NN 7/2020 (17.1.2020.)

 

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Na temelju članka 17. stavka 1. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 82/13, 148/13 i 115/18) ministrica poljoprivrede donosi

 

NAREDBU O MJERAMA ZAŠTITE ZDRAVLJA ŽIVOTINJA OD ZARAZNIH I NAMETNIČKIH BOLESTI I NJIHOVOM FINANCIRANJU U 2020. GODINI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovom Naredbom se određuje provedba programa nadziranja, iskorjenjivanja ili kontrole, odnosno mjera otkrivanja, nadziranja, sprečavanja pojave i širenja, kontrole, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti životinja i zoonoza u 2020. godini, za sljedeće bolesti:

1.1. Bolesti više vrsta životinja:

Bedrenica

Bjesnoća (domaće i divlje životinje)

Bolest plavog jezika

Slinavka i šap

1.2. Bolesti goveda:

Bruceloza goveda

Bolest kvrgave kože

Enzootska leukoza goveda

Goveđa spongiformna encefalopatija

Tuberkuloza

1.3. Bolesti ovaca i koza:

Bruceloza ovaca i koza

Grebež ovaca (scrapie)

Kuga malih preživača

1.4. Bolesti kopitara:

Groznica zapadnog Nila

Infekciozna anemija kopitara

Leptospiroza

1.5. Bolesti svinja:

Afrička svinjska kuga (domaće i divlje životinje)

Bolest Aujeszkoga

Klasična svinjska kuga (domaće i divlje životinje)

1.6. Bolesti ptica (uključujući i perad):

Influenca ptica (domaće i divlje životinje)

Klamidioza ptica

Newcastleska bolest

Salmoneloze

1.7. Bolesti pčela:

Američka gnjiloća pčelinjeg legla

Etinioza

Tropileloza

Varooza

1.8. Bolesti riba i školjkaša:

Koi-herpes viroza

Virusna hemoragijska septikemija

Zarazna hematopoetska nekroza

Bonamioza

Marteilioza

1.9. Nametničke bolesti životinja:

Cisticerkoza (domaće i divlje životinje)

Ehinokokoza (domaće i divlje životinje)

Fascioloidoza (divlje životinje)

Trihineloza (domaće i divlje životinje)

1.10. Bolesti koje se isključuju kod pobačaja prema vrstama životinja:

a) Goveda:

Bruceloza

Leptospiroza

Q-groznica

b) Ovce i koze:

Bruceloza (B. melitensis)

Q-groznica

c) Kopitari:

Virusni arteritis konja

Kontagiozni metritis kobila

Leptospiroza (kobile i magarice)

Rinopneumonitis

Salmonelozni pobačaj uzrokovan S. abortus equi

d) Svinje:

Afrička svinjska kuga

Bolest Aujeszkoga

Bruceloza

Klasična svinjska kuga.

(2) Zoonoze koje se prenose hranom čije se praćenje provodi na liniji klanja:

Kampilobakterioza

Salmoneloza goveda

Salmoneloza svinja.

(3) Osim navedenih bolesti, ostale bolesti koje su navedene na popisu Priloga I Pravilnika o načinu praćenja, prijavi i izvješćivanju o pojavi bolesti životinja, podliježu obaveznoj prijavi sumnje ili potvrđenog slučaja i isključivanja.

(4) Provedba mjera određenih ovom Naredbom, ne dovodi u pitanje provođenje drugih mjera u odnosu na zdravlje životinja određenih posebnim propisima u svrhu stavljanja u promet živih životinja, sjemena, jajnih stanica i zametaka te proizvoda životinjskog podrijetla.

II. BOLESTI VIŠE VRSTA ŽIVOTINJA

Bedrenica

Članak 2.

(1) Goveda, ovce, koze i konji u bedreničnim distriktima iz stavka 4. ovoga članka moraju biti cijepljeni protiv bedrenice jednom godišnje, sukladno uputi proizvođača cjepiva s time da između dva cijepljenja ne smije proteći više od 12 mjeseci.

(2) Životinje iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je odvoditi na ispašu i premještati tek nakon što je od cijepljenja proteklo vrijeme potrebno za stvaranje imuniteta sukladno uputi proizvođača cjepiva.

(3) Goveda, ovce, koze i konji koji se u bedrenične distrikte dopremaju iz područja koja nisu bedrenični distrikti, moraju se cijepiti u roku od 15 dana od dana dopremanja te se smiju odvoditi na ispašu nakon što je od cijepljenja proteklo vrijeme potrebno za stvaranje imuniteta.

(4) Bedrenični distrikti su područja sljedećih naselja:

a) na području Sisačko-moslavačke županije: naselje Bobovac (općina Sunja) i naselje Jasenovac (općina Jasenovac)

b) na području Splitsko-dalmatinske županije: naselje Ježević (općina Vrlika), naselje Glavice (općina Sinj), naselje Korita i naselje Otok (općina Otok)

c) na području Ličko-senjske županije: naselje Konjsko Brdo (općina Perušić), naselje Doljani (općina Donji Lapac) i naselje Jošan (općina Udbina)

d) na područje Šibensko-kninske županije: naselje Kadina glavica (općina Drniš)

e) na području Bjelovarsko-bilogorske županije: naselje Kajgana (općina Garešnica)

f) na području Zadarske županije: naselje Bilišane (općina Obrovac).

(5) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Bjesnoća

Članak 3.

(1) Svi psi moraju biti označeni u skladu s Pravilnikom o označavanju pasa (»Narodne novine« br. 72/10).

(2) Psi stariji od tri mjeseca moraju, jednom godišnje, biti cijepljeni protiv bjesnoće, s time da između dva cijepljenja ne smije proteći više od 365 dana.

(3) Pas koji tijekom godine navrši tri mjeseca mora biti cijepljen u narednih 14 dana, a pas koji nije ranije cijepljen u roku od 14 dana od dana njegove nabave.

(4) Preporuča se cijepljenje mačaka i pitomih vretica protiv bjesnoće.

(5) Za cijepljenje pasa, mačaka i pitomih vretica može se koristiti samo monovalentno cjepivo od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće.

(6) U slučaju kada veterinarski inspektor naredi cijepljenje i drugih vrsta životinja protiv bjesnoće, mora se koristiti samo monovalentno cjepivo od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće.

(7) U svrhu isključivanja sumnje na bjesnoću u divljih životinja ovlaštena veterinarska organizacija dužna je svaku lešinu divlje životinje nađenu uginulu, stradalu u prometu ili bolesnu, dostaviti na laboratorijsko pretraživanje.

(8) U slučaju kliničkih znakova na temelju kojih se može postaviti sumnja na bjesnoću divljih životinja, lovoovlaštenici su dužni putem nadležne ovlaštene veterinarske organizacije poslati lešine odstrijeljenih ili uginulih divljih životinja, prijemljivih na bjesnoću, na laboratorijsko pretraživanje.

(9) U svrhu kontrole imunosti oralnog cijepljenja lisica, lovoovlaštenici su dužni dostaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji određeni broj odstrijeljenih lisica ili čagljeva na laboratorijsko pretraživanje.

(10) Broj uzoraka iz stavka 9. ovoga članka dostavljat će se na laboratorijsko pretraživanje u skladu s Uputom o propisanom broju uzoraka (klasa: 322-02/19-01/03).

(11) Troškove provođenja mjera iz stavaka 1. – 5. ovoga članka snosi posjednik životinje.

(12) Troškovi provođenja mjera iz stavaka 6. – 9. ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Bolest plavog jezika

Članak 4.

(1) Radi otkrivanja bolesti plavog jezika u domaćih preživača, u svim slučajevima kada klinički znakovi upućuju na sumnju na bolest BPJ, obvezno je njezino isključivanje.

(2) Radi otkrivanja prisutnosti virusa uzročnika bolesti plavog jezika, određuje se provedba Programa nadziranja bolesti plavog jezika u 2020. godini (klasa: 322-01/19-01/395).

(3) Radi utvrđivanja proširenosti vektora, određuje se provedba Programa entomološkog istraživanja populacije vektora virusa bolesti plavog jezika, na području Republike Hrvatske u 2020. godini (klasa: 322-01/19-01/396).

