MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
Na temelju članka 14. stavka 7. Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata (»Narodne novine«, broj 19/14), ministar gospodarstva donosi
Pročišćeni tekst
Članak 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuju se načini i postupci izračuna prosječnog neto uvoza, prosječne dnevne potrošnje, količina zaliha koje se čuvaju te sadržaj, oblik i vođenje registra i statističkih sažetaka o obveznim zalihama nafte i naftnih derivata, kao i rokovi i način dostave podataka Europskoj komisiji.
Članak 1.a (NN 116/19)
Ovim se Pravilnikom u zakonodavstvo Republike Hrvatske preuzima Provedbena direktiva Komisije (EU) 2018/1581 оd 19. listopada 2018. o izmjeni Direktive Vijeća 2009/119/EZ u pogledu metoda izračunavanja obveza držanja zaliha (SL L 263, 22. 10. 2018.).
Članak 2. (NN 116/19)
Prosječni dnevni neto uvoz naftnih derivata izračunava se kao ekvivalent sirove nafte prema sljedećim metodama:
1. Zbroj neto uvoza sirove nafte, prirodnih plinova u tekućem stanju, rafinerijskih sirovina i drugih ugljikovodika, kako je utvrđeno u poglavlju 3.4. Priloga A Uredbi (EZ) br. 1099/2008, izračunava se i prilagođava tako da se uzmu u obzir sve promjene zaliha. Kako bi se u obzir uzela proizvodnja primarnog benzina, od dobivenog se iznosa oduzima jedan od sljedećih iznosa:
– 4 %;
– prosječna proizvodnja primarnog benzina;
– neto stvarna potrošnja primarnog benzina.
2. Zbroj neto uvoza svih drugih naftnih derivata, kako je utvrđeno u poglavlju 3.4. Priloga A Uredbi (EZ) br. 1099/2008, osim primarnog benzina, izračunava se i prilagođava tako da se uzmu u obzir sve promjene zaliha te se množi s faktorom 1,065.
Ekvivalent sirove nafte je zbroj iznosa dobivenih u 1. i 2. koraku.
Međunarodni pomorski spremnici ne uključuju se u izračun.
Članak 3. (NN 116/19)
Prosječna dnevna domaća potrošnja izračunava se na temelju ekvivalenta sirove nafte u domaćoj potrošnji tijekom prethodne kalendarske godine koji je zbroj ukupnih zabilježenih bruto domaćih isporuka, sukladno Odjeljku 3.2.2.11. Priloga C. Uredbe (EZ-a) br. 1099/2008, i to sljedećih derivata: motorni benzin, benzin za zrakoplove, gorivo za mlazne motore benzinskog tipa, gorivo za mlazne motore kerozinskog tipa, ostali kerozini, plinsko ulje (gorivo za grijanje i pogonska goriva) i loživo ulje (s velikim sadržajem sumpora i s malim sadržajem sumpora) sukladno poglavlju 3.4. Priloga A. Uredbe (EZ-a) br. 1099/2008 prema formuli:
PDDP = ((MB + ZB + BMG + KMG + K + (DG + PU) + LU) x 1,2) / broj dana u godini
gdje je:
PDDP – prosječna dnevna domaća potrošnja u tonama ekvivalenta sirove nafte,
MB – zbroj zabilježenih bruto domaćih isporuka motornih benzina, u tonama,
ZB – zbroj zabilježenih bruto domaćih isporuka benzina za zrakoplove, u tonama,
BMG – zbroj zabilježenih bruto domaćih isporuka mlaznog goriva benzinskog tipa, u tonama,
KMG – zbroj zabilježenih bruto domaćih isporuka mlaznog goriva kerozinskog tipa, u tonama,
K – zbroj zabilježenih bruto domaćih isporuka ostalih kerozina, u tonama,
DG – zbroj zabilježenih bruto domaćih isporuka dizelskog goriva za pogon, u tonama,
PU – zbroj zabilježenih bruto domaćih isporuka plinskog ulja za grijanje, u tonama,
LU – zbroj zabilježenih bruto domaćih isporuka loživog ulja, u tonama.
