NN 128/2019 (30.12.2019.)
Ministarstvo pravosuđa
Na temelju članka 71. stavka 1. Zakona o državnom odvjetništvu (»Narodne novine«, broj 67/18), na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, ministar pravosuđa donosi
POSLOVNIK DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Poslovnikom državnog odvjetništva (u daljnjem tekstu: Poslovnik) propisuju se pravila o unutarnjem ustroju, uredskom poslovanju, vođenju upisnika i pomoćnih knjiga, vođenju evidencija, načinu rada i korištenju jedinstvenog informacijskog sustava za upravljanje i rad na državnoodvjetničkim predmetima CTS (CASE TRACKING SYSTEM), obrascima za rad, priopćenjima za javnost, zaštiti tajnosti podataka, provedbenim pravilima o vođenju postupka, nadzoru materijalnog i financijskog poslovanja i redovitog obavljanja poslova u državnim odvjetništvima, radu odjela i odsjeka, rasporedu radnog vremena u tijeku radnog dana ili tjedna, vođenju statistike, standardima poslovnog prostora i opreme te drugim pitanjima od značaja za unutarnje poslovanje državnih odvjetništava.
(2) Poslovnikom se propisuje način obavljanja zajedničkih poslova za više državnih odvjetništava i drugih pravosudnih tijela ako imaju sjedište u istoj zgradi.
Članak 2.
(1) O pravilnoj primjeni Poslovnika skrbi se državni odvjetnik i svi zaposlenici u državnom odvjetništvu na koje se odnose pojedine njegove odredbe.
(2) Više državno odvjetništvo skrbi se o jedinstvenoj primjeni Poslovnika na svom području i daje objašnjenja i upozorenja o primjeni pojedinih njegovih odredbi. O danim objašnjenjima obavijestit će Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, koje će o tome izvijestiti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
(3) Tumačenje Poslovnika daje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(4) Obvezatne upute za primjenu Poslovnika daje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
Članak 3.
Izrazi koji se u ovom Poslovniku koriste za osobe, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.
Značenje pojedinih izraza
Članak 4.
Pojedini izrazi uporabljeni u ovom Poslovniku imaju sljedeća značenja:
1. Državno odvjetništvo je zajednički izraz za Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, županijska državna odvjetništva, općinska državna odvjetništva i posebna državna odvjetništva.
2. Dužnosnik je zajednički izraz za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, županijskog i općinskog državnog odvjetnika, čelnike posebnih državnih odvjetništava i njihove zamjenike.
3. Državni odvjetnik je zajednički izraz za sve čelnike državnih odvjetništava u Republici Hrvatskoj.
4. Savjetnik je zajednički izraz za državnoodvjetničkog savjetnika, višeg državnoodvjetničkog savjetnika i višeg državnoodvjetničkog savjetnika – specijalista.
5. Rješavatelj je zajednički izraz za dužnosnika, savjetnika i drugog službenika koji su ovlašteni postupati u pojedinim predmetima.
6. Stranka je zajednički izraz za državna tijela i pravne osobe koje državno odvjetništvo zastupa temeljem zakona ili punomoći, kao i osobe koje sudjeluju u kaznenom, građanskom, upravnom ili drugom postupku, ali i za bilo koju drugu osobu koja želi podnijeti kaznenu prijavu ili drugi podnesak, dobiti obavijesti ili izvršiti uvid u pismena državnog odvjetništva.
7. Više državno odvjetništvo je županijsko državno odvjetništvo u odnosu na općinsko državno odvjetništvo, a Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u odnosu na sva državna odvjetništva.
8. Pismeno je svaki podnesak, dopis, zapisnik, službena bilješka i odluka u papirnatom ili elektroničkom obliku.
9. Elektroničko pismeno državnog odvjetništva je svako pismeno u pdf obliku, potpisano kvalificiranim elektroničkim potpisom državnog odvjetnika ili drugog rješavatelja i predstavlja izvornik te sadrži odgovarajući barkod odnosno QR kod, kontrolni broj i internetsku stranicu kojima se provjerava vjerodostojnost pismena. Kvalificirani elektronički potpis ima jednak pravni učinak kao vlastoručni potpis i otisak pečata.
10. Podnesak je pismeno stranaka, njihovih punomoćnika, zastupnika i drugih sudionika postupka dostavljeno državnom odvjetništvu putem elektroničke pošte ili u papirnatom obliku.
11. Elektronički podnesak je pismeno stranaka, njihovih punomoćnika, zastupnika i drugih sudionika postupka dostavljeno državnom odvjetništvu, u pdf obliku i potpisano kvalificiranim elektroničkim potpisom.
12. Zapisnik je pismeno sastavljeno o radnji obavljenoj u tijeku postupka, kao i ostalim radnjama državnog odvjetništva kad je to propisano pravilima odgovarajućeg postupka, Zakonom o državnom odvjetništvu i ovim Poslovnikom.
13. Dopis je pismeno kojim državno odvjetništvo traži podatke ili odgovara na upite stranaka, suda ili drugog državnog tijela.
14. Službena bilješka je pismeno državnog odvjetništva sastavljeno o izjavama, priopćenjima i odlukama državnog odvjetništva o kojima prema pravilima odgovarajućeg postupka nije potrebno sastavljati zapisnik ili donositi posebnu odluku.
15. Državnoodvjetnička odluka je pismeno državnog odvjetništva kojim se pokreće, prekida, nastavlja ili dovršava postupak u državnom odvjetništvu, pokreće ili predlaže pokretanje, prekid, nastavak ili dovršavanje postupka pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ili odlučuje o nekom prijedlogu ili zahtjevu. Iznimno, državnoodvjetnička odluka može biti i usmena i zabilježena u drugačijem obliku.
16. Prilog je pismeno (isprava, tablica, prikaz, crtež i slično) ili fizički predmet koji se prilaže podnesku ili dopisu radi dopune, objašnjenja ili dokazivanja sadržaja podneska ili dopisa.
17. Elektronički prilog je svako pismeno u elektroničkom obliku (isprava, tablica, prikaz, crtež i slično) koje se prilaže elektroničkom podnesku radi dopune, objašnjenja, dokazivanja sadržaja podneska ili dopisa ili elektronički dokaz.
18. Otpravak je svako pismeno koje izrađuje državno odvjetništvo i dostavlja sudu, javnopravnim tijelima, strankama,te drugim zainteresiranim osobama (rješenje o odbačaju, rješenje o provođenju istrage/pripremnog postupka, obavijest o provođenju istraživanja, optužnica/prijedlog za izricanje maloljetničke sankcije, tužba, prijedlog za ovrhu, žalba, zahtjev za zaštitu zakonitosti, nalog, poziv, dopis i dr.).
19. Spis je skup svih pismena i priloga koji se odnose na istu pravnu stvar odnosno na istu pravnu ili fizičku osobu, složenih u jednom ili više omota označenih istom oznakom spisa.
20. Elektronički spis je skup svih elektroničkih pismena i priloga koji se odnose na istu pravnu stvar odnosno na istu pravnu ili fizičku osobu pod istom oznakom spisa u informacijskom sustavu u primjeni u državnom odvjetništvu.
21. Predmet podrazumijeva određenu vrstu spisa koji se odnose na istu pravnu stvar iz jednog ili više pravnih područja, pitanje, zadaću i sl. Predmeti mogu biti kazneni, građanski, upravni itd.
22. Upisnik je evidencija predmeta koja se vodi u elektroničkim upisnicima u sustavu CTS i papirnatom obliku.
23. Mapa je svežanj (skup) više spisa poredanih po brojevima koji se poslije dovršetka postupka čuvaju složeni u istom omotu (kutiji, koricama i sl.).
24. Pisarnica je unutarnja ustrojstvena jedinica ili njezin posebni dio u sastavu državnog odvjetništva u kojoj se obavljaju uredski poslovi kao što su: primitak, otvaranje, pregled i raspored pošte odnosno podnesaka, upisivanje podnesaka u upisnike, imenike i pomoćne knjige, kao i njihova pohrana u arhiv i čuvanje te vođenje statistike.
25. Arhiv je dio pisarnice u kojem se čuvaju predmeti na kojima je rad završen, upisnici, imenici i pomoćne knjige, kao i druga građa do predaje nadležnom državnom ili područnom arhivu ili do njihovog uništenja.
II. DRŽAVNOODVJETNIČKA UPRAVA
1. POSLOVI DRŽAVNOODVJETNIČKE UPRAVE
Članak 5.
Poslovi državnoodvjetničke uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje državnog odvjetništva, a posebice:
– ustroj unutarnjeg poslovanja u državnom odvjetništvu
– skrb o pravodobnom i urednom obavljanju poslova u državnom odvjetništvu
– poslove u vezi s pritužbama i predstavkama na rad državnog odvjetništva
– stručne poslove u svezi s ostvarivanjem dužnosti i prava dužnosnika te službenika i namještenika (dalje u tekstu: zaposlenici)
– stručne poslove u vezi s imenovanjem, stegovnom odgovornošću i razrješenjem dužnosnika
– skrb o stručnom usavršavanju dužnosnika i zaposlenika
– poslove vođenja evidencije o radu i stručnom usavršavanju dužnosnika i zaposlenika
– poslove vođenja i analize statističkih podataka o radu državnog odvjetništva
– poslove osiguravanja uvjeta za korištenje informacijskog sustava u poslovanju državnog odvjetništva (CTS) te poslove nadzora nad urednim i pravodobnim unosom podataka u informacijski sustav (CTS)
– poslove zaštite tajnosti podataka
– poslove provođenja nadzora nad obradom osobnih podataka
– poslove upravljanja državnoodvjetničkom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene državnom odvjetništvu na korištenje
– financijsko-materijalno poslovanje državnog odvjetništva
– druge poslove određene Zakonom o državnom odvjetništvu i ovim Poslovnikom.