(4) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Slinavka i šap

Članak 5.

(1) Radi ranog otkrivanja slinavke i šapa u domaćih i divljih papkara obvezno je isključivanje infekcije virusom slinavke i šapa u svim slučajevima kada klinički ili patoanatomski znakovi bolesti upućuju na sumnju na slinavku i šap.

(2) Dodatno, u svrhu održavanja statusa države slobodne od slinavke i šapa te održavanja kapaciteta laboratorija, pretražit će se 1 500 uzoraka krvi podrijetlom od domaćih papkara, dostavljenih u laboratorij u okviru provedbe određenih programa sukladno ovoj Naredbi.

(3) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

III. BOLESTI GOVEDA

Bruceloza

Članak 6.

(1) U stadima goveda koja nemaju status stada službeno slobodno od bruceloze goveda, potrebno je bez odlaganja, a najkasnije do 31. ožujka 2020. godine provesti potrebna pretraživanja, kada je primjenjivo te dodijeliti status sukladno odredbama Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, br. 5/16) te Programa nadziranja bruceloze goveda u 2020. godini (klasa: 322-01/19-01/397).

(2) U svim stadima goveda koja imaju status stada službeno slobodno od bruceloze goveda, sva goveda starija od 24 mjeseca moraju se pretražiti s ciljem održavanja statusa, na način i u roku određenom Programom nadziranja bruceloze goveda u Republici Hrvatskoj u 2020. godini.

(3) U stado službeno slobodno od bruceloze goveda mogu se uvoditi isključivo goveda iz stada jednakog zdravstvenog statusa.

(4) Goveda iz stada koje nema status u odnosu na brucelozu goveda ne mogu se premještati dok ne ostvare zdravstveni status, osim u okolnostima koje su navedene u Programu nadziranja bruceloze goveda u Republici Hrvatskoj u 2020. godini.

(5) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Bolest kvrgave kože

Članak 7.

(1) Obavezna je žurna prijava svih znakova bolesti goveda koje mogu ukazivati na bolest kvrgave kože veterinaru te isključivanje bolesti kvrgave kože pretraživanjem uzoraka uzetih od sumnjivog goveda.

(2) U svrhu nadziranja bolesti kvrgave kože u goveda određuje se provedba Programa nadziranja kvrgave kože u goveda na području Republike Hrvatske u 2020. godini (klasa: 322-01/19-01/398).

(3) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Enzootska leukoza goveda

Članak 8.

(1) Na svim gospodarstvima koja nemaju status stada službeno slobodnog od enzootske leukoze goveda, na području cijele Republike Hrvatske, potrebno je sva rasplodna goveda starija od 24 mjeseca, najkasnije do 31. ožujka 2020. godine, pretražiti u skladu s Dodatkom D Poglavljem II Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 5/16), kako bi ostvarila uvjete za dodjelu statusa.

(2) Na svim gospodarstvima koja imaju status stada službeno slobodnog od enzootske leukoze goveda na području sljedećih županija: Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske, Istarske, Primorsko-goranske i Grada Zagreba, mora se provesti pretraživanje s ciljem održavanja statusa u skladu s Dodatkom D Poglavljem II Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 5/16).

(3) Uzorci se uzimaju istovremeno s uzorcima krvi u sklopu Programa nadziranja bruceloze goveda iz članka 6., stavka 1. ove Naredbe.

(4) Goveda iz stada koje nema status u odnosu na enzootsku leukozu goveda ne mogu se premještati dok ne ostvare zdravstveni status, osim u okolnostima koje su navedene u Pravilniku o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje enzootske leukoze goveda (»Narodne novine« 30/12).

(5) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Goveđa spongiformna encefalopatija (GSE)

Članak 9.

(1) Na GSE moraju biti pretražena sva goveda:

a) koja pokazuju znakove poremećaja središnjeg živčanog sustava, bez obzira na starost

b) starija od 48 mjeseci:

i) koja pri ante mortem pregledu, pokazuju znakove bolesti na temelju kojih se može posumnjati da su zaražena ili pokazuju fiziološke ili funkcionalne poremećaje, uključujući poremećaje središnjeg živčanog sustava

ii) kada su zaklana iz nužde odnosno upućena na prisilno (hitno) klanje od strane veterinara nakon nesreće ili zbog ozbiljnih fizioloških ili funkcionalnih poremećaja, uključujući poremećaje središnjeg živčanog sustava

iii) kada su uginula ili usmrćena na gospodarstvu, osim goveda usmrćenih u okviru suzbijanja epidemije odnosno iskorjenjivanja bolesti

iv) kada su uginula ili usmrćena tijekom prijevoza ili u klaonici.

(2) Na GSE moraju biti pretražena sva goveda podrijetlom iz Rumunjske i Bugarske i trećih zemalja:

a) starija od 30 mjeseci pri redovnom klanju za ljudsku prehranu

b) starija od 30 mjeseci kada su zaklana u okviru programa iskorjenjivanja bolesti, a ne pokazuju kliničke znakove bolesti

c) starija od 24 mjeseca:

i) kada pri ante mortem pregledu pokazuju znakove bolesti na temelju kojih se može posumnjati da su zaražena ili pokazuju fiziološke ili funkcionalne poremećaje, uključujući poremećaje središnjeg živčanog sustava

ii) kada su zaklana iz nužde odnosno upućena na prisilno klanje od strane veterinara nakon nesreće ili zbog ozbiljnih fizioloških ili funkcionalnih poremećaja, uključujući poremećaje središnjeg živčanog sustava

iii) kada su uginula ili usmrćena na gospodarstvu, osim goveda usmrćenih u okviru suzbijanja epidemije odnosno iskorjenjivanja bolesti

iv) kada su uginula ili usmrćena tijekom prijevoza ili u klaonici.

(3) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna, osim u slučaju pretraživanja goveda prilikom redovnog klanja iz podstavka a), stavka 2. ovoga članka, u kojima subjekt u poslovanju s hranom (klaonica) snosi troškove uzorkovanja i provođenja laboratorijske pretrage.

Tuberkuloza

Članak 10.

(1) U svim stadima goveda koja nemaju status stada službeno slobodno od tuberkuloze goveda, na području cijele Republike Hrvatske, potrebno je bez odlaganja, a najkasnije do 31. ožujka 2020. godine provesti potrebno testiranje sukladno Dodatku A. Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, br. 5/16) te nakon što stado zadovolji uvjete, bez odlaganja dodijeliti status.

(2) Formiranje novog stada goveda dozvoljeno je isključivo od životinja koje potječu iz stada službeno slobodnih od tuberkuloze goveda. Sva nova stada goveda, pretražuju se sukladno Dodatku A. Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, br. 5/16) najranije 60, a najkasnije 90 dana nakon formiranja stada te im se nakon što zadovolje uvjete, bez odlaganja mora dodijeliti status.

(3) Na svim gospodarstvima sa statusom stada goveda službeno slobodnog od tuberkuloze na području sljedećih županija: Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske, Istarske, Primorsko-goranske i Grada Zagreba jednom godišnje moraju biti tuberkulinizirana sva goveda koja su u trenutku obavljanja pretrage u dobi od 6 i više tjedana, s ciljem održavanja statusa, na način propisan Dodatkom B. Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, br. 5/16).

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, goveda namijenjena isključivo tovu, izuzimaju se od tuberkulinskog testiranja.

(5) Za premještanje goveda između službeno slobodnih stada nije potrebno provoditi tuberkulinizaciju prije prometa, pod uvjetom da goveda tijekom prijevoza ne dolaze u kontakt s govedima nižeg zdravstvenog statusa. Goveda namijenjena za uzgoj i proizvodnju, porijeklom iz država članica Europske unije koje nisu države službeno slobodne od tuberkuloze goveda, potrebno je tuberkulinizirati po prispijeću u Republiku Hrvatsku ukoliko su prilikom otpreme iz države porijekla bili mlađi od 6 tjedana. Tuberkulinizaciju je potrebno provesti najkasnije u roku 14 dana nakon što goveda navrše 6 tjedana.

(6) U stado službeno slobodno od tuberkuloze goveda mogu se uvoditi isključivo goveda iz stada jednakog zdravstvenog statusa.

