suodnosu sa zadatkom ili problemom koji rješava – primjenjuje i procjenjuje optimalne strategije ponavljanja gradiva i organizacije vlastitog rada – prepoznaje važnost selektivne pozornosti i primjenjuje strategije održavanja selektivne pozornosti tijekom rada |
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim kognitivnim i metakognitivnim strategijama usvajanja jezika |
||
|
SŠ (2) ŠJ C.1.2. Učenik prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim društveno-afektivnim strategijama usvajanja jezika |
– reagira na verbalne podražaje sugovornika te prepoznaje važnost uvažavanja tuđih stavova i mišljenja – prepoznaje važnost aktivnog slušanja i sudjelovanja u komunikacijskom činu kao važan čimbenik usvajanja jezika te gradnje pozitivnog stava prema učenju španjolskog jezika |
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje, primjenjuje, procjenjuje i raspravlja o osnovnim društveno-afektivnim strategijama usvajanja jezika |
||
|
|
– raspravlja s nastavnikom i vršnjacima o važnosti suradnje te jezične interakcije kao čimbenika usvajanja stranog jezika – raspravlja o važnosti emocija kao čimbenika usvajanja stranog jezika – gradi vještine samostalnog rada te rada u grupi tijekom kojeg prepoznaje važnost uvažavanja tuđih mišljenja i stavova |
|
||
|
SŠ (2) ŠJ C.1.3. Učenik odabire i pretražuje različite vrste izvora informacija na španjolskom jeziku sukladno vlastitim potrebama i interesima te koristi jednostavne informacije pronađene u izvorima. |
– razlikuje i upotrebljava različite izvore informacija – prepoznaje načine služenja ponuđenim izvorima informacija – upotrebljava udžbenik, rječnike te ostale tiskane i digitalne nastavne materijale kako bi pristupio željenim informacijama – konzultira razne pisane, digitalne i govorene izvore i traži potrebne informacije |
Učenik uz čestu pomoć odabire i pretražuje različite vrste izvora informacija na španjolskom jeziku sukladno vlastitim potrebama i interesima te koristi jednostavne informacije pronađene u dotičnim izvorima. |
||
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||||
|
Španjolski jezik – 2. razred, 7. godina učenja 105 sati godišnje Na kraju 7. godine učenja i poučavanja predmeta: |
||||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
||
|
SŠ (2) ŠJ A.2.1. Učenik razumije srednje duge i srednje složene tekstove. |
– globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove – izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga i pročitanoga teksta – iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza – razumije srednje složene sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima – samostalno čita prilagođene kratke književne tekstove – razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji |
Učenik pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
||
|
SŠ (2) ŠJ A.2.2. Učenik stvara srednje duge i srednje složene govorne tekstove. |
– oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove osobnoga ili općega interesa – ukratko objašnjava svoje slaganje ili neslaganje o različitim temama – prepričava tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama – priprema i drži izlaganja poznate tematike – razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza |
Učenik uz čestu pomoć stvara srednje duge i srednje složene govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
||
|
SŠ (2) ŠJ A.2.3. Učenik sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. |
– razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima – sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama – započinje, prati, održava i završava razgovor – prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu – razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
||
|
SŠ (2) ŠJ A 2.4. Piše srednje duge i srednje složene tekstove. |
– primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta – odgovarajuće strukturira srednje dug tekst – razvija temu, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna i tuđa iskustva, izražava osobna i tuđa mišljenja – samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, a formalni stil primjenjuje uz predložak – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza |
Učenik uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda nakon 7. godine učenja u 2. razredu SŠ |
||||
|
Napomena: Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred. Preporučene teme: osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji Preporučene jezične strukture: Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred. el contraste entre pretérito indefinido, pretérito imperfecto y pretérito perfecto pretérito pluscuamperfecto futuro imperfecto pronombres en función de complemento directo e indirecto imperativo afirmativo y negativo con pronombres frases condicionales con el presente, el futuro y el imperativo perífrasis verbales (p.e. soler + infinitivo, seguir + gerundio) introducción al presente de subjuntivo el contraste entre el artículo determinado y el indeterminado grados del adjetivo: positivo, comparativo de superioridad e inferioridad superlativo relativo adverbios pesos y medidas más frecuentes relativos de uso más frecuente: que abreviaturas más utilizadas Preporučene jezične komunikacijske funkcije: snalaziti se u prostoru i vremenu tražiti uslugu u javnoj ustanovi opisivati i uspoređivati predmete i situacije postaviti pitanja i odgovoriti na njih izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje objasniti, obrazložiti i izložiti izraziti slaganje ili neslaganje čestitati i zahvaliti na nečemu govoriti o svakodnevnim radnjama ispričati prošli događaj i opisivati u prošlosti razlikovati radnju i opis u prošlosti |
||||
|
izraziti prošlu radnju koja se dogodila prije neke druge radnje u prošlosti opisivati i uspoređivati predmete i situacije vrednovati izraziti isprike, obećanja nagađati o budućnosti izražavati vjerojatnost u sadašnjosti ponuditi, narediti, dati upute, savjetovati; zamoliti, prihvatiti, odbiti opisivati buduće planove govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ |
||||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||||
|
SŠ (2) ŠJ B.2.1. Učenik na konkretnim primjerima prikazuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura španjolskog govornog područja |
– navodi i opisuje prirodne znamenitosti i tipična jela i pića svoje zemlje i zemalja španjolskog govornog područja – opisuje i uspoređuje svoju svakodnevnicu s onom svojih vršnjaka u zemljama španjolskog govornog područja – u raznim multimedijalnim izvorima pronalazi ciljane informacije o svakodnevnom životu u zemljama španjolskog govornog područja |
Uz čestu pomoć opisuje elemente kultura španjolskog govornog područja te objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura španjolskog govornog područja u aspektima svakodnevnog života |
||
|
SŠ (2) ŠJ B.2.2. Učenik analizira međukulturne susrete i primjenjuje primjerene obrasce ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama |
– koristi se tipičnim izrazima pristojnosti tipičnima za hispanofonsku kulturu – u međukulturnom susretu – koristi se primjerenim obrascima ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama – prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u simuliranim i stvarnim međukulturnim susretima. |
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje primjerene obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima. |
||
|
SŠ (2) ŠJ B.2.3. Učenik razvija pozitivnu percepciju u međukulturnim situacijama i odnosima nadilazeći predrasude i stereotipe. |
– opisuje na koji se način vlastito mišljenje može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana – prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti – uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međuljudske odnose |
Uz poticaj argumentira zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti |
||
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka, vidi 1. razred SŠ. |
||||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||||
|
SŠ (2) ŠJ C.2.1. Učenik odabire, prilagođava i primjenjuje osnovne kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
– procjenjuje informacije i pojmove, kako one očigledne tako i apstraktne – raspravlja o pojmovima s vršnjacima, nastavnicima i okolinom – odabire i upotrebljava analizirane pojmove kako bi ih primijenio u novim situacijama i kontekstima – procjenjuje pojmove i odabire optimalna rješenja problema – odabire, promišlja i primjenjuje optimalne strategije usvajanja vještina pisanja, čitanja, slušanja i govorenja na španjolskom jeziku u suodnosu sa zadatkom ili problemom koji rješava – aktivno planira i procjenjuje organizaciju vlastitog učenja – primjenjuje metode suradničkog učenja |
Učenik uz čestu pomoć odabire, prilagođava i primjenjuje osnovne kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
||
|
SŠ (2) ŠJ C.2.2. Učenik odabire, procjenjuje prilagođava i koristi osnovne društveno-afektivne strategije usvajanja jezika |
– proaktivno sudjeluje i doprinosi komunikacijskom činu, predstavlja svoje stavove i raščlanjuje stavove sugovornika – pokazuje osjetljivost prema individualnim i kulturnim razlikama – prepoznaje važnost rješavanja problema u čemu aktivno sudjeluje – raščlanjuje i procjenjuje tuđe stavove i mišljenja te raspravlja o njima, a u slučaju neslaganja argumentirano se suprotstavlja oprečnim stavovima i poziva sugovornika na razmjenu mišljenja – prepoznaje važnost sustavnoga planiranja rada – aktivno sudjeluje u raspravama o raznovrsnim temama te pritom osvješćuje važnost pozitivnog stava prema učenju stranog jezika – prepoznaje važnost suradnje s kolegama na svim razinama te održavanja motivacije kao bitnog čimbenika usvajanja jezika |
Učenik uz čestu pomoć odabire, prilagođava i koristi osnovne društveno-afektivne strategije usvajanja jezika |
||
|
SŠ (2) ŠJ C.2.3. Učenik objašnjava i interpretira informacije prikupljene iz raznovrsnih izvora te procjenjuje informacije pronađene u dotičnim izvorima |
– konzultira raznovrsne izvore informacija, raspravlja o njima te ih predstavlja drugima – prepoznaje i raspravlja o načinima korištenja raznovrsnih izvora informacija – upotrebljava udžbenik, rječnike te ostale tiskane i digitalne nastavne materijale kako bi pristupio informacijama, raščlanjivao ih, procjenjivao ih te komunicirao o njima |
Učenik uz čestu pomoć objašnjava i interpretira informacije prikupljene iz raznovrsnih izvora te procjenjuje informacije pronađene u dotičnim izvorima |
||
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||||
|
Španjolski jezik – 3. razred, 8. godina učenja 105 sati godišnje Na kraju 8. godine učenja i poučavanja predmeta: |
||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno- -obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (2) ŠJ A.3.1. Učenik razumije duge i složene tekstove. |
– globalno, selektivno i detaljno razumije duge i složene autentične i prilagođene tekstove – uočava složenije poruke u tekstu i prepoznaje namjere sugovornika – analizira određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom – iz konteksta ili prethodnoga znanja naslućuje značenje nepoznatih riječi ili izraza – prepoznaje kronološki slijed događaja – razumije sadržaje izgovorene jasno i razgovjetno – razumije složenije sadržaje u medijima |
Učenik pokazuje razumijevanje dugih i složenih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
SŠ (2) ŠJ A.3.2. Učenik stvara duge i srednje složene govorne tekstove. |
– govori dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu o poznatim temama – opisuje situacije i odnose, prepričava prošle događaje iz osobnoga iskustva jasno i strukturirano – iznosi planove za budućnost – daje upute – prepoznaje i izriče uzrok i posljedicu na strukturiran i jasan način – točno izgovara – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć stvara duge i srednje složene govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
|
SŠ (2) ŠJ A.3.3. Učenik sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. |
– postavlja pitanja i odgovara na njih jasno i strukturirano – sudjeluje u dugim i srednje složenim spontanim dijalozima – sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije, te interakciju prilagođava kontekstu – samostalno upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
|
SŠ (2) ŠJ A 3.4. Piše duge i srednje složene tekstove. |
– piše dug i srednje složen tekst prilagođen temi i tekstnoj vrsti, opisuje događaje u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu u skladu s jezičnom normom – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanom iskazu – samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima – povezuje rečenice u smisleni niz jednostavnim i zavisnim veznicima – pravilno piše riječi i točno upotrebljava interpunkcijske znakove |
Učenik uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda nakon 8. godine učenja u 3. razredu SŠ |
||
|
Napomena: Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred. Preporučene teme: osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; zemlje, nacionalnosti i jezici; svakodnevne aktivnosti; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji Preporučene jezične strukture: Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred. Repaso de los tiempos: presente de indicativo; pretérito indefinido; pretérito imperfecto; pretérito perfecto i pretérito pluscuamperfecto contraste de ser / estar (ampliación) verbos de cambio (volverse, llegar a ser, hacerse, ponerse, convertirse) condicional simple contraste de presente subjuntivo/indicativo grados del adjetivo: comparativo de igualdad y superlativo relativo y absoluto sustantivos acotadores (p.e. pincho de tortilla, pizca de sal, trozo de queso) posesivos: posibilidad de combinación con determinantes, tónicos preposiciones y locuciones prepositivas complemento preposicional pronombres: relativos; interrogativos; exclamativos, indefinidos morfología y uso del infinitivo en función sustantiva y perífrasis morfología y uso del participio en función adjetiva y en los tiempos compuestos oraciones exclamativas y exhortativas, uso más frecuente uso impersonal de se: se puede, se come, se sirve… Preporučene jezične komunikacijske funkcije: tražiti uslugu u javnoj ustanovi postaviti pitanja i odgovoriti na njih snalaziti se u prostoru i vremenu izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje objasniti, obrazložiti i izložiti |
||
|
izraziti i pitati za stupanj (ne)sigurnosti izraziti dužnost, dopuštenje i mogućnost pitati, odobriti i odbiti zamolbu reagirati na iskaz zanimanjem, iznenađenjem, veseljem, žalošću itd. govoriti o svakodnevnim radnjama opisivati i uspoređivati predmete i situacije izraziti obveze, preporuke i savjete govoriti o radnjama u nedavnoj i daljnjoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima opisivati u prošlosti izraziti razlog nekog događaja izraziti slaganje i neslaganje opisati raspoloženje i dojmove preporučiti; pitati za odobrenje; prihvatiti, zabraniti govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (2) ŠJ B.3.1. Učenik uočava vrijednosti vlastite kulture i hispanofonskih kultura |
– izvještava o situacijama iz života mladih i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji. – razmatra različite kulturne pojave te ih uspoređuje s onima u vlastitoj kulturi (razlike u gestikulaciji, simbole itd.) |
Učenik uz povremenu pomoć komentira medijske materijale o životu mladih i rijednosti vlastite kulture i hispanofonskih kultura. |
|
SŠ (2) ŠJ B.3.2. Učenik oponaša primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim susretima u poznatim situacijama |
– sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simunliranim ili stvarnim međukulturnim situacijama – koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama međukulturnog susreta – uočava da se komunikacija s govornicima španjolskog jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma |
Učenik u kratkim jednostavnim poznatim komunikacijskim situacijama ponekad odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima |
|
SŠ (2) ŠJ B.3.3. Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i hispanofonskih kultura. |
– uočava osnovne hrvatske i hispanofonske kulturne stereotipe – navodi primjere stereotipa u svojoj i hispanofonskoj kulturi – uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međukulturne odnose |
Uz poticaj djelomično primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno- -obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka, vidi 1. razred SŠ. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (2) ŠJ C.3.1. Učenik prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja jezika. Učenik raščlanjuje i istražuje složenije kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
– raščlanjuje složenije informacije na temeljne sastavnice, prepoznaje i raspravlja o njihovoj organizacijskoj strukturi – nakon analize pojma sintetizira vlastite zaključke i komunicira o njima na inovativan i strukturiran način – razlikuje činjenice od nagađanja i pretpostavki – prepoznaje uzročno-posljedične veze različitih temeljnih i apstraktnih pojmova – razvija inovativna rješenja raznovrsnih problema te debatira o njima s vršnjacima i nastavnikom |
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja jezika. Učenik uz povremenu pomoć raščlanjuje i istražuje složenije kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
|
|
– modificira postojeće strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, govorenja i slušanja na španjolskom jeziku te iskušava nova, individualizirana rješenja – procjenjuje i modificira vlastiti plan učenja |
|
|
SŠ (2) ŠJ C.3.2. Učenik uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika Učenik istražuje složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika |
– aktivno se uključuje u sve vidove komunikacije s okolinom, zauzima kritički stav prema opisanim, priopćenim stavovima – raspravlja o širokom rasponu tema uz spremnost na reformulaciju vlastitih stavova i mišljenja – raščlanjuje postojeće vrijednosne sustave i gradi vlastiti sustav vrijednosti koristeći raznovrsne analitičke postupke – opojmljuje raznovrsne teme i probleme te ih aktivno argumentira uz spremnost na modifikaciju vlastitih stavova – putem rasprava s vršnjacima iz vlastite te hispanofonskih kultura gradi pozitivan stav prema usvajanju španjolskog jezika |
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika Učenik uz povremenu pomoć istražuje složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.3.3. Učenik istražuje i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti |
– konzultira izvore informacija, raspravlja o njima s kolegama, prepoznaje organizacijske obrasce te skrivene informacije – prepoznavanjem skrivenih poruka u izvorima informacijama gradi kritički stav o informacijama – uspoređuje prepoznate i analizirane informacije s vlastitim stavovima i mišljenjima te sintetizira zaključke o informacijama i izvorima informacija – prepoznaje pojam medijske pismenosti te usvaja temeljne strategije analize medijskih poruka – prezentira vlastite zaključke oblikovane temeljem analize raznovrsnih izvora informacija |
Učenik uz povremenu pomoć istražuje izvore i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka, vidi 1. razred SŠ. |
||
|
Španjolski jezik – 4. razred, 9. godina učenja 140 sati godišnje Na kraju 9. godine učenja i poučavanja predmeta: |
||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno- -obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (2) ŠJ A.4.1. Učenik razumije duge i složene tekstove. |