2. OVLASTI I DUŽNOSTI DRŽAVNOG ODVJETNIKA
Članak 6.
Državni odvjetnik obavlja poslove iz nadležnosti državnog odvjetništva, odgovaran je za rad državnog odvjetništva i upravlja njime te predstavlja i zastupa državno odvjetništvo.
Članak 7.
(1) U obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave državni odvjetnik donosi opće upute, odluke, upravna rješenja i zaključke, daje obvezne upute i naloge te druge naputke u okviru svojih ovlasti.
(2) Čelnik posebnog državnog odvjetništva izdaje naredbe za raspolaganje sredstvima koje to državno odvjetništvo ima za posebne namjene.
(3) Voditelji odjela ili odsjeka obavljaju poslove državnoodvjetničke uprave određene ovim Poslovnikom, kao i one poslove za koje ih ovlasti državni odvjetnik.
Članak 8.
(1) Državni odvjetnik skrbi za profesionalne i korektne odnose i postupanje zamjenika državnog odvjetnika i drugih zaposlenika državnog odvjetništva prema strankama, državnim tijelima i drugim pravnim osobama te za profesionalne i korektne odnose među zaposlenicima državnog odvjetništva.
(2) Državni odvjetnik dužan je izvijestiti neposredno više državno odvjetništvo o pojavama u državnom odvjetništvu kojima se u znatnoj mjeri narušavaju međuljudski odnosi, ometaju građani u ostvarivanju svojih prava, o zlouporabi ili prekoračenju službenog položaja ili ovlasti te drugim pojavama koje štete ugledu državnog odvjetništva.
(3) Voditelj odjela ili odsjeka dužan je izvijestiti državnog odvjetnika o postupcima zamjenika i drugih zaposlenika iz stavka 2. ovog članka.
(4) Preslika obavijesti iz stavka 2. i 3. ovog članka ulaže se u osobni spis dužnosnika odnosno zaposlenika.
(5) Kad postoji osnovana sumnja da je zamjenik državnog odvjetnika ili drugi zaposlenik počinio stegovno djelo odnosno povrijedio službenu dužnost, državni odvjetnik dužan je podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka odnosno pokrenuti postupak radi povrede službene dužnosti.
Članak 9.
(1) Državni odvjetnik obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem svih poslova u državnom odvjetništvu.
(2) Voditelji odjela i odsjeka po ovlasti državnog odvjetnika obavljaju nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem svih poslova u odjelu i odsjeku. O uočenim propustima voditelj odjela ili odsjeka upozorit će zamjenike i zaposlenike u odjelu i o tome izvijestiti državnog odvjetnika.
(3) Voditelji odjela mogu obavljati i druge poslove propisane Zakonom o državnom odvjetništvu ili ovim Poslovnikom.
Članak 10.
(1) Državni odvjetnik usklađuje rad odjela i drugih ustrojstvenih jedinica u državnom odvjetništvu. Kada državni odvjetnik uoči u radu odjela i odsjeka ili pojedinih zamjenika nejednako postupanje ili postupanje protivno praksi državnog odvjetništva, iznosi svoja zapažanja na sjednici kolegija. Ako i sjednica kolegija smatra da se radi o takvom postupanju, državni odvjetnik o uočenom obavještava zamjenika državnog odvjetnika. Ako se po dobivenom upozorenju ne uskladi način postupanja, to se bilježi u osobnom spisu zamjenika.
(2) Voditelj odjela usklađuje rad odsjeka unutar odjela.
(3) Kada voditelj odjela uoči u radu odsjeka ili pojedinih zamjenika nejednako postupanje ili postupanje protivno praksi državnog odvjetništva, iznosi svoja zapažanja na sjednici odjela i o tome obavještava državnog odvjetnika. Ako sjednica odjela ili odsjeka smatra da se radi o postupanju pojedinog zamjenika koje je protivno praksi, izvještava o tome državnog odvjetnika.
(4) Državni odvjetnik dužan je izvijestiti više državno odvjetništvo o svim pitanjima važnim za rad državnog odvjetništva.
3. OVLASTI I NADZOR VIŠEG DRŽAVNOG ODVJETNIKA
Ovlasti u poslovima državnoodvjetničke uprave
Članak 11.
(1) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske je drugostupanjsko tijelo u poslovima državnoodvjetničke uprave županijskih državnih odvjetnika i čelnika posebnih državnih odvjetništava.
(2) Županijski državni odvjetnik je drugostupanjsko tijelo u poslovima državnoodvjetničke uprave iz nadležnosti općinskog državnog odvjetnika ako posebnim propisom ili ovim Poslovnikom nije drukčije određeno.
Pravo poništenja ili ukidanja nezakonitih akata
Članak 12.
(1) Viši državni odvjetnik kao drugostupanjsko tijelo može poništiti ili ukinuti svaki nezakonit akt donesen u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave ili sam donijeti akt koji u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave nije donesen ili nije pravodobno donesen.
(2) Državni odvjetnik je dužan odluku iz stavka 1. ovog članka donijeti u roku od 15 dana od zaprimanja nezakonitog akta ako posebnim zakonom nije propisan rok.
Nadzor nad radom i pregledi nižih državnih odvjetništava
Članak 13.
(1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ovlašteno je i dužno nadzirati rad nižih državnih odvjetništava.
(2) Županijsko državno odvjetništvo kao više državno odvjetništvo nadzire rad općinskih državnih odvjetništava sa svoga područja.
(3) U obavljanju nadzora koriste se podaci informacijskog sustava CTS, pribavljaju izvješća i drugi potrebni podaci o radu nižih državnih odvjetništava te se po potrebi obavlja neposredan uvid u rad svakog dužnosnika.
(4) Županijsko državno odvjetništvo može sazivati zajedničke sastanke i savjetovanja državnih odvjetnika nižih državnih odvjetništava i zamjenika tog državnog odvjetništva te zamjenika, savjetnika, državnoodvjetničkih vježbenika i ostalih zaposlenika tog i nižih državnih odvjetništava, radi razmatranja pitanja od općeg značenja za rad nižih državnih odvjetništava. O tim savjetovanjima i sastancima županijsko državno odvjetništvo dužno je obavijestiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.
Članak 14.
(1) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske prema programu rada i kada to ocijeni potrebnim, osobno ili preko zamjenika koje odredi i drugih stručnih osoba, obavlja cjelovit ili djelomičan pregled rada županijskog i posebnog državnog odvjetništva te pojedinog općinskog državnog odvjetništva. Cjeloviti ili djelomični pregledi općinskog državnog odvjetništva mogu se obaviti tijekom pregleda županijskog državnog odvjetništva ili zasebno.
(2) Županijski državni odvjetnik najmanje jednom u dvije godine osobno ili preko određenih zamjenika i drugih stručnih osoba obavlja pregled cjelokupnog poslovanja ili pojedinih dijelova poslovanja nižih državnih odvjetništava sa svoga područja.
(3) Državni odvjetnik višeg državnog odvjetništva prema potrebi obilazi niža državna odvjetništva i u vezi rješavanja pojedinih pitanja.
(4) Izvješće o obavljenom pregledu, utvrđenom stanju i poduzetim mjerama sastavlja se u roku 30 dana od njegova obavljanja i dostavlja državnom odvjetništvu u kojem je obavljen pregled i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. Izvješće o pregledu općinskog državnog odvjetništva Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dostavlja i njegovom neposredno nadređenom županijskom državnom odvjetništvu.
Državnoodvjetničko priznanje
Članak 15.
(1) Državnoodvjetničko priznanje dodjeljuje se svake godine dužnosnicima za osobito stručan i uspješan rad u godini koja prethodi dodjeli priznanja na prvostupanjskim predmetima: iz nadležnosti posebnog državnog odvjetništva, kaznenog predmeta iz nadležnosti redovnih državnih odvjetništava te za rad na prvostupanjskom građanskom ili upravnom predmetu.
(2) Državnoodvjetničko priznanje može se iznimno dodijeliti i čelniku državnog odvjetništva, osim Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske, za posebno iskazanu stručnost i inventivnost u upravljanju državnim odvjetništvom te dužnosniku koji obnaša dužnost ili mu je dužnost prestala, a koji je svojim dugogodišnjim obnašanjem dužnosti doprinio unapređenju rada i ugledu državnog odvjetništva kao samostalnog i neovisnog pravosudnog tijela.
(3) Odluku o dodjeli državnoodvjetničkog priznanja donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske u skladu s Odlukom o pravilima dodjele Državnoodvjetničkog priznanja.
4. ODNOS PREMA VIŠIM TIJELIMA DRŽAVNOODVJETNIČKE UPRAVE
Članak 16.