(7) Goveda iz stada koje nema status u odnosu na tuberkulozu goveda ne mogu se premještati dok stado ne ostvari zdravstveni status, osim u okolnostima koje su navedene u Programu kontrole i iskorjenjivanja tuberkuloze goveda u Republici Hrvatskoj u 2020. godini (klasa: 322-01/19-01/399).

(8) U slučaju nalaza patoanatomskih promjena na liniji klanja koje upućuju na tuberkulozu, veterinarski inspektor ili ovlašteni veterinar kontrolnog tijela moraju dostaviti promijenjene limfne čvorove i/ili promijenjene parenhimske organe (slezena, pluća, jetra) radi potvrde ili isključivanja tuberkuloze u službeni laboratorij.

(9) Ovlašteni veterinar kontrolnog tijela ili veterinarski inspektor mora voditi evidenciju o svakoj sumnji na tuberkulozu te o nalazu izvijestiti Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane i nadležnu veterinarsku inspekciju, a koja o istome mora izvijestiti veterinarsku inspekciju u mjestu podrijetla pozitivne životinje.

(10) U slučaju da se na gospodarstvu uz mliječna goveda drže i koze čije mlijeko se upotrebljava za prehranu ljudi, sve koze starije od 12 mjeseci moraju jednom godišnje biti podvrgnute tuberkulinskom testu. Druge životinje iz stada iz kojih se sirovo mlijeko stavlja u promet za ljudsku potrošnju, potrebno je nadzirati na tuberkulozu u skladu s posebnim propisima o higijeni hrane.

(11) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna, osim provedbe mjera iz stavka 5. ovoga članka, koje podmiruje posjednik.

IV. BOLESTI OVACA I KOZA

Bruceloza ovaca i koza (Brucella melitensis)

Članak 11.

(1) U stadima ovaca i/ili koza koja još nemaju status stado službeno slobodno od bruceloze goveda, potrebno je bez odlaganja, a najkasnije do 31. ožujka 2020. godine provesti potrebna testiranja kako bi stada ostvarila uvjete za status.

(2) U stadima ovaca i/ili koza koja su službeno slobodna od bruceloze ovaca i koza potrebno je provesti pretraživanje s ciljem održavanja statusa, na način i u roku određenim Programom kontrole i iskorjenjivanja bruceloze ovaca i koza u Republici Hrvatskoj u 2020. godini (klasa: 322-01/19-01/400).

(3) U stadima ovaca i/ili koza na području sljedećih općina: Plitvička jezera i Korenica u Ličko-senjskoj županiji, Cetingrad, Vojnić i Krnjak u Karlovačkoj županiji, Topusko i Dvor na Uni u Sisačko-moslavačkoj županiji, Sinj, Hrvace i Lovreć u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Civljane u Šibensko-kninskoj županiji i Metković u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, potrebno je uzorkovati i pretražiti sve ovce i koze u stadu, neovisno o veličini i statusu stada, najkasnije do 31. ožujka 2020. godine.

(4) Na područjima iz stavka 3. ovoga članka, sve ovce i koze koje se drže na ispaši izvan gospodarstva podrijetla moraju biti ponovno pretražene tijekom 2020. godine, po povratku s ispaše.

(5) Ovce i koze starije od 6 mjeseci koje se s gospodarstava koja su smještena na područjima iz stavka 3. ovoga članka stavljaju u promet na druga gospodarstva, moraju biti serološki pretražene na brucelozu ovaca i koza s negativnim rezultatom u razdoblju od 30 dana prije stavljanja u promet.

(6) Ovce i koze iz stada koje nema status u odnosu na brucelozu ovaca i koza ne mogu se premještati dok stado ne ostvari zdravstveni status, osim u okolnostima koje su navedene u Programu kontrole i iskorjenjivanja bruceloze ovaca i koza u Republici Hrvatskoj u 2020. godini.

(7) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Grebež ovaca

Članak 12.

(1) Na grebež ovaca moraju biti pretražene:

a) sve ovce i koze starije od 18 mjeseci koje su pokazivale kliničke znakove bolesti uključujući i poremećaje središnjeg živčanog sustava odnosno znakove bolesti uočene tijekom patoanatomske pretrage,

b) uginule ovce i koze starije od 18 mjeseci, sukladno Programu nadziranja ovaca i koza na grebež ovaca u Republici Hrvatskoj u 2020. godini (klasa: 322-01/19-01/401).

(2) Gospodarstvo s ovcama i kozama može ostvariti status gospodarstva sa zanemarivim/kontroliranim rizikom u odnosu na klasični grebež ovaca ukoliko je ispunilo uvjete u skladu s Programom o dodjeljivanju statusa gospodarstva u odnosu na klasični grebež ovaca u Republici Hrvatskoj u 2020. godini (klasa: 322-01/19-01/402).

(3) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna, a troškove nastale provedbom mjera iz stavka 2. ovoga članka podmiruje posjednik.

Kuga malih preživača

Članak 13.

(1) Radi ranog otkrivanja kuge malih preživača u ovaca i koza obvezno je isključivanje infekcije u svim slučajevima kada klinički znakovi bolesti upućuju na sumnju na kugu malih preživača.

(2) U svrhu održavanja statusa države slobodne od kuge malih preživača te održavanja kapaciteta laboratorija određuje se pretraživanje 1 500 uzoraka krvi podrijetlom od ovaca i koza pristiglih u laboratorij u okviru Programa kontrole i iskorjenjivanja bruceloze ovaca i koza u Republici Hrvatskoj u 2020. godini sukladno uputi Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.

(3) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

V. BOLESTI KOPITARA

Članak 14.

(1) U svrhu ranog otkrivanja te praćenja prevalencije određenih bolesti kopitara određuje se provedba Programa nadziranja, praćenja prevalencije i proširenosti infekciozne anemije kopitara, virusnog arteritisa konja, leptospiroze i groznice Zapadnog Nila u 2020. godini (klasa: 322-01/19-01/403).

(2) Troškovi provedbe mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Infekciozna anemija kopitara (IAK)

Članak 15.

(1) U slučaju nalaza kliničkih znakova i uginuća kopitara koji upućuju na IAK obavezno je isključivanje iste.

(2) Svi radni konji koji se koriste na šumskim radilištima, moraju biti negativni na IAK te u tu svrhu pretraženi na IAK na sljedeći način:

a) 30 dana prije početka rada

b) najviše 7 dana nakon povratka na gospodarstvo podrijetla.

(3) Troškovi provedbe mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Groznica zapadnog Nila

Članak 16.

(1) U slučaju nalaza kliničkih znakova i uginuća kopitara obavezno je isključivanje infekcije virusom groznice zapadnog Nila.

(2) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Leptospiroza

Članak 17.

(1) U slučaju nalaza kliničkih znakova ili pobačaja koji upućuju na leptospirozu obavezno je isključivanje iste.

(2) Troškovi provedbe mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

VI. BOLESTI SVINJA

Klasična svinjska kuga (KSK)

Članak 18.

(1) Radi ranog otkrivanja prisutnosti virusa KSK u domaćih svinja, određuje se provedba Programa nadziranja klasične svinjske kuge u domaćih svinja u 2020. godini (klasa: 322-01/19-01/404).

(2) Premještati se mogu samo svinje koje ne pokazuju kliničke znakove bolesti.

(3) Prilikom uzimanja krvi svinja u svrhu laboratorijske pretrage, ovlašteni veterinar mora osigurati mogućnost identifikacije svake pojedine svinje od koje je uzet uzorak.

(4) Radi ranog otkrivanja dokaza prisutnosti virusa KSK u divljih svinja, određuje se provedba Programa nadziranja klasične svinjske kuge u divljih svinja u 2019./2020. godini (klasa: 322-02/18-01/78) te Programa nadziranja klasične svinjske kuge u divljih svinja u 2020./2021. godini (klasa: 322-01/19-01/405).

(5) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. i 4. ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna

Afrička svinjska kuga (ASK)

Članak 19.

(1) Radi ranog otkrivanja ASK, određuje se provedba Programa nadziranja ASK u 2020. godini (klasa: 322-01/19-01/406).