– globalno, selektivno i detaljno razumije dug i složen čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen – uočava složenije poruke u dugom i srednje složenom tekstu i prepoznaje namjere sugovornika – analizira i kritički prosuđuje informacije u tekstu – iz konteksta ili prethodnoga znanja naslućuje značenje nepoznatih riječi ili izraza |
Učenik pokazuje razumijevanje dugih i složenih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
|
– razumije sadržaje izgovorene jasno i razgovjetno – razumije složenije sadržaje u medijima – samostalno čita prilagođene i neprilagođene književne tekstove – razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji |
|
|
SŠ (2) ŠJ A.4.2. Učenik stvara duge i složene govorne tekstove. |
– govori dug i složen tekst o poznatim temama – opisuje situacije i odnose, prepričava prošle događaje jasno i strukturirano – iznosi planove za budućnost – daje upute jasno i strukturirano – prepoznaje i izriče uzrok i posljedicu na strukturiran i jasan način – točno izgovara – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć stvara duge i složene govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
|
SŠ (2) ŠJ A.4.3. Učenik sudjeluje u dugoj i složenoj govornoj interakciji. |
– postavlja pitanja i odgovara na njih jasno i strukturirano – sudjeluje u dugim i složenim dijalozima – sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije, te interakciju prilagođava kontekstu – inicira razgovor, potiče sugovornike, izriče stav i argumentira svoje mišljenje – samostalno upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u dugoj i složenoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
|
SŠ (2) ŠJ A 4.4. Učenik piše duge i složene tekstove. |
– piše dug i složen tekst prilagođen temi i tekstnoj vrsti – razvija temu, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna i tuđa iskustva, izriče pretpostavke, osobna i tuđa mišljenja, obrazlaže svoje stavove, navodi različite argumente i stajališta – samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, a formalni stil uz predložak – organizira i oblikuje i pojedinačne odlomke unutar teksta – povezuje više odlomaka u tekst, planira sadržaj teksta te ga uređuje i organizira – samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima – povezuje rečenice u smisleni niz jednostavnim i zavisnim veznicima |
Učenik uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda nakon 9. godine učenja u 4. razredu SŠ |
||
|
Napomena: Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred. Preporučene teme: osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; zemlje, nacionalnosti i jezici; svakodnevne aktivnosti; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji |
||
|
Preporučene jezične strukture: Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu prethodni razred. consolidación de los tiempos pasados infinitivo, imperativo y gerundio con pronombres futuro imperfecto, futuro perfecto y condicional simple para expresar hipótesis estilo directo e indirecto pretérito perfecto de subjuntivo pretérito imperfecto de subjuntivo Preporučene jezične komunikacijske funkcije: postaviti pitanja i odgovoriti na njih snalaziti se u prostoru i vremenu izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje objasniti, obrazložiti i izložiti izraziti i pitati za mogućnost izraziti poznavanje i stupanj sigurnosti izraziti osjećaje, želje, prednosti govoriti o svakodnevnim radnjama opisivati i uspoređivati predmete i situacije govoriti o svakodnevnim radnjama ispričati prošli događaj i opisivati u prošlosti razlikovati radnju i opis u prošlosti pitati i obavijestiti o raznim svakodnevnim i kulturnim temama prenositi nečije riječi vrednovati, nagađati o sadašnjosti, bliskoj i daljnjoj prošlosti izražavati vjerojatnost u sadašnjosti i prošlosti reagirati na tuđe uobičajene ili pojedinačne radnje govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ |
||
|
B. Međukulturna komunkacijska kompetencija |
||
|
SŠ (2) ŠJ B.4.1. Učenik istražuje sličnosti i razlike između hrvatske i hispanofonskih kultura na utjecaj pojedinca i društva |
– istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i hispanofonskog društva – uspoređuje život mladih, njihovu svakodnevnicu i običaje te školski sustav u zemljama španjolskog govornog područja s onima u vlastitoj zemlji – uočava razlike između standardnog govora i jezičnih varijeteta |
Uz povremenu pomoć izvodi zaključke o utjecaju hrvatske i hispanofonskih kultura na utjecaj pojedinca i društva |
|
SŠ (2) ŠJ B.4.2. Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim interakcijama |
– sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima španjolskog jezika – uočava de je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano |
Učenik uz povremenu pomoć koristi primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim interakcijama |
|
SŠ (2) ŠJ B.4.3. Učenik iskazuje stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora kao i važnosti kulturne raznolikosti. |
– uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i ininterakcije u međukulturnom susretu – analizira stavove i uvjerenja hispanofonske i drugih kultura – uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam. – kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj i drugim kulturama |
Uz poticaj komentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura i suprotstavlja se predrasudama i kršenju prava na različitost. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka, vidi 1. razred SŠ. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (2) ŠJ C.4.1. Učenik argumentira, vrjednuje i preporuča složene kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
– raščlanjuje i argumentira složene pojmove i teme – raspravlja o organizacijskoj strukturi kompleksnih pojmova te argumentirano raspravlja o njima – nakon analize složenih pojmova komunicira o njima na kompleksan i strukturiran način – osvješćuje važnost kriterija i perspektiva koji se reflektiraju na pojedinu temu ili pojam – na temelju sastavnica prepoznaje uzorke i pozadinske strukturne principe – prepoznaje i stvara nova značenja pojmova – samostalno kategorizira pojmove – kreativno kombinira, vrednuje i preporuča pojedine strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, slušanja i govorenja na španjolskom jeziku |
Učenik argumentira, vrjednuje i preporuča složene kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.4.2. Učenik kombinira i generira složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika. Učenik procjenjuje i predviđa učinkovitost složenih društveno-afektivnih strategija usvajanja jezika |
– sposoban je za potpuno samostalan rad uz primjenu širokog raspona strategija učenja – koristi objektivan pristup rješavanju problema – u aktivnostima prepoznaje vrijednost etičnosti – djeluje kao aktivan član zajednice uz izgrađen dosljedan sustav vrijednosti – revidira vlastite stavove te sustav vrijednosti uz preispitivanje vlastitih i tuđih stavova i mišljenja – sudjelovanjem u raznovrsnim aktivnostima (npr. debate, prezentacije, igranje uloga) gradi pozitivan stav prema usvajanju stranog jezika |
Učenik kombinira i generira složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika. Učenik procjenjuje i predviđa učinkovitost složenih društveno-afektivnih strategija usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.4.3. Učenik prosuđuje, analizira i sintetizira izvore informacija te funkcionalno gradi medijsku pismenost |
– analizirajući izvore informacija stvara vlastiti sud o eksplicitnim i implicitnim informacijama u izvorima – sintetizira eksplicitne i implicitne informacije prepoznate u raznim izvorima informacija – prepoznaje medijske poruke, raspravlja o njima, kreativno dizajnira vlastite medijske proizvode uz raznovrsne implicitne poruke, prosuđuje raznovrsne medijske poruke – raspravlja i prezentira analizirane medijske proizvode uz zauzimanje kritičkog stava prema medijskim porukama i ostalim izvorima informacija |
Učenik prosuđuje, analizira i sintetizira izvore informacija te funkcionalno gradi medijsku pismenost |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Opća, klasična, prirodoslovno-matematička, prirodoslovna i jezična gimnazija, Španjolski jezik, 6. – 9. godina učenja (70+70+70+64 sati godišnje; 9. – 12. godina učenja 105+105+105+96 sati godišnje i 140+140+140+128 sati godišnje[2](U kurikulumima s više nastavnih sati tjedno/godišnje sadržaji se produbljuju i proširuju.))
|
Španjolski jezik – 1. razred, 6.i 9. godina učenja 70 sati godišnje Na kraju 6. i 9. godine učenja i poučavanja predmeta: |
|||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
|||
|
ishod |
razrada ishoda |
usvojenost na razini »dobar« |
|
|
SŠ (2) ŠJ A.1.1. Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove. |
– globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove – preispituje nešto složenije odnose među informacijama u tekstu – izvodi i vrednuje zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja – prepoznaje implicitno značenje – iz poznatoga konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza – razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima – razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno – samostalno čita prilagođene kratke književne tekstove – razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji |
Učenik pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
|
SŠ (2) ŠJ A.1.2. Učenik proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. |
– oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove – ukratko objašnjava svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama – prezentira jednostavnu, poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza – razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice |
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
|
|
SŠ (2) ŠJ A.1.3. Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. |
– razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima – sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama – u razgovoru sudjeluje djelomično aktivno, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja – prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu – razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
|
|
SŠ (2) ŠJ A 1.4. Učenik piše kratke i jednostavne tekstove. |
– primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta i prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva – izriče osobno mišljenje – primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova – planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza – pravilno piše poznate riječi i točno upotrebljava interpunkcijske znakove |
Učenik uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
|
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda nakon 6. i 9. godine učenja u 1. razredu SŠ |
|||
|
Napomena: Sadržaji iz osnovne škole se produbljuju i proširuju. Dolje navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred. Preporučene teme: osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; zemlje, nacionalnosti i jezici; svakodnevne aktivnosti; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji Preporučene jezične strukture: Sadržaji iz osnovne škole se ponavljaju, produbljuju i proširuju. tiempos y modos verbales: presente de indicativo de los verbos regulares e irregulares más frecuentes; uso del presente como imperativo (tú) y el imperativo para vosotros; pretérito indefinido; pretérito imperfecto; pretérito perfecto acento y ritmo: división silábica y pronunciación el género de sustantivos y adjetivos: por la terminación y casos especiales más frecuentes número: formación de plurales concordancia artículos determinados e indeterminados: usos artículos: presencia y ausencia (reglas generales y casos especiales más frecuentes: en los tratamientos; con marcadores temporales; con hay y está) conjunciones: y (sustitución de »y« por »e«), o (sustitución de »o« por »u«) cuantificadores: números (cardinales, ordinales hasta 10º) mucho/poco, mucho/muy pronombres personales: sujeto, pronombres átonos (complemento indirecto, complemento directo) adjetivos y pronombres posesivos interrogativos: quién, qué, dónde, de dónde, cuándo, cómo, cuánto, cuál locuciones adverbiales (por qué + contraste con porque) finales (para +infinitivo) también/tampoco adjetivos (formación y posición); gentilicios ; adverbios; preposiciones; locuciones prepositivas diferencia entre ser y estar verbos gustar y parecer (y verbos parecidos) demostrativos: formas y uso indefinidos (nada, alguno, ninguno, etc.) perífrasis verbales de infinitivo: tener que, ir a, querer, poder, necesitar, deber estar+gerundio fórmulas de tratamiento (tú y usted) Preporučene jezične komunikacijske funkcije: snalaziti se u prostoru i vremenu tražiti uslugu u javnoj ustanovi opisivati i uspoređivati predmete i situacije postaviti pitanja i odgovoriti na njih izraziti obveze, preporuke i savjete |
|||
|
izraziti slaganje i neslaganje opisivati radnje koje se upravo odvijaju opisivati buduće planove izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje objasniti, obrazložiti i izložiti izraziti slaganje ili neslaganje čestitati i zahvaliti na nečemu govoriti o svakodnevnim radnjama i slobodnom vremenu govoriti o radnjama u nedavnoj i daljnjoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima opisivati u prošlosti govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture, npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana Metodičke preporuke: Termin tekst vrlo je općenit i pruža profesorima slobodu u izboru sadržaja za postizanje ishoda. Tekstovi mogu biti prilagođeni ili autentični te duljinom i složenošću sadržaja (po strukturi i vokabularu) moraju biti primjereni iskustvu, uzrastu i jezičnom razvoju učenika. Za informaciju o dužini teksta pogledati tablicu o broju riječi. Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Napomena »uz pomoć« u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl. Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama i usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima. U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između španjolskoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku. Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih. Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, gluma, igre, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima, prezentacija, prepričavanje, rekonstruiranje redoslijeda teksta |
|||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
|||
|
SŠ (2) ŠJ B.1.1. Učenik uočava i opisuje osnovne elemente kultura španjolskog govornog područja i uspoređuje ih s vlastitim iskustvom. |
– uočava i opisuje pojedine elemente kultura španjolskog govornog područja – opisuje neke aktivnosti mladih u zemljama španjolskog govornog područja i pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u svojoj zemlji. – u raznim multimedijalnim izvorima pronalazi informacije o zemljama španjolskog govornog područja |
Uz čestu pomoć opisuje osnovne elemente kultura španjolskog govornog područja te opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura. |
|
|
SŠ (2) ŠJ B.1.2. Učenik uočava i koristi konkretne obrasce ponašanja i ophođenja tipičnih za hispanofonsku kulturu |
– uočava, razlikuje i koristi se različitim obrascima ponašanja specifičnim za hispanofonsku kulturu – uočava i razlikuje obrasce uljudnog ponašanja specifičnima za za hispanofonsku i hrvatsku kulturu – koristi načine formalnog i neformalnog pozdravljanja, čestitanja i zahvaljivanja primjerene situaciji |
Učenik uz čestu pomoć uočava i koristi dio obrazaca prikladnog ponašanja i ophođenja tipičnih za hispanofonsku kulturu. |
|
|
SŠ (2) ŠJ B.1.3. Učenik prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međukulturnih odnosa |
– učenik uočava važnost prikladne i učinkovite jezične komunikacije – zanima se za osnovne karakteristike i zajedničke interese svojih vršnjaka i vršnjaka u zemljama španjolskog govornog područja – postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije te povremeno samostalno istražuje o sadržajima koji ga zanimaju. |
Učenik uz poticaj iskazuje otvorenost i spremnost na upoznavanje nerazumljivih sadržaja, ponašanja i situacija u njemu stranim kulturama. |
|
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Način življenja« vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakosti svih kultura i svjetonazora. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama »Obrazovanje/škola i rad /zanimanje«, »Slobodno vrijeme i zabava« te »Tehnologija i mediji« primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih. |
|||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku. Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma. Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju. |
|||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
|||
|
SŠ (2) ŠJ C.1.1. Učenik prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim kognitivnim i metakognitivnim strategijama usvajanja jezika |
– opisuje i definira pojmove – odabire i povezuje pojmove sukladno vlastitim potrebama – prisjeća se i navodi temeljne pojmove vezane uz temu kojom se bavi – prepoznaje, primjenjuje, odabire, raspravlja i procjenjuje optimalne strategije usvajanja vještina pisanja (npr. izrada kostura eseja, ispis ključnih fraza…), čitanja (npr. ispis prijevoda leksika, anotiranje čitanoga teksta itd.), slušanja (npr. fokusiranje na tražene informacije, bilježenje ključnih riječi itd.) i govorenja (npr. kompenzacijske strategije, evazivne strategije itd.) na španjolskom jeziku u suodnosu sa zadatkom ili problemom koji rješava – primjenjuje i procjenjuje optimalne strategije ponavljanja gradiva i organizacije vlastitog rada – prepoznaje važnost selektivne pozornosti i primjenjuje strategije održavanja selektivne pozornosti tijekom rada |
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim kognitivnim i metakognitivnim strategijama usvajanja jezika |
|
|
SŠ (2) ŠJ C.1.2. Učenik prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim društveno-afektivnim strategijama usvajanja jezika |
– reagira na verbalne podražaje sugovornika te prepoznaje važnost uvažavanja tuđih stavova i mišljenja – prepoznaje važnost aktivnog slušanja i sudjelovanja u komunikacijskom činu kao važan čimbenik usvajanja jezika te gradnje pozitivnog stava prema učenju španjolskog jezika – raspravlja s nastavnikom i vršnjacima o važnosti suradnje te jezične interakcije kao čimbenika usvajanja stranog jezika – raspravlja o važnosti emocija kao čimbenika usvajanja stranog jezika – gradi vještine samostalnog rada te rada u grupi tijekom kojeg prepoznaje važnost uvažavanja tuđih mišljenja i stavova |
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje, primjenjuje, procjenjuje i raspravlja o osnovnim društveno-afektivnim strategijama usvajanja jezika |
|
|
SŠ (2) ŠJ C.1.3. Učenik odabire i pretražuje različite vrste izvora informacija na španjolskom jeziku sukladno vlastitim potrebama i interesima te koristi jednostavne informacije pronađene u izvorima. |
– razlikuje i upotrebljava različite izvore informacija – prepoznaje načine služenja ponuđenim izvorima informacija – upotrebljava udžbenik, rječnike te ostale tiskane i digitalne nastavne materijale kako bi pristupio željenim informacijama – konzultira razne pisane, digitalne i govorene izvore i traži potrebne informacije |
Učenik uz čestu pomoć odabire i pretražuje različite vrste izvora informacija na španjolskom jeziku sukladno vlastitim potrebama i interesima te koristi jednostavne informacije pronađene u dotičnim izvorima. |
|
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
|||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
|||
|
Španjolski jezik, 2. razred, 7.i 10. godina učenja 70 sati godišnje Na kraju 7. i 10. godine učenja i poučavanja predmeta: |
||||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||||