(1) U poslovima državnoodvjetničke i pravosudne uprave općinski državni odvjetnici izravno se obraćaju županijskim državnim odvjetnicima.
(2) U poslovima državnoodvjetničke i pravosudne uprave županijski državni odvjetnici i čelnici posebnih državnih odvjetništava obraćaju se izravno Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske.
(3) U poslovima pravosudne uprave Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može tražiti mišljenje ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
Dužnost dostavljanja akata višem državnom odvjetništvu
Članak 17.
(1) Općinski državni odvjetnici dužni su dostaviti neposredno višem županijskom državnom odvjetniku pojedinačne akte donesene u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave, a osobito:
– godišnji raspored poslova
– ocjene obnašanja dužnosti za zamjenike državnog odvjetnika
– ocjene savjetnika
– rješenja o plaći službenika
– rješenja o plaći namještenika.
(2) Županijski državni odvjetnici i čelnici posebnih državnih odvjetništava dužni su akte iz stavka 1. ovog članka dostaviti Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske.
Evidencija (osobni očevidnik) službenika i namještenika
Članak 18.
(1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske vodi evidenciju (osobni očevidnik) iz članka 347. ovog Poslovnika službenika i namještenika u svim državnim odvjetništvima.
(2) Sva državna odvjetništva dužna su Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske za potrebe vođenja osobnih očevidnika iz stavka 1. ovog članka dostavljati za svakog službenika i namještenika: matični karton, životopis, dokaz o državljanstvu, dokaz o završenom školovanju, svjedodžbe o položenom pravosudnom odnosno stručnom ispitu, elektronički zapis o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, rješenje o prijmu u službu odnosno na rad, rješenje o rasporedu i rješenje o prestanku službe odnosno radnog odnosa.
(3) Sva državna odvjetništva dužna su dostaviti isprave i podatke iz stavka 2. ovog članka u roku od osam dana od dana rasporeda službenika i namještenika na radno mjesto te redovito u istom roku dostavljati isprave i podatke koji utječu na promjenu ranije dostavljenih podataka o službeniku ili namješteniku.
(4) Rješenja o rasporedu na radno mjesto i rješenja o prestanku službe za sve službenike i namještenike dostavljaju se i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.
5. SJEDNICE I SASTANCI
Sjednice Kolegija i sastanci ostalih zaposlenika
Članak 19.
(1) Državni odvjetnik ili prvi zamjenik saziva sjednice kolegija i sastanke ostalih zaposlenika.
(2) Sjednice kolegija i sastanci ostalih zaposlenika državnog odvjetništva sazivaju se radi uspješnijeg obavljanja poslova iz djelokruga državnog odvjetništva, pribavljanja mišljenja o rasporedu poslova, usklađivanja rada pojedinih odjela i odsjeka, unapređenja metoda rada, stručnog usavršavanja i drugih pitanja važnih za rad državnog odvjetništva.
(3) Sjednice kolegija razmatraju osobito ustrojstvo unutarnjeg poslovanja državnog odvjetništva i raspored poslova, izvješće o radu, sporna pravna pitanja i obvezatne upute višeg državnog odvjetništva, pravna shvaćanja sudova, primjenu novih propisa, stručno usavršavanje dužnosnika i ostalih zaposlenika te druga pitanja određena Zakonom o državnom odvjetništvu važna za rad državnog odvjetništva.
(4) Pitanja iz stavka 2. ovog članka razmatraju se na sjednicama odjela ili odsjeka ako državni odvjetnik ne odredi da će se razmatrati na sjednici kolegija.
Članak 20.
(1) Sjednicama kolegija predsjedava državni odvjetnik ili prvi zamjenik.
(2) Kolegij odluke i mišljenja donosi većinom glasova svih članova koji imaju pravo glasa.
(3) Kolegij o drugim pitanjima iz svoje nadležnosti odlučuje većinom glasova prisutnih članova.
Sjednice Proširenog kolegija
Članak 21.
(1) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske saziva sjednice proširenog kolegija radi raspravljanja pitanja navedenih u Zakonu o državnom odvjetništvu i imenovanja Povjerenstva za izbor članova Državnoodvjetničkog vijeća.
(2) Županijski državni odvjetnik može sazvati prošireni kolegij županijskog državnog odvjetništva kojeg sačinjavaju županijski državni odvjetnik, njegovi zamjenici i općinski državni odvjetnici, a ako se radi o malom broju zamjenika mogu se pozvati i zamjenici općinskih državnih odvjetnika. Na proširenom kolegiju razmatraju se opće upute i izvješća višeg državnog odvjetništva te druga pitanja važna za rad državnog odvjetništva ili obavljanje državnoodvjetničke dužnosti na području tog županijskog državnog odvjetništva.
Poslovnik o radu i zapisnik
Članak 22.
(1) Kolegij državnog odvjetništva, kao i pojedini odjeli, mogu donijeti poslovnik o radu.
(2) O radu sjednice kolegija, proširenog kolegija, odjela, odsjeka i sastanka zaposlenika vodi se zapisnik u koji se u bitnom unosi tijek i zaključci sjednice ili sastanka, a koji se treba verificirati na slijedećoj sjednici, odnosno sastanku.
6. PRIOPĆENJA ZA JAVNOST
Članak 23.
(1) Priopćenja za javnost o radu državnog odvjetništva i radu na konkretnom predmetu daje državni odvjetnik, zamjenik kojeg ovlasti državni odvjetnik ili glasnogovornik državnog odvjetništva.
(2) Priopćenje za javnost, po ovlasti državnog odvjetnika, može dati zamjenik koji postupa u određenom predmetu kad za to postoji poseban interes javnosti.
(3) Državni odvjetnik može izvijestiti javnost o tijeku postupaka koji se vode pred državnim odvjetništvom, a koji su zakonom određeni tajnima ili nejavnima kad za to postoji poseban interes javnosti.
(4) Glasnogovornik iz stavka 1. ovog članka je zamjenik određen godišnjim rasporedom poslova ili službenik zaposlen na mjesto glasnogovornika.
Mrežna stranica državnog odvjetništva
Članak 24.
(1) Radi pravovremenog i istinitog obavještavanja javnosti o radu državnog odvjetništva državno odvjetništvo ima svoju mrežnu stranicu, na kojoj objavljuje informacije važne za rad i djelokrug državnog odvjetništva, kao i priopćenja za javnost.
(2) Za uređivanje mrežne stranice državnog odvjetništva i objavljivanje podataka o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i drugih državnih odvjetništava zadužen je zaposlenik kojeg ovlasti Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
7. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE
Članak 25.
(1) Dužnosnici i službenici u državnom odvjetništvu dužni su se stalno stručno usavršavati i sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije, a mogu sudjelovati i u drugim oblicima obrazovanja i stručnog usavršavanja.
(2) Na zahtjev Državnoodvjetničkog vijeća državni odvjetnik je dužan dostaviti podatke o pohađanju programa obrazovanja i stručnog usavršavanja ili o odbijanju pohađanja.
(3) Državni odvjetnik uređuje i nadzire rad vježbenika te rad drugih zaposlenika koji su na stručnom osposobljavanju u državnom odvjetništvu.
III. USTROJSTVENE JEDINICE
Članak 26.
(1) U državnim odvjetništvima ustanovljava se ured državnog odvjetnika, kazneni odjel i građansko-upravni odjel.
(2) Ustroj posebnih državnih odvjetništva propisan je posebnim zakonom.
1. URED GLAVNOG DRŽAVNOG ODVJETNIKA REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 27.
(1) U Uredu Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske obavljaju se poslovi državnoodvjetničke uprave, poslovi međunarodne pravne pomoći i suradnje, poslovi praćenja europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava, poslovi unutarnjeg nadzora i poslovi protokola za potrebe Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te drugi poslovi od interesa za državno odvjetništvo kao jedinstveno pravosudno tijelo.
(2) Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske u poslovima državnoodvjetničke uprave pored prvog zamjenika, pomažu zamjenici – voditelji odjela, zamjenici koji rade u odsjeku za unutarnji nadzor i odsjeku za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju te ravnatelj državnoodvjetničke uprave.
Članak 28.
(1) Ako Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske nije imenovan, a prvi zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske rasporedom poslova nije određen ili nije u mogućnosti obavljati tu dužnost, Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske saziva voditelj Kaznenog odjela.
(2) Kolegij iz stavka 1. ovog članka donosi izmjenu godišnjeg rasporeda poslova kojom se određuje prvi zamjenik koji će obavljati poslove Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske do njegovog imenovanja.
Članak 29.
U Uredu Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske ustanovljava se Odsjek za unutarnji nadzor i Odsjek za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju.
Odsjek za unutarnji nadzor
Članak 30.
(1) Odsjek za unutarnji nadzor provodi nadzor nad radom nižih državnih odvjetništava, prati njihov rad kroz mjesečna i godišnja izvješća, vodi mjesečnu i godišnju statistiku, koordinira i sudjeluje u pregledima cjelokupnog rada područnih državnih odvjetništava te skrbi o stručnom usavršavanju dužnosnika i drugih zaposlenika.