(2) Radi ranog otkrivanja ASK svaki uzorak podrijetlom od uginule ili oboljele svinje koji je dostavljen na laboratorijsku pretragu u svrhu isključivanja KSK, službeni laboratorij mora pretražiti i na ASK.

(3) U skladu s Pravilnikom o obveznom označavanju i registraciji svinja (»Narodne novine«, br. 51/07, 50/08, 156/08, 148/09 i 12/11), a u svrhu osiguranja brze i potpune sljedivosti svinja u slučaju sumnje ili izbijanja ASK na području Republike Hrvatske svinje moraju biti označene čim prije, a najkasnije do 60. dana starosti ili prije premještanja, ovisno o tome koji uvjet nastupi prije. Posjednik je odgovoran da je svaka pojedina svinja označena u skladu s ovom odredbom te odredbama Pravilnika o obveznom označavanju i registraciji svinja.

(4) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. i 2. ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Bolest Aujeszkoga (BA)

Članak 20.

(1) Određuje se provedba mjera u svrhu ostvarivanja uvjeta za dodjelu i održavanje statusa stada službeno slobodnog od BA, sukladno Programu nadziranja i iskorjenjivanja bolesti Aujeszkoga u 2020. godini (klasa: 322-01/19-01/407).

(2) Radi ranog otkrivanja BA, pojava kliničkih znakova koji upućuju na sumnju na BA mora biti prijavljena veterinaru. U slučaju sumnje na BA ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke te ih dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage.

(3) U stado svinja slobodno i službeno slobodno od BA zabranjeno je uvođenje svinja podrijetlom iz gospodarstava s nepoznatim statusom u odnosu na BA.

(4) Za cijepljenje svinja može se koristiti samo cjepivo s uklonjenim glikoproteinom virusa BA AgI (gE).

(5) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna, osim ukoliko je programom iz stavka 1. ovoga članka, predviđeno da troškove provedbe mjera snosi posjednik životinja.

VII. BOLESTI PERADI I PTICA

Newcastleska bolest

Članak 21.

(1) Sva perad u ekstenzivnim uzgojima, te nojevi, golubovi i pernata divljač iz uzgoja, mora biti cijepljena protiv newcastleske bolesti dva puta godišnje cjepivom proizvedenim od soja La Sota, jednim od sljedećih postupaka primjene: pitkom vodom, okulonazalno ili raspršivanjem u skladu s uputom proizvođača cjepiva.

(2) Cijepljenje iz stavka 1. ovoga članka mora biti provedeno u razmaku od najmanje 4 mjeseca.

(3) Perad na registriranim farmama u intenzivnom uzgoju mora se održavati stalno imuna provedbom cijepljenja prema individualnom programu cijepljenja.

(4) U svrhu kontrole imunosti u uzgojima peradi, uzorci dostavljeni na pretragu u laboratorij u okviru Programa nadziranja influence ptica u peradi, pretražuju se na prisutnost protutijela na newcatslesku bolest.

(5) Radi ranog otkrivanja newcastleske bolesti, svaka pojava kliničkih znakova koja upućuje na sumnju na bolest mora biti prijavljena veterinaru te ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke i iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage.

(6) Troškove provođenja mjera iz stavaka 1. i 3. ovoga članka snosi posjednik životinje, a troškovi provođenja mjera iz stavka 4. i 5. ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Influenca ptica

Članak 22.

(1) Radi ranog otkrivanja dokaza prisutnosti virusa influence ptica u peradi određuje se provedba Programa nadziranja influence ptica u peradi u 2020. godini (klasa: 322-01/19-01/408).

(2) Radi ranog otkrivanja influence ptica, svaka pojava kliničkih znakova koja upućuje na sumnju na bolest mora biti prijavljena veterinaru.

(3) U slučaju sumnje na influencu ptica ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage.

(4) Radi ranog otkrivanja virusa influence ptica u divljih ptica određuje provedba Programa nadziranja influence ptica u divljih ptica u 2020. godini (klasa: 322-01/19-01/409).

(5) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Klamidioza ptica (Chlamydia psittaci)

Članak 23.

(1) Svi uzgoji ukrasnih ptica te golubova namijenjenih prodaji moraju biti registrirani sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja (»Narodne novine«, br. 102/17, 32/19).

(2) Sva jata ukrasnih ptica i golubova iz stavka 1. ovoga članka te trgovine kućnim ljubimcima moraju dva puta godišnje, u razmaku od šest mjeseci, biti uzorkovana i laboratorijski pretražena s negativnim rezultatom na klamidiozu ptica.

(3) U registrirane uzgoje te prodajna mjesta dopušteno je uvoditi nove jedinke samo ako potječu iz registriranog jata pretraženog na klamidiozu ptica s negativnim rezultatom unutar šest mjeseci prije uvođenja u jato.

(4) Osim pretraživanja jata navedenih u stavku 2. ovoga članka, sva jata ptica iz reda Psittaciformes koja sudjeluju na izložbama, sajmovima, natjecanjima i ostalim vrstama okupljanja moraju biti pretražena na klamidiozu ptica s negativnim rezultatom ne starijim od 12 mjeseci.

(5) Troškove provođenja mjera iz ovoga članka snosi posjednik životinje.

Salmoneloza peradi

Članak 24.

(1) Određuje se uzimanje uzoraka konzumnih nesilica vrste Gallus gallus radi pretrage na prisutnost bakterija iz roda salmonela, laboratorijsko pretraživanje i mjere koje se provode u slučaju sumnje i/ili potvrđenog slučaja Salmonella Enteritidis i Salmonella Typhimurium, u skladu s odredbama Nacionalnog programa kontrole salmoneloze u jatima konzumnih nesilica vrste Gallus gallus u Republici Hrvatskoj u 2020. godini (klasa: 322-01/19-01/410).

(2) Određuje se uzimanje uzoraka rasplodne peradi u uzgoju i proizvodnji vrste Gallus gallus radi pretrage na prisutnost bakterija iz roda salmonela, laboratorijsko pretraživanje i mjere koje se provode u slučaju sumnje i/ili potvrđenog slučaja S. Enteritidis, S. Typhimurium, S. Hadar, S. Infantis ili S. Virchow, u skladu s odredbama Nacionalnog programa kontrole salmoneloze u odraslih rasplodnih jata (rasplodna jata u proizvodnji) vrste Gallus gallus u Republici Hrvatskoj u 2020. godini (klasa: 322-01/19-01/411).

(3) Određuje se uzimanje uzoraka tovnih pilića vrste Gallus gallus radi pretrage na prisutnost bakterija iz roda salmonela, laboratorijsko pretraživanje i mjere koje se provode u slučaju sumnje i/ili potvrđenog slučaja Salmonella Enteritidis i S. Typhimurium, u skladu s odredbama Nacionalnog programa kontrole salmoneloze u tovnih pilića vrste Gallus gallus u Republici Hrvatskoj u 2020. godini (klasa: 322-01/19-01/412).

(4) Određuje se uzimanje uzoraka tovnih purana radi pretrage na prisutnost bakterija iz roda salmonela, laboratorijsko pretraživanje i mjere koje se provode u slučaju sumnje i/ili potvrđenog slučaja S. Enteritidis i S. Typhimurium, u skladu s odredbama Nacionalnog programa kontrole salmoneloze u tovnih purana u Republici Hrvatskoj u 2020. godini (klasa: 322-01/19-01/413).

(5) Određuje se uzimanje uzoraka rasplodnih purana u uzgoju i proizvodnji radi pretrage na prisutnost bakterija iz roda salmonela, laboratorijsko pretraživanje i mjere koje se provode u slučaju sumnje i/ili potvrđenog slučaja S. Enteritidis i S. Typhimurium, u skladu s odredbama Nacionalnog programa kontrole salmoneloze u odraslih rasplodnih jata purana (rasplodna jata u proizvodnji) Republici Hrvatskoj u 2020. godini (klasa: 322-01/19-01/415).