Članak 4. (NN 116/19)
(1) Republika Hrvatska može se obvezati na čuvanje posebnih zaliha naftnih derivata, iskazanih u broju dana potrošnje sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
(2) Posebne zalihe mogu se sastojati samo od jedne ili više sljedećih kategorija derivata, prema odredbama poglavlja 3.4. Priloga A. Uredbe (EZ-a) br. 1099/2008 i to: ukapljeni naftni plin, motorni benzin, benzin za zrakoplove, gorivo za mlazne motore benzinskog tipa, gorivo za mlazne motore kerozinskog tipa, ostali kerozini, plinsko ulje (gorivo za grijanje i pogonska goriva), loživo ulje (s velikim sadržajem sumpora i s malim sadržajem sumpora).
(3) Zajednička zastupljenost derivata iz stavka 2. ovoga članka, izražena u ekvivalentu sirove nafte, mora biti najmanje 75% ukupne domaće potrošnje iz prethodne godine.
(4) Naftne derivate koji čine posebne zalihe definira Agencija za ugljikovodike (u daljnjem tekstu: AZU) sukladno važećim propisima i tržišnim uvjetima.
(5) Naftni derivati iz stavka 4. ovoga članka moraju odgovarati zadanom broju dana prosječne dnevne potrošnje mjerene na temelju njihovog ekvivalenta u sirovoj nafti tijekom referentne godine.
(6) Ekvivalent posebnih zaliha u sirovoj nafti izračunava se tako da se ukupna količina naftnih derivata određenih kao posebne zalihe sukladno stavku 4. ovoga članka pomnoži s faktorom 1,2.
(7) Ukoliko se AZU odluči na čuvanje posebnih zaliha, ministarstvo nadležno za energetiku dostavit će Europskoj komisiji obavijest u kojoj navodi razinu zaliha za koje je preuzela obvezu čuvanja te trajanje takve obveze koje iznosi najmanje jednu godinu.
(8) Razina posebnih zaliha primjenjuje se jednako na sve vrste naftnih derivata koji su definirani kao posebne zalihe sukladno stavku 4. ovoga članka.
(9) Obavijest iz stavka 7. ovoga članka objavit će se u Službenom listu Europske unije.
(10) Ukoliko se AZU ne odluči na čuvanje posebnih zaliha u iznosu od najmanje 30 dana potrošnje iz prethodne kalendarske godine, HANDA će sastaviti godišnji izvještaj i dostaviti ministarstvu nadležnom za energetiku, a u kojem će se analizirati mjere koje se poduzimaju kako bi se osigurala i potvrdila raspoloživost i fizička dostupnost obveznih zaliha te izvijestiti o aktivnostima koje omogućavaju kontrolu nad korištenjem tih zaliha u slučaju poremećaja u opskrbi naftom.
(11) Godišnji izvještaj iz stavka 10. ovoga članka ministarstvo nadležno za energetiku će dostaviti Europskoj komisiji do kraja prvog mjeseca kalendarske godine na koju se odnosi.
Članak 5. (NN 116/19)
(1) Količina obveznih zaliha izračunava se, ovisno o strukturi obveznih zaliha, prema formuli:
OZn = (ZN x 0,96 + (ZD – ZPB) x 1,065) x 0,9
gdje je:
OZn – količina obveznih zaliha u tonama ekvivalenta sirove nafte,
ZN – zbroj zaliha sirove nafte, kondenzata prirodnog plina, rafinerijskih sirovina i ostalih ugljikovodika iz Poglavlja 3.4. Priloga A. Uredbe (EZ-a) br. 1099/2008, u tonama,
ZD – zbroj zaliha svih ostalih naftnih derivata iz Poglavlja 3.4. Priloga A. Uredbe (EZ-a) br. 1099/2008: rafinerijski plin, etan, ukapljeni naftni plin, primarni benzin, motorni benzin, benzin za zrakoplove, gorivo za mlazne motore benzinskog tipa, gorivo za mlazne motore kerozinskog tipa, ostali kerozini, plinsko ulje (gorivo za grijanje i pogonska goriva), loživo ulje (s velikim sadržajem sumpora i s malim sadržajem sumpora), specijalni benzini (white spirit), ulja za podmazivanje, bitumen, parafinski voskovi te naftni koks, u tonama,
ZPB – zbroj zaliha primarnog benzina, u tonama,
ili
OZd = (ZN x 0,96 + (ZMB + ZZB + ZBMG + ZKMG + ZK + (ZDG + ZPU) + ZLU) x 1,2) x 0,9
gdje je:
OZd – količina obveznih zaliha u tonama ekvivalenta sirove nafte,
ZN – zbroj zaliha sirove nafte, kondenzata prirodnog plina, rafinerijskih sirovina i ostalih ugljikovodika iz Poglavlja 3.4. Priloga A. Uredbe (EZ-a) br. 1099/2008, u tonama,
ZMB – zbroj zaliha motornih benzina, u tonama,
ZZB – zbroj zaliha benzina za zrakoplove, u tonama,
ZBMG – zbroj zaliha mlaznog goriva benzinskog tipa, u tonama,
ZKMG – zbroj zaliha mlaznog goriva kerozinskog tipa, u tonama,
ZK – zbroj zaliha ostalih kerozina, u tonama,
ZDG – zbroj zaliha dizelskog goriva za pogon, u tonama,
ZPU – zbroj zaliha plinskog ulja za grijanje, u tonama,
ZLU – zbroj zaliha loživog ulja, u tonama.