|
ishod |
razrada ishoda |
usvojenost na razini »dobar« |
||
|
SŠ (2) ŠJ A.2.1. Učenik razumije srednje duge i srednje složene tekstove. |
– globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove – izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga i pročitanoga teksta – iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza – razumije srednje složene sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima – samostalno čita prilagođene kratke književne tekstove – razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji |
Učenik pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
||
|
SŠ (2) ŠJ A.2.2. Učenik proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove. |
– oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove – osobnoga ili općega interesa – ukratko objašnjava svoje slaganje ili neslaganje o različitim temama – prepričava tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama – priprema i drži izlaganja poznate tematike – razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza |
Učenik uz čestu pomoć stvara srednje duge i jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
||
|
SŠ (2) ŠJ A.2.3. Učenik sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji. |
– razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima – sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama – započinje, prati, održava i završava razgovor – prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu – razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
||
|
SŠ (2) ŠJ A 2.4. Učenik piše srednje duge i jednostavne tekstove. |
– primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta odgovarajuće strukturira srednje dug tekst – razvija temu, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna i tuđa iskustva, izražava osobna i tuđa mišljenja – samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, a formalni stil primjenjuje uz predložak – samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za stvaranje novih, neuvježbanih iskaza |
Učeni uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda nakon 7. i 10. godine učenja u 2. razredu SŠ |
||||
|
Napomena: Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred. Preporučene teme: osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji Preporučene jezične strukture: Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred. el contraste entre pretérito indefinido, pretérito imperfecto y pretérito perfecto pretérito pluscuamperfecto futuro imperfecto pronombres en función de complemento directo e indirecto imperativo afirmativo y negativo con pronombres frases condicionales con el presente, el futuro y el imperativo perífrasis verbales (p.e. soler + infinitivo, seguir + gerundio) introducción al presente de subjuntivo el contraste entre el artículo determinado y el indeterminado grados del adjetivo: positivo, comparativo de superioridad e inferioridad superlativo relativo adverbios pesos y medidas más frecuentes relativos de uso más frecuente: que abreviaturas más utilizadas Preporučene jezične komunikacijske funkcije: snalaziti se u prostoru i vremenu tražiti uslugu u javnoj ustanovi opisivati i uspoređivati predmete i situacije postaviti pitanja i odgovoriti na njih izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje objasniti, obrazložiti i izložiti izraziti slaganje ili neslaganje čestitati i zahvaliti na nečemu govoriti o svakodnevnim radnjama ispričati prošli događaj i opisivati u prošlosti razlikovati radnju i opis u prošlosti izraziti prošlu radnju koja se dogodila prije neke druge radnje u prošlosti opisivati i uspoređivati predmete i situacije vrednovati izraziti isprike, obećanja nagađati o budućnosti izražavati vjerojatnost u sadašnjosti ponuditi, narediti, dati upute, savjetovati; zamoliti, prihvatiti, odbiti opisivati buduće planove govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ |
||||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||||
|
SŠ (2) ŠJ B.2.1. Učenik na konkretnim primjerima prikazuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura španjolskog govornog područja |
– navodi i opisuje prirodne znamenitosti i tipična jela i pića svoje zemlje i zemalja španjolskog govornog područja – opisuje i uspoređuje svoju svakodnevnicu s onom svojih vršnjaka u zemljama španjolskog govornog područja – u raznim multimedijalnim izvorima pronalazi ciljane informacije o svakodnevnom životu u zemljama španjolskog govornog područja |
Uz čestu pomoć opisuje elemente kultura španjolskog govornog područja te objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura španjolskog govornog područja u aspektima svakodnevnog života |
||
|
SŠ (2) ŠJ B.2.2. Učenik analizira međukulturne susrete i primjenjuje primjerene obrasce ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama |
– koristi se tipičnim izrazima pristojnosti tipičnima za hispanofonsku kulturu u međukulturnom susretu – koristi se primjerenim obrascima ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama – prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u simuliranim i stvarnim međukulturnim susretima. |
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje primjerene obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima. |
||
|
SŠ (2) ŠJ B.2.3. Učenik razvija pozitivnu percepciju u međukultunim situacijama i odnosima nadilazeći predrasude i stereotipe. |
– opisuje na koji se način vlastito mišljenje može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana – prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti – uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međuljudske odnose |
Uz poticaj argumentira zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti |
||
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka, vidi 1. razred SŠ. |
||||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||||
|
SŠ (2) ŠJ C.2.1. Učenik odabire, prilagođava i primjenjuje osnovne kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
– procjenjuje informacije i pojmove, kako one očigledne tako i apstraktne – raspravlja o pojmovima s vršnjacima, nastavnicima i okolinom – odabire i upotrebljava analizirane pojmove kako bi ih primijenio u novim situacijama i kontekstima – procjenjuje pojmove i odabire optimalna rješenja problema – odabire, promišlja i primjenjuje optimalne strategije usvajanja vještina pisanja, čitanja, slušanja i govorenja na španjolskom jeziku u suodnosu sa zadatkom ili problemom koji rješava – aktivno planira i procjenjuje organizaciju vlastitog učenja – primjenjuje metode suradničkog učenja |
Učenik odabire, prilagođava i primjenjuje osnovne kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
||
|
SŠ (2) ŠJ C.2.2. Učenik odabire, procjenjuje prilagođava i koristi osnovne društveno-afektivne strategije usvajanja jezika |
– proaktivno sudjeluje i doprinosi komunikacijskom činu, predstavlja svoje stavove i raščlanjuje stavove sugovornika – pokazuje osjetljivost prema individualnim i kulturnim razlikama – prepoznaje važnost rješavanja problema u čemu aktivno sudjeluje – raščlanjuje i procjenjuje tuđe stavove i mišljenja te raspravlja o njima, a u slučaju neslaganja argumentirano se suprotstavlja oprečnim stavovima i poziva sugovornika na razmjenu mišljenja – prepoznaje važnost sustavnoga planiranja rada – aktivno sudjeluje u raspravama o raznovrsnim temama te pritom osvješćuje važnost pozitivnog stava prema učenju stranog jezika – prepoznaje važnost suradnje s kolegama na svim razinama te održavanja motivacije kao bitnog čimbenika usvajanja jezika |
Učenik odabire, procjenjuje prilagođava i koristi osnovne društveno-afektivne strategije usvajanja jezika |
||
|
SŠ (2) ŠJ C.2.3. Učenik objašnjava i interpretira informacije prikupljene iz raznovrsnih izvora te procjenjuje informacije pronađene u dotičnim izvorima |
– konzultira raznovrsne izvore informacija, raspravlja o njima te ih predstavlja drugima – prepoznaje i raspravlja o načinima korištenja raznovrsnih izvora informacija – upotrebljava udžbenik, rječnike te ostale tiskane i digitalne nastavne materijale kako bi pristupio informacijama, raščlanjivao ih, procjenjivao ih te komunicirao o njima |
Učenik objašnjava i interpretira informacije prikupljene iz raznovrsnih izvora te procjenjuje informacije pronađene u dotičnim izvorima |
||
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||||
|
Španjolski jezik – 3. razred, 8. i 11. godina učenja 70 sati godišnje Na kraju 8. i 11. godine učenja i poučavanja predmeta: |
||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno- -obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (2) ŠJ A.3.1. Učenik razumije duge i srednje složene tekstove. |
– globalno, selektivno i detaljno razumije duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove – uočava složenije poruke u tekstu i prepoznaje namjere sugovornika – analizira određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom – iz konteksta ili prethodnoga znanja naslućuje značenje nepoznatih riječi ili izraza – prepoznaje kronološki slijed događaja – razumije sadržaje izgovorene jasno i razgovjetno – razumije složenije sadržaje u medijima |
Učenik pokazuje razumijevanje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
SŠ (2) ŠJ A.3.2. Učenik proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove. |
– govori srednje dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu o poznatim temama – opisuje situacije i odnose, prepričava prošle događaje iz osobnoga iskustva jasno i strukturirano – iznosi planove za budućnost – daje upute – prepoznaje i izriče uzrok i posljedicu na strukturiran i jasan način – točno izgovara – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
|
SŠ (2) ŠJ A.3.3. Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. |
– postavlja pitanja i odgovara na njih jasno i strukturirano – sudjeluje u dugim i srednje složenim spontanim dijalozima – sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije, te interakciju prilagođava kontekstu – samostalno upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
|
SŠ (2) ŠJ A 3.4. Učenik piše kratke i jednostavne tekstove. |
– piše dug i srednje složen tekst prilagođen temi i tekstnoj vrsti, opisuje događaje u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu u skladu s jezičnom normom – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanom iskazu – samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima – povezuje rečenice u smisleni niz jednostavnim i zavisnim veznicima – pravilno piše riječi i točno upotrebljava interpunkcijske znakove |
Učenik uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda nakon 8. i 11. godine učenja u 3. razredu SŠ |
||
|
Napomena: Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred. Preporučene teme: osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; zemlje, nacionalnosti i jezici; svakodnevne aktivnosti; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji Preporučene jezične strukture: Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred. Repaso de los tiempos: presente de indicativo; pretérito indefinido; pretérito imperfecto; pretérito perfecto i pretérito pluscuamperfecto contraste de ser / estar (ampliación) verbos de cambio (volverse, llegar a ser, hacerse, ponerse, convertirse) condicional simple contraste de presente subjuntivo/indicativo grados del adjetivo: comparativo de igualdad y superlativo relativo y absoluto sustantivos acotadores (p.e. pincho de tortilla, pizca de sal, trozo de queso) posesivos: posibilidad de combinación con determinantes, tónicos preposiciones y locuciones prepositivas complemento preposicional |
||
|
pronombres: relativos; interrogativos; exclamativos, indefinidos morfología y uso del infinitivo en función sustantiva y perífrasis morfología y uso del participio en función adjetiva y en los tiempos compuestos oraciones exclamativas y exhortativas, uso más frecuente uso impersonal de se: se puede, se come, se sirve… Preporučene jezične komunikacijske funkcije: tražiti uslugu u javnoj ustanovi postaviti pitanja i odgovoriti na njih snalaziti se u prostoru i vremenu izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje objasniti, obrazložiti i izložiti izraziti i pitati za stupanj (ne)sigurnosti izraziti dužnost, dopuštenje i mogućnost pitati, odobriti i odbiti zamolbu reagirati na iskaz zanimanjem, iznenađenjem, veseljem, žalošću itd. govoriti o svakodnevnim radnjama opisivati i uspoređivati predmete i situacije izraziti obveze, preporuke i savjete govoriti o radnjama u nedavnoj i daljnjoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima opisivati u prošlosti izraziti razlog nekog događaja izraziti slaganje i neslaganje opisati raspoloženje i dojmove preporučiti; pitati za odobrenje; prihvatiti, zabraniti govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (2) ŠJ B.3.1. Učenik uočava vrijednosti vlastite kulture i hispanofonskih kultura |
– izvješćuje o situacijama iz života mladih i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji. – razmatra različite kulturne pojave te ih uspoređuje s onima u vlastitoj kulturi (razlike u gestikulaciji, simbole itd.) |
Učenik uz povremenu pomoć komentira medijske materijale o životu mladih i rijednosti vlastite kulture i hispanofonskih kultura. |
|
SŠ (2) ŠJ B.3.2. Učenik oponaša primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim susretima u poznatim situacijama |
– sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim ili stvarnim međukulturnim situacijama – koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama međukulturnog susreta – uočava da se komunikacija s govornicima španjolskog jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma |
Učenik u kratkim jednostavnim poznatim komunikacijskim situacijama ponekad odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima |
|
SŠ (2) ŠJ B.3.3. Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i hispanofonskih kultura. |
– uočava osnovne hrvatske i hispanofonske kulturne stereotipe – navodi primjere stereotipa u svojoj i hispanofonskoj kulturi – uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međukulturne odnose |
Uz poticaj djelomično primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka, vidi 1. razred SŠ. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (2) ŠJ C.3.1. Učenik prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja jezika. Učenik raščlanjuje i istražuje složenije kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
– raščlanjuje složenije informacije na temeljne sastavnice, prepoznaje i raspravlja o njihovoj organizacijskoj strukturi – nakon analize pojma sintetizira vlastite zaključke i komunicira o njima na inovativan i strukturiran način – razlikuje činjenice od nagađanja i pretpostavki – prepoznaje uzročno-posljedične veze različitih temeljnih i apstraktnih pojmova – razvija inovativna rješenja raznovrsnih problema te debatira o njima s vršnjacima i nastavnikom – modificira postojeće strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, govorenja i slušanja na španjolskom jeziku te iskušava nova, individualizirana rješenja – procjenjuje i modificira vlastiti plan učenja |
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja jezika. Učenik uz povremenu pomoć raščlanjuje i istražuje složenije kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.3.2. Učenik uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika Učenik istražuje složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika |
– aktivno se uključuje u sve vidove komunikacije s okolinom, zauzima kritički stav prema opisanim, priopćenim stavovima – raspravlja o širokom rasponu tema uz spremnost na reformulaciju vlastitih stavova i mišljenja – raščlanjuje postojeće vrijednosne sustave i gradi vlastiti sustav vrijednosti koristeći raznovrsne analitičke postupke – opojmljuje raznovrsne teme i probleme te ih aktivno argumentira uz spremnost na modifikaciju vlastitih stavova – putem rasprava s vršnjacima iz vlastite te hispanofonskih kultura gradi pozitivan stav prema usvajanju španjolskog jezika |
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika Učenik uz povremenu pomoć istražuje složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.3.3. Učenik istražuje i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti |
– konzultira izvore informacija, raspravlja o njima s kolegama, prepoznaje organizacijske obrasce te skrivene informacije – prepoznavanjem skrivenih poruka u izvorima informacijama gradi kritički stav o informacijama – uspoređuje prepoznate i analizirane informacije s vlastitim stavovima i mišljenjima te sintetizira zaključke o informacijama i izvorima informacija – prepoznaje pojam medijske pismenosti te usvaja temeljne strategije analize medijskih poruka – prezentira vlastite zaključke oblikovane temeljem analize raznovrsnih izvora informacija |
Učenik uz povremenu pomoć istražuje izvore i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Španjolski jezik – 4. razred, 9. i 12. godina učenja 70 sati godišnje Na kraju 9. i 12. godine učenja i poučavanja predmeta: |
||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno- -obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (2) ŠJ A.4.1. Učenik razumije duge i srednje složene tekstove. |
– globalno, selektivno i detaljno razumije dug i srednje složen čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen – uočava složenije poruke u dugom i srednje složenom tekstu i prepoznaje namjere sugovornika – analizira i kritički prosuđuje informacije u tekstu – iz konteksta ili prethodnoga znanja naslućuje značenje nepoznatih riječi ili izraza – razumije sadržaje izgovorene jasno i razgovjetno – razumije složenije sadržaje u medijima – samostalno čita prilagođene i neprilagođene književne tekstove – razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji |
Učenik pokazuje razumijevanje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
SŠ (2) ŠJ A.4.2. Učenik proizvodi duge i srednje složene govorne tekstove. |
– govori dug i srednje složen tekst o poznatim temama – opisuje situacije i odnose, prepričava prošle događaje jasno i strukturirano – iznosi planove za budućnost – daje upute jasno i strukturirano – prepoznaje i izriče uzrok i posljedicu na strukturiran i jasan način – točno izgovara – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć proizvodi duge i srednje složene govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
|
SŠ (2) ŠJ A.4.3. Učenik sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. |
– postavlja pitanja i odgovara na njih jasno i strukturirano – sudjeluje u dugim i srednje složenim dijalozima – sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije, te interakciju prilagođava kontekstu – inicira razgovor, potiče sugovornike, izriče stav i argumentira svoje mišljenje – samostalno upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
|
SŠ (2) ŠJ A 4.4. Učenik piše duge i srednje složene tekstove. |
– piše dug i srednje složen tekst prilagođen temi i tekstnoj vrsti – razvija temu, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna i tuđa iskustva, izriče pretpostavke, osobna i tuđa mišljenja, obrazlaže svoje stavove, navodi različite argumente i stajališta – samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, a formalni stil uz predložak – organizira i oblikuje i pojedinačne odlomke unutar teksta – povezuje više odlomaka u tekst, planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst – samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima – povezuje rečenice u smisleni niz jednostavnim i zavisnim veznicima |
Učenik uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične pogreške. |
|
Preporuke za ostvarivanje ishoda nakon 9. i 12. godine učenja u 4. razredu SŠ |
||
|