(6) Sva ostala jata (osim jata navedenih u stavku 1. – 5. ovoga članka), bez obzira na vrstu i kategoriju peradi, čiji su proizvodi namijenjeni javnoj potrošnji ili se perad uzgaja radi daljnje prodaje, moraju biti bakteriološki pretražena, dostavljanjem službenih uzoraka u laboratorij sukladno tablicama 1. – 5. iz Dodatka I. ove Naredbe.

(7) U svrhu stavljanja svježeg mesa peradi na tržište za javnu potrošnju klati je dopušteno samo jata slobodna od S. Enteritidis i S. Typhimurium.

(8) Promet jaja namijenjenih javnoj potrošnji, peradi za klanje te peradi koja se uzgaja radi daljnje prodaje, dozvoljen je ako potječu od jata slobodnih od salmonela (S. Enteritidis ili S. Typhimurium), a što se dokazuje nalazom o zdravstvenom statusu jata, izdanom od službenog laboratorija, na osnovi službeno dostavljenih uzoraka, koji vrijedi 21 dan od dana uzorkovanja. Iznimno, valjanost nalaza za perad iz jata navedenih u stavku 1. do 5. ovoga članka propisana je odredbama važećeg nacionalnog programa.

(9) Premještanje jednodnevne peradi iz valionice dozvoljeno je ukoliko je laboratorijski nalaz jata iz kojeg potječu jaja za valenje negativan. Nalaz vrijedi 30 dana od dana uzimanja uzoraka u jatu. Iznimno, valjanost nalaza za perad iz jata navedenih u stavku 1. do 5. ovoga članka propisana je odredbama važećeg nacionalnog programa.

(10) U svrhu dodatne kontrole zdravlja jata peradi, uzorkovanje u valionici potrebno je provesti na dan valenja jaja dostavljanjem službenih uzoraka u laboratorij sukladno tablici 1. iz Dodatka I. ove Naredbe.

(11) Radi utvrđivanja svih salmonela od značaja za javno zdravstvo u rezultatima nalaza potrebno je, osim serotipova propisanih ovom Naredbom i nacionalnim programima iz stavka 1. – 5. ovoga članka, navesti i sve ostale utvrđene serotipove.

(12) Praćenje otpornosti bakterija roda Salmonella na antimikrobne pripravke u jatima peradi provodi se u skladu sa odredbama nacionalnih programa iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka.

(13) Troškove uzorkovanja i dostave uzorka propisane stavkom 1. – 5. ovoga članka snosi posjednik, a troškovi laboratorijske dijagnostike salmoneloze i antimikrobne rezistencije podmiruju se iz državnog proračuna. Trošak doze cjepiva protiv salmoneloze za cijepljenje provedeno u jatima rasplodne peradi vrste Gallus gallus i jatima konzumnih nesilica vrste Gallus gallus, podmiruje se iz državnog proračuna do iznosa određenih cjenikom. Troškove provođenja mjera iz stavka 6. ovoga članka snosi posjednik životinje.

VIII. BOLESTI PČELA

Opće mjere

Članak 25.

(1) Na pčelinjacima moraju biti provedene mjere zaštite zdravlja pčelinjih zajednica od sljedećih pčelinjih bolesti: američka gnjiloća, varooza, tropileloza i etinioza.

(2) Uzgoj pčelinjih matica za prodaju dopušten je samo na pčelinjacima koji su pod stalnim veterinarsko-zdravstvenim nadzorom.

(3) Na pčelinjacima za uzgoj i prodaju matica, tijekom proljeća i jeseni, ovlašteni veterinar mora obaviti klinički pregled svih pčelinjih zajednica te u slučaju sumnje uzeti odgovarajuće uzorke i dostaviti ih u službeni laboratorij.

(4) Pčelar je dužan redovito provjeravati zdravstveno stanje pčelinjih zajednica te voditi evidenciju o pregledima i svim provedenim mjerama iz stavka 1. ovoga članka, u kojoj najmanje mora navesti naziv i datum provođenja mjere te naziv uporabljenog veterinarsko-medicinskog proizvoda, kada se primjenjuje.

(5) Radi ranog otkrivanja bolesti pčela, svaka pojava kliničkih znakova ili uginuća pčelinjih zajednica mora biti prijavljena veterinaru. U slučaju sumnje na bolesti pčela iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni veterinar mora pregledati pčelinje zajednice i uzeti uzorke te ih dostaviti u službeni laboratorij u svrhu pretraživanja.

(6) Premještati se mogu samo zdrave pčelinje matice i zdrave pčelinje zajednice odnosno one na kojima su provedene mjere zaštite zdravlja pčelinjih zajednica iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Troškovi provođenja mjera iz stavka 3. i 5. ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Američka gnjiloća

Članak 26.

(1) Na svim pčelinjacima u krugu polumjera 3 km od mjesta izbijanja američke gnjiloće u 2019. godini, ovlašteni veterinar mora klinički pregledati sve pčelinje zajednice, u razdoblju od 1. ožujka do 1. lipnja 2020. godine, ovisno o vremenskim uvjetima.

(2) Nije dozvoljeno premještanje pčelinjih zajednica iz područja u krugu polumjera 3 km od mjesta izbijanja američke gnjiloće u 2019. godini, prije nego je proveden klinički pregled iz stavka 1. ovoga članka.

(3) U slučaju sumnje na bolest, ovlašteni veterinar mora, zasebno iz svake pojedine sumnjive pčelinje zajednice, uzeti uzorak saća s promijenjenim pčelinjim leglom, veličine 10x10 cm, umotan u zrakopropusnu ambalažu i poslati ga u službeni laboratorij u svrhu pretraživanja.

(4) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Etinioza

Članak 27.

(1) Na svim pčelinjacima na kojima se tijekom tretiranja protiv varooze posumnja na etiniozu, posjednik mora sumnju prijaviti ovlaštenom veterinaru koji mora obaviti klinički pregled pčelinjih zajednica.

(2) U slučaju sumnje na bolest ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage.

(3) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Tropileloza

Članak 28.

(1) Na svim pčelinjacima na kojima se tijekom tretiranja protiv varooze posumnja na tropilelozu posjednik mora sumnju prijaviti ovlaštenom veterinaru koji mora pregledati podloške košnica na prisutnost uzročnika tropileloze. U slučaju sumnje na bolest ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage.

(2) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Varooza

Članak 29.

Kontrola i suzbijanje varooze provodi se i financira sukladno Programu kontrole i suzbijanja varooze (klasa: 322-02/17-01/117).

IX. BOLESTI RIBA I ŠKOLJKAŠA

Članak 30.

Nadziranje i iskorjenjivanje koi-herpes viroze, virusne hemoragijske septikemije i zarazne hematopoetske nekroze, marteiloize te bonamioze provodi se i financira sukladno sljedećim programima:

a) Program nadziranja zdravlja akvatičnih životinja prijemljivih na koi-herpes virozu (klasa: 322-02/17-01/119)

b) Program nadziranja zdravlja akvatičnih životinja prijemljivih na virusnu hemoragijsku septikemiju i zaraznu hematopoetsku nekrozu (klasa: 322-02/17-01/120)

c) Program nadziranja zdravlja akvatičnih životinja prijemljivih na infekciju s Bonamia ostreae (klasa: 322-02/17-01/122)

d) Program nadziranja zdravlja akvatičnih životinja prijemljivih na infekciju s Marteilia refringens (klasa: 322-02/17-01/121).

X. NAMETNIČKE BOLESTI ŽIVOTINJA

Ehinokokoza

Članak 31.

(1) Prilikom cijepljenja pasa protiv bjesnoće mora biti provedena dehelmintizacija pasa protiv trakavice Echinococcus granulosus.

(2) Dehelmintizacija iz stavka 1. ovoga članka mora biti provedena odobrenim veterinarsko-medicinskim pripravkom koji sadrži prazikvantel i koji je namijenjen tretiranju protiv trakavice Echinococcus granulosus, a primjena i postupanje s izmetom pasa nakon tretiranja provodi se sukladno uputi proizvođača.

(3) U slučaju nalaza patoanatomskih promjena na liniji klanja ili u objektu za obradu i rasijecanje divljači koje upućuju na ehinokokozu, ovlašteni veterinar kontrolnog tijela ili veterinarski inspektor mora dostaviti promijenjene parenhimske organe (pluća, jetra) radi parazitološke pretrage u službeni laboratorij.

