VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 9. stavka 1. Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica (»Narodne novine« broj 83/02, u daljnjem tekstu: Zakon), Vlada Republike Hrvatske i Koordinacija židovskih općina u Republici Hrvatskoj koju čine: Židovska općina Čakovec, Židovska općina Daruvar, Židovska općina Dubrovnik, Židovska općina Koprivnica, Židovska općina Osijek, Židovska općina Rijeka, Židovska općina Slavonski Brod, Židovska općina Split, Židovska općina Virovitica, Židovska općina Zagreb, (u daljnjem tekstu: židovske općine) zaključuju sljedeći
Vlada Republike Hrvatske i Koordinacija židovskih općina u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Ugovorne strane)
– želeći urediti odnose na području odgoja, obrazovanja i kulture, te dušobrižničku skrb za vjernike u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima, kao i za vjernike pripadnike Oružanih snaga i Ministarstva unutarnjih poslova,
– u nastojanju osiguranja materijalnih uvjeta za vjersko djelovanje,
– imajući u vidu povijesnu i sadašnju ulogu Židovske zajednice u Republici Hrvatskoj,
– u namjeri stvaranja i održavanja boljih uvjeta vjerskog djelovanja,
– s ciljem uzajamne suradnje za dobrobit svih građana, bez obzira na vjersko uvjerenje,
– pozivajući se na odredbe Ustava Republike Hrvatske, te međunarodne konvencije i standarde,
sporazumjele su se kako slijedi:
Članak 1.
U ovom Ugovoru u uporabi su sljedeći pojmovi sa značenjem:
»Koordinacija židovskih općina u Republici Hrvatskoj« je zajednica vjerskih zajednica židovskih općina
»Rabin« je učitelj – duhovni poglavar
»Šabat« je naziv za vrijeme od zalaska sunca u petak do zalaska sunca u subotu
»Židovska općina« označava vjersku zajednicu na određenom području.
Članak 2.
Ugovorne strane surađivat će u brizi za promicanje cjelovitog duhovnog i materijalnog razvoja čovjeka i općeg dobra.
Članak 3.
Ugovorne strane suglasne su da su Vjerske zajednice: Židovska općina Čakovec, Židovska općina Daruvar, Židovska općina Dubrovnik, Židovska općina Koprivnica, Židovska općina Osijek, Židovska općina Rijeka, Židovska općina Slavonski Brod, Židovska općina Split, Židovska općina Virovitica, Židovska općina Zagreb imale pravnu osobnost i prije stupanja na snagu Zakona.
Članak 4.
Židovske općine samostalno i slobodno uređuju unutarnje ustrojstvo.
Židovske općine samostalne su i nadležne za imenovanje rabina i druga vjerska imenovanja i dodjelu službi za svoju vjersku zajednicu, prema odredbama svojih statuta.
Članak 5.
Koordinacija židovskih općina u Republici Hrvatskoj nadležna je za imenovanje glavnog rabina židovskih općina, prema odredbama svog statuta.
Članak 6.
O pokrenutom kaznenom postupku za kaznena djela, za koja se poduzima progon po službenoj dužnosti, protiv vjerskih službenika židovskih općina i Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa obavijestit će Koordinaciju židovskih općina u Republici Hrvatskoj.
Članak 7.
Židovske općine imaju pravo graditi vjerske i druge objekte za svoje potrebe, te povećavati ili preuređivati već postojeće, prema zakonodavstvu Republike Hrvatske.
Židovske općine odlučuju o potrebi izgradnje vjerskih objekata za potrebe svojih vjernika i izabiru lokaciju u dogovoru i u skladu s odlukama nadležnih tijela Republike Hrvatske.
Članak 8.
Koordinaciji židovskih općina u Republici Hrvatskoj i židovskim općinama zajamčena je sloboda tiska, tiskanje i širenje knjiga, novina, časopisa, te druge djelatnosti povezane s njezinim djelovanjem.
U ustanovama iz članka 11. stavaka 1. i 2., članka 20. stavka 1., članka 22. stavka 1. ovog Ugovora, kao i u Oružanim snagama i u Ministarstvu unutarnjih poslova, te drugim javnim i državnim ustanovama i tijelima poštivat će se pravo vjernika na izbor prehrane u skladu s vjerski potrebama.
Židovi u Republici Hrvatskoj imaju pravo na vjerski ukop umrlih vjernika.
Članak 9.
Brak koji se u vjerskom obliku sklopi pred ovlaštenim službenikom (rabinom) imat će, od trenutka sklapanja, učinke građanskog braka, prema odredbama zakonodavstva Republike Hrvatske, ako ugovorne stranke nemaju građanske zapreke i ako su ispunjeni uvjeti propisani odredbama zakonodavstva Republike Hrvatske.
