NN 4/2012 (11.1.2012.)

 

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 9. stavka 1. Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica (»Narodne novine«, broj 83/02), u daljnjem tekstu: Zakon, Vlada Republike Hrvatske i Židovska vjerska zajednica Bet Israel u Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Vjerska zajednica) zaključuju sljedeći

 

UGOVOR O PITANJIMA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA

Vlada Republike Hrvatske i Vjerska zajednica (u daljnjem tekstu: Ugovorne strane)

– želeći urediti odnose na području odgoja, obrazovanja i kulture, te dušobrižničku skrb za vjernike u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima, kao i za vjernike pripadnike Oružanih snaga i Ministarstva unutarnjih poslova,

– u nastojanju osiguranja materijalnih uvjeta za vjersko djelovanje,

– imajući u vidu povijesnu i sadašnju ulogu Židovske zajednice u Republici Hrvatskoj,

– u namjeri stvaranja i održavanja boljih uvjeta vjerskog djelovanja,

– s ciljem uzajamne suradnje za dobrobit svih građana, bez obzira na vjersko uvjerenje,

– pozivajući se na odredbe Ustava Republike Hrvatske, te međunarodne konvencije i standarde,

sporazumjele su se kako slijedi:

Članak 1.

U ovom Ugovoru u uporabi su sljedeći pojmovi sa značenjem:

»Rabin« je učitelj – duhovni poglavar

»Šabat« je naziv za vrijeme od zalaska sunca u petak do zalaska sunca u subotu

»Židovska vjerska zajednica Bet Israel u Hrvatskoj« je vjerska zajednica

»Židovska vjerska zajednica Bet Israel u Zagrebu« je organizacijski oblik vjerske zajednice.

Članak 2.

Ugovorne strane surađivat će u promicanju cjelovitog duhovnog i materijalnog razvoja čovjeka i općeg dobra.

Članak 3.

Ugovorne strane suglasne su da je Vjerska zajednica stekla pravnu osobnost upisom u Evidenciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj.

Članak 4.

Vjerska zajednica samostalno i slobodno uređuje unutarnje ustrojstvo, osniva, mijenja i ukida organizacijske oblike, kao i druge pravne osobe.

Članak 5.

Vjerska zajednica samostalna je i nadležna za imenovanje glavnog rabina, rabina i druga vjerska imenovanja i dodjelu službi, prema odredbama svoga statuta.

Članak 6.

O pokrenutom kaznenom postupku za kaznena djela, za koja se poduzima progon po službenoj dužnosti, protiv vjerskih službenika Vjerske zajednice, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa obavijestit će Vjersku zajednicu.

Članak 7.

Vjerska zajednica ima pravo graditi vjerske i druge objekte za svoje potrebe, te povećavati ili preuređivati već postojeće, prema zakonodavstvu Republike Hrvatske.

Vjerska zajednica odlučuje o potrebi izgradnje vjerskih objekata za potrebe svojih vjernika i izabire lokaciju u dogovoru i u skladu s odlukama nadležnih tijela Republike Hrvatske.

Članak 8.

Vjerskoj zajednici zajamčena je sloboda tiska, tiskanje i širenje knjiga, novina, časopisa, te druge djelatnosti povezane s njezinim djelovanjem.

U ustanovama iz članka 11. stavaka 1. i 2., članka 20. stavka 1., članka 22. stavka 1. ovog Ugovora, kao i u Oružanim snagama i u Ministarstvu unutarnjih poslova, te drugim javnim i državnim ustanovama i tijelima poštivat će se pravo vjernika na izbor prehrane u skladu s vjerski potrebama.

Židovi u Republici Hrvatskoj i drugi vjernici židovske vjere imaju pravo na vjerski ukop umrlih vjernika.

Članak 9.

Brak koji se u vjerskom obliku sklopi pred ovlaštenim službenikom Vjerske zajednice imat će, od trenutka sklapanja, učinke građanskog braka, prema odredbama zakonodavstva Republike Hrvatske, ako ugovorne strane nemaju građanske zapreke i ako su ispunjeni uvjeti propisani odredbama zakonodavstva Republike Hrvatske.

Članak 10.

Vjerska zajednica može slobodno osnivati ustanove koje će osiguravati karitativno djelovanje i društvenu skrb, u skladu sa zakonom.

Članak 11.