(2) AZU može izabrati koju od formula iz stavka 1. ovoga članka će koristiti za izračun količina obveznih zaliha, ali u tom slučaju se izabrana formula mora koristiti tijekom čitave kalendarske godine.
(3) Izračunavanje obveznih zaliha može uključivati količine koje se drže u rafinerijskim spremnicima, u skladišnim terminalima, u spremnicima naftovoda, u baržama, u obalnim tankerima, u tankerima u luci, u bunkerima brodova za unutarnju plovidbu, na dnu spremnika, kao operativne zalihe, kod velikih potrošača, u skladu s važećim propisima. Ipak, te se količine, osim onih koje se drže u rafinerijskim spremnicima, u spremnicima naftovoda ili u skladišnim terminalima, ne mogu uključiti u izračunavanje razina posebnih zaliha, ako se takve zalihe izračunavaju odvojeno od obveznih zaliha.
(4) U izračunavanje obveznih zaliha se ne može uključiti sirova nafta koja još nije proizvedena, količine koje se drže: u cjevovodima, u vagonskim cisternama, u bunkerima brodova za odobalnu plovidbu, na benzinskim crpkama ili prodavaonicama, kod ostalih potrošača, na tankerima koji se nalaze na moru, kao vojne zalihe.
(5) Kod izračunavanja obveznih zaliha količina zaliha se umanjuje za 10% zbog nepumpabilnog dijela zaliha, ali smanjenje od 10% se ne primjenjuje kada se izračunava razina posebnih zaliha, ako se takve zalihe promatraju odvojeno od obveznih zaliha.
Članak 6. (NN 116/19)
(1) AZU vodi registar svih obveznih zaliha koje čuva za svoje potrebe i koje ne čine posebne zalihe.
(2) Registar iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sve podatke potrebne za određivanje točne lokacije skladišta, rafinerije ili objekta za čuvanje zaliha, kao i njihove količine i strukturu, s upućivanjem na kategorije određeno sukladno Poglavlju 3.4. Priloga A. Uredbe (EZ-a) br. 1099/2008.
(3) Ministarstvo nadležno za energetiku dužno je dostaviti Europskoj komisiji do 25. veljače svake godine sažetak kopije registra zaliha iz stavka 1. ovoga članka iz kojeg je vidljiva količina i vrsta obveznih zaliha koje su uvrštene u registar na posljednji dan prethodne kalendarske godine.
(4) Ministarstvo nadležno za energetiku dužno je dostaviti Europskoj komisiji cjelovitu kopiju registra u roku od 15 dana od zahtjeva Europske komisije. U kopiji registra se mogu izostaviti osjetljivi podaci vezani uz lokaciju zaliha.
(5) Zahtjev iz stavka 4. ovoga članka može se postaviti najkasnije pet godina nakon datuma na koji se odnose zatraženi podaci i ne smije se odnositi na podatke vezane uz razdoblje prije 1. siječnja 2013.