Članak 10.
Koordinacija židovskih općina u Republici Hrvatskoj i židovske općine mogu slobodno osnivati ustanove koje će osiguravati karitativno djelovanje i društvenu skrb, u skladu sa zakonom.
Članak 11.
Židovski vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama izvodi se za djecu čiji roditelj, odnosno skrbnik o tome dade pisanu izjavu ravnatelju predškolske ustanove.
Židovski vjeronauk u javnim osnovnim i srednjim školama izborni je predmet i obavezan za one učenike koji ga izaberu, te se izvodi pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obaveznih predmeta.
O izboru židovskog vjeronauka kao izbornog predmeta daje se pisana izjava ravnatelju škole. Za učenike mlađe od petnaest godina pisanu izjavu daje roditelj, odnosno skrbnik, a za učenike od petnaest godina i starije izjavu daju zajednički roditelj, odnosno skrbnik i učenik.
Židovski vjeronauk, kao izborni predmet učenik može zamijeniti drugim izbornim predmetom ili aktivnošću u školi, u skladu sa zakonom.
Za formiranje odgojno-obrazovne skupine za izvođenje nastave židovskog vjeronauka u školi mora biti najmanje sedam (7) učenika.
Ako se nastava židovskog vjeronauka održava izvan škole podliježe istim pedagoškim obavezama kao i nastava koja se odvija u školi u pogledu planiranja i programiranja, vođenja pedagoške dokumentacije, vrednovanja postignuća vjeroučenika i nadzora kvalitete nastave.
Godišnji plan i program predaje se na početku školske godine ravnatelju škole, a dokumentacija o ostvarivanju tog programa i postignućima vjeroučenika predaje se tijekom i na kraju odgojno-obrazovnog razdoblja.
Škole će obavijestiti Koordinaciju židovskih općina u Republici Hrvatskoj o broju prijavljenih kandidata za učenje židovskog vjeronauka pripadnika židovskih općina.
Članak 12.
Židovski vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama izvodi se u okviru cjelokupnog odgoja prema programu židovskog vjerskog odgoja predškolske djece.
U javnim osnovnim i srednjim školama nastava židovskog vjeronauka izvodi se u okviru nastavnog plana i programa s dva (2) školska sata tjedno.
Nastavne planove i programe židovskog vjeronauka za vjernike židovskih općina u javnim osnovnim i srednjim školama, te program židovskog vjerskog odgoja u javnim predškolskim ustanovama izrađuje i odobrava Koordinacija židovskih općina u Republici Hrvatskoj, a donosi ih odnosno na njih daje suglasnost ministar nadležan za predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje, u skladu sa Zakonom.
Vjeronaučni udžbenici su školski udžbenici koji su u svemu izjednačeni sa školskim udžbenicima za obavezni predmet, u skladu s posebnim propisom, s time da moraju imati odobrenje Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj, što mora biti navedeno u impresumu udžbenika.
Članak 13.
Židovski vjeronauk, odnosno vjerski odgoj za pripadnike židovskih općina izvode osobe kojima je Koordinacija židovskih općina u Republici Hrvatskoj izdala ispravu o mandatu i koje ispunjavaju potrebne uvjete u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: vjeroučitelji).
Mandat za izvođenje židovskog vjeronauka, odnosno vjerskog odgoja, može se zbog nedostataka s obzirom na ispravnost poučavanja i s obzirom na osobno ćudoređe, dekretom opozvati.
Članak 14.
Nastavu židovskog vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama mogu izvoditi vjeroučitelji s visokom stručnom spremom (VII.), stečenom prema ranije važećim propisima, odnosno vjeroučitelj koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, odnosno specijalistički diplomski stručni studij, a koji osim teoloških sadržaja obuhvaća i pedagoško-psihološku i didaktičko-metodičku osposobljenost vjeroučitelja.
U svim razredima osnovne škole nastavu židovskog vjeronauka mogu izvoditi i vjeroučitelji s višom stručnom spremom (VI.), stečenom prema ranije važećim propisima, odnosno vjeroučitelj koji je završio preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij, a koji osim teoloških sadržaja obuhvaća i pedagoško-psihološku i didaktičko-metodičku osposobljenost vjeroučitelja.
Vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama mogu izvoditi odgojitelji predškolske djece, pod uvjetom da uz stručnu spremu utvrđenu propisima Republike Hrvatske za rad u predškolskoj ustanovi imaju i odgovarajuću teološku i pedagoško-psihološku spremu u vjerskom odgoju.
Kad se za izvođenje nastave židovskog vjeronauka u javnoj osnovnoj ili srednjoj školi odnosno vjerskog odgoja u javnoj predškolskoj ustanovi ne može osigurati odgovarajuća osoba u smislu stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, nastavu vjeronauka, odnosno vjerski odgoj iznimno može izvoditi i druga osoba, ako ima ispravu o mandatu.