Židovski vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama izvodi se za djecu čiji roditelj, odnosno skrbnik o tome dade pisanu izjavu ravnatelju predškolske ustanove.

Židovski vjeronauk u javnim osnovnim i srednjim školama izborni je predmet i obvezan je za one učenike koji ga izaberu, te se izvodi pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta.

O izboru židovskog vjeronauka kao obveznog predmeta daje se pisana izjava ravnatelju škole. Za učenike mlađe od petnaest godina pisanu izjavu daje roditelj, odnosno skrbnik, a za učenike od petnaest godina i starije izjavu daju zajednički roditelj, odnosno skrbnik i učenik.

Za formiranje razrednog odjela, odnosno odgojno-obrazovne skupine za izvođenje nastave židovskog vjeronauka, odnosno vjerskog odgoja mora biti najmanje sedam (7) učenika.

Škole će obavijestiti Vjersku zajednicu o broju prijavljenih kandidata za učenje židovskog vjeronauka pripadnika Vjerske zajednice.

Članak 12.

Židovski vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama izvodi se u okviru cjelokupnog odgoja prema programu židovskog vjerskog odgoja predškolske djece.

U javnim osnovnim i srednjim školama nastava židovskog vjeronauka izvodi se u okviru nastavnog plana i programa.

Program vjerskog odgoja u javnim predškolskim ustanovama, te nastavne planove i programe vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama izrađuje i odobrava Vjerska zajednica.

Ministarstvo nadležno za predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo, na prijedlog vjerske zajednice, daje suglasnost na programe vjerskog sadržaja koji se ostvaruju u ustanovama predškolskog odgoja, donosi plan i program nastave vjeronauka u osnovnim i srednjim školama, te odobrava udžbenike i didaktička sredstva.

Vjeronaučni udžbenici su školski udžbenici koji su u svemu izjednačeni sa školskim udžbenicima za obavezni predmet, u skladu s posebnim propisom, s time da moraju imati odobrenje Vjerske zajednice, što mora biti navedeno u impresumu udžbenika.

Članak 13.

Židovski vjeronauk, odnosno vjerski odgoj za pripadnike Vjerske zajednice izvode osobe kojima je rabin Vjerske zajednice izdao ispravu o mandatu i koje ispunjavaju potrebne uvjete u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: vjeroučitelji).

Mandat za izvođenje židovskog vjeronauka, odnosno vjerskog odgoja može se, zbog nedostataka s obzirom na ispravnost poučavanja i s obzirom na osobno ćudoređe, dekretom opozvati.

Članak 14.

Nastavu židovskog vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama mogu izvoditi vjeroučitelji s visokom stručnom spremom (VII.), stečenom prema ranije važećim propisima, odnosno vjeroučitelj koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, odnosno specijalistički diplomski stručni studij, a koji osim teoloških sadržaja obuhvaća i pedagoško-psihološku i didaktičko-metodičku osposobljenost vjeroučitelja.

U svim razredima osnovne škole nastavu židovskog vjeronauka mogu izvoditi i vjeroučitelji s višom stručnom spremom (VI.), stečenom prema ranije važećim propisima, odnosno vjeroučitelj koji je završio preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij, a koji osim teoloških sadržaja obuhvaća i pedagoško-psihološku i didaktičko-metodičku osposobljenost vjeroučitelja.

Vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama mogu izvoditi odgojitelji predškolske djece, pod uvjetom da uz stručnu spremu utvrđenu propisima Republike Hrvatske za rad u predškolskoj ustanovi imaju i dovoljnu teološku i pedagoško-psihološku spremu u vjerskom odgoju.

Vjeroučitelji su članovi odgojiteljskog vijeća u javnim predškolskim ustanovama, te učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća u javnim osnovnim i srednjim školama, u skladu sa zakonom.

Članak. 15.

Vjerska zajednica dostavlja ministarstvu nadležnom za predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo popis učilišta na kojima se stječu stručni nazivi, te izvješćuje o svim promjenama u vezi s tim.

Vjerska zajednica u suradnji s ministarstvom nadležnim za predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo brine se o trajnom stručnom usavršavanju vjeroučitelja, o kvaliteti nastave vjeronauka, o pripravničkom stažu i stručnim ispitima vjeroučitelja te o njihovom napredovanju u zvanje vjeroučitelja mentora i vjeroučitelja savjetnika.