Napomena: Sadržaji usvojeni u osnovnoj školi proširuju se i produbljuju. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Preporučene teme: osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; zemlje, nacionalnosti i jezici; svakodnevne aktivnosti; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji Preporučene jezične strukture: Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu prethodni razred. consolidación de los tiempos pasados infinitivo, imperativo y gerundio con pronombres futuro imperfecto, futuro perfecto y condicional simple para expresar hipótesis estilo directo e indirecto pretérito perfecto de subjuntivo pretérito imperfecto de subjuntivo Preporučene jezične komunikacijske funkcije: postaviti pitanja i odgovoriti na njih snalaziti se u prostoru i vremenu izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje objasniti, obrazložiti i izložiti izraziti i pitati za mogućnost izraziti poznavanje i stupanj sigurnosti izraziti osjećaje, želje, prednosti govoriti o svakodnevnim radnjama opisivati i uspoređivati predmete i situacije govoriti o svakodnevnim radnjama ispričati prošli događaj i opisivati u prošlosti razlikovati radnju i opis u prošlosti pitati i obavijestiti o raznim svakodnevnim i kulturnim temama prenositi nečije riječi vrednovati, nagađati o sadašnjosti, bliskoj i daljnjoj prošlosti izražavati vjerojatnost u sadašnjosti i prošlosti reagirati na tuđe uobičajene ili pojedinačne radnje govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (2) ŠJ B.4.1. Učenik istražuje sličnosti i razlike između hrvatske i hispanofonskih kultura na utjecaj pojedinca i društva |
– istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i hispanofonskog društva – uspoređuje život mladih, njihovu svakodnevnicu i običaje te školski sustav u zemljama španjolskog govornog područja s onima u vlastitoj zemlji – uočava razlike između standardnog govora i jezičnih varijeteta |
Uz povremenu pomoć izvodi zaključke o utjecaju hrvatske i hispanofonskih kultura na utjecaj pojedinca i društva |
|
SŠ (2) ŠJ B.4.2. Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim interakcijama |
– sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima španjolskog jezika – uočava de je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano |
Učenik uz povremenu pomoć koristi primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim interakcijama |
|
SŠ (2) ŠJ B.4.3. Učenik iskazuje stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora kao i važnosti kulturne raznolikosti. |
– uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i ininterakcije u međukulturnom susretu – analizira stavove i uvjerenja hispanofonske i drugih kultura – uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam. – kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj i drugim kulturama |
Uz poticaj komentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura i suprotstavlja se predrasudama i kršenju prava na različitost. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka, vidi 1. razred SŠ. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (2) ŠJ C.4.1. Učenik argumentira, vrjednuje i preporuča složene kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
– raščlanjuje i argumentira složene pojmove i teme – raspravlja o organizacijskoj strukturi kompleksnih pojmova te argumentirano raspravlja o njima – nakon analize složenih pojmova komunicira o njima na kompleksan i strukturiran način – osvješćuje važnost kriterija i perspektiva koji se reflektiraju na pojedinu temu ili pojam – na temelju sastavnica prepoznaje uzorke i pozadinske strukturne principe – prepoznaje i stvara nova značenja pojmova – samostalno kategorizira pojmove – kreativno kombinira, vrednuje i preporuča pojedine strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, slušanja i govorenja na španjolskom jeziku |
Učenik argumentira, vrjednuje i preporuča složene kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.4.2. Učenik kombinira i generira složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika. Učenik procjenjuje i predviđa učinkovitost složenih društveno-afektivnih strategija usvajanja jezika |
– sposoban je za potpuno samostalan rad uz primjenu širokog raspona strategija učenja – koristi objektivan pristup rješavanju problema – u aktivnostima prepoznaje vrijednost etičnosti – djeluje kao aktivan član zajednice uz izgrađen dosljedan sustav vrijednosti – revidira vlastite stavove te sustav vrijednosti uz preispitivanje vlastitih i tuđih stavova i mišljenja – sudjelovanjem u raznovrsnim aktivnostima (npr. debate, prezentacije, igranje uloga) gradi pozitivan stav prema usvajanju stranog jezika |
Učenik kombinira i generira složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika. Učenik procjenjuje i predviđa učinkovitost složenih društveno-afektivnih strategija usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.4.3. Učenik prosuđuje, analizira i sintetizira izvore informacija te funkcionalno gradi medijsku pismenost |
– analizirajući izvore informacija stvara vlastiti sud o eksplicitnim i implicitnim informacijama u izvorima – sintetizira eksplicitne i implicitne informacije prepoznate u raznim izvorima informacija – prepoznaje medijske poruke, raspravlja o njima, kreativno dizajnira vlastite medijske proizvode uz raznovrsne implicitne poruke, prosuđuje raznovrsne medijske poruke – raspravlja i prezentira analizirane medijske proizvode uz zauzimanje kritičkog stava prema medijskim porukama i ostalim izvorima informacija |
Učenik prosuđuje, analizira i sintetizira izvore informacija te funkcionalno gradi medijsku pismenost |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Opća, klasična, prirodoslovno-matematička, prirodoslovna i jezična gimnazija, Španjolski jezik, 1. – 4. godina učenja (70+70+70+64 sati godišnje)
|
Španjolski jezik – 1. razred srednje škole, 70 sati nastave na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta: |
||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno- -obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno obrazovni ishodi na razini usvojenosti "dobar" na kraju razreda |
|
SŠ (2) ŠJ A.1.1. Učenik razumije kratke i jednostavne tekstove. |
– globalno i selektivno razumije kratak i jednostavan čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen – uočava osnovnu poruku u kratkom i jednostavnom tekstu i prepoznaje osnovne namjere sugovornika – pronalazi ključne informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno uz ponavljanja – čita u skladu s jezičnom normom |
Učenik pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
SŠ (2) ŠJ A.1.2. Učenik govori kratke i vrlo jednostavne tekstove. |
– govori kratak i vrlo jednostavan tekst u sadašnjem vremenu (poznate teme) – predstavlja sebe i druge iz neposrednoga okružja – izražava obavezu, mogućnost i želju – govori što mu/joj se sviđa, a što ne – prepričava kratki tekst uz pomoć predloška ili vođen/a pitanjima – točno izgovara, upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – pokušava samostalno upotrijebiti uvježbana jezična sredstava u novim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
SŠ (2) ŠJ A.1.3. Učenik sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji. |
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u kratkim i vrlo jednostavnim vođenim dijalozima – sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
SŠ (2) ŠJ A.1.4. Učenik piše kratke i vrlo jednostavne tekstove. |
– piše kratak i vrlo jednostavan tekst u sadašnjem vremenu na temelju predloška u skladu s jezičnom normom – primjenjuje pravila pisanja kratkih poruka – piše kratki i vrlo jednostavni opis poznatih situacija u okviru ranije usvojenih sadržaja – dopunjava jednostavni obrazac (prenosi informacije) poznatim riječima – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanom iskazu – pokušava samostalno upotrijebiti uvježbana jezična sredstava u novim iskazima – pravilno piše poznate i učestale riječi |
Učenik uz čestu pomoć piše kratak i vrlo jednostavan tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnog ili općeg interesa. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
Napomena: Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred. Preporučene teme: osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; zemlje, nacionalnosti i jezici; svakodnevne aktivnosti; tipičan dan; koliko je sati; stanovanje; zdravlje; škola (školski predmeti i školski pribor); boje; brojevi; rad /zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; odjeća i kupovina; putovanja; meteorološko vrijeme; blagdani i običaji |
||
|
Preporučene jezične strukture: alfabeto y pronunciación acento y ritmo: división silábica entonación: enunciativo, negativo, interrogativo diferenciación y uso de mayúsculas y minúsculas el género de sustantivos y adjetivos: por la terminación y casos especiales más frecuentes número: formación de plurales concordancia artículos determinados e indeterminados: morfología, contracción artículos: presencia y ausencia (reglas generales y casos especiales más frecuentes: en los tratamientos; con marcadores temporales; con hay y está) conjunciones: y (sustitución de »y« por »e«), o (sustitución de »o« por »u«) cuantificadores: números (cardinales, ordinales hasta 10º) mucho/poco, mucho/muy pronombres personales: sujeto, pronombres átonos (complemento indirecto, complemento directo) adjetivos posesivos interrogativos: quién, qué, dónde, de dónde, cuándo, cómo, cuánto, cuál locuciones adverbiales (por qué + contraste con porque) finales (para +infinitivo) también/tampoco adjetivos (formación y posición); gentilicios ; adverbios; preposiciones; locuciones prepositivas tiempos y modos verbales: presente de indicativo de los verbos regulares e irregulares más frecuentes; uso del presente como imperativo (tú) y el imperativo para vosotros; verbos reflexivos más frecuentes diferencia básica entre ser y estar verbos gustar y parecer (y verbos parecidos) expresión de: la hora, los días de la semana, las estaciones del año demostrativos: formas y uso indefinidos (nada, alguno, ninguno, etc.) perífrasis verbales de infinitivo: tener que, ir a, querer, poder, necesitar, deber estar+gerundio fórmulas de tratamiento (tú y usted) Preporučene jezično komunikacijske funkcije: pozdraviti se pri dolasku i odlasku predstaviti sebe, obitelj i prijatelje i reagirati na predstavljanje slovkati |
||
|
zamoliti ponavljanje rečenice; pitati kako se piše i što znači zamoliti za govoriti polakše i/ili glasnije izraziti osjećanje (umoran sam, hladno mi je, i sl.) opisati osobe, mjesta, predmete snalaziti se u prostoru i vremenu prepričati tipičan dan postaviti pitanje i odgovoriti na njega izraziti mišljenje (me gusta, creo que, me parece que), prednost izbora (prefiero), planove (voy a +ir al cine) i želje (quiero) izraziti nerazumijevanje zatražit uslugu na javnom mjestu (npr. kupiti kartu za vlak; pitati i izraziti cijenu, i sl.) govoriti o slobodnom vremenu i hobijima izraziti vrijeme izraziti sviđanje i nesviđanje izraziti radnje koje se upravo odvijaju izraziti buduće planove govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture, npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana Metodičke preporuke: Termin tekst vrlo je općenit i pruža profesorima slobodu u izboru sadržaja za postizanje ishoda. Tekstovi mogu biti prilagođeni ili autentični te duljinom i složenošću sadržaja (po strukturi i vokabularu) moraju biti primjereni iskustvu, uzrastu i jezičnom razvoju učenika. Za informaciju o dužini teksta pogledati tablicu o broju riječi. Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. |
||
|
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Napomena »uz pomoć« u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl. Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama i usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima. U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između španjolskoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku. Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih. Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, gluma, igre, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima, prezentacija, prepričavanje, rekonstruiranje redoslijeda teksta |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (2) ŠJ B.1.1. Učenik uočava i opisuje osnovne elemente kultura španjolskog govornog područja i uspoređuje ih s vlastitim iskustvom. |
– uočava i opisuje pojedine elemente kultura španjolskog govornog područja – opisuje neke aktivnosti mladih u zemljama španjolskog govornog područja i pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u svojoj zemlji. – u raznim multimedijalnim izvorima pronalazi informacije o zemljama španjolskog govornog područja |
Uz čestu pomoć opisuje osnovne elemente kultura španjolskog govornog područja te opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura. |
|
SŠ (2) ŠJ B.1.2. Učenik uočava i koristi konkretne obrasce ponašanja i ophođenja tipičnih za hispanofonsku kulturu |
– uočava, razlikuje i koristi se različitim obrascima ponašanja specifičnim za hispanofonsku kulturu – uočava i razlikuje obrasce uljudnog ponašanja specifičnima za hispanofonsku i hrvatsku kulturu – koristi načine formalnog i neformalnog pozdravljanja, čestitanja i zahvaljivanja primjerene situaciji |
Učenik uz čestu pomoć uočava i koristi dio obrazaca prikladnog ponašanja i ophođenja tipičnih za hispanofonsku kulturu. |
|
SŠ (2) ŠJ B.1.3. Učenik prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međukulturnih odnosa |
– učenik uočava važnost prikladne i učinkovite jezične komunikacije – zanima se za osnovne karakteristike i zajedničke interese svojih vršnjaka i vršnjaka u zemljama španjolskog govornog područja – postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije te povremeno samostalno istražuje o sadržajima koji ga zanimaju. |
Učenik uz poticaj iskazuje otvorenost i spremnost na upoznavanje nerazumljivih sadržaja, ponašanja i situacija u njemu stranim kulturama. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Način življenja« vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakosti svih kultura i svjetonazora. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama »Obrazovanje/škola i rad /zanimanje«, »Slobodno vrijeme i zabava« te »Tehnologija i mediji« primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku. Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma. |
||
|
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (2) ŠJ C.1.1. Učenik prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim kognitivnim I metakognitivnim strategijama usvajanja jezika |
– opisuje i definira pojmove – odabire i povezuje pojmove sukladno vlastitim potrebama – prisjeća se i navodi temeljne pojmove vezane uz temu kojom se bavi – prepoznaje, primjenjuje, odabire i raspravlja optimalne strategije usvajanja vještina pisanja (npr. izrada kostura sastavka, ispis ključnih fraza…), čitanja (npr. ispis prijevoda leksika, anotiranje čitanoga teksta itd.), slušanja (npr. fokusiranje na tražene informacije, bilježenje ključnih riječi itd.) i govorenja (npr. kompenzacijske strategije, evazivne strategije itd.) na španjolskom jeziku u suodnosu sa zadatkom ili problemom koji rješava – primjenjuje i procjenjuje optimalne strategije ponavljanja gradiva i organizacije vlastitog rada – prepoznaje važnost selektivne pozornosti i primjenjuje strategije održavanja selektivne pozornosti tijekom rada |
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim kognitivnim i metakognitivnim strategijama usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.1.2. Učenik prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim društveno-afektivnim strategijama usvajanja jezika |
– reagira na verbalne podražaje sugovornika te prepoznaje važnost uvažavanja tuđih stavova i mišljenja – prepoznaje važnost aktivnog slušanja i sudjelovanja u komunikacijskom činu kao važan čimbenik usvajanja jezika te gradnje pozitivnog stava prema učenju španjolskog jezika – raspravlja s nastavnikom i vršnjacima o važnosti suradnje te jezične interakcije kao čimbenika usvajanja stranog jezika – raspravlja o važnosti emocija kao čimbenika usvajanja stranog jezika – gradi vještine samostalnog rada te rada u grupi tijekom kojeg prepoznaje važnost uvažavanja tuđih mišljenja i stavova |
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje, primjenjuje, procjenjuje i raspravlja o osnovnim društveno-afektivnim strategijama usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.1.3. Učenik odabire i pretražuje različite vrste izvora informacija na španjolskom jeziku sukladno vlastitim potrebama i interesima te koristi jednostavne informacije pronađene u izvorima. |
– razlikuje i upotrebljava različite izvore informacija – prepoznaje načine služenja ponuđenim izvorima informacija – upotrebljava udžbenik, rječnike te ostale tiskane i digitalne nastavne materijale kako bi pristupio željenim informacijama – konzultira razne pisane, digitalne i govorene izvore i traži potrebne informacije |
Učenik uz čestu pomoć odabire i pretražuje različite vrste izvora informacija na španjolskom jeziku sukladno vlastitim potrebama i interesima te koristi jednostavne informacije pronađene u dotičnim izvorima. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Španjolski jezik – 2. razred srednje škole, 70 sati nastave na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta: |
||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (2) ŠJ A.2.1. Učenik razumije kratke i jednostavne tekstove. |
– globalno i selektivno razumije kratak i jednostavan čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen – uočava osnovnu poruku u kratkom i jednostavnom tekstu i prepoznaje osnovne namjere sugovornika – pronalazi određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno uz ponavljanja – razumije jednostavne sadržaje u medijima |
Učenik pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
SŠ (2) ŠJ A.2.2. Učenik govori kratke i vrlo jednostavne tekstove. |
– govori kratak i vrlo jednostavan tekst u sadašnjem i prošlom vremenu o poznatim temama – opisuje i uspoređuje osobe, radnje i stvari iz neposrednog okružja – izražava vlastiti ukus i interese – prepričava kratki tekst koristeći se poznatim rječnikom – točno izgovara i upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – pokušava samostalno upotrijebiti uvježbana jezična sredstava u novim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
SŠ (2) ŠJ A.2.3. Učenik sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji. |
– postavlja jednostavna pitanja u poznatim situacijama i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u kratkim i vrlo jednostavnim vođenim dijalozima – sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
SŠ (2) ŠJ A.2.4. Učenik piše kratke i vrlo jednostavne tekstove. |
– piše kratak i vrlo jednostavan tekst na poznate teme i opisuje događaje iz osobnoga iskustva u sadašnjem i prošlom vremenu u skladu s jezičnom normom – primjenjuje pravila pisanja kratkih poruka – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanom iskazu – pokušava samostalno upotrijebiti uvježbana jezična sredstava u novim iskazima – povezuje rečenice u smisleni niz jednostavnim veznicima – pravilno piše poznate i učestale riječi, relativno točno upotrebljava interpunkcijske znakove |
Učenik uz čestu pomoć piše kratak i vrlo jednostavan tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnog ili općeg interesa. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
Napomena: Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred. Preporučene teme: osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; gospodarstvo, znanost, umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji |
||
|