(2) Po potrebi, u slučaju poremećaja u radu državnih odvjetništava, Odsjek za unutarnji nadzor vrši izvanredne potpune ili djelomične preglede rada tih odvjetništava radi utvrđivanja i otklanjanja uzroka koji su doveli do poremećaja u radu. Izvanredni nadzor nad radom ostvaruje se uvidom u rad dužnosnika i drugih zaposlenika u državnom odvjetništvu kroz CTS, neposrednim uvidom u spise i odluke te na drugi pogodan način.
(3) Odsjek za unutarnji nadzor prati rad županijskih državnih odvjetništava u svezi nadzora i pregleda općinskih državnih odvjetništava i vođenja godišnje i mjesečne evidencije o radu državnih odvjetništava.
(4) Na osnovi praćenja rada i pregleda državnih odvjetništava Odsjek za unutarnji nadzor daje prijedloge Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske za poboljšanje rada državnih odvjetništava općenito i rješavanje teškoća u radu pojedinih državnih odvjetništava.
Odsjek za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju
Članak 31.
(1) Odsjek za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju vodi poslove usmjeravanja međunarodne suradnje, pružanja pravne pomoći u pojedinim predmetima i sudjelovanja dužnosnika u tijelima Europske unije i Vijeća Europe, međunarodnim organizacijama kojih je Republika Hrvatska članica te regionalnim udruženjima i mrežama državnih odvjetnika.
(2) Prilikom posjeta stranih državnoodvjetničkih i drugih dužnosnika Odsjek za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju priprema potrebnu dokumentaciju i pismena, izrađuje nacrte sporazuma i protokola te obavlja i druge poslove vezane uz međunarodne odnose Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Praćenje europskih propisa i relevantne sudske prakse
Članak 32.
(1) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske godišnjim rasporedom poslova određuje osobu zaduženu za praćenje europskih propisa, za praćenje i analizu sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.
(2) Zadužena osoba iz stavka 1. ovog članka osim navedenih obavlja i sljedeće poslove:
– surađuje s Uredom zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava
– pruža pomoć u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava dužnosnicima u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske
– istražuje sudsku praksu Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava za potrebe konkretnog predmeta odnosno kako bi se rješavatelji upoznali sa stavovima tih sudova
– ispunjava preliminarne upitnike o načinu izvršenja odluka Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđeno da je u Republici Hrvatskoj došlo do povrede temeljnih ljudskih prava i sloboda
– usklađuje i koordinira rad zaduženih osoba u županijskim državnim odvjetništvima na pružanju pomoći u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava rješavateljima u nižim državnim odvjetništvima
– skrbi da se sudska praksa značajna za rad i postupanje državnih odvjetništava objavi u Bazi znanja te
– obavlja druge poslove od važnosti za praćenje i proučavanje prakse tih sudova.
2. URED DRŽAVNOG ODVJETNIKA
Članak 33.
(1) Poslovi državnoodvjetničke uprave obavljaju se u uredu državnog odvjetnika.
(2) U poslovima državnoodvjetničke uprave državnom odvjetniku pomažu prvi zamjenik, zamjenici – voditelji odjela, odsjeka i stalne službe, ravnatelj državnoodvjetničke uprave, voditelj pisarnice državnoodvjetničke uprave ili drugi službenik kojeg odredi državni odvjetnik, koji po uputama državnog odvjetnika obavljaju poslove državnoodvjetničke uprave.
(3) Državna odvjetništva s većim opsegom poslova u uredu državnog odvjetnika mogu imati više ustrojstvenih jedinica, kao što su ured ravnatelja državnoodvjetničke uprave, pisarnica državnoodvjetničke uprave, pisarnica za praćenje i obradu statističkih podataka, pisarnice za određenu vrstu predmeta prijepis i dr., službu ili odsjek za financijsko-materijalno poslovanje i druge ustrojstvene jedinice u kojima se obavljaju određeni poslovi državnoodvjetničke uprave.
Zbirka zapisnika sa sjednica i Zbirka općih uputa
Članak 34.
(1) U Uredu državnog odvjetnika vodi se zbirka u koju se ulažu verificirani zapisnici sa sjednica Kolegija, proširenog Kolegija, odjela, odsjeka i sastanka zaposlenika, koja se može voditi i u elektroničkom obliku.
(2) U Uredu državnog odvjetnika vodi se zbirka u koju se, vremenskim redoslijedom donošenja, odnosno zaprimanja, ulažu opće upute. Ova zbirka se može voditi i u elektroničkom obliku.
(3) Zbirka iz stavka 1. ovog članka dostupna je svakom dužnosnika i drugom zaposleniku kad im je potrebna zbog obavljanja poslova iz nadležnosti državnog odvjetništva. Sa sadržajem zbirke iz stavka 2. ovog članka upoznat će se svaki savjetnik i dužnosnik pri prvom stupanju na službu odnosno državnoodvjetničku dužnost.
(4) Opće i druge upute, kao i odluke Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske od značaja za državnoodvjetničku organizaciju objavljuju se u Bazi znanja, osim onih upisanih u upisnike klasificiranih predmeta.
Praćenje europskih propisa i relevantne sudske prakse
Članak 35.
(1) Županijski državni odvjetnik Godišnjim rasporedom poslova određuje osobu zaduženu za praćenje europskih propisa, za praćenje i analizu sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava za potrebe županijskog državnog odvjetništva i nižih državnih odvjetništava sa svog područja.
(2) Zadužena osoba iz stavka 1. ovog članka osim navedenih obavlja i sljedeće poslove:
– pruža pomoć u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava dužnosnicima s područja nadležnosti županijskog državnog odvjetništva
– istražuje sudsku praksu Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava za potrebe konkretnog predmeta odnosno kako bi se rješavatelji upoznali sa stavovima tih sudova
– na zahtjev zadužene osobe u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske prikuplja podatke, analizira predmete i izrađuje prijedlog očitovanja za potrebe postupka koji je protiv Republike Hrvatske pokrenut pred Europskim sudom za ljudska prava
– prati sudsku praksu domaćih sudova sa područja svoje nadležnosti i o donesenim odlukama suda koje se temelje na primjeni europskih propisa značajnih za rad i postupanje državnog odvjetništva obavještava zaduženu osobu u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske kako bi se s njima upoznala sva državna odvjetništva i objavile u Bazi znanja te
– obavlja druge poslove od važnosti za praćenje i proučavanje prakse tih sudova.
Obavljanje financijsko-materijalnih poslova u državnom odvjetništvu
Članak 36.
(1) Financijsko-materijalni poslovi državnog odvjetništva obavljaju se, u pravilu, u posebnoj ustrojstvenoj jedinici u uredu državnog odvjetnika. Ako ustrojstvena jedinica ima više zaposlenika, njome upravlja voditelj.
(2) U državnim odvjetništvima s manjim opsegom poslova zaposlenici koji rade na financijsko-materijalnim poslovima mogu biti zaduženi i za obavljanje drugih poslova.
Članak 37.
(1) Financijsko-materijalni poslovi mogu se obavljati u zajedničkoj službi za sva državna odvjetništva s područja županijskog državnog odvjetništva. Takva zajednička služba ustrojava se u županijskom državnom odvjetništvu.
(2) Način obavljanja poslova u okviru zajedničke službe za potrebe više državnih odvjetništava u slučajevima iz stavka 1. ovog članka uređuje odlukom županijski državni odvjetnik tako da se za svako državno odvjetništvo vodi odvojeno knjigovodstvo.
(3) Iznimno, ako je u istoj službenoj zgradi izvan sjedišta županijskog državnog odvjetništva odnosno takvom radnom prostoru smješteno više pravosudnih tijela, financijsko-materijalni poslovi mogu se obavljati u okviru zajedničke financijsko-materijalne službe, sukladno odluci ministra nadležnog za poslove pravosuđa donesenoj na temelju zajedničkog prijedloga čelnika tih tijela. U tom se slučaju za svako pravosudno tijelo vodi odvojeno knjigovodstvo.
(4) Način obavljanja poslova u okviru zajedničke službe za potrebe više pravosudnih tijela iz stavka 3. ovog članka uređuju čelnici tih tijela sporazumom.
3. ODJELI I ODSJECI
Članak 38.
(1) U državnim odvjetništvima ustanovljavaju se kazneni odjel za kaznene predmete i građansko-upravni odjel za građanske i upravne predmete.
(2) Ustroj posebnih državnih odvjetništava propisuje se odredbama posebnih zakona.
(3) Unutar odjela mogu se osnovati odsjeci kao stručna tijela specijalizirana za određenu vrstu predmeta iz jednog ili više pravnih područja koji imaju najmanje tri rješavatelja, od kojih najmanje jedan mora biti dužnosnik.
Članak 39.
(1) Odjelom i odsjekom u državnom odvjetništvu upravljaju voditelji. Voditelji odjela i odsjeka su zamjenici državnog odvjetnika određeni Godišnjim rasporedom poslova.
(2) Voditelji odjela i odsjeka te svi dužnosnici u njima skrbe, u dijelu poslova s kojima su zaduženi, za uredno i pravodobno obavljanje poslova u odjelu odnosno odsjeku.
Članak 40.
(1) Na sjednicama odjela koje može sazvati i voditi državni odvjetnik ili voditelj odjela razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela, a posebice praćenje rada, raspravljanje o spornim pravnim pitanjima, ujednačavanje postupanja i druga pitanja predviđena Zakonom o državnom odvjetništvu i ovim Poslovnikom.