Nadležno tijelo Vjerske zajednice odredit će stručnu osobu za razmjenu informacija o židovskom vjeronauku između Vjerske zajednice i ministarstva nadležnog za predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo.

Članak 16.

Židovske škole s pravom javnosti imat će pravo na primanje novčane potpore, kako je predviđeno zakonodavstvom Republike Hrvatske.

Članak 17.

Kulturna i umjetnička baština Vjerske zajednice i njezinih organizacijskih oblika u Hrvatskoj, te brojni dokumenti pohranjeni u arhivima i knjižnicama Vjerske zajednice i njenih organizacijskih oblika u Republici Hrvatskoj čine dragocjeni dio cjelokupne hrvatske kulturne baštine.

Vjerska zajednica želi nastaviti pridonositi društvenoj zajednici i svojom kulturnom baštinom, omogućujući svima koje zanima da to bogatstvo upoznaju, da se njime koriste i da ga proučavaju.

Ugovorne strane će surađivati u popisu i zaštiti baštine iz stavka 1. ovoga članka i skrbiti da ona bude dostupna građanima sukladno propisima o zaštiti i očuvanju kulturne baštine Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska se obavezuje da će Vjerskoj zajednici dati u vlasništvo, ali ne i u posjed, sve njezine matične knjige i arhivsko gradivo koje je sada u vlasništvu Republike Hrvatske, a oduzeto je za vrijeme Nezavisne države Hrvatske i jugoslavenske komunističke vladavine, te se smatraju arhivskim gradivom. Matične knjige i arhivsko gradivo ostaju u posjedu u ustanovama kulture radi stručne obrade, zaštite i korištenja.

Članak 18.

Dušobrižništvo židovskih vjernika, u bolničkim zdravstvenim ustanovama i ustanovama za socijalnu skrb, u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima, te za pripadnike Oružanih snaga i Ministarstva unutarnjih poslova, kao i za druge osobe stalno zaposlene u Oružanim snagama i Ministarstvu unutarnjih poslova i za članove njihovih obitelji, obavlja dušobrižnik.

Vjerska će zajednica, u slučaju potrebe za dušobrižništvom, pismenim putem odrediti osobu za obavljanje dušobrižničkog rada iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 19.

Osobe zadužene za odnose s Vjerskim zajednicama u Ministarstvu obrane i Ministarstvu unutarnjih poslova će, u koordinaciji s dušobrižnikom, osigurati prostor i vrijeme za dušobrižničku skrb za vjernike židovske vjere.

Na traženje Vjerske zajednice sklopit će se protokol o dušobrižničkoj skrbi sa Ministarstvom obrane, odnosno Ministarstvom unutarnjih poslova.

Članak 20.

Kaznionice, zatvori i odgojni zavodi osigurat će prostorije prikladne za obavljanje dušobrižništva.

Dušobrižnik će dušobrižništvo obavljati u skladu s rasporedom dnevnih aktivnosti kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda uz prethodni dogovor s upravom o vremenu i načinu sudjelovanja zatvorenika i odgajanika.

Osobni duhovni razgovor s osobama na izvršavanju kazne zatvora ili odgojne mjere dušobrižnik obavlja bez nadzora u posebno uređenoj prostoriji, a iznimno u opravdanim slučajevima, može se dopustiti duhovni razgovor u zatvorskoj ćeliji.

Osobni duhovni razgovor s pritvorenicima odvija se po odobrenju nadležnog suda, sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku.

Članak 21.

Vjerski obred i dušobrižnički posjet zatvorenicima i odgajanicima ostvaruje se najmanje jednom tjedno, u skladu s ovim Ugovorom i Pravilnikom o kućnom redu kaznionice, zatvora i odgojnog zavoda.

Istražni sudac ili predsjednik sudskog vijeća može zatvoreniku ili odgajaniku privremeno iz opravdanih razloga zabraniti sudjelovanje u vjerskim obredima ili ga isključiti iz sudjelovanja.

Upravitelj kaznionice, zatvora ili odgojnog zavoda može, ako je to potrebno radi održavanja sigurnosti i reda, privremeno isključiti zatvorenika i odgajanika iz sudjelovanja u vjerskom obredu, o čemu će izvijestiti dušobrižnika.