Preporučene jezične strukture: Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred. tiempos y modos verbales: presente de indicativo (ampliación); pretérito indefinido; pretérito imperfecto; pretérito perfecto; imperativo afirmativo (tú y vosotros) con pronombres pronombres personales como complemento directo e indirecto adjetivos y pronombres posesivos el contraste entre el artículo determinado y el indeterminado grados del adjetivo: positivo, comparativo de superioridad e inferioridad adverbios verbos: encantar, molestar, importar contraste ser/tener/llevar en las descripciones uso de ser y estar (ampliación) pesos y medidas más frecuentes relativos de uso más frecuente: que abreviaturas más utilizadas Preporučene jezičnokomunikacijske funkcije: snalaziti se u prostoru i vremenu tražiti uslugu u javnoj ustanovi postaviti pitanja i odgovoriti na njih izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje objasniti, obrazložiti i izložiti izraziti slaganje ili neslaganje čestitati i zahvaliti na nečemu govoriti o svakodnevnim radnjama i slobodnom vremenu opisivati i uspoređivati predmete i situacije govoriti o radnjama u nedavnoj i daljoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima opisivati u prošlosti govoriti o nekim aspektima hispanofonske kulture,npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (2) ŠJ B.2.1. Učenik na konkretnim primjerima prikazuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura španjolskog govornog područja |
– navodi i opisuje prirodne znamenitosti i tipična jela i pića svoje zemlje i zemalja španjolskog govornog područja – opisuje i uspoređuje svoju svakodnevnicu s onom svojih vršnjaka u zemljama španjolskog govornog područja – u raznim multimedijalnim izvorima pronalazi ciljane informacije o svakodnevnom životu u zemljama španjolskog govornog područja |
Uz čestu pomoć opisuje elemente kultura španjolskog govornog područja te objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura španjolskog govornog područja u aspektima svakodnevnog života |
|
SŠ (2) ŠJ B.2.2. Učenik analizira međukulturne susrete i primjenjuje primjerene obrasce ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama |
– koristi se tipičnim izrazima pristojnosti tipičnima za hispanofonsku kulturu u međukulturnom susretu – koristi se primjerenim obrascima ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama – prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u simuliranim i stvarnim međukulturnim susretima. |
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje primjerene obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima. |
|
SŠ (2) ŠJ B.2.3. Učenik razvija pozitivnu percepciju u međukulturnim situacijama i odnosima nadilazeći predrasude i stereotipe. |
– opisuje na koji se način vlastito mišljenje može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana – prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti – uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međuljudske odnose |
Uz poticaj argumentira zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka, vidi 1. razred SŠ. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (2) ŠJ C.2.1. Učenik odabire, prilagođava i primjenjuje osnovne kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
– procjenjuje informacije i pojmove, kako one očigledne tako i apstraktne – raspravlja o pojmovima s vršnjacima, nastavnicima i okolinom – odabire i upotrebljava analizirane pojmove kako bi ih primijenio u novim situacijama i kontekstima – procjenjuje pojmove i odabire optimalna rješenja problema – odabire, promišlja i primjenjuje optimalne strategije usvajanja vještina pisanja, čitanja, slušanja i govorenja na španjolskom jeziku u suodnosu sa zadatkom ili problemom koji rješava – aktivno planira i procjenjuje organizaciju vlastitog učenja – primjenjuje metode suradničkog učenja |
Učenik uz čestu pomoć odabire, prilagođava i primjenjuje osnovne kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.2.2. Učenik odabire, procjenjuje prilagođava i koristi osnovne društveno-afektivne strategije usvajanja jezika |
– proaktivno sudjeluje i doprinosi komunikacijskom činu, predstavlja svoje stavove i raščlanjuje stavove sugovornika – pokazuje osjetljivost prema individualnim i kulturnim razlikama – prepoznaje važnost rješavanja problema u čemu aktivno sudjeluje – raščlanjuje i procjenjuje tuđe stavove i mišljenja te raspravlja o njima, a u slučaju neslaganja argumentirano se suprotstavlja oprečnim stavovima i poziva sugovornika na razmjenu mišljenja – prepoznaje važnost sustavnoga planiranja rada – aktivno sudjeluje u raspravama o raznovrsnim temama te pritom osvješćuje važnost pozitivnog stava prema učenju stranog jezika – prepoznaje važnost suradnje s kolegama na svim razinama te održavanja motivacije kao bitnog čimbenika usvajanja jezika |
Učenik uz čestu pomoć odabire, prilagođava i koristi osnovne društveno-afektivne strategije usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.2.3. Učenik objašnjava i interpretira informacije prikupljene iz raznovrsnih izvora te procjenjuje informacije pronađene u dotičnim izvorima |
– konzultira raznovrsne izvore informacija, raspravlja o njima te ih predstavlja drugima – prepoznaje i raspravlja o načinima korištenja raznovrsnih izvora informacija – upotrebljava udžbenik, rječnike te ostale tiskane i digitalne nastavne materijale kako bi pristupio informacijama, raščlanjivao ih, procjenjivao ih te komunicirao o njima |
Učenik uz čestu pomoć objašnjava i interpretira informacije prikupljene iz raznovrsnih izvora te procjenjuje informacije pronađene u dotičnim izvorima |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Španjolski jezik – 3. razred srednje škole, 70 sati nastave na kraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta: |
||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija 3.razred |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (2) ŠJ A.3.1. Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove. |
– globalno i selektivno razumije srednje dug i jednostavan čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen – uočava složenije poruke u srednje dugom i srednje složenom tekstu i prepoznaje osnovne namjere sugovornika – analizira određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom – prepoznaje kronološki slijed događaja – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno – razumije jednostavne sadržaje u medijima – samostalno čita prilagođene književne tekstove |
Učenik pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
SŠ (2) ŠJ A.3.2. Učenik govori srednje duge i jednostavne tekstove. |
– govori srednje dug i jednostavan tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu o poznatim temama – opisuje poznate situacije i odnose, prepričava prošle događaje iz osobnoga iskustva – iznosi planove za budućnost – daje kratke upute – prepoznaje i izriče uzrok i posljedicu – točno izgovara – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
SŠ (2) A.3.3. Učenik sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji. |
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u kratkim i jednostavnim dijalozima – sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije – samostalno upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
SŠ (2) A.3.4. Učeni piše srednje duge i jednostavne tekstove. |
– piše srednje dugi i jednostavan tekst na poznate teme i opisuje događaje iz osobnoga iskustva u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu u skladu s jezičnom normom – primjenjuje pravila pisanja kratkih poruka – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanom iskazu – samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima – povezuje rečenice u smisleni niz jednostavnim veznicima – pravilno piše poznate i učestale riječi, relativno točno upotrebljava interpunkcijske znakove |
Učenik uz čestu pomoć piše srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnog ili općeg interesa. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
Napomena: Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred. Preporučene teme: osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; gospodarstvo, znanost, umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji Preporučene jezične strukture: Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred. el contraste entre pretérito indefinido, pretérito imperfecto y pretérito perfecto pretérito pluscuamperfecto imperativo afirmativo futuro imperfecto condicional simple perífrasis verbales (soler + infinitivo, seguir + gerundio) introducción al presente de subjuntivo superlativo grados del adjetivo: comparativo de igualdad sustantivos acotadores (p.e. pincho de tortilla, pizca de sal, trozo de queso) posesivos: posibilidad de combinación con determinantes, tónicos preposiciones y locuciones prepositivas complemento preposicional pronombres: relativos; interrogativos; exclamativos, indefinidos morfología y uso del infinitivo en función sustantiva y perífrasis Jezično-komunikacijske funkcije: tražiti uslugu u javnoj ustanovi postaviti pitanja i odgovoriti na njih snalaziti se u prostoru i vremenu izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje objasniti, obrazložiti i izložiti izraziti i pitati za stupanj (ne)sigurnosti izraziti dužnost, dopuštenje i mogućnost pitati, odobriti i odbiti zamolbu reagirati na iskaz zanimanjem, iznenađenjem, veseljem, žalošću itd. govoriti o svakodnevnim radnjama ispričati prošli događaj i opisivati u prošlosti razlikovati radnju i opis u prošlosti opisivati i uspoređivati predmete i situacije izraziti vrednovanja, isprike, obećanja nagađati o budućnosti izražavati vjerojatnost u sadašnjosti ponuditi, narediti, dati upute, savjetovati, zamoliti, prihvatiti, odbiti izraziti buduće planove govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture, npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (2) ŠJ B.3.1. Učenik uočava vrijednosti vlastite kulture i hispanofonskih kultura |
– izvještava o situacijama iz života mladih i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji. – razmatra različite kulturne pojave te ih uspoređuje s onima u vlastitoj kulturi (razlike u gestikulaciji, simbole itd.) |
Učenik uz povremenu pomoć komentira medijske materijale o životu mladih i vrijednosti vlastite kulture i hispanofonskih kultura. |
|
SŠ (2) ŠJ B.3.2. Učenik oponaša primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim susretima u poznatim situacijama |
– sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim ili stvarnim međukulturnim situacijama – koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama međukulturnog susreta – uočava da se komunikacija s govornicima španjolskog jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma |
Učenik u kratkim jednostavnim poznatim komunikacijskim situacijama ponekad odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima |
|
SŠ (2) ŠJ B.3.3. Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i hispanofonskih kultura. |
– uočava osnovne hrvatske i hispanofonske kulturne stereotipe – navodi primjere stereotipa u svojoj i hispanofonskoj kulturi – uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međukulturne odnose |
Uz poticaj djelomično primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Način življenja« vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakosti svih kultura i svjetonazora. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama »Obrazovanje/škola i rad /zanimanje«, »Slobodno vrijeme i zabava« te »Tehnologija i mediji« primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku. Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma. Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (2) ŠJ C.3.1. Učenik prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja jezika. |
– nakon analize pojma sintetizira vlastite zaključke i komunicira o njima na inovativan i strukturiran način – razlikuje činjenice od nagađanja i pretpostavki – prepoznaje uzročno-posljedične veze različitih temeljnih i apstraktnih pojmova – razvija inovativna rješenja raznovrsnih problema te debatira o njima s vršnjacima i nastavnikom – modificira postojeće strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, govorenja i slušanja na španjolskom jeziku te iskušava nova, individualizirana rješenja |
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja jezika. |
|
SŠ (2) ŠJ C.3.2. Učenik uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika |
– aktivno se uključuje u sve vidove komunikacije s okolinom, zauzima stav prema opisanim, priopćenim stavovima – raspravlja o relativno širokom rasponu tema uz spremnost na propitkivanje vlastitih stavova i mišljenja – putem rasprava s vršnjacima iz vlastite te hispanofonskih kultura gradi pozitivan stav prema usvajanju španjolskog jezika |
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C. 3.3. Učenik istražuje i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti |
– konzultira izvore informacija, raspravlja o njima s kolegama, prepoznaje organizacijske obrasce te skrivene informacije – prepoznavanjem skrivenih poruka u izvorima informacijama gradi kritički stav o informacijama – uspoređuje prepoznate i analizirane informacije s vlastitim stavovima i mišljenjima te sintetizira zaključke o informacijama i izvorima informacija – prepoznaje pojam medijske pismenosti te usvaja temeljne strategije analize medijskih poruka – prezentira vlastite zaključke oblikovane temeljem analize raznovrsnih izvora informacija |
Učenik uz povremenu pomoć istražuje izvore i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Španjolski jezik – 4. razred srednje škole, 70 sati nastave na kraju 4. godine učenja i poučavanja predmeta: |
||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija 4. razred 64 sata godišnje |
||
|
odgojno- -obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (2) ŠJ A.4.1. Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove. |
– globalno i selektivno razumije srednje dug i jednostavan čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen – uočava složenije odnose u tekstu i prepoznaje osnovne namjere sugovornika – analizira određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom – prepoznaje kronološki slijed događaja – razumije sadržaje izgovorene umjerenom brzinom, jasno i razgovjetno – razumije jednostavne sadržaje u medijima – samostalno čita prilagođene književne tekstove |
Učenik pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
SŠ (2) ŠJ A.4.2. Učenik govori srednje duge i jednostavne tekstove. |
– govori srednje dug i jednostavan tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu o poznatim temama – opisuje poznate situacije i odnose, prepričava prošle događaje iz osobnoga iskustva – iznosi planove za budućnost i argumentira ih – daje upute – iznosi srednje duge i uvježbane prezentacije o poznatim temama – razumljivo izgovora riječi i upotrebljava ispravnu intonaciju – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
SŠ (2) A.4.3. Učenik sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji. |
– postavlja pitanja i odgovara na pitanja, sudjeluje u raspravi o poznatim temama – sudjeluje u dijalozima i prilagođava interakciju situaciji – sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije – samostalno upotrebljava preporučena jezična sredstva u novim neuvježbanim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
SŠ (2) A.4.4. Učenik piše srednje duge i jednostavne tekstove. |
– piše srednje dug i jednostavan tekst na poznate teme i opisuje događaje iz osobnoga iskustva u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu u skladu s jezičnom normom – primjenjuje pravila pisanja kratkih i jednostavnih tekstova – samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima – planira, uređuje i organizira tekst, upotrebljava jednostavna kohezivna sredstva – pravilno piše poznate i učestale riječi, relativno točno upotrebljava interpunkcijske znakove |
Učenik uz čestu pomoć piše srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnog ili općeg interesa. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške. |
|
Napomena: Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred. Preporučene teme: osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; gospodarstvo, znanost, umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji Preporučene jezične strukture: Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred. Repaso de los tiempos: presente de indicativo; pretérito indefinido; pretérito imperfecto, pretérito perfecto pretérito pluscuamperfecto imperativo negativo imperativo afirmativo y negativo con pronombres condicional simple (ampliación) contraste de presente subjuntivo/indicativo contraste de ser / estar (ampliación) grados del adjetivo: superlativo relativo y absoluto morfología y uso del participio en función adjetiva y en los tiempos compuestos oraciones exclamativas y exhortativas, uso más frecuente uso impersonal de se: se puede, se come, se sirve… oraciones condicionales: si + presente/presente, futuro Jezično-komunikacijske funkcije: postaviti pitanja i odgovoriti na njih snalaziti se u prostoru i vremenu izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje objasniti, obrazložiti i izložiti izraziti i pitati za mogućnost izraziti poznavanje i stupanj sigurnosti izraziti osjećaje, želje, prednosti govoriti o svakodnevnim radnjama opisivati i uspoređivati predmete i situacije govoriti o radnjama u nedavnoj i daljnjoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima opisivati u prošlosti izraziti slaganje i neslaganje zatražiti i dati savjet ili preporuku izraziti pretpostavku o prošlom događaju i budućnost u prošlosti opisati raspoloženje i dojmove pitati za odobrenje; prihvatiti, zabraniti govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana društvena uporaba jezika Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (2) ŠJ B.4.1. Učenik istražuje sličnosti i razlike između hrvatske i hispanofonskih kultura na utjecaj pojedinca i društva |
– istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i hispanofonskog društva – uspoređuje život mladih, njihovu svakodnevnicu i običaje te školski sustav u zemljama španjolskog govornog područja s onima u vlastitoj zemlji – uočava razlike između standardnog govora i jezičnih varijeteta |
Učenik uz povremenu pomoć izvodi zaključke o utjecaju hrvatske i hispanofonskih kultura na utjecaj pojedinca i društva |
|
SŠ (2) ŠJ B.4.2. Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim interakcijama |
– sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima španjolskog jezika – uočava de je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano |
Učenik uz povremenu pomoć koristi primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim interakcijama |
|
SŠ (2) ŠJ B.4.3. Učenik iskazuje stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora kao i važnosti kulturne raznolikosti. |
– uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i ininterakcije u međukulturnom susretu – analizira stavove i uvjerenja hispanofonske i drugih kultura – uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam. – kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj i drugim kulturama |
Uz poticaj komentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura i suprotstavlja se predrasudama i kršenju prava na različitost. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno--obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka, vidi 1. razred SŠ |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (2) ŠJ C.4.1. Učenik raščlanjuje i istražuje složenije kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