Vjeroučitelji su članovi odgojiteljskog vijeća u javnim predškolskim ustanovama, te učiteljskog odnosno nastavničkog vijeća u javnim osnovnim i srednjim školama, u skladu sa zakonom.
Članak. 15.
Koordinacija židovskih općina u Republici Hrvatskoj dostavlja ministarstvu nadležnom za predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje popis učilišta na kojima se stječu stručni nazivi, te izvješćuje o svim promjenama u svezi s tim.
Koordinacija židovskih općina u Republici Hrvatskoj u suradnji s ministarstvom nadležnim za predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje brinu se o trajnom stručnom usavršavanju vjeroučitelja, o kvaliteti nastave vjeronauka, o pripravničkom stažu i stručnim ispitima vjeroučitelja te o njihovom napredovanju u zvanje vjeroučitelja mentora i vjeroučitelja savjetnika.
Nadležno tijelo Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj odredit će stručnu osobu za razmjenu informacija o židovskom vjeronauku između Koordinacije i ministarstva nadležnog za predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje.
Članak 16.
Židovske škole s pravom javnosti imat će pravo na primanje novčane potpore, kako je predviđeno zakonodavstvom Republike Hrvatske.
Članak 17.
Kulturna i umjetnička baština Židova u Republici Hrvatskoj, te brojni dokumenti pohranjeni u arhivima i knjižnicama židovskih općina u Republici Hrvatskoj sačinjavaju dragocjeni dio cjelokupne hrvatske kulturne baštine.
Židovske općine žele nastaviti doprinositi društvenoj zajednici i svojom kulturnom baštinom, omogućujući svima koje zanima da to bogatstvo upoznaju, da se njime koriste i da ga proučavaju.
Ugovorne strane će surađivati u popisu i zaštiti baštine iz stavka 1. ovoga članka i skrbiti da ona bude dostupna građanima sukladno propisima o zaštiti i očuvanju kulturne baštine Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska se obavezuje da će matične knjige i arhivsko gradivo, koje je sada u vlasništvu Republike Hrvatske, a oduzeto je za vrijeme Nezavisne države Hrvatske i jugoslavenske komunističke vladavine, dati u vlasništvo, ali ne i u posjed onim židovskim općinama koje su tu dokumentaciju imale u vlasništvu ili posjedu, u periodu do početka Drugoga svjetskog rata. Matične knjige i arhivsko gradivo ostaju u posjedu u ustanovama kulture radi stručne obrade, zaštite i korištenja.
Članak 18.
Dušobrižništvo židovskih vjernika, u bolničkim zdravstvenim ustanovama i ustanovama za socijalnu skrb, u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima, te pripadnika Oružanih snaga i Ministarstva unutarnjih poslova, kao i drugih osoba stalno zaposlenih u Oružanim snagama i Ministarstvu unutarnjih poslova i članova njihovih obitelji, obavlja dušobrižnik.
Židovske će općine, u slučaju potrebe za dušobrižništvom, pismenim putem odrediti osobu za obavljanje dušobrižničkog rada iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 19.
Osobe zadužene za odnose s Koordinacijom židovskih općina u Republici Hrvatskoj u Ministarstvu obrane i Ministarstvu unutarnjih poslova će, u koordinaciji s dušobrižnikom, osigurati prostor i vrijeme za dušobrižničku skrb za vjernike Židove.
Na traženje Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj sklopit će se protokol o dušobrižničkoj skrbi s Ministarstvom obrane, odnosno Ministarstvom unutarnjih poslova.
Članak 20.
Kaznionice, zatvori i odgojni zavodi osigurat će prostorije prikladne za obavljanje dušobrižništva.
Dušobrižnik će dušobrižništvo obavljati u skladu s rasporedom dnevnih aktivnosti kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda uz prethodni dogovor s upravom o vremenu i načinu sudjelovanja zatvorenika i odgajanika.
Osobni duhovni razgovor s osobama na izvršavanju kazne zatvora ili odgojne mjere dušobrižnik obavlja bez nadzora u posebno uređenoj prostoriji, a iznimno u opravdanim slučajevima, može se dopustiti duhovni razgovor u zatvorskoj ćeliji.
Osobni duhovni razgovor s pritvorenicima odvija se po odobrenju nadležnog suda, sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku.
Članak 21.
Vjerski obred i dušobrižnički posjet zatvorenicima i odgajanicima ostvaruje se najmanje jednom tjedno, u skladu s ovim Ugovorom i Pravilnikom o kućnom redu kaznionice, zatvora i odgojnog zavoda.