Osobni duhovni razgovor ne smije se zatvoreniku ili odgajaniku uskratiti na duže vrijeme od vremena trajanja razloga zbog kojih mu je zabranjeno pravo sudjelovanja u vjerskim obredima, odnosno zbog kojih je isključen iz sudjelovanja.

Članak 22.

Bolničke zdravstvene ustanove i ustanove za socijalnu skrb čiji je osnivač Republika Hrvatska, osigurat će prostoriju prikladnu za obavljanje dušobrižništva u okviru raspoloživog prostora.

Dušobrižnička pomoć i održavanje vjerskih obreda ostvaruje se u skladu s Pravilnikom o kućnom redu ustanove.

Pritužbe na rad dušobrižnika, ravnatelj ustanove iz stavka 1. ovoga članka riješit će s njegovim poglavarom.

Bolničko osoblje dužno je nadležnom dušobrižniku žurno priopćiti zahtjev bolesnika za duhovnu pomoć.

Dušobrižnik može posjećivati bolesnika u svako doba, a poštujući Pravilnik o kućnom redu ustanove.

Članak 23.

Za Židove u Republici Hrvatskoj biblijski dan odmora u tjednu je šabat, u skladu s kojim se vjerniku pripadniku ove zajednice priznaje pravo na izostanak s posla, s fakulteta i iz škole, te oslobađanje radnih obaveza u vojsci, Ministarstvu unutarnjih poslova i kazneno odgojnim ustanovama, i to od zalaska sunca u petak do zalaska sunca u subotu.

Na zahtjev, koji podnosi vjernik, određuje mu se individualni raspored. Vjernik zaposlenik radne sate nadoknađuje radnim danom, nedjeljom ili blagdanom bez prava na posebnu naknadu.

Ovaj članak neće se primjenjivati u slučaju potrebe hitnih službi, prirodnih nepogoda, te ratnih i humanitarnih kriza.

Članak 24.

Da bi Vjerska zajednica mogla na doličan način nastaviti svoje djelovanje na promicanju općega dobra, Republika Hrvatska će godišnje dati iz državnog proračuna iznos koji odgovara iznosu:

80 bruto osnovica za izračun plaća javnih i državnih službenika i namještenika.

Sredstva utvrđena prema odredbi ovoga članka daju se za namjene označene u odredbi članka 17. stavka 2. Zakona.

U novčani iznos, o kojem se govori u stavku 1. ovoga članka, uključeni su troškovi za uzdržavanje službenika Vjerske zajednice, pastoralno djelovanje i dušobrižničku skrb, troškovi izgradnje i uzdržavanja vjerskih objekata, koji nisu u popisu kulturnih dobara, te doprinos za karitativnu djelatnost.

Iznos iz stavka 1. ovoga članka dostavljat će se na račun Vjerske zajednice.

Odredbe ovoga članka počet će se primjenjivati u proračunskoj godini u kojoj je sklopljen ovaj Ugovor.

Članak 25.

Mješovito povjerenstvo sastavljeno od jednakog broja predstavnika obiju strana pripremat će prijedloge za provođenje, kako odredaba ovoga Ugovora, tako i odredaba Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i to:

a) za rješavanje pravnih pitanja

b) za rješavanje pitanja odgoja i obrazovanja

c) za očuvanje kulturne i umjetničke baštine Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj

d) za rješavanje gospodarskih pitanja

Povjerenstvo iz ovoga članka će jedanput godišnje izvještavati nadležna tijela o provođenju ovoga Ugovora.

Članak 26.

Ugovorne strane u međusobnom će dogovoru, tražeći pravedno rješenje, rješavati dvojbe ili teškoće koje bi mogle nastati glede tumačenja ili primjene odredbi ovoga Ugovora.

U slučaju da jedna od ugovornih strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, započet će pregovore o njegovoj promjeni sukladno novim okolnostima.

Članak 27.

Ovaj Ugovor sklapa se na neodređeno vrijeme.

Ugovor je potpisan u četiri jednako vjerodostojna primjerka i stupa na snagu danom potpisa.

Članak 28.

Danom potpisivanja ovog Ugovora stavlja se izvan snage Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj i Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj o pitanjima od zajedničkog interesa, prihvaćen na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 12. lipnja 2008. godine, a potpisan od strane Vlade Republike Hrvatske i Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj.

Zagreb, 27. listopada 2011.

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_01_4_55.html