(2) Sjednice odsjeka, na kojima se razmatraju pitanja od interesa za rad odsjeka, može sazvati i voditi državni odvjetnik, voditelj odjela ili voditelj odsjeka.
Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom
Članak 41.
(1) Glavni državni odvjetnik nakon pribavljenog mišljenja sjednice Kaznenog odjela donosi odluku u kojim županijskim državnim odvjetništvima se osniva Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom. U odluci se navodi popis županijskih državnih odvjetništava u čijim predmetima Odjel po zahtjevu državnog odvjetnika iz tih državnih odvjetništava provodi istraživanja u vezi imovinske koristi.
(2) Kad je odlukom Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske osnovan Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom, voditelj Odjela, kao i financijski istražitelji, savjetnici i stručni suradnici određuju se godišnjim rasporedom poslova.
(3) Kad su u pojedinom predmetu na rad u Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom upućeni službenici policije ili ministarstva nadležnog za financije, upute za rad daje im voditelj Odjela. Ako upućeni službenici ne postupe po uputama voditelja Odjela o tome državni odvjetnik obavještava njima nadređene osobe u policiji odnosno ministarstvu nadležnom za financije.
(4) Županijski državni odvjetnik u županijskom državnom odvjetništvu u kojem je osnovan Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom donosi odluku o tome u kojim će predmetima iz tog državnog odvjetništva i drugih županijskih državnih odvjetništava Odjel provoditi izvide i dokazne radnje.
(5) Županijski državni odvjetnik iz drugog županijskog državnog odvjetništva dostavlja zahtjev državnom odvjetništvu u kojem je osnovan Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom za rad Odjela u provođenju izvida i dokaznih radnji u određenom predmetu tog državnog odvjetništva. U zahtjevu će obrazložiti razloge zbog kojih smatra da su ostvareni uvjeti za rad Odjela u tom predmetu.
(6) Ako državni odvjetnik u županijskom državnom odvjetništvu u kojem je osnovan Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom smatra da zahtjev drugog državnog odvjetnika iz stavka 5. ovog članka nije osnovan, zatražit će od Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske donošenje odluke. U zahtjevu mora navesti razloge zbog kojih smatra da Odjel ne bi trebao biti uključen u rad na tom predmetu, a također je uz zahtjev dužan dostaviti spis i zahtjev drugog državnog odvjetništva koje traži uključivanje Odjela.
Financijski istražitelj
Članak 42.
Financijski istražitelji mogu biti stručni suradnici sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem i položenim državnim stručnim ispitom i radnim stažem duljim od tri godine na odgovarajućim poslovima.
Istražni odsjek
Članak 43.
(1) Općinski državni odvjetnik može uz mišljenje županijskog državnog odvjetnika i prethodno odobrenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske osnovati istražni odsjek u kaznenom odjelu za područje nadležnosti općinskog državnog odvjetništva.
(2) Županijski državni odvjetnik može uz prethodno odobrenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske osnovati istražni odsjek u kaznenom odjelu za područje nadležnosti županijskog državnog odvjetništva.
(3) Istražni odsjek po odluci državnog odvjetnika na prijedlog zamjenika državnog odvjetnika zaduženog predmetom provodi dokazne radnje za koje postoji opasnost od odgode, pojedine dokazne radnje tijekom istrage ili istraživanja te obavlja i druge radnje iz svoga djelokruga.
(4) Državni odvjetnik ili zamjenik zadužen predmetom može uvijek odlučiti da će sam provesti dokazne radnje iz stavka 3. ovog članka.
4. STALNE SLUŽBE
Članak 44.
(1) Kad se poslovi, osim u sjedištu državnog odvjetništva, obavljaju i u stalnim službama izvan sjedišta, godišnjim rasporedom poslova raspoređuju se zamjenici državnog odvjetnika, službenici i namještenici na rad u stalne službe izvan sjedišta državnog odvjetništva.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka državnoodvjetnička pisarnica je uvijek smještena u sjedištu državnog odvjetništva, dok se u stalnim službama ili odjelima izvan sjedišta ustrojavaju posebne državnoodvjetničke pisarnice.
(3) Državni odvjetnik je dužan osigurati uvjete za pravodoban upis i osnivanje spisa u sustavu CTS te uredno i pravodobno kretanje spisa i pismena između sjedišta državnog odvjetništva i stalnih službi izvan sjedišta.
(4) Ako rješavanje predmeta zahtijeva pristup stranke i ako je to bez posljedica za učinkovito djelovanje državnog odvjetništva, državni odvjetnik organizira poduzimanje državnoodvjetničke radnje u zgradi državnog odvjetništva najbližoj mjestu stanovanja stranke ili sjedišta stranke.
5. DRŽAVNOODVJETNIČKA PISARNICA
Članak 45.
(1) Državnoodvjetnička pisarnica obavlja uredske poslove u državnom odvjetništvu.
(2) Državnoodvjetnička pisarnica može imati više ustrojstvenih jedinica odnosno posebnih pisarnica, sukladno stavcima 3. do 5. ovog članka.
(3) U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske može se osnovati državnoodvjetnička pisarnica sa više ustrojstvenih jedinica, odnosno posebnih pisarnica.
(4) U većim državnim odvjetništvima u kojima na pojedinim upisnicima radi više zaposlenika državnoodvjetnička pisarnica može imati dvije ustrojstvene jedinice odnosno posebne pisarnice, i to kaznenu i građansko-upravnu pisarnicu.
(5) U državnom odvjetništvu s većim opsegom poslova kaznena pisarnica može imati više posebnih pisarnica, kao što su istražna, prvostupanjska, drugostupanjska, punoljetnih osoba, maloljetnih osoba, a građansko-upravna pisarnica može imati više posebnih pisarnica kao što su građanska, upravna, ovršna i slično.
(6) Državna odvjetništva s većim opsegom poslova mogu imati, u državnoodvjetničkoj pisarnici, odnosno posebnoj državnoodvjetničkoj pisarnici, i druge ustrojstvene jedinice kao što su odjeljak prijepisa, odjeljak prijema i otpreme pošte i dr.
Članak 46.
(1) Radom državnoodvjetničke pisarnice upravlja voditelj državnoodvjetničke pisarnice, koji se skrbi za pravodobno i uredno obavljanje uredskih poslova.
(2) Kad je državnoodvjetnička pisarnica podijeljena na više ustrojstvenih jedinica (posebnih pisarnica), radom pojedine ustrojstvene jedinice upravlja voditelj pod nadzorom voditelja državnoodvjetničke pisarnice i ravnatelja državnoodvjetničke uprave.
(3) Voditelji pisarnica odgovorni su za uredno i pravodobno obavljanje poslova u pisarnici.
6. STRUČNA KNJIŽNICA I BAZA ZNANJA
Članak 47.
(1) Državni odvjetnik ili osoba koju on odredi skrbi da se svim dužnosnicima, savjetnicima i drugim zaposlenicima kojima je potrebno omogući pristup mrežnim stranicama Narodnih novina radi praćenja objave novih zakona i drugih propisa, pravnim portalima preko kojih je moguće dobiti podatke o važećim propisima, sudskoj praksi sudova u Republici Hrvatskoj, Suda Europske unije te Europskog suda za ljudska prava, kao i pravna mišljenja i stručne članke, te skrbi o redovitoj nabavi stručnih časopisa i publikacija, zbirki sudskih odluka i službenih glasila potrebnih za što stručnije obavljanje poslova.
(2) Krajem svake kalendarske godine službena glasila i drugi stručni časopisi, ako nisu objavljeni na službenim mrežnim stranicama u elektronskom obliku, po potrebi se uvezuju zajedno s kazalom i čuvaju u knjižnici.
Članak 48.
(1) Zaposlenik kojeg odredi državni odvjetnik brine se o stručnoj knjižnici, nabavi i popunjavanju knjižnice i vodi popis izdanih knjiga i časopisa.
(2) O nabavi novih izdanja komentara, zakonskih propisa i druge stručne literature odlučuje državni odvjetnik.
Članak 49.
Dužnosnici i službenici imaju pravo neposredno, a ako za to nisu ispunjeni uvjeti preko ureda državnog odvjetnika, pristupati mrežnoj stranici državnog odvjetništva dostupnoj vanjskoj javnosti, kao i mrežnoj aplikaciji dostupnoj internoj javnosti (Baza znanja) radi lakšeg obavljanja poslova kojima su zaduženi.
Baza znanja
Članak 50.
(1) Baza znanja je mrežna aplikacija koja se nalazi u informatičkoj infrastrukturi ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, a namijenjena je dužnosnicima i službenicima u državnom odvjetništvu kao alat u svakodnevnom radu radi ujednačavanja postupanja i unapređenja rada te radi dijeljenja najboljih iskustava i praksi u radu.
(2) Baza znanja sadrži iskustva i prakse u radu državnih odvjetništava te na nacionalnoj razini omogućava svim dužnosnicima i službenicima u državnim odvjetništvima trenutni pristup podacima i njihovu međusobnu razmjenu, kao i unošenje novih i pretraživanje postojećih primjera iskustava i praksi.
(3) U Bazi znanja objavljuju se opće upute, statistički podaci i izvješća o radu, te pravna mišljenja i važnije sudske odluke, stručni radovi i izvješća sa savjetovanja i stručnih skupova.