(4) Ovlašteni veterinar kontrolnog tijela ili veterinarski inspektor mora voditi evidenciju o svakom utvrđenom slučaju ehinokokoze domaćih i divljih životinja te o nalazu izvijestiti nadležnu veterinarsku inspekciju, a koja o istome mora izvijestiti veterinarsku inspekciju u mjestu podrijetla pozitivne životinje.

(5) Ukoliko se tijekom klanja za osobnu uporabu u kućanstvu ili obrade divljači za vlastite potrebe uoče promjene na organima, posjednici ili lovci dužni su prijaviti sumnju na ehinokokozu, a ovlašteni veterinar mora uzeti uzorak promijenjenog organa i dostaviti ga na pretragu.

(6) Troškove provođenja mjera iz stavka 1. ovoga članka snosi posjednik životinje, a troškovi provođenja mjera iz stavka 3. i 5. ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Cisticerkoza

Članak 32.

(1) U slučaju nalaza promjena na liniji klanja koje upućuju na cisticerkozu, veterinarski inspektor ili ovlašteni veterinar kontrolnog tijela mora dostaviti mišić s promjenama radi pretrage u službeni laboratorij.

(2) Ovlašteni veterinar kontrolnog tijela ili veterinarski inspektor u klaonici mora voditi evidenciju o svakom utvrđenom slučaju cisticerkoze domaćih životinja te o nalazu izvijestiti nadležnu veterinarsku inspekciju, a koja o istome mora izvijestiti veterinarsku inspekciju u mjestu podrijetla pozitivne životinje.

(3) Troškove provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Trihineloza

Članak 33.

(1) U svrhu zaštite zdravlja ljudi i utvrđivanja proširenosti i suzbijanja trihineloze, moraju biti provedene mjere otkrivanja, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti u skladu s Naredbom o obveznom pregledu mesa svinja na prisutnost oblića roda Trichinella spp kod klanja za osobnu uporabu u kućanstvu (»Narodne novine«, br. 28/10) i Provedbenom Uredbom Komisije (EU) br. 2015/1375 od 10. kolovoza 2015. o utvrđivanju posebnih pravila za službene kontrole trihinele u mesu sa svim izmjenama i dopunama (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 2015/1375) te Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze svinja (»Narodne novine«, br. 81/99).

(2) U svrhu zaštite zdravlja ljudi radi utvrđivanja proširenosti i suzbijanja trihineloze lovci su dužni dostaviti uzorak svake odstrijeljene divlje svinje radi pretrage na trihinelozu metodom propisanom Uredbom (EU) br. 2015/1375 i provesti mjere iskorjenjivanja bolesti u skladu s Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze svinja.

(3) Troškove obavljanja pretraga na nazočnost Trichinella spp iz ovoga članka u uzorku mesa svinja zaklanih za potrebe vlastitog kućanstva snosi posjednik životinje.

(4) U slučaju kada lovac dostavlja uzorke uzete od odstrijeljene divlje svinje u svrhu provedbe mjera propisanih posebnim propisima u svrhu nadziranja afričke ili klasične svinjske kuge, troškovi obavljanja pretraga na trihinelozu podmiruju se iz državnog proračuna.

XI. BOLESTI KOJE SE ISKLJUČUJU KOD POBAČAJA

Članak 34.

(1) Svaki pobačaj kobile, magarice, krave, ovce, koze i krmače mora biti prijavljen veterinaru istoga dana, a najkasnije u sljedećih 24 sata od pobačaja.

(2) Od životinje koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti odgovarajuće uzorke te iste dostaviti u službeni laboratorij u svrhu utvrđivanja uzročnika pobačaja za sljedeće vrste životinja i bolesti:

a) u slučaju pobačaja kobile i magarice:

i) Virusni arteritis konja

ii) Leptospiroza

iii) Kontagiozni metritis kobila

iv) Rinopneumonitis

v) Salmoneloza uzrokovana S. abortus equi

b) u slučaju pobačaja goveda:

i) Bruceloza

ii) Leptospiroza

iii) Q-groznica

c) u slučaju pobačaja ovaca i koza:

i) Bruceloza (B. melitensis)

ii) Q-groznica

d) u slučaju pobačaja krmača:

i) Afrička svinjska kuga

ii) Bolest Aujeszkoga

iii) Bruceloza

iv) Klasična svinjska kuga.

(3) Na pretragu je potrebno dostaviti krv i pobačeni fetus, ili organe fetusa, ili posteljicu, ili lohije te od krave, ovce i koze koje su pobacile, obavezno i bris rodnice.

(4) Iznimno, ukoliko nije moguće uzeti fetus i organe fetusa, posteljicu ili lohije, navedene u stavku 2. ovoga članka, uzima se krv životinje koja je pobacila za pretragu parnih seruma, a ovisno o razlogu odgođene prijave pobačaja, ovlašteni veterinar dužan je obavijestiti nadležnog veterinarskog inspektora.

(5) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

XII. ZOONOZE KOJE SE PRENOSE HRANOM ČIJE SE PRAĆENJE PROVODI NA LINIJI KLANJA

Kampilobakterioza peradi

Članak 35.

(1) Radi praćenja kampilobakterioze u jatima tovnih pilića vrste Gallus gallus određuje se uzimanje uzoraka u skladu s Programom praćenja bakterija roda Campylobacter spp. i njihove otpornosti na antimikrobne pripravke u jatima tovnih pilića u Republici Hrvatskoj u 2020. godini (klasa: 322-01/19-01/416).

(2) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

Praćenje otpornosti bakterija roda Salmonella spp.

Članak 36.

(1) Radi praćenja otpornosti bakterija roda Salmonella spp. na antimikrobne pripravke u jatima konzumnih nesilica vrste Gallus gallus, tovnih pilića vrste Gallus gallus i tovnih purana određuje se laboratorijsko pretraživanje uzoraka prikupljenih u skladu s odredbama nacionalnih programa iz članka 24., točke 1., 3. i 4. ove Naredbe.

(2) Troškovi provođenja mjera iz ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

XIII. UZORKOVANJE I IZVJEŠĆIVANJE

Članak 37.

(1) Uzorci koji se uzimaju u okviru provedbe ove Naredbe moraju se uzeti, čuvati i dostaviti u službeni laboratorij na odgovarajućoj temperaturi i na način da se spriječi kontaminacija i razlijevanje te očuva integritet uzorka kako bi uzorak bio prikladan za laboratorijsku pretragu.

(2) Uzorci moraju biti poslani u službeni laboratorij što je prije moguće, a najkasnije u roku 48 sati.

(3) U slučaju kada lovci uzimaju uzorke divljih životinja u svrhu provedbe mjera propisanih ovom Naredbom, dužni su dostaviti uzorke u nadležnu ovlaštenu veterinarsku organizaciju najbližu području lovišta koji obuhvaća većinu lovišta.

(4) Ovlašteni veterinar dužan je uz uzorak poslati čitko ispisan Obrazac za dostavu uzoraka na laboratorijsko pretraživanje iz Dodatka II ove Naredbe, s detaljno unesenim podacima u svim relevantnim poljima Obrasca, čime jamči sljedivost svakog pojedinog uzorka, a za svaki uzorak uzet od goveda te ostalih životinja s individualnom identifikacijskom oznakom mora čitko i precizno navesti broj ušne markice goveda ili individualne identifikacijske oznake ostalih životinja. Za uzorke divljih životinja obavezno mora biti naveden broj lovišta u kojem je životinja odstrijeljena ili nađena uginula te kada je primjenjivo i broj markice odstrijeljene divljači. Narudžba Obrazaca obavlja se preko Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.

(5) Obrazac iz Dodatka II ove Naredbe koristi se isključivo za dostavu uzoraka propisanih ovom Naredbom.

(6) Prilikom uzorkovanja ovlašteni veterinar jednu kopiju propisno ispunjenog i ovjerenog Obrasca iz stavka 4. ovog članka mora ostaviti posjedniku. Obrazac koji prati uzorak(e) odnosi se isključivo na jedno gospodarstvo (JIBG) ili jedno lovište.