Istražni sudac ili predsjednik sudskog vijeća može zatvoreniku ili odgajaniku privremeno iz opravdanih razloga zabraniti sudjelovanje u vjerskim obredima ili ga isključiti iz sudjelovanja.
Upravitelj kaznionice, zatvora ili odgojnog zavoda može, ako je to potrebno radi održavanja sigurnosti i reda, privremeno isključiti zatvorenika i odgajanika iz sudjelovanja u vjerskom obredu, o čemu će izvijestiti dušobrižnika.
Osobni duhovni razgovor ne smije se zatvoreniku ili odgajaniku uskratiti na duže vrijeme od vremena trajanja razloga zbog kojih mu je zabranjeno pravo sudjelovanja u vjerskim obredima, odnosno zbog kojih je isključen iz sudjelovanja.
Članak 22.
Bolničke zdravstvene ustanove i ustanove za socijalnu skrb čiji je osnivač Republika Hrvatska, osigurat će prostoriju prikladnu za obavljanje dušobrižništva u okviru raspoloživog prostora.
Dušobrižnička pomoć i održavanje vjerskih obreda ostvaruje se u skladu s Pravilnikom o kućnom redu ustanove.
Pritužbe na rad dušobrižnika, ravnatelj ustanove iz stavka 1. ovoga članka riješit će s predsjednikom židovske općine.
Bolničko osoblje dužno je nadležnom dušobrižniku žurno priopćiti zahtjev bolesnika za duhovnu pomoć.
Dušobrižnik može posjećivati bolesnika u svako doba, a poštujući Pravilnik o kućnom redu ustanove.
Članak 23.
Za Židove u Republici Hrvatskoj biblijski dan odmora u tjednu je šabat, u skladu s kojim se vjerniku pripadniku ove zajednice priznaje pravo na izostanak s posla, sa studija, iz škole, te oslobađanje radnih obaveza u vojsci, policiji i kazneno odgojnim ustanovama, i to od zalaska sunca u petak do zalaska sunca u subotu.
Na zahtjev, koji podnosi vjernik, određuje mu se individualni raspored. Vjernik zaposlenik radne sate nadoknađuje radnim danom, nedjeljom ili blagdanom bez prava na posebnu naknadu.
Ovaj članak neće se primjenjivati u slučaju potrebe hitnih službi, prirodnih nepogoda, te ratnih i humanitarnih kriza.
Članak 24.
Da bi židovske općine mogle na doličan način nastaviti svoje djelovanje na promicanju općega dobra, Republika Hrvatska će mjesečno svakoj židovskoj općini dati iz državnog proračuna iznos koji odgovara jednoj bruto osnovici za izračun plaća javnih i državnih službenika i namještenika.
Sredstva utvrđena prema odredbi ovoga članka daju se za namjene označene u odredbi članka 17. stavka 2. Zakona.
U novčani iznos, o kojem se govori u stavku 1. ovoga članka, uključeni su troškovi za uzdržavanje službenika Vjerske zajednice, pastoralno djelovanje i dušobrižničku skrb, troškovi izgradnje i uzdržavanja vjerskih objekata, koji nisu u popisu kulturnih dobara, te doprinos za karitativnu djelatnost.
Iznos iz stavka 1. ovoga članka dostavljat će se na račun Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj.
Odredbe ovoga članka počet će se primjenjivati u proračunskoj godini u kojoj je sklopljen ovaj Ugovor.
Članak 25.
Mješovito povjerenstvo sastavljeno od jednakog broja predstavnika obiju strana pripremat će prijedloge za provođenje, kako odredaba ovoga Ugovora, tako i odredaba Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i to:
a) za rješavanje pravnih pitanja
b) za rješavanje pitanja odgoja i obrazovanja
c) za očuvanje kulturne i umjetničke baštine židovskih općina i Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj
d) za rješavanje gospodarskih pitanja
Povjerenstvo iz ovoga članka će jedanput godišnje izvještavati nadležna tijela o provođenju ovoga Ugovora.
Članak 26.
Ugovorne strane u međusobnom će dogovoru, tražeći pravedno rješenje, rješavati dvojbe ili teškoće koje bi mogle nastati glede tumačenja ili primjene odredbi ovoga Ugovora.
Članak 27.
Ovaj Ugovor sklapa se na neodređeno vrijeme.
U slučaju da jedna od ugovornih strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, započet će pregovore o njegovoj promjeni sukladno novim okolnostima.
Ugovor je potpisan u četiri jednako vjerodostojna primjerka.
Članak 28.
Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisa.
Zagreb, 6. studenoga 2010.
|
dr. Ognjen Kraus, v. r. predsjednik Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj |
Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r. predsjednica Vlade Republike Hrvatske |
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_01_4_54.html