(4) U Bazi znanja ne objavljuju se klasificirani podaci.
Uređivački odbor
Članak 51.
(1) Članovi Uređivačkog odbora Baze znanja su po položaju Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, prvi zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, voditelji Građansko-upravnog odjela i Kaznenog odjela Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i voditelji odsjeka u Uredu Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(2) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske godišnjim rasporedom poslova određuje službenika ovlaštenog za unos, moderiranje i uređivanje sadržaja u Bazi znanja.
IV. RASPORED POSLOVA I DODJELA PREDMETA
Članak 52.
(1) Rasporedom poslova u državnom odvjetništvu ustanovljavaju se odsjeci i raspoređuju zamjenici državnog odvjetnika, savjetnici, stručni suradnici i zaposlenici određeni za obavljanje posebnih poslova.
(2) U tijeku jedne kalendarske godine dužnosnici se, u pravilu, određuju za rad na poslovima iste vrste.
(3) U manjim državnim odvjetništvima, u kojima opseg poslova i broj dužnosnika ne omogućavaju podjelu rada po vrstama predmeta potiče se specijalizacija u mjeri u kojoj je to moguće.
1. GODIŠNJI RASPORED POSLOVA
Članak 53.
(1) Godišnji raspored poslova utvrđuje se krajem kalendarske godine i primjenjuje se od prvog dana sljedeće godine.
(2) Prije utvrđivanja rasporeda poslova zamjenika državni odvjetnik pribavlja mišljenje kolegija državnog odvjetništva.
(3) Državni odvjetnik utvrđuje raspored zamjenika, savjetnika i ostalih zaposlenika na određene poslove sukladno potrebama državnog odvjetništva, vodeći računa o njihovim stručnim sposobnostima i sklonostima za obavljanje određenih poslova u mjeri u kojoj je to moguće.
(4) Pravomoćni godišnji raspored poslova prije početka primjene dostavlja se višem državnom odvjetništvu.
Članak 54.
(1) Godišnjim rasporedom poslova određuju se zamjenik državnog odvjetnika za poslove državnoodvjetničke uprave (prvi zamjenik), voditelj stalne službe, voditelji odjela i odsjeka, matrica ovlaštenja, dužnosnici zaduženi za rad na pojedinim vrstama predmeta i njihov raspored u odjele, odsjeke i stalne službe, dužnosnici koji obavljaju dežurstvo u prethodnom kaznenom postupku, raspored savjetnika i stručnih suradnika, osobe određene za ključne korisnike sustava CTS u državnom odvjetništvu te raspored drugih zaposlenika.
(2) Godišnjim rasporedom poslova određuje se koji savjetnici u kaznenim odjelima mogu zastupati optužne akte te koji savjetnici u građansko-upravnim odjelima na temelju posebne punomoći državnog odvjetnika mogu zastupati pred sudovima i javnopravnim tijelima.
Članak 55.
Godišnjim rasporedom poslova određuje se i raspored državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika koji je privremeno upućen na rad u državno odvjetništvo višeg stupnja.
Članak 56.
(1) Državni odvjetnik dostavlja administratoru sustava CTS u državnom odvjetništvu pravomoćni godišnji raspored poslova najkasnije u roku od tri dana od dana pravomoćnosti.
(2) Glavni administrator sustava CTS i administrator sustava CTS za područje županijskog državnog odvjetništva unose u sustav CTS podatke iz godišnjeg rasporeda poslova za iduću godinu u algoritam za dodjelu predmeta sustava CTS najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.
Članak 57.
Sukladno godišnjem rasporedu poslova državni odvjetnik raspoređuje službenike i namještenike u ustanovljene ustrojstvene jedinice.
2. PRIGOVOR NA GODIŠNJI RASPORED POSLOVA
Članak 58.
(1) Godišnji raspored poslova dostavlja se dužnosnicima i zaposlenicima koji svojim potpisom potvrđuju da im je isti dostavljen. Svaki zamjenik i zaposlenik može u roku od tri dana od primitka državnom odvjetniku izjaviti prigovor na godišnji raspored poslova.
(2) Državni odvjetnik dostavlja godišnji raspored poslova zajedno s prigovorima i svojim mišljenjem o osnovanosti prigovora višem tijelu državnoodvjetničke uprave najkasnije u roku od osam dana od dana isteka roka za prigovor.
(3) Više tijelo državnoodvjetničke uprave može nakon što se upozna s mišljenjem državnog odvjetnika, po službenoj dužnosti ili u povodu primljenih prigovora, dopuniti i izmijeniti godišnji raspored poslova.
(4) Dostavljeni godišnji raspored poslova iz stavka 2. ovog članka primjenjuje se ako viši državni odvjetnik u roku od 15 dana od dana primitka rasporeda poslova, prigovora i mišljenja državnog odvjetnika ne donese odluku sukladno Zakonu o državnom odvjetništvu.
3. IZMJENE GODIŠNJEG RASPOREDA POSLOVA
Članak 59.
(1) Godišnji raspored poslova može se u tijeku godine mijenjati zbog znatnijeg povećanja broja predmeta određene vrste, zbog potrebe da se pojedinoj vrsti predmeta odnosno pravnih stvari da prvenstvo u rješavanju, zbog imenovanja novog zamjenika državnog odvjetnika, dulje odsutnosti zamjenika ili drugog zaposlenika i drugih opravdanih razloga.
(2) Odredbe ovog Poslovnika o pravu na prigovor primjenjuju se i na izmijenjeni godišnji raspored poslova.
Članak 60.
Ako nema potrebe za izmjenom godišnjeg rasporeda, prijašnji raspored može se primjenjivati u sljedećoj godini.
4. DODJELA PREDMETA U RAD
Članak 61.
(1) Dodjela predmeta u rad rješavatelju vrši se automatskom (nasumičnom) dodjelom predmeta, sukladno odredbama glave XIV. ovog Poslovnika.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, klasificirane predmete čiji se upisnici vode isključivo u papirnatom obliku u rad dodjeljuje državni odvjetnik.
V. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI
1. RADNO VRIJEME
Članak 62.
(1) Dnevni raspored radnog vremena utvrđuje državni odvjetnik sukladno zakonu.
(2) Poslovi koji ne trpe odgodu, kao i već započete rasprave, ročišta i očevidi čija bi odgoda izazvala veće troškove ili odugovlačenje postupka ili kad to zahtijevaju zakonski rokovi dovršavaju se bez obzira na redovito radno vrijeme.
Članak 63.
(1) U državnim odvjetništvima radno vrijeme od 40 sati tjedno raspoređuje se u pet radnih dana. Radno vrijeme počinje u 8.00, a završava u 16.00 sati.
(2) Radno vrijeme državnog odvjetništva, u pravilu, jednako je radnom vremenu suda istog stupnja čije je sjedište u istoj zgradi ili istom mjestu u kojem je i sjedište državnog odvjetništva.
(3) Državni odvjetnik je dužan o radnom vremenu državnog odvjetništva izvijestiti neposredno višeg državnog odvjetnika, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
(4) Državni odvjetnik može odobriti da zaposlenici mogu započeti s radom između 7 i 9 sati, tako da im radno vrijeme završava nakon provedenih osam sati na radu (klizno radno vrijeme), o čemu je dužan izvijestiti neposredno višeg državnog odvjetnika.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovog članka rad se mora organizirati na način da se u svakoj ustrojstvenoj jedinici državnog odvjetništva osigura prisutnost dovoljnog broja zaposlenika potrebnih za svakodobno obavljanje poslova u redovnom radnom vremenu iz stavka 1. i 2. ovog članka.
(6) Obavijest o radnom vremenu objavljuje se i na mrežnoj stranici državnog odvjetništva.
2. SLUŽBA DEŽURSTVA
Članak 64.
(1) Nakon redovnog radnog vremena državnog odvjetništva, u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane organizira se služba dežurstva kako bi se obavile radnje koje ne trpe odgodu.
(2) Dežurstvo u županijskim i općinskim državnim odvjetništvima te posebnom državnom odvjetništvu može se organizirati na sljedeći način:
– neprekidno u zgradi državnog odvjetništva ili
– u pripravnosti, i to radnim danom od kraja radnog vremena do početka radnog vremena sljedećeg radnog dana, a u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane prema odluci nadležnog državnog odvjetnika.
(3) O obavljanju poslova u dežurstvu vodi se knjiga dežurstva elektroničkom obliku u koju se upisuju svi relevantni događaji, a po odluci državnog odvjetnika može se voditi i u papirnatom obliku.
Raspored dežurstva
Članak 65.
(1) Državni odvjetnik donosi raspored dežurstva dužnosnika i zaposlenika za razdoblje od najmanje mjesec dana. Rasporedom dežurstava određuju se dužnosnici i zaposlenici koji dežuraju u određene dane, mjesto gdje dežuraju i kontakt podaci: broj dežurnog mobitela, broj fax uređaja i naziv elektroničke pošte za poslove dežurstva.
(2) Državna odvjetništva, u pravilu, dežuraju u skladu sa svojom stvarnom i mjesnom nadležnošću.
(3) Županijski državni odvjetnik može uz suglasnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske odlučiti da poslove dežurstva za potrebe jednog ili više općinskih državnih odvjetništava s područja županijskog državnog odvjetništva preuzme županijsko državno odvjetništvo.