(7) Ovlaštene veterinarske organizacije dužne su dostavljati izvješća o svim provedenim mjerama sukladno ovoj Naredbi na način i u rokovima određenim od strane Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.

(8) Službeni laboratorij dužan je bez odlaganja elektronskom poštom izvijestiti Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane o svim uzorcima koji su u laboratorij dostavljeni u stanju neprikladnom za laboratorijsku pretragu, o svim uzorcima za koje se može posumnjati u sljedivost ili integritet uzorka te u svim slučajevima kada uzorci nisu dostavljeni u skladu s ovom Naredbom.

(9) Službeni laboratorij ne smije provesti traženu pretragu uzorka podrijetlom od goveda za koji na Obrascu nije čitko naveden broj ušne markice.

(10) Službeni laboratorij ne smije provesti traženu pretragu uzorka podrijetlom od bilo koje vrste životinje, uzetog u okviru provedbe ove Naredbe, ako uz uzorak nije dostavljen čitko ispisan Obrazac s detaljno unesenim podacima u svim relevantnim poljima Obrasca, čime se jamči sljedivost svakog pojedinog uzorka i u svim slučajevima kada je uzorak dostavljen u stanju neprikladnom za provedbu dijagnostičke pretrage.

(11) Nalaz svake laboratorijske pretrage propisane ovom Naredbom službeni laboratorij dostavlja Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane u elektronskom obliku (PDF) na e-mail adresu: [email protected] te pošiljatelju uzorka.

(12) Sektoru za veterinarski nadzor i nadzor sigurnosti hrane Državnog inspektorata službeni laboratorij dostavlja samo nalaze laboratorijskih pretraga pozitivnog rezultata u elektronskom obliku (PDF) na e-mail adresu: [email protected]

(13) Ukoliko troškove laboratorijske pretrage propisane ovom Naredbom plaća posjednik, laboratorij je dužan nalaze rezultata laboratorijskih pretraga dostaviti i posjedniku.

(14) Ukoliko su obrasci za dostavu uzoraka za pretraživanje na određene bolesti životinja uspostavljeni u sustavu VETIs, umjesto obrasca iz Dodatka II ove Naredbe, koriste se obrasci iz VETIs sustava.

XIV. BIOSIGURNOSNE MJERE

Članak 38.

(1) U svrhu učinkovitog sprječavanja unosa uzročnika bolesti životinja u uzgoje, posjednici moraju provoditi odgovarajuće biosigurnosne mjere.

(2) Provedba mjera biosigurnosti obavezna je i za prijevoznike životinja, veterinare, veterinarske inspektore te sve ostale osobe koje zbog prirode posla dolaze u kontakt sa životinjama.

(3) Radi sprječavanja unošenja i širenja virusa afričke i klasične svinjske kuge, posjednici svinja su dužni redovito provoditi biosigurnosne mjere, ovisno o načinu držanja, broju i kategoriji svinja na gospodarstvu te njihovoj namjeni, kako slijedi: a) Uzgoji svinja koje se drže na otvorenom prostoru:

i) Otvoreni prostor mora biti ograđen dvostrukom ogradom na način da je unutarnja ograda izgrađena od odgovarajućeg materijala kojeg nije moguće podizati niti savijati od tla, najmanje visine 120 cm. Ukoliko se koristi mreža, otvori mreže moraju biti veličine koja onemogućuje izlazak najmanje kategorije svinja izvan ograde. Vanjska ograda se sastoji od sustava pod naponom električne struje (električni pastir). Vanjska ograda mora biti postavljena na udaljenosti ne manjoj od 30 cm, a ne većoj od 50 cm od unutarnje ograde, najmanje visine 80 cm s time da žica pod naponom mora biti najmanje dvostruka, tako da je niža postavljena na visini od 30 cm, a viša na visini od 80 cm od tla.

ii) Posjednik je dužan redovito provjeravati ogradu s vanjske i unutarnje strane te ju odgovarajuće održavati.

iii) Svinje koje se drže na otvorenom moraju biti označene odgovarajućim oznakama u skladu s posebnim propisima.

iv) Posjednik je dužan svakodnevno provjeravati zdravstveno i brojno stanje svinja te ažurno voditi registar svinja.

v) Posjednik je osim mjera navedenih u ovom podstavku, dužan provoditi sve ostale mjere biosigurnosti propisane podstavcima b), c) i d) ovoga stavka, ovisno o broju svinja na gospodarstvu.

b) Za uzgoje do 10 svinja:

i) gospodarstvo mora biti ograđeno, ulaz u objekte mora biti pod kontrolom;

ii) u uzgoj se smiju uvoditi samo svinje iz kontroliranih uzgoja, koje prati svjedodžba o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinja;

iii) zabranjen je prijevoz i kretanje svinja izvan farme, uzgoja ili dvorišta radi prirodnog pripusta u drugim uzgojima, farmama ili dvorištima.

iv) novouvedene svinje moraju se najmanje 14 dana držati odvojeno od drugih svinja na gospodarstvu;

v) provoditi redovito čišćenje i pranje objekata gdje se drže svinje;

vi) provoditi dezinfekciju vozila i objekata u skladu s tehnološkim zahtjevima, korištenjem odobrenog dezinficijensa u propisanoj koncentraciji;

vii) provoditi deratizaciju i dezinsekciju u skladu s tehnološkim zahtjevima;

viii) koristiti posebnu odjeću i obuću prilikom boravka u objektu gdje se drže svinje ili osigurati pranje odjeće te pranje i dezinfekciju obuće odmah po izlasku iz objekta;

ix) osigurati propisano zbrinjavanje uginuća, krutoga gnoja, gnojevke i otpadnih voda nastalih tijekom držanja svinja;

x) ulaz u objekte sa svinjama dozvoljen je samo članovima domaćinstva i stručnim osobama (veterinari, stručni radnici);

xi) prilikom svakog ulaska u objekt sa svinjama veterinari i stručni radnici moraju provoditi preventivne biosigurnosne mjere za sprječavanje unošenja i širenja bolesti i to: korištenje zaštitne obuće i odjeće, primjenu načela asepse i antisepse; čišćenje, pranje i dezinfekcija obuće pri izlazu s gospodarstva;

xii) vozila kojima se prevoze svinje moraju biti očišćena, oprana i dezinficirana odmah nakon istovara;

c) Za uzgoje od 11 do 100 svinja, uključujući mjere propisane točkom (a) ovoga stavka i:

i) radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeću i obuću;

ii) na ulazima na farme mora biti dezobarijera za vozila i osoblje;

iii) za rad u objektu sa svinjama potrebno je osigurati zaštitnu odjeću i obuću samo za tu namjenu te je zabranjen izlazak sa gospodarstva u istoj zaštitnoj odjeći i obući;

d) Za uzgoje od 101 i više svinja, uključujući mjere propisane točkom (b) ovoga stavka i:

i) osigurati osobu za održavanje dezobarijera i evidenciju o tome;

ii) svi zaposlenici na farmi obvezni su pri ulasku na farmu dezinficirati ruke i obuću;

iii) osigurati garderobe za zaštitnu odjeću i obuću, odvojeno »čisto« i »nečisto« i sanitarni čvor za pranje ruku, te po potrebi prostor za tuširanje;

iv) obvezno je presvlačenje u zaštitnu odjeću svih osoba koje rade na farmi prilikom ulaska u krug farme, a koja se nakon uporabe mora propisno odložiti u garderobnom ormariću za »nečisto«;

v) zabranjen je izlazak iz kruga farme u zaštitnoj odjeći i obući i njihovo iznošenje;

vi) osigurati praonicu zaštitne odjeće;

vii) organizirati rad farme na način da se onemogući nekontrolirano i nepotrebno kretanje zaposlenika unutar farme;

viii) zabranjeno je držanje drugih vrsta životinja u objektu gdje se drže svinje;

ix) o svim posjetiteljima na farmi mora biti vođena evidencija s datumom, ulaska i izlaska s farme te svrhom posjete;

x) vozila mogu ući na farmu samo prolaskom kroz dezobarijeru s dezinficijensom i po odobrenju odgovorne osobe;