– raščlanjuje i argumentira složene pojmove i teme – raščlanjuje složenije informacije na temeljne sastavnice, prepoznaje i raspravlja o njihovoj organizacijskoj strukturi – nakon analize složenih pojmova komunicira o njima, prepoznaje i stvara nova značenja pojmova – kategorizira pojmove – kreativno istražuje i primjenjuje pojedine strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, slušanja i govorenja na španjolskom jeziku – procjenjuje i modificira vlastiti plan učenja |
Učenik uz povremenu pomoć raščlanjuje i istražuje složenije kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.4.2. Učenik istražuje, primjenjuje i procjenjuje složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika |
– raščlanjuje postojeće vrijednosne sustave i gradi vlastiti sustav vrijednosti koristeći raznovrsne analitičke postupke – sposoban je za rad uz primjenu relativno širokog raspona strategija učenja – u aktivnostima prepoznaje vrijednost etičnosti – revidira vlastite stavove te sustav vrijednosti uz preispitivanje vlastitih i tuđih stavova i mišljenja – sudjelovanjem u raznovrsnim aktivnostima (npr. debate, prezentacije, igranje uloga) gradi pozitivan stav prema usvajanju stranog jezika |
Učenik uz povremenu pomoć istražuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.4.3. Učenik prosuđuje, analizira i sintetizira izvore informacija te funkcionalno gradi medijsku pismenost |
– analizirajući izvore informacija stvara vlastiti sud o eksplicitnim i implicitnim informacijama u izvorima – sintetizira eksplicitne i implicitne informacije prepoznate u raznim izvorima informacija – prepoznaje medijske poruke, raspravlja o njima, kreativno dizajnira vlastite medijske proizvode, prosuđuje raznovrsne medijske poruke – raspravlja i prezentira analizirane medijske proizvode uz zauzimanje kritičkog stava prema medijskim porukama i ostalim izvorima informacija |
Učenik uz povremenu pomoć prosuđuje, analizira i sintetizira izvore informacija te funkcionalno gradi medijsku pismenost |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
Jezična gimnazija Španjolski jezik, 1. – 4. godina učenja – (140+105+105+96 sati godišnje)
|
Španjolski jezik srednja škola, 1. godina učenja 140 sati |
||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno- -obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (2) ŠJ A.1.1. Učenik razumije kratke i jednostavne tekstove. |
– globalno i selektivno razumije kratak i jednostavan čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen – uočava osnovnu poruku u tekstu i prepoznaje osnovne namjere sugovornika – pronalazi određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno uz ponavljanja – čita u skladu s jezičnom normom |
Učenik pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
SŠ (2) ŠJ A.1.2. Učenik govori kratke i jednostavne tekstove. |
– govori kratak i jednostavan tekst u sadašnjem vremenu (poznate teme) – predstavlja sebe i druge iz neposrednoga okružja – izražava obavezu, mogućnost i želju – govori što mu/joj se sviđa, a što ne – prepričava kratki tekst na poznatu temu – točno izgovara, upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – pokušava samostalno upotrijebiti uvježbana jezična sredstava u novim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške. |
|
SŠ (2) ŠJ A.1.3. Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. |
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim dijalozima – sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške. |
|
SŠ (2) ŠJ A.1.4. Učenik piše kratke i jednostavne tekstove. |
– piše kratak i jednostavan tekst u sadašnjem vremenu na temelju predloška u skladu s jezičnom normom – primjenjuje pravila pisanja vrlo kratkih poruka – piše kratki i jednostavni opis poznatih situacija u okviru ranije usvojenih sadržaja – dopunjava jednostavni obrazac (prenosi informacije) poznatim riječima – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanom iskazu – pokušava samostalno upotrijebiti uvježbana jezična sredstava u novim iskazima – pravilno piše poznate i učestale riječi |
Učenik uz čestu pomoć piše kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnog ili općeg interesa. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške. |
|
Napomena: Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred. Preporučene teme: osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; zemlje, nacionalnosti i jezici; svakodnevne aktivnosti; tipičan dan; koliko je sati; stanovanje; zdravlje; škola (školski predmeti i školski pribor); boje; brojevi; rad /zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; odjeća i kupovina; putovanja; meteorološko vrijeme; blagdani i običaji Preporučene jezične strukture: alfabeto y pronunciación acento y ritmo: división silábica entonación: enunciativo, negativo, interrogativo diferenciación y uso de mayúsculas y minúsculas el género de sustantivos y adjetivos: por la terminación y casos especiales más frecuentes número: formación de plurales concordancia artículos determinados e indeterminados: morfología, contracción artículos: presencia y ausencia (reglas generales y casos especiales más frecuentes: en los tratamientos; con marcadores temporales; con hay y está) conjunciones: y (sustitución de »y« por »e«), o (sustitución de »o« por »u«) cuantificadores: números (cardinales, ordinales hasta 10º) mucho/poco, mucho/muy pronombres personales: sujeto, pronombres átonos (complemento indirecto, complemento directo) adjetivos posesivos interrogativos: quién, qué, dónde, de dónde, cuándo, cómo, cuánto, cuál locuciones adverbiales (por qué + contraste con porque) finales (para +infinitivo) también/tampoco adjetivos (formación y posición); gentilicios ; adverbios; preposiciones; locuciones prepositivas tiempos y modos verbales: presente de indicativo de los verbos regulares e irregulares más frecuentes; uso del presente como imperativo (tú) y el imperativo para vosotros; verbos reflexivos más frecuentes diferencia básica entre ser y estar verbos gustar y parecer (y verbos parecidos) expresión de: la hora, los días de la semana, las estaciones del año demostrativos: formas y uso indefinidos (nada, alguno, ninguno, etc.) perífrasis verbales de infinitivo: tener que, ir a, querer, poder, necesitar, deber estar+gerundio fórmulas de tratamiento ( tú y usted) |
||
|
Preporučene jezično-komunikacijske funkcije: pozdraviti se pri dolasku i odlasku predstaviti sebe, obitelj i prijatelje i reagirati na predstavljanje slovkati zamoliti ponavljanje rečenice; pitati kako se piše i što znači zamoliti za govoriti polakše i/ili glasnije izraziti osjećanje (umoran sam, hladno mi je, i sl.) opisati osobe, mjesta, predmete snalaziti se u prostoru i vremenu prepričati tipičan dan postaviti pitanje i odgovoriti na njega izraziti mišljenje (me gusta, creo que, me parece que), prednost izbora (prefiero), planove (voy a +ir al cine) i želje (quiero) izraziti nerazumijevanje zatražit uslugu na javnom mjestu (npr. kupiti kartu za vlak; pitati i izraziti cijenu, i sl.) govoriti o slobodnom vremenu i hobijima izraziti vrijeme izraziti sviđanje i nesviđanje izraziti radnje koje se upravo odvijaju izraziti buduće planove govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture, npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana |
||
|
Metodičke preporuke: Termin tekst vrlo je općenit i pruža profesorima slobodu u izboru sadržaja za postizanje ishoda. Tekstovi mogu biti prilagođeni ili autentični te duljinom i složenošću sadržaja (po strukturi i vokabularu) moraju biti primjereni iskustvu, uzrastu i jezičnom razvoju učenika. Za informaciju o dužini teksta pogledati tablicu o broju riječi. Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem. Napomena »uz pomoć« u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl. Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama i usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima. U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između španjolskoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku. Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih. Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, gluma, igre, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima, prezentacija, prepričavanje, rekonstruiranje redoslijeda teksta |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (2) ŠJ B.1.1. Učenik uočava i opisuje osnovne elemente kultura španjolskog govornog područja i uspoređuje ih s vlastitim iskustvom. |
– uočava i opisuje pojedine elemente kultura španjolskog govornog područja – opisuje neke aktivnosti mladih u zemljama španjolskog govornog područja i pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u svojoj zemlji. – u raznim multimedijalnim izvorima pronalazi informacije o zemljama španjolskog govornog područja |
Uz čestu pomoć opisuje osnovne elemente kultura španjolskog govornog područja te opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura. |
|
SŠ (2) ŠJ B.1.2. Učenik uočava i koristi konkretne obrasce ponašanja i ophođenja tipičnih za hispanofonsku kulturu |
– uočava, razlikuje i koristi se različitim obrascima ponašanja specifičnim za hispanofonsku kulturu – uočava i razlikuje obrasce uljudnog ponašanja specifičnima za za hispanofonsku i hrvatsku kulturu – koristi načine formalnog i neformalnog pozdravljanja, čestitanja i zahvaljivanja primjerene situaciji |
Učenik uz čestu pomoć uočava i koristi dio obrazaca prikladnog ponašanja i ophođenja tipičnih za hispanofonsku kulturu. |
|
SŠ (2) ŠJ B.1.3. Učenik prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međukulturnih odnosa |
– učenik uočava važnost prikladne i učinkovite jezične komunikacije – zanima se za osnovne karakteristike i zajedničke interese svojih vršnjaka i vršnjaka u zemljama španjolskog govornog područja – postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije te povremeno samostalno istražuje o sadržajima koji ga zanimaju. |
Učenik uz poticaj iskazuje otvorenost i spremnost na upoznavanje nerazumljivih sadržaja, ponašanja i situacija u njemu stranim kulturama. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Način življenja« vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakosti svih kultura i svjetonazora. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama »Obrazovanje/škola i rad /zanimanje«, »Slobodno vrijeme i zabava« te »Tehnologija i mediji« primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru. Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku. Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma. Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (2) ŠJ C.1.1. Učenik prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim kognitivnim i metakognitivnim strategijama usvajanja jezika |
– opisuje i definira pojmove – odabire i povezuje pojmove sukladno vlastitim potrebama – prisjeća se i navodi temeljne pojmove vezane uz temu kojom se bavi – prepoznaje, primjenjuje, odabire, raspravlja i procjenjuje optimalne strategije usvajanja vještina pisanja (npr. izrada kostura eseja, ispis ključnih fraza…), čitanja (npr. ispis prijevoda leksika, anotiranje čitanoga teksta itd.), slušanja (npr. fokusiranje na tražene informacije, bilježenje ključnih riječi itd.) i govorenja (npr. kompenzacijske strategije, evazivne strategije itd.) na španjolskom jeziku u suodnosu sa zadatkom ili problemom koji rješava – primjenjuje i procjenjuje optimalne strategije ponavljanja gradiva i organizacije vlastitog rada – prepoznaje važnost selektivne pozornosti i primjenjuje strategije održavanja selektivne pozornosti tijekom rada |
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim kognitivnim i metakognitivnim strategijama usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.1.2. Učenik prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim društveno-afektivnim strategijama usvajanja jezika |
– reagira na verbalne podražaje sugovornika te prepoznaje važnost uvažavanja tuđih stavova i mišljenja – prepoznaje važnost aktivnog slušanja i sudjelovanja u komunikacijskom činu kao važan čimbenik usvajanja jezika te gradnje pozitivnog stava prema učenju španjolskog jezika – raspravlja s nastavnikom i vršnjacima o važnosti suradnje te jezične interakcije kao čimbenika usvajanja stranog jezika – raspravlja o važnosti emocija kao čimbenika usvajanja stranog jezika – gradi vještine samostalnog rada te rada u grupi tijekom kojeg prepoznaje važnost uvažavanja tuđih mišljenja i stavova |
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje, primjenjuje, procjenjuje i raspravlja o osnovnim društveno-afektivnim strategijama usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.1.3. Učenik odabire i pretražuje različite vrste izvora informacija na španjolskom jeziku sukladno vlastitim potrebama i interesima te koristi jednostavne informacije pronađene u izvorima. |
– razlikuje i upotrebljava različite izvore informacija – prepoznaje načine služenja ponuđenim izvorima informacija – upotrebljava udžbenik, rječnike te ostale tiskane i digitalne nastavne materijale kako bi pristupio željenim informacijama – konzultira razne pisane, digitalne i govorene izvore i traži potrebne informacije |
Učenik uz čestu pomoć odabire i pretražuje različite vrste izvora informacija na španjolskom jeziku sukladno vlastitim potrebama i interesima te koristi jednostavne informacije pronađene u dotičnim izvorima. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Španjolski jezik. 2. godina učenja, 105 sati |
||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija |
||
|
odgojno- -obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (2) ŠJ A.2.1. Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove. |
– globalno i selektivno razumije srednje dug i jednostavan čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen – uočava osnovnu poruku u srednje dugom i jednostavnom tekstu i prepoznaje namjere sugovornika – vrednuje određene informacije u tekstu te uočava nešto složenije odnose među informacijama – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno razumije jednostavne sadržaje u medijima |
Učenik pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
SŠ (2) ŠJ A.2.2. Učenik govori kratke i jednostavne tekstove. |
– govori kratak i jednostavan tekst u sadašnjem i prošlom vremenu o poznatim temama – opisuje i uspoređuje osobe, radnje i stvari iz neposrednog okružja – izražava vlastiti ukus, interese i preferencije – prepričava kratki tekst koristeći se poznatim rječnikom – točno izgovara i upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – pokušava samostalno upotrijebiti uvježbana jezična sredstava u novim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške. |
|
SŠ (2) ŠJ A.2.3. Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. |
– postavlja jednostavna pitanja u poznatim situacijama i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u kratkim i jednostavnim dijalozima – sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške. |
|
SŠ (2) ŠJ A.2.4. Učenik piše kratke i jednostavne tekstove. |
– piše kratak i jednostavan tekst na poznate teme i opisuje događaje iz osobnoga iskustva u sadašnjem i prošlom vremenu u skladu s jezičnom normom – primjenjuje pravila pisanja kratkih poruka – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanom iskazu – pokušava samostalno upotrijebiti uvježbana jezična sredstava u novim iskazima – povezuje rečenice u smisleni niz jednostavnim veznicima – pravilno piše poznate i učestale riječi, relativno točno upotrebljava interpunkcijske znakove |
Učenik uz čestu pomoć piše kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnog ili općeg interesa. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške. |
|
Napomena: Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred. Preporučene teme: osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; putovanja; svakodnevne aktivnosti; stanovanje; zdravlje; obrazovanje/škola i rad / zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; hrana; blagdani i običaji Preporučene jezične strukture: Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred. tiempos y modos verbales: presente de indicativo (ampliación); pretérito indefinido; pretérito imperfecto; pretérito perfecto; imperativo afirmativo (tú y vosotros) con pronombres pronombres personales como complemento directo e indirecto adjetivos y pronombres posesivos el contraste entre el artículo determinado y el indeterminado grados del adjetivo: positivo, comparativo de superioridad e inferioridad adverbios verbos: encantar, molestar, importar contraste ser/tener/llevar en las descripciones uso de ser y estar (ampliación) pesos y medidas más frecuentes relativos de uso más frecuente: que abreviaturas más utilizadas Preporučene jezično-komunikacijske funkcije: snalaziti se u prostoru i vremenu tražiti uslugu u javnoj ustanovi opisivati i uspoređivati predmete i situacije postaviti pitanja i odgovoriti na njih izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje objasniti, obrazložiti i izložiti izraziti slaganje ili neslaganje čestitati i zahvaliti na nečemu govoriti o svakodnevnim radnjama i slobodnom vremenu govoriti o radnjama u nedavnoj i daljoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima opisivati u prošlosti govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture, npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (2) ŠJ B.2.1. Učenik na konkretnim primjerima prikazuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura španjolskog govornog područja |
– navodi i opisuje prirodne znamenitosti i tipična jela i pića svoje zemlje i zemalja španjolskog govornog područja – opisuje i uspoređuje svoju svakodnevnicu s onom svojih vršnjaka u zemljama španjolskog govornog područja – u raznim multimedijalnim izvorima pronalazi ciljane informacije o svakodnevnom životu u zemljama španjolskog govornog područja |
Uz čestu pomoć opisuje elemente kultura španjolskog govornog područja te objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura španjolskog govornog područja u aspektima svakodnevnog života |
|
SŠ (2) ŠJ B.2.2. Učenik analizira međukulturne susrete i primjenjuje primjerene obrasce ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama |
– koristi se tipičnim izrazima pristojnosti tipičnima za hispanofonsku kulturu – u međukulturnom susretu – koristi se primjerenim obrascima ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama – prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u simuliranim i stvarnim međukulturnim susretima. |
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje primjerene obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima. |
|
SŠ (2) ŠJ B.2.3. Učenik razvija pozitivnu percepciju u međukultunim situacijama i odnosima nadilazeći predrasude i stereotipe. |
– opisuje na koji se način vlastito mišljenje može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana – prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti – uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međuljudske odnose |
Uz poticaj argumentira zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka, vidi 1. razred SŠ. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (2) ŠJ C.2.1. Učenik odabire, prilagođava i primjenjuje osnovne kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
– procjenjuje informacije i pojmove, kako one očigledne tako i apstraktne – raspravlja o pojmovima s vršnjacima, nastavnicima i okolinom – odabire i upotrebljava analizirane pojmove kako bi ih primijenio u novim situacijama i kontekstima – procjenjuje pojmove i odabire optimalna rješenja problema – odabire, promišlja i primjenjuje optimalne strategije usvajanja vještina pisanja, čitanja, slušanja i govorenja na španjolskom jeziku u suodnosu sa zadatkom ili problemom koji rješava – aktivno planira i procjenjuje organizaciju vlastitog učenja – primjenjuje metode suradničkog učenja |