(4) Županijski državni odvjetnik može odlučiti da poslove dežurstva obavljaju zajednički općinska državna odvjetništva s područja njegove nadležnosti. U tom slučaju raspored dežurstva donosi općinski državni odvjetnik kojeg odredi županijski državni odvjetnik.
Obavještavanje o rasporedu dežurstva
Članak 66.
(1) Županijski i općinski državni odvjetnici o rasporedu dežurstva obavještavaju nadležne sudove, nadležne policijske uprave i više državno odvjetništvo. Primjerak rasporeda dežurstva dostavlja se i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
(2) Čelnik posebnog državnog odvjetništva o rasporedu dežurstva obavještava nadležne sudove, sve policijske uprave, županijska državna odvjetništva i Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Primjerak rasporeda dežurstva dostavlja se i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
3. GODIŠNJI ODMORI
Članak 67.
(1) Dužnosnici i ostali zaposlenici, u pravilu, pretežiti dio godišnjeg odmora koriste tijekom mjeseca srpnja i kolovoza tekuće godine.
(2) Raspored korištenja godišnjih odmora u skladu sa zakonom utvrđuje državni odvjetnik po pribavljenom mišljenju voditelja ustrojstvenih jedinica, polazeći pritom od potreba službe te vodeći računa o željama dužnosnika i ostalih zaposlenika u mjeri u kojoj je to moguće.
(3) Nakon što pribavi prijedloge svih dužnosnika i ostalih zaposlenika, državni odvjetnik sastavlja raspored korištenja godišnjih odmora. Kod izrade rasporeda korištenja godišnjih odmora vodi se računa da u državnom odvjetništvu ostane dovoljan broj dužnosnika i ostalih zaposlenika potrebnih za rješavanje hitnih predmeta.
(4) Raspored godišnjih odmora državnog odvjetnika i zamjenika koji ga zamjenjuju u poslovima državnoodvjetničke uprave za svaku kalendarsku godinu dostavlja se višem državnom odvjetniku i Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske.
VI. SLUŽBENA ZGRADA I RADNE PROSTORIJE
1. SLUŽBENA ZGRADA
Članak 68.
(1) Službenu zgradu odnosno radni prostor državnom odvjetništvu daje na korištenje ovlašteno državno tijelo Republike Hrvatske.
(2) Ako je u istoj službenoj zgradi smješteno više državnih odvjetništava, službenom zgradom upravlja više državno odvjetništvo.
(3) Ako su u istoj zgradi smještena različita pravosudna tijela, zgradom upravlja predsjednik suda.
(4) Službena zgrada ili njezin dio može se dati na korištenje ili u zakup samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
Članak 69.
(1) Na svakoj zgradi u kojoj je smješteno državno odvjetništvo mora biti istaknut naziv državnog odvjetništva i zastava Republike Hrvatske.
(2) Na zgradi u kojoj je smještena stalna služba državnog odvjetništva mora biti istaknut naziv državnog odvjetništva i naziv stalne službe.
(3) Kad su kazneni i građansko-upravni odjeli smješteni u različitim zgradama, na natpisnim pločama navodi se i naziv odjela.
Natpisna ploča državnog odvjetništva
Članak 70.
(1) Naziv državnog odvjetništva ispisuje se na posebnoj staklenoj ploči četverokutnog oblika, dimenzija 45 x 25 cm. Ovisno o veličini i vanjskom izgledu zgrade natpisna ploča može se izraditi u drugoj veličini ili od drugog materijala ako za to postoje posebni razlozi, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(2) Natpisna ploča sadrži grb i naziv Republika Hrvatska te naziv i sjedište državnog odvjetništva. Tekst mora biti napisan velikim tiskanim slovima u zlatnoj boji na crnoj podlozi.
(3) Natpisne ploče državnog odvjetništva i stalne službe državnog odvjetništva sa sjedištem na području jedinica lokalne samouprave u kojima je uz hrvatski jezik i latinično pismo u ravnopravnoj službenoj uporabi jezik i pismo nacionalne manjine pišu se na oba jezika i pisma.
(4) Natpisna ploča pričvršćuje se na lijevoj strani zgrade uz glavni ulaz, u visini polovice otvora glavnog ulaza. Ako je u zgradi smješteno više državnih odvjetništava, natpisne ploče pričvršćuju se na istoj strani zgrade, tako da najprije bude pričvršćena natpisna ploča višeg državnog odvjetništva, a zatim natpisne ploče ostalih državnih odvjetništava.
(5) Ako je u sudskoj zgradi smješteno više pravosudnih tijela, natpisne ploče državnih odvjetništava pričvršćuju se na lijevoj strani zgrade uz glavni ulaz, u istoj ravnini s natpisnim pločama sudova istog stupnja.
2. KUĆNI RED
Članak 71.
(1) Kućnim redom utvrđuje se način korištenja radnih i ostalih prostorija u zgradi državnog odvjetništva, vrijeme zadržavanja u zgradi, mjere za održavanje reda i čistoće, mjere potrebne za sigurnost prostorija i ostale mjere potrebne za čuvanje sredstava za rad i drugih predmeta koji se nalaze u zgradi državnog odvjetništva te dužnosti službenih osoba kojima je povjerena skrb o sigurnosti zgrade, kao i ostalih osoba koje se koriste prostorijama državnog odvjetništva ili se u njima povremeno zadržavaju.
(2) Državni odvjetnik propisuje kućni red. Ako se istom zgradom koristi više državnih odvjetništava, kućni red propisuje viši državni odvjetnik. Ako se u zgradi nalazi više pravosudnih tijela, kućni red sastavlja se u sporazumu s čelnicima tijela, osim ako su prostorije državnog odvjetništva potpuno odvojene. Ako se kućni red ne donese sporazumom, propisuje ga ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
(3) S kućnim redom upoznat će se svi dužnosnici i ostali zaposlenici.
(4) Izvadak iz kućnog reda u dijelu koji se odnosi na građane ističe se na vidljivom mjestu u zgradi gdje se nalaze radne prostorije državnog odvjetništva i objavljuje na mrežnoj stranici državnog odvjetništva.
3. RASPORED RADNIH PROSTORIJA
Članak 72.
(1) Državni odvjetnik određuje raspored radnih prostorija koje koriste državni odvjetnik i ustrojstvene jedinice državnog odvjetništva.
(2) Raspored prostorija prilagođava se tako da radne prostorije namijenjene za rad na predmetima iste vrste budu međusobno povezane i da se u njihovoj blizini nalaze odgovarajuće pisarnice.
(3) Za primitak podnesaka i pošiljaka, za ispitivanje okrivljenika i svjedoka te prijem stranaka određuju se, u pravilu, prostorije u neposrednoj blizini ulaza u službenu zgradu odnosno radni prostor.
Članak 73.
(1) Prikaz rasporeda radnih prostorija ističe se na vidljivom mjestu na ulazu u službenu zgradu odnosno radni prostor.
(2) Prikaz rasporeda radnih prostorija pregledno prikazuje smještaj ureda državnog odvjetnika i drugih ustrojstvenih jedinica, s kratkim opisom poslova koji se u pojedinim prostorijama obavljaju i naznakom vremena određenog za primanje stranaka te oznakom rednog broja sobe i kata gdje se prostorije nalaze.
(3) Iz rasporeda prostorija mora biti vidljivo u kojoj se prostoriji obavlja služba dežurstva.
(4) Na hodnicima i stubištima postavljaju se oznake za snalaženje u radnom prostoru s upozorenjem da se radne prostorije nalaze u određenom dijelu službene zgrade (npr. ured državnog odvjetnika, soba br. 4, pisarnica, soba br. 2 itd.).
Članak 74.
(1) Na vratima prostorija u kojima rade dužnosnici i savjetnici stavlja se natpis s njihovim imenom i prezimenom te oznakom dužnosti.
(2) Ured državnog odvjetnika označava se posebnim natpisom. Na ostale prostorije stavlja se naziv ustrojstvene jedinice uz koji se stavlja ime i prezime voditelja ustrojstvene jedinice. Na ulazna vrata jedne prostorije stavlja se, u pravilu, jedan natpis, a više natpisa samo ako je to potrebno radi boljeg snalaženja stranaka.
(3) U državnim odvjetništvima sa sjedištem na području jedinica lokalne samouprave u kojima je uz hrvatski jezik i latinično pismo u ravnopravnoj službenoj uporabi jezik i pismo nacionalne manjine natpisi se pišu na oba jezika i pisma.
4. OGLASNA PLOČA
Članak 75.
(1) Oglasna ploča se postavlja u državnom odvjetništvu na vidljivom mjestu gdje je slobodan pristup strankama.
(2) Ako kazneni i građansko-upravni odjeli državnog odvjetništva nisu smješteni u istoj zgradi u sjedištu državnog odvjetništva odnosno u sjedištu stalne službe, oglasna ploča se postavlja u svakoj zgradi, tako da je iz natpisa na oglasnoj ploči vidljivo o kojoj se ustrojstvenoj jedinici radi.
VII. TAJNOST PODATAKA
1. SIGURNOST PODATAKA I SIGURNOSNA PROVJERA
Klasificirani podatak
Članak 76.