xi) o svim vozilima koja ulaze na farmu mora se voditi evidencija s datumom ulaska i izlaska s farme te svrhom posjeta;

xii) posjetitelji mogu ući na farmu nakon provedene dezinfekcije prema naputku odgovorne osobe, a na farmi se mogu kretati samo u njihovoj pratnji uz obvezno nošenje zaštitne odjeće i obuće;

xiii) zabranjeno je unošenje i iznošenje pribora, alata ili opreme s farme;

xiv) obvezno je organizirati prehranu zaposlenika u krugu farme;

xv) strogo je zabranjeno unošenje na farmu hrane za ljude od strane pojedinaca, osobito svinjskog mesa i proizvoda podrijetlom od svinjskog mesa;

xvi) zaposlenici farme ne smiju držati svinje u svom domaćinstvu;

xvii) zaposlenici farme ne smiju raditi u objektima za uzgoj svinja izvan onih na farmi;

xviii) zaposlenici farme ne smiju sudjelovati u lovu na divlje svinje niti obavljati ikakve poslove oko živih ili mrtvih (uginulih ili ustrijeljenih) divljih svinja;

xix) zaposlenici koji su slučajno bili u kontaktu s bolesnim ili sumnjivim svinjama, njihovim dijelovima ili proizvodima, obvezni su o tome obavijestiti odgovornu osobu, prije ulaska u krug farme.

(4) U svrhu praćenja brojnog stanja peradi te provedbe mjera propisanih ovom Naredbom, posjednici peradi dužni su u roku od 3 dana nakon svakog prispijeća peradi na gospodarstvo obavijestiti nadležnu ovlaštenu veterinarsku organizaciju o broju peradi i objektu punjenja. O prijavljenom brojnom stanju peradi ovlaštene veterinarske organizacije dužne su voditi evidenciju.

(5) Radi sprječavanja unosa i širenja bolesti u uzgoje peradi, posjednici peradi s 5 000 i više jedinki dužni su redovito provoditi minimalno sljedeće mjere biosigurnosti:

a) provoditi dezinfekciju vozila i objekata u skladu s tehnološkim zahtjevima, korištenjem odobrenog dezinficijensa u propisanoj koncentraciji te o istome voditi evidenciju;

b) na ulazima u farmu mora biti postavljena dezobarijera za osoblje i posjetitelje;

c) o svim vozilima koja ulaze u farmu mora se voditi evidencija s datumom ulaska i izlaska iz farme te svrhom posjeta;

d) o svim posjetiteljima na farmi mora biti vođena evidencija s datumom, ulaska i izlaska s farme te svrhom posjete;

e) prilikom svakog ulaska radnika i posjetitelja u farmu s peradi moraju se provoditi biosigurnosne mjere za sprječavanje unošenja i širenja bolesti, i to: korištenje zaštitne obuće i odjeće, dezinfekcija ruku i obuće pri ulasku u farmu; čišćenje, pranje i dezinfekcija obuće pri izlazu iz farme;

f) radnicima i posjetiteljima farme potrebno je osigurati zaštitnu odjeću i obuću samo za tu namjenu te je zabranjen izlazak iz farme u istoj zaštitnoj odjeći i obući;

g) zaposlenici farme ne smiju držati perad u svom domaćinstvu;

h) zaposlenici farme ne smiju raditi u objektima za uzgoj peradi izvan onih na farmi;

i) koristiti čistu vodu za napajanje životinja te provoditi najmanje jednom godišnje analizu vode za piće namijenjene životinjama na gospodarstvu;

(6) Troškove provedbe biosigurnosnih mjera snosi posjednik.

(7) Za provedbu mjere iz stavka 3. podstavka a) točke i) ovoga članka, posjednici svinja koje se drže na otvorenom imaju pravo na sufinanciranje u skladu s Odlukom koju donosi ministrica.

(8) Biosigurnosne mjere iz stavka 3. ovoga članka, provode se ne dovodeći u pitanje provedbu mjera određenih posebnim propisima o klasičnoj i afričkoj svinjskoj kugi.

XV. PROVOĐENJE MJERA I NADZOR

Članak 39.

(1) Mjere određene ovom Naredbom obavljaju veterinarske organizacije, veterinarske službe i veterinarske prakse, ovlaštene za obavljanje navedenih poslova od strane Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.

(2) Provoditelji mjera propisanih ovom Naredbom dužni su napraviti plan njihovog provođenja te isti dostaviti nadležnoj ispostavi Sektora za veterinarski nadzor i nadzor sigurnosti hrane Državnog inspektorata najkasnije sedam dana prije planiranog početka provedbe naređene mjere.

(3) Dijagnostičke i druge pretrage propisane ovom Naredbom obavljaju službeni laboratoriji Hrvatskog veterinarskog instituta (Veterinarski institut Zagreb, Veterinarski zavodi: Split, Rijeka, Križevci, Vinkovci i Centar za peradarstvo).

(4) Laboratorijsku dijagnostiku pojedinih bolesti, sukladno ovoj Naredbi, mogu obavljati i drugi službeni laboratoriji, i to:

a) Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (VF) za:

i) bolesti kopitara – Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, LEPTOlab, IAKlab, ARTERlab.

ii) bolesti pčela – Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela,

iii) klamidiozu ptica – Zavod za bolesti peradi s klinikom, Laboratorij za klamidije (CHL),

b) Bioinstitut d.o.o. Čakovec za salmonelozu peradi.

(5) Jedinstvene cijene veterinarskih usluga za mjere propisane ovom Naredbom koje plaćaju posjednici predlaže Hrvatska veterinarska komora te na iste Ministarstvo poljoprivrede daje suglasnost. Cijene usluga za mjere propisane ovom Naredbom koje se financiraju iz državnog proračuna određuje Ministarstvo poljoprivrede, pri čemu se u obzir uzimaju kriteriji iz članka 129., točke 1. stavka 7. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 82/13, 148/13 i 115/18).

(6) Provedba mjera propisanih ovom Naredbom započinje prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« osim u slučajevima kada su rokovi provedbe određeni programima.

(7) Prilikom provedbe propisanih mjera ovlašteni veterinari dužni su nesukladnosti goveda, ovaca i koza na gospodarstvu u odnosu na JRG/JROK upisati ručno na papir s naznakom »višak« i/ili »manjak« (mogu se koristiti Prilozi 7 i 8, odnosno 2 i 4) te ih putem elektronske pošte dostaviti na adresu [email protected] i nadležnoj veterinarskoj inspekciji. Sve ostale nesukladnosti i nemogućnosti provedbe mjera ovlašteni veterinari dužni su prijaviti nadležnoj ispostavi veterinarskog ureda u roku ne dužem od 5 radnih dana.

(8) Nadzor provedbe mjera određenih ovom Naredbom provode veterinarski inspektori.

(9) Ovlaštene veterinarske organizacije dužne su prilikom dostave računa uz račun priložiti specifikaciju iz koje se vidi broj i vrsta uzoraka te životinja, zasebno za svaku pojedinu mjeru ovisno o bolesti i vrsti životinje.

(10) Sektor za veterinarski nadzor i nadzor sigurnosti hrane Državnog inspektorata provodi nasumične i ciljane kontrole dostavljenih uzoraka krvi u svrhu provjere sljedivosti i podrijetla uzoraka prema uputi Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane. Ovisno o ukazanim potrebama Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane će odrediti dodatne mjere i načine kontrole provedbe mjera.

(11) Dodaci I – III tiskani su u Prilogu ove Naredbe i čine njezin sastavni dio.

XVI. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 40.

(1) Stupanjem na snagu ove Naredbe prestaje važiti Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2019. godini (»Narodne novine«, br. 5/19, 26/19 i 54/19).

(2) Ova Naredba stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 322-01/19-01/375

Urbroj: 525-10/1244-19-1

Zagreb, 24. prosinca 2019.

Ministrica poljoprivrede mr. sc. Marija Vučković, v. r.

DODATAK I

Tablica 1.

 

Tablica 2.

 

Tablica 3.

 

Tablica 4.

 

Tablica 5.

 

DODATAK II.

 

 

DODATAK III.

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_01_7_155.html