Učenik uz čestu pomoć odabire, prilagođava i primjenjuje osnovne kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.2.2. Učenik odabire, procjenjuje prilagođava i koristi osnovne društveno-afektivne strategije usvajanja jezika |
– proaktivno sudjeluje i doprinosi komunikacijskom činu, predstavlja svoje stavove i raščlanjuje stavove sugovornika – pokazuje osjetljivost prema individualnim i kulturnim razlikama – prepoznaje važnost rješavanja problema u čemu aktivno sudjeluje – raščlanjuje i procjenjuje tuđe stavove i mišljenja te raspravlja o njima, a u slučaju neslaganja argumentirano se suprotstavlja oprečnim stavovima i poziva sugovornika na razmjenu mišljenja – prepoznaje važnost sustavnoga planiranja rada – aktivno sudjeluje u raspravama o raznovrsnim temama te pritom osvješćuje važnost pozitivnog stava prema učenju stranog jezika – prepoznaje važnost suradnje s kolegama na svim razinama te održavanja motivacije kao bitnog čimbenika usvajanja jezika |
Učenik uz čestu pomoć odabire, prilagođava i koristi osnovne društveno-afektivne strategije usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.2.3. Učenik objašnjava i interpretira informacije prikupljene iz raznovrsnih izvora te procjenjuje informacije pronađene u dotičnim izvorima |
– konzultira raznovrsne izvore informacija, raspravlja o njima te ih predstavlja drugima – prepoznaje i raspravlja o načinima korištenja raznovrsnih izvora informacija – upotrebljava udžbenik, rječnike te ostale tiskane i digitalne nastavne materijale kako bi pristupio informacijama, raščlanjivao ih, procjenjivao ih te komunicirao o njima |
Učenik uz čestu pomoć objašnjava i interpretira informacije prikupljene iz raznovrsnih izvora te procjenjuje informacije pronađene u dotičnim izvorima |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Španjolski jezik, 3. godina učenja 105 sati |
||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija 3. razred |
||
|
odgojno- -obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (2) ŠJ A.3.1. učenik razumije srednje duge i srednje složene tekstove. |
– globalno, selektivno i detaljno razumije srednje dug i srednje složen čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen – uočava složenije poruke u srednje dugom i srednje složenom tekstu i prepoznaje eksplicitne i implicitne namjere sugovornika – analizira određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom – prepoznaje kronološki slijed događaja – razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno – razumije jednostavne sadržaje u medijima – samostalno čita prilagođene književne tekstove |
Učenik pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
SŠ (2) ŠJ A.3.2. Učenik govori srednje duge i jednostavne govorne tekstove. |
– govori srednje dug i jednostavan tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu o poznatim temama – opisuje poznate situacije i odnose, prepričava prošle događaje iz osobnoga iskustva s više pojedinosti – iznosi planove za budućnost – daje upute – prepoznaje i izriče uzrok i posljedicu – točno izgovara – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške. |
|
SŠ (2) ŠJ A.3.3. Učenik sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji. |
– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na takva pitanja – sudjeluje u srednje dugim i jednostavnim vođenim dijalozima – sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije – samostalno upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške. |
|
SŠ (2) ŠJ A.3.4. Učenik piše srednje duge i jednostavne govorne tekstove. |
– piše srednje dug i jednostavan tekst na poznate teme i opisuje događaje iz osobnoga iskustva u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu u skladu s jezičnom normom – primjenjuje pravila pisanja poruka – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanom iskazu – samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima – povezuje rečenice u smisleni niz jednostavnim veznicima – pravilno piše poznate i učestale riječi, relativno točno upotrebljava interpunkcijske znakove |
Učenik uz čestu pomoć piše srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnog ili općeg interesa. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške. |
|
Napomena: Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred. Preporučene teme: osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; gospodarstvo, znanost, umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji Preporučene jezične strukture: Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred. el contraste entre pretérito indefinido, pretérito imperfecto y pretérito perfecto pretérito pluscuamperfecto imperativo afirmativo futuro imperfecto frases condicionales con el presente, el futuro y el imperativo condicional simple imperativo negativo perífrasis verbales (soler + infinitivo, seguir + gerundio) introducción al presente de subjuntivo grados del adjetivo: comparativo de igualdad y superlativo sustantivos acotadores (p.e. pincho de tortilla, pizca de sal, trozo de queso) posesivos: posibilidad de combinación con determinantes, tónicos preposiciones y locuciones prepositivas complemento preposicional pronombres: relativos; interrogativos; exclamativos, indefinidos morfología y uso del infinitivo en función sustantiva y perífrasis Preporučene jezične komunikacijske funkcije: tražiti uslugu u javnoj ustanovi postaviti pitanja i odgovoriti na njih snalaziti se u prostoru i vremenu izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje objasniti, obrazložiti i izložiti izraziti i pitati za stupanj (ne)sigurnosti izraziti dužnost, dopuštenje i mogućnost pitati, odobriti i odbiti zamolbu reagirati na iskaz zanimanjem, iznenađenjem, veseljem, žalošću itd. govoriti o svakodnevnim radnjama ispričati prošli događaj i opisivati u prošlosti razlikovati radnju i opis u prošlosti opisivati i uspoređivati predmete i situacije izraziti vrednovanja, isprike, obećanja nagađati o budućnosti izražavati vjerojatnost u sadašnjosti ponuditi, narediti, dati upute, savjetovati, zamoliti, prihvatiti, odbiti izraziti buduće planove govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture,npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (2) ŠJ B.3.1. Učenik uočava vrijednosti vlastite kulture i hispanofonskih kultura |
– izvještava o situacijama iz života mladih i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji. – razmatra različite kulturne pojave te ih uspoređuje s onima u vlastitoj kulturi (razlike u gestikulaciji, simbole itd.) |
Učenik uz povremenu pomoć komentira medijske materijale o životu mladih i rijednosti vlastite kulture i hispanofonskih kultura. |
|
SŠ (2) ŠJ B.3.2. Učenik oponaša primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim susretima u poznatim situacijama |
– sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim ili stvarnim međukulturnim situacijama – koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama međukulturnog susreta – uočava da se komunikacija s govornicima španjolskog jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma |
Učenik u kratkim jednostavnim poznatim komunikacijskim situacijama ponekad odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima |
|
SŠ (2) ŠJ B.3.3. Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i hispanofonskih kultura. |
– uočava osnovne hrvatske i hispanofonske kulturne stereotipe – navodi primjere stereotipa u svojoj i hispanofonskoj kulturi – uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međukulturne odnose |
Uz poticaj djelomično primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka, vidi 1. razred SŠ. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (2) ŠJ C.3.1. Učenik prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja jezika. Učenik raščlanjuje i istražuje složenije kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
– raščlanjuje složenije informacije na temeljne sastavnice, prepoznaje i raspravlja o njihovoj organizacijskoj strukturi – nakon analize pojma sintetizira vlastite zaključke i komunicira o njima na inovativan i strukturiran način – razlikuje činjenice od nagađanja i pretpostavki – prepoznaje uzročno-posljedične veze različitih temeljnih i apstraktnih pojmova – razvija inovativna rješenja raznovrsnih problema te debatira o njima s vršnjacima i nastavnikom – modificira postojeće strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, govorenja i slušanja na španjolskom jeziku te iskušava nova, individualizirana rješenja – procjenjuje i modificira vlastiti plan učenja |
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja jezika. Učenik uz povremenu pomoć raščlanjuje i istražuje složenije kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.3.2. Učenik uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika Učenik istražuje složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika |
– aktivno se uključuje u sve vidove komunikacije s okolinom, zauzima kritički stav prema opisanim, priopćenim stavovima – raspravlja o širokom rasponu tema uz spremnost na reformulaciju vlastitih stavova i mišljenja – raščlanjuje postojeće vrijednosne sustave i gradi vlastiti sustav vrijednosti koristeći raznovrsne analitičke postupke – opojmljuje raznovrsne teme i probleme te ih aktivno argumentira uz spremnost na modifikaciju vlastitih stavova – putem rasprava s vršnjacima iz vlastite te hispanofonskih kultura gradi pozitivan stav prema usvajanju španjolskog jezika |
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika Učenik uz povremenu pomoć istražuje složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.3.3. Učenik istražuje i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti |
– konzultira izvore informacija, raspravlja o njima s kolegama, prepoznaje organizacijske obrasce te skrivene informacije prepoznavanjem skrivenih poruka u izvorima informacijama gradi kritički stav o informacijama – uspoređuje prepoznate i analizirane informacije s vlastitim stavovima i mišljenjima te sintetizira zaključke o informacijama i izvorima informacija – prepoznaje pojam medijske pismenosti te usvaja temeljne strategije analize medijskih poruka – prezentira vlastite zaključke oblikovane temeljem analize raznovrsnih izvora informacija |
Učenik uz povremenu pomoć istražuje izvore i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Španjolski jezik srednja škola, 4. godina učenja 96 sati |
||
|
A. Komunikacijska jezična kompetencija 4. razred |
||
|
odgojno- -obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda |
|
SŠ (2) ŠJ A.4.1. Učenik razumije duge i srednje složene tekstove. |
– globalno i selektivno razumije dug i srednje složen čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen – uočava složenije poruke u dugom i srednje složenom tekstu i prepoznaje osnovne namjere sugovornika – analizira određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom – prepoznaje kronološki slijed događaja – razumije sadržaje izgovorene umjerenom brzinom, jasno i razgovjetno – razumije jednostavne sadržaje u medijima – samostalno čita prilagođene književne tekstove |
Učenik pokazuje razumijevanje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć. |
|
SŠ (2) ŠJ A.4.2. Učenik govori srednje duge i srednje složene tekstove. |
– govori srednje dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu o poznatim temama – opisuje poznate situacije i odnose, prepričava prošle događaje iz osobnoga iskustva – iznosi planove za budućnost i argumentira ih – daje upute – iznosi srednje duge i uvježbane prezentacije o poznatim temama – razumljivo izgovora riječi i upotrebljava ispravnu intonaciju – upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima – samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške. |
|
SŠ (2) ŠJ A.4.3. Učenik sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. |
– postavlja pitanja i odgovara na pitanja, sudjeluje u raspravi o poznatim temama – sudjeluje u dijalozima i prilagođava interakciju situaciji – sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije – samostalno upotrebljava preporučena jezična sredstva u novim neuvježbanim iskazima |
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške. |
|
SŠ (2) ŠJ A.4.4. Učenik piše srednje duge i srednje složene tekstove. |
– piše srednje dug i srednje složen tekst na poznate teme i opisuje događaje iz osobnoga iskustva u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu u skladu s jezičnom normom – primjenjuje pravila pisanja kratkih i jednostavnih tekstova – samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima – planira, uređuje i organizira tekst, upotrebljava jednostavna kohezivna sredstva – pravilno piše poznate i učestale riječi, relativno točno upotrebljava interpunkcijske znakove |
Učenik uz čestu pomoć piše srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnog ili općeg interesa. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške. |
|
Napomena: Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred. Preporučene teme: osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; gospodarstvo, znanost, umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji Preporučene jezične strukture: Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred. Repaso de los tiempos: presente de indicativo; pretérito indefinido; pretérito imperfecto, pretérito perfecto pretérito pluscuamperfecto imperativo afirmativo y negativo con pronombres condicional simple (ampliación) contraste de presente subjuntivo/indicativo pr. perfecto de subjuntivo y pr. imperfecto de subjuntivo (usos más frecuentes) contraste de ser / estar (ampliación) verbos de cambio (volverse, llegar a ser, hacerse, ponerse, convertirse) grados del adjetivo: superlativo relativo y absoluto morfología y uso del participio en función adjetiva y en los tiempos compuestos oraciones exclamativas y exhortativas, uso más frecuente uso impersonal de se: se puede, se come, se sirve… Preporučene jezične komunikacijske funkcije: postaviti pitanja i odgovoriti na njih snalaziti se u prostoru i vremenu izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje objasniti, obrazložiti i izložiti izraziti i pitati za mogućnost izraziti poznavanje i stupanj sigurnosti izraziti osjećaje, želje, prednosti govoriti o svakodnevnim radnjama opisivati i uspoređivati predmete i situacije govoriti o radnjama u nedavnoj i daljnjoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima opisivati u prošlosti izraziti slaganje i neslaganje zatražiti i dati savjet ili preporuku izraziti pretpostavku o prošlom događaju i budućnost u prošlosti opisati raspoloženje i dojmove pitati za odobrenje; prihvatiti, zabraniti govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana društvena uporaba jezika Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ |
||
|
B. Međukulturna komunikacijska kompetencija |
||
|
SŠ (2) ŠJ B.4.1. Učenik istražuje sličnosti i razlike između hrvatske i hispanofonskih kultura na utjecaj pojedinca i društva |
– istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i hispanofonskog društva – uspoređuje život mladih, njihovu svakodnevnicu i običaje te školski sustav u zemljama španjolskog govornog područja s onima u vlastitoj zemlji – uočava razlike između standardnog govora i jezičnih varijeteta |
Uz povremenu pomoć izvodi zaključke o utjecaju hrvatske i hispanofonskih kultura na utjecaj pojedinca i društva |
|
SŠ (2) ŠJ B.4.2. Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim interakcijama |
– sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima španjolskog jezika – uočava de je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano |
Učenik uz povremenu pomoć koristi primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim interakcijama |
|
SŠ (2) ŠJ B.4.3. Učenik iskazuje stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora kao i važnosti kulturne raznolikosti. |
– uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i ininterakcije u međukulturnom susretu – analizira stavove i uvjerenja hispanofonske i drugih kultura – uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam. – kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj i drugim kulturama |
Uz poticaj komentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura i suprotstavlja se predrasudama i kršenju prava na različitost. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno- -obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka, vidi 1. razred SŠ. |
||
|
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom |
||
|
SŠ (2) ŠJ C.4.1. Učenik argumentira, vrjednuje i preporuča složene kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
– raščlanjuje i argumentira složene pojmove i teme – raspravlja o organizacijskoj strukturi kompleksnih pojmova te argumentirano raspravlja o njima – nakon analize složenih pojmova komunicira o njima na kompleksan i strukturiran način – osvješćuje važnost kriterija i perspektiva koji se reflektiraju na pojedinu temu ili pojam – na temelju sastavnica prepoznaje uzorke i pozadinske strukturne principe – prepoznaje i stvara nova značenja pojmova – samostalno kategorizira pojmove – kreativno kombinira, vrednuje i preporuča pojedine strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, slušanja i govorenja na španjolskom jeziku |
Učenik uz povremenu pomoć argumentira, vrjednuje i preporuča složene kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.4.2. Učenik kombinira i generira složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika. Učenik procjenjuje i predviđa učinkovitost složenih društveno-afektivnih strategija usvajanja jezika |
– sposoban je za potpuno samostalan rad uz primjenu širokog raspona strategija učenja – koristi objektivan pristup rješavanju problema – u aktivnostima prepoznaje vrijednost etičnosti – djeluje kao aktivan član zajednice uz izgrađen dosljedan sustav vrijednosti – revidira vlastite stavove te sustav vrijednosti uz preispitivanje vlastitih i tuđih stavova i mišljenja – sudjelovanjem u raznovrsnim aktivnostima (npr. debate, prezentacije, igranje uloga) gradi pozitivan stav prema usvajanju stranog jezika |
Učenik uz povremenu pomoć kombinira i generira složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika. Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje i predviđa učinkovitost složenih društveno-afektivnih strategija usvajanja jezika |
|
SŠ (2) ŠJ C.4.3. Učenik prosuđuje, analizira i sintetizira izvore informacija te funkcionalno gradi medijsku pismenost |
– analizirajući izvore informacija stvara vlastiti sud o eksplicitnim i implicitnim informacijama u izvorima – sintetizira eksplicitne i implicitne informacije prepoznate u raznim izvorima informacija – prepoznaje medijske poruke, raspravlja o njima, kreativno dizajnira vlastite medijske proizvode uz raznovrsne implicitne poruke, prosuđuje raznovrsne medijske poruke – raspravlja i prezentira analizirane medijske proizvode uz zauzimanje kritičkog stava prema medijskim porukama i ostalim izvorima informacija |
Učenik uz povremenu pomoć prosuđuje, analizira i sintetizira izvore informacija te funkcionalno gradi medijsku pismenost |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
|
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. |
||
E. POVEZANOST KURIKULUMA ŠPANJOLSKOG JEZIKA S ODGOJNOOBRAZOVNIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM NASTAVNIM PREDMETIMA
Cilj učenja španjolskog jezika jest poticanje i razvijanje upotrebe jezika kao temelja za stjecanje i prijenos znanja, vještina i vrijednosti te razvoj kritičkog i apstraktnoga mišljenja koji tvore osnovu uspješnoga obrazovanja. Na taj se način ostvarivanjem obrazovno-odgojnih ishoda iz svih triju domena predmetnoga kurikuluma španjolskoga jezika uz jezično-komunikacijsku razvijaju i druge temeljne cjeloživotne kompetencije.