Članak 7. (NN 116/19)
(1) AZU vodi registar svih posebnih zaliha koje čuva na teritoriju Republike Hrvatske.
(2) Registar iz stavka 1. ovoga članka sadrži posebice sve podatke potrebne za određivanje točne lokacije posebnih zaliha.
(3) Ministarstvo nadležno za energetiku dužno je poslati Europskoj komisiji kopiju registra u roku od 15 dana od zahtjeva Europske komisije. U kopiji registra se mogu izostaviti osjetljivi podaci vezani uz lokaciju zaliha.
(4) Zahtjev iz stavka 3. ovoga članka može se postaviti najkasnije pet godina nakon datuma na koji se odnose zatraženi podaci.
Članak 8.
(1) Ministarstvo nadležno za energetiku dužno je svaki mjesec sastaviti i dostaviti Europskoj komisiji konačni statistički sažetak o razini obveznih zaliha koje stvarno čuva na zadnji dan kalendarskog mjeseca, a koje su izračunate ili na temelju broja dana neto uvoza nafte, ili na temelju broja dana domaće potrošnje nafte.
(2) Statistički sažetak iz stavka 1. ovoga članka mora pružiti precizne i detaljne podatke o tome zašto se izračunavanje temelji na broju dana uvoza ili na broju dana potrošnje i mora navesti koji je način izračunavanja korišten.
(3) Ako se neke od zaliha koje su uključene u izračunavanje razine zaliha čuvaju izvan nacionalnog teritorija, svaki sažetak daje detaljne podatke o zalihama koje čuvaju različite predmetne države članice i Središnja tijela za zalihe na posljednji dan razdoblja na koje se odnose.
(4) Za bilo koje zalihe koje Republika Hrvatska čuva na svom teritoriju za račun drugih država članica ili Središnjih tijela za zalihe ministarstvo nadležno za energetiku je dužno sastaviti i dostaviti Europskoj komisiji statistički sažetak iz kojeg se vide zalihe koje postoje na posljednji dan svakog kalendarskog mjeseca, razvrstane po kategorijama derivata.
(5) Statistički sažetak iz stavka 1. ovoga članka mora se dostaviti Europskoj komisiji u roku od 55 dana od završetka mjeseca na koji se odnosi, odnosno na zahtjev Europske komisije mora se dostaviti u roku od dva mjeseca od njihovog zahtjeva.
(6) Zahtjev iz stavka 5. ovoga članka može se uputiti najkasnije pet godina nakon datuma na koji se odnose zatraženi podaci.
Članak 9.
(1) Ministarstvo nadležno za energetiku je dužno dostaviti Europskoj komisiji statističke sažetke o posebnim zalihama koje postoje na posljednji dan svakog kalendarskog mjeseca, navodeći količine i broj dana prosječne potrošnje u referentnoj godini koju te zalihe predstavljaju. Ako se neke od tih posebnih zaliha čuvaju izvan teritorija Republike Hrvatske, dostavit će se detaljni podaci o zalihama koje se čuvaju na teritoriju ili uz pomoć raznih država članica i predmetnih Središnjih tijela za zalihe.
(2) Ministarstvo nadležno za energetiku je dužno dostaviti Europskoj komisiji statistički sažetak o posebnim zalihama koje se nalaze na njezinom teritoriju, a čiji je vlasnik druga država članica ili Središnje tijelo za zalihe i koje postoje na posljednji dan svakog kalendarskog mjeseca, po kategorijama derivata i po vlasnicima tih zaliha.
(3) Statistički sažeci iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostavljaju se tijekom kalendarskog mjeseca nakon mjeseca na koji se sažeci odnose.
(4) Kopije statističkih sažetaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju se dostaviti Europskoj komisiji na njihov zahtjev, u što kraćem roku.
(5) Zahtjev iz stavka 4. ovoga članka može se uputiti najkasnije pet godina nakon datuma na koji se predmetni podaci odnose.
Članak 10.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 310-05/15-01/21
Urbroj: 526-04-01-01-01/1-15-06
Zagreb, 28. travnja 2016.
Članak 8.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/19-01/41
Urbroj: 517-06-2-1-19-5
Zagreb, 22. studenoga 2019.