Budući da je španjolski istodobno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, njegov je kurikulum prilagodljiv i povezan sa svim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima.
Zbog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji uključuju jezične sadržaje, različite aspekte ljudske postojanja, kulturno nasljeđe te povijest i umjetnost, u odnosu na odgojno-obrazovne ciljeve predmeta povezanost kurikuluma predmeta španjolskoga jezika se prvenstveno ostvaruje s predmetima jezično-komunikacijskog te društveno-humanističkoga i umjetničkoga područja. Sukladno progresiji ishoda u odnosu na pojedine razrede realizira se korelacija i s drugim predmetnim područjima (prirodoslovno, tehničko, informatičko, matematičko te tjelesno i zdravstveno).
Odgojno-obrazovni ishodi predmeta španjolski jezik izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulumima pojedinih međupredmetnih tema (Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije). Ostale međupredmetne teme (Održivi razvoj, Zdravlje i Poduzetništvo) ostvaruju se putem sadržaja i tema na španjolskom jeziku.
Na razini nastavnih predmeta, španjolski je jezik blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Takav pristup pogoduje razvoju višejezičnosti te razvoju svjesnosti o jeziku. Nadalje, integriranim učenjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima. U kasnijim se razredima ovakav način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Učenjem španjolskog jezika (kao globalnog jezika) otvaraju se vrata ostvarenju međunarodnih kontakata, raznovrsnim projektima na globalnoj razini, te mogućnosti studiranja i rada u velikom broju zemalja u svijetu. Također, promiče se cjeloživotno učenje te višejezičnost i interkulturalnost.
F. UČENJE I POUČAVANJE
Iskustva učenja i poučavanja
Kao temeljno načelo inherentno suvremenim pristupima poučavanju i učenju ističe se usmjerenost na učenika. Stoga se u obzir uzimaju individualne osobnosti učenika, njihove potrebe i interesi, a istodobno se potiče učenikov kognitivni, afektivni i moralni razvoj, čime se učenik osposobljava za samostalno cjeloživotno učenje. Budući da usvajanje jezika čini dinamičan i aktivan proces, on pruža mogućnost za istraživačko, kreativno, suradničko i inovativno učenje. Učenje i poučavanje španjolskog jezika omogućava konkretnu primjenu naučenih jezičnih elemenata u izvanškolskom okružju. Komunikacijska i funkcionalna uporaba jezika središnje su sastavnice učenja i poučavanja španjolskog jezika.
Učenje i poučavanje španjolskog jezika uvažava različite stilove učenja, sadržava raznolike oblike poučavanja te je usklađeno s uzrastom učenika. Na taj način u nižim razredima naglasak je na slušanju i govorenju, te se učenje i poučavanje temelje na aktivaciji svih osjetila uz igrifikaciju nastavnog procesa. U kasnijim razredima učenje i poučavanje temelje se na kognitivnom pristupu te se gradi viši stupanj samostalnosti učenika. Svim je razredima inherentan naglasak na suradničkom, istraživačkom, kreativnom, inovativnom i iskustvenom učenju te učenju na daljinu. Navedeni oblici učenja usmjereni su prema smislenome povezivanju znanja, vještina i stavova te prema njihovoj primjeni u različitim komunikacijskim situacijama, na koji se način učenici osposobljavaju za uspješnu komunikaciju na španjolskom, a istodobno se razvija svijest o odgovornosti za vlastito učenje. Potiče se učenička samostalnost i odgovornost za vlastito učenje, čime se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena koje čine zaokruženu i smislenu cjelinu u svakoj godini učenja.
Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) učitelji planiraju kurikulum usmjeren na učenika. Osobitosti/teškoće učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu ostvarenosti odgojno-obrazovnog ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.
U procesu učenja izuzetno se važnim smatraju motivacija za učenje, osobni interesi učenika te pozitivne emocije i stavovi o španjolskom jeziku i hispanofonskim kulturama. Razumijevanje istaknute uloge španjolskog jezika na globalnoj razini pridonosi razvoju višejezičnosti i višekulturnosti. Povezivanjem učenja s prethodnim znanjima i vještinama te s osobnim životom i potrebama, učenike se priprema za cjeloživotno učenje.
Uloga učitelja
Uloga nastavnika u poučavanju i učenju španjolskog jezika iznimno je važna, no istodobno vrlo složena i izazovna. Nastavnik je:
voditelj koji organizira iskustva učenja i usmjerava učenje i učenike te osigurava ugodno i poticajno razredno ozračje odabirom primjerenih aktivnosti i vodeći računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama učenika. Nastavnik prati i daje povratnu informaciju o napretku učenja i postignuću učenika
mentor koji nadgleda samostalni rad učenika te osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih, a učenike potiče na traženje podataka, odgovora i rješenja
medijator koji učenicima olakšava ovladavanje španjolskim jezikom i razumijevanje hispanofonskih kultura posredujući između hrvatskog i španjolskog jezika te kultura.
Sukladno suvremenim smjernicama o poučavanju, nastavnik španjolskog jezika planira, kombinira i prilagođava suvremene, znanstveno utemeljene pristupe poučavanja učenikovim razvojnim mogućnostima i potrebama. Takvim pristupom nastavnik potiče učenike na promišljanje ciljeva učenja, svojih mogućnosti i vlastitog učenja te ih usmjerava na primjenu i povezivanje znanja i vještina s drugim nastavnim predmetima i područjima. Strategije poučavanja i pristupi poučavanju tehnike su koje nastavnik odabire kako bi što učinkovitije ostvario odgojno-obrazovne ishode određene kurikulumom.
Jedan od preduvjeta za uspješno ovladavanje jezikom jest izloženost jeziku i njegova uporaba. Zbog toga nastavnik španjolskog jezika uključuje različite hispanofonske sadržaje u nastavu španjolskog jezika, organizira izvanučioničku nastavu, organizira domaće ili međunarodne projekte koji uključuju komunikaciju s govornicima španjolskog jezika ili na španjolskom jeziku, ugošćuje izvorne govornike španjolskog jezika te učenicima omogućuje digitalno povezivanje s drugim učenicima španjolskoga diljem Europe i svijeta. Sve to učenicima omogućuje međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima španjolskog jezika različitoga kulturnog porijekla.
Nastavnik španjolskog jezika stručnjak je koji raspolaže visokom jezičnom i komunikacijskom kompetencijom u španjolskom jeziku, metodički je stručan, a uz to vlada općim te pedagoškim, psihološkim i didaktičkim kompetencijama.
Profesionalnost nastavnika uključuje i odgovornost prema učenicima, školi i cjelokupnoj zajednici te empatiju i fleksibilnost kao temeljne preduvjete za učinkovitu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa. Nastavnik promišlja o vlastitim postupcima, metodama i rezultatima te ih kontinuirano prilagođava, a detaljno je upućen u cjelokupnu vertikalu učenja španjolskog jezika kako bi ostvario postupnu tranziciju na prijelazu razreda i razreda.
Autonomija učitelja podrazumijeva samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikuluma što, između ostalog, znači da učitelj samostalno odabire način poučavanja i materijale za poučavanje te određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Pri tome treba voditi računa da put kojim će učenici proći kako bi se pojedini ishodi ostvarili ovisi o velikom broju različitih čimbenika: predznanju, motivaciji za učenje jezika, ovladanosti strategijama, broju učenika u razrednom odjelu pa čak i o dobu dana kada učenici imaju određeni nastavni predmet. Svi ti čimbenici i kombinacije stvaraju specifične kontekste; niti dva paralelna razreda u jednoj školi nisu jednaka te stoga nije moguće propisati uniformni pristup za sve različite kontekste u kojima se poučava španjolsi jezik.
Okružje za učenje
Uloga okružja u kojem se odvija nastavni proces od iznimno je velike važnosti. Poučavanje i učenje španjolskog jezika odvija se u sigurnome i poticajnome okružju u kojem se omogućuje razvoj učenikova osobnoga identiteta te njeguje zajedništvo i međusobno poštovanje, a štiti se fizičko i psihičko zdravlje svih dionika nastavnoga procesa. Učenik usvaja znanja, razvija vještine, stavove i vrijednosti, komunicira i surađuje s kolegama, prati svoje učenje te daje i prima povratne informacije koristeći se njima za učinkovitije ovladavanje jezikom. U takvu se okružju razvija humanost, prihvaćaju se različitosti, prepoznaje se važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost. Navedene se odrednice kvalitetnog nastavnog okružja odnose kako na stvarno okružje, tako i na ono digitalno.
Nastavnik osigurava uvjete rada u kojima se potiče slobodna i smislena komunikacija, pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sastavnim dijelom ovladavanja španjolskim jezikom. Nadalje, nastavnik nastoji potaknuti učenike na ostvarivanje jezičnog i međukulturnog kontakta s drugim govornicima španjolskog jezika. Na taj se način njeguje i razvija učenikovo samopouzdanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku španjolskog jezika.
Njegovanje suradničke atmosfere vidljivo je u međusobnom odnosu između učenika, te u odnosu između učenika i učitelja, gdje se zajednički dogovaraju pravila ponašanja u školskome i izvanškolskome okružju.
Materijali i izvori
Zadaća je nastavnika da odabire, prilagođava i izrađuje nastavne materijale te se koristi nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Pritom nastavnik vodi računa o jezičnom, afektivnom i kognitivnom stupnju razvoja te interesima i potrebama učenika.
To uključuje odobrene materijale za učenje španjolskog jezika te materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji predmeta španjolski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta te se na taj način potiče multidisciplinarnost.
Osim odobrenih udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava učitelj se koristi prilagođenim i autentičnim materijalima, uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. U skladu sa svojom aktivnom ulogom u procesu učenja i poučavanja učenici sudjeluju u pronalasku, odabiru i izradi vlastitih materijala i izvora učenja uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika.
Nastavni materijali biraju se na način da zastupaju raznovrsne tematske cjeline, a učenicima su smisleni i razumljivi, potiču na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.
Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Španjolski se jezik u hrvatskom obrazovnom sustavu uči od prvog razreda osnovne, ili od 4. razreda osnovne škole, te u bilo kojem trajanju tijekom srednje škole (od jedne do četiri godina) i to kao početnici ili nastavljači, ovisno o vrsti programa. Ističe se važnost što ranijeg početka učenja španjolskog jezika kako bi se optimizirao kritički period učenja te kako bi učenici što ranije postavili čvrste temelje za daljnje usvajanje jezika.
Odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena čine integriranu cjelinu te im nastavnik posvećuje jednaku pozornost, dok se razlika ostvaruje u odnosu na samu realizaciju: ishodi iz domena Komunikacijska jezična kompetencija i Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se sadržajno, a ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom integrirano tijekom čitavoga procesa učenja i poučavanja. Ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda učitelj posvećuje onoliko vremena koliko procijeni da je potrebno kako bi svi učenici postigli optimalnu razinu ostvarenosti u skladu sa svojim sposobnostima i mogućnostima.
Osim važnosti formalnoga obrazovanja, učitelj upozorava i na važnost i potrebu neformalnoga, izvanučioničkog učenja kao sastavnoga dijela cjeloživotnoga učenja.
Grupiranje učenika
Jedan od preduvjeta za kvalitetnu nastavu španjolskog jezika jest nastava u skupinama učenika približno sličnih razvojnih osobina i podjednake razine vladanja španjolskim jezikom. Kako bi se učenicima omogućio kontinuitet u učenju, prilikom njihova grupiranja na početku 1. razreda srednje škole vodi se računa o predznanju i o rezultatima dijagnostičkoga testiranja te se formiraju grupe u skladu s Državnim pedagoškim standardom. Prilikom oblikovanja razrednih odjeljenja, s obzirom na specifičnosti organizacije nastave stranih jezika u osnovnim i srednjim školama (a što je definirano školskim kurikulima), vodi se računa o prethodnom pohađanju nastave španjolskog jezika, razini poznavanja jezika i razvojnim obilježjima učenika. Kako bi se učenicima omogućio kontinuitet u učenju, prilikom njihova grupiranja na početku 1. razreda srednje škole vodi se računa o predznanju i o rezultatima dijagnostičkoga testiranja.
G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
U sklopu kurikuluma nastavnoga predmeta Španjolski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
U predmetu Španjolski jezik vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koji se odnose na znanja o vlastitoj kulturi i drugim kulturama te na vještine međukulturnoga ophođenja i njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno vrednovanjem ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno vrednovanjem ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ostvarenost ishoda koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubriku bilježaka.
Elementi vrednovanja jesu sljedeće jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Elementi vrednovanja razlikuju se u pojedinim razredima jer ovise o razvojnoj dobi učenika. U prvome i drugome razredu osnovne škole ocjenjuje se ostvarenost ishoda u govorenju i slušanju, a od trećega razreda nadalje i u čitanju i pisanju. Učenička se izvedba procjenjuje na temelju kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća. Iako se u tekstu kurikuluma nalazi opis razine »dobar«, detaljan opis svih četiriju razina (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna) nalazi se u metodičkim priručnicima predmetnoga kurikuluma. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano, tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja učenici koriste portfolijem, autobiografijom međukulturnih susreta, dnevnikom učenja, rubrikama za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i sl. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje, što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao i vrednovanje za učenje, i ovaj proces ne dovodi do ocjena, već opisnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom predmeta Španjolski jezik tijekom školske godine ili na njezinu kraju, ali i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda koje su detaljnije opisane u metodičkim priručnicima predmetnoga kurikuluma. Učitelj pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potrebne za određenu ocjenu. Koriste se usmenim i pisanim provjerama znanja, portfolijem, učeničkim projektima, raspravama, debatama, esejima, simulacijama itd. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pritom se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te o sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni učitelju, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne ocjene učitelj uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. U prvome i drugome razredu ostvarenost ishoda iz triju domena ima podjednak udio u zaključnoj procjeni, a od trećega razreda nadalje daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Ostvarenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitim i drugim kulturama, vještina međukulturnoga ophođenja te medijska pismenost) ulazi u završnu ocjenu te se u prvome polugodištu prvoga razreda navodi u opisnome praćenju. Tijekom učenja i poučavanja španjolskoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu ocjenu. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnome praćenju. Kao numerički pokazatelj razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna se ocjena izriče brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_03_27_638.html