(1) Klasificirani podatak je onaj podatak koji je nadležno tijelo, na temelju zakona, u propisanom postupku takvim označilo i za koji je utvrđen stupanj tajnosti, kao i podatak kojeg je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje.
(2) Državno odvjetništvo u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti rukuje klasificiranim podacima drugih nadležnih tijela koji su dostavljeni državnom odvjetništvu (klasificirani podaci drugih vlasnika podataka) i klasificiranim podacima državnog odvjetništva.
(3) Na omotu spisa iz upisnika državnog odvjetništva »VT«, »T«, »POV« ili »OGR« naznačuje se veza s kaznenim, građanskim ili drugim spisom, a također se i na tim spisima naznačuje veza sa spisom koji sadrži klasificirane podatke, osim ako državni odvjetnik ne odredi drukčije.
Klasificirani podaci drugih vlasnika podataka
Članak 77.
(1) Podaci Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, državnih i pravosudnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih pravnih osoba zaprimljeni u pojedino državno odvjetništvo koji su na osnovu Zakona o tajnosti podataka od strane ovlaštenih osoba označeni stupnjem tajnosti »VRLO TAJNO«, »TAJNO«, »POVJERLJIVO« i »OGRANIČENO« unose se u odgovarajući upisnik državnog odvjetništva »VT«, »T«, »POV« ili »OGR«.
(2) Na način opisan u stavku 1. ovog članka postupa se i kad državno odvjetništvo zaprimi podatak koji je klasificirao državni odvjetnik u drugom državnom odvjetništvu.
Klasificirani podaci državnog odvjetništva
Članak 78.
(1) Stupnjevi tajnosti kojima se podaci državnog odvjetništva mogu klasificirati su:
– VRLO TAJNO kratica »VT«
– TAJNO kratica »T«
– POVJERLJIVO kratica »POV« i
– OGRANIČENO kratica »OGR«.
(2) Klasificiranje podataka svih stupnjeva tajnosti može provoditi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i osoba koju on za to ovlasti.
(3) Klasificiranje podataka stupnjevima tajnosti »POVJERLJIVO« i »OGRANIČENO« mogu provoditi i čelnik posebnog državnog odvjetništva te županijski i općinski državni odvjetnici.
Članak 79.
(1) Klasifikacija podataka državnog odvjetništva vrši se prema odredbama Zakona o tajnosti podataka te na način određen Uredbom o načinu označavanja klasificiranih podataka, sadržaju i izgledu uvjerenja o obavljenoj sigurnosnoj provjeri i izjave o postupanju s klasificiranim podacima.
(2) U upisnik državnog odvjetništva »VT« se unose i stupnjem tajnosti »VRLO TAJNO« klasificiraju podaci Državnog odvjetništva Republike Hrvatske koji se odnose na temeljna pitanja Ustavom utvrđenog ustrojstva Republike Hrvatske, neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodne odnose Republike Hrvatske, obrambenu sposobnost i sigurnosno-obavještajni sustav, sigurnost građana te osnove gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske, čije bi neovlašteno otkrivanje nanijelo nepopravljivu štetu nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske.
(3) U upisnik državnog odvjetništva »T« se unose i stupnjem tajnosti »TAJNO« klasificiraju podaci Državnog odvjetništva Republike Hrvatske iz stavka 2. ovog članka čije bi neovlašteno otkrivanje teško naštetilo nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske.
(4) U upisnik državnog odvjetništva »POV« se unose i stupnjem tajnosti »POVJERLJIVO« klasificiraju podaci državnih odvjetništava koji su nastali tijekom provođenja izvida i istrage ili drugog rada državnog odvjetništva, a koji se odnose na neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodne odnose Republike Hrvatske, obrambenu sposobnost i sigurnosno-obavještajni sustav, sigurnost građana te osnove gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske, a čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo tim vrijednostima.
(5) U upisnik državnog odvjetništva »OGR« se unose i stupnjem tajnosti »OGRANIČENO« klasificiraju podaci državnog odvjetništva čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju poslova državnog odvjetništva.
Označavanje klasificiranih dokumenata državnog odvjetništva
Članak 80.
(1) Na prvoj stranici klasificiranog dokumenta iz upisnika »VT«, »T« »POV« i »OGR« u gornjem desnom kutu upisuje se oznaka stupnja tajnosti, a ispod nje oznaka broja primjerka u odnosu na ukupan broj primjeraka klasificiranog dokumenta.
(2) Svaka stranica klasificiranog dokumenta iz upisnika »VT«, »T« »POV« i »OGR« mora u desnom donjem kutu podnožja dokumenta imati naveden broj stranice u odnosu na ukupan broj stranica dokumenta. Broj, vrsta, naziv i stupanj tajnosti priloga navode se na posljednjoj stranici dokumenta.
Pristup klasificiranim podacima
Članak 81.
(1) Pristup klasificiranim podacima označenim stupnjevima tajnosti »VRLO TAJNO«, »TAJNO« i »POVJERLJIVO« imaju dužnosnici i zaposlenici kojima je to nužno za obavljanje poslova iz njihovog djelokruga, kojima je izdano Uvjerenje o obavljenoj sigurnosnoj provjeri (u daljnjem tekstu: certifikat) odnosno oni koji po Zakonu o tajnosti podataka imaju pravo pristupa bez certifikata.
(2) Pristup klasificiranim podacima s oznakom tajnosti »OGRANIČENO« koji su upisani u upisnik »OGR« imaju oni dužnosnici i zaposlenici koji u svom radu na njima ostvaruju uvid radi upravljanja, obrade i drugih oblika rada i rukovanja, i to sve u mjeri u kojoj obavljanje službenih poslova i zadaća to zahtijeva.
(3) Pristup klasificiranim podacima »OGRANIČENO« koji se ne unose u upisnik »OGR« (kazneni predmeti) imaju oni dužnosnici i zaposlenici koji su zaduženi tim predmetima ili kojima je to potrebno radi obavljanja redovnih poslova.
Članak 82.
(1) Svi dužnosnici i zaposlenici u državnom odvjetništvu dužni su čuvati tajnost podataka neovisno o načinu saznanja tajnih podataka ili pribavljanja odnosno stjecanja mogućnosti uvida u tajne podatke.
(2) Svatko tko takav podatak koristi ili mu taj podatak postane dostupan dužan je poduzeti mjere i postupke zaštite takvih podataka u skladu s Zakonom o tajnosti podataka i Uredbom o načinu označavanja klasificiranih podataka, sadržaju i izgledu uvjerenja o obavljenoj sigurnosnoj provjeri i izjave o postupanju s klasificiranim podacima.
(3) Državni odvjetnik ili zamjenik, kao i drugi zaposlenik koji je upoznat s klasificiranim podatkom dužan je čuvati njegovu tajnost i nakon prestanka obavljanja dužnosti ili službe, sve dok se podatak ne deklasificira ili dok se odlukom vlasnika podatka ne oslobodi obveze čuvanja tajnosti.
Upotreba klasificiranih podataka u sudskim i drugim postupcima
Članak 83.
(1) Spise ili podatke iz članaka 77. i 79. ovog Poslovnika državno odvjetništvo ne može učiniti dostupnim drugim osobama niti ih upotrijebiti u drugu svrhu od one za koju su klasificirani ili dobiveni.
(2) Ako su podaci ili podnesci iz članaka 77. i 79. ovog Poslovnika potrebni u sudskom ili drugom postupku koji je javan, državno odvjetništvo mora od tijela koje je stavilo oznaku tajnosti zatražiti deklasifikaciju odnosno tajne podatke može ako su za to ispunjeni uvjeti deklasificirati državni odvjetnik koji ih je klasificirao.
(3) Državni odvjetnik koji je klasificirao podatak upisan u upisnik državnog odvjetništva »VT«, »T«, »POV« i »OGR« o promjeni stupnja tajnosti ili o deklasifikaciji podatka mora pisanim putem izvijestiti sva tijela kojima je podatak bio dostavljen.
Nadzor i zaštita klasificiranih podataka
Članak 84.
(1) Državni odvjetnik skrbi da klasificiranim podacima »VRLO TAJNO«, »TAJNO« i »POVJERLJIVO« imaju pristup samo dužnosnici i zaposlenici koji imaju certifikat odnosno oni koji po Zakonu o tajnosti podataka imaju pravo pristupa bez certifikata, u mjeri u kojoj obavljanje službenih poslova i zadaća to zahtijeva.
(2) Državno odvjetništvo koje je klasificiralo podatak upisan u upisnik državnog odvjetništva »VT«, »T«, »POV« i »OGR«, dužno je trajno procjenjivati stupanj tajnosti klasificiranog podatka i izrađivati periodične procjene u skladu s rokovima navedenim u Zakonu o tajnosti podataka.
(3) Nadzor nad postupcima klasifikacije i deklasifikacije podataka obavlja državni odvjetnik i sigurnosni koordinator, a u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske zamjenik kojeg odredi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i savjetnik za informacijsku sigurnost.
Članak 85.
U slučaju nestanka ili otkrivanja klasificiranih podataka (»VT«, »T« i »POV«) državni odvjetnik ili zamjenik kojeg on odredi odmah pokreće postupak utvrđivanja okolnosti nestanka ili otkrivanja tih podataka sukladno posebnim propisima te izvješćuje savjetnika za informacijsku sigurnost u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i nadležna državna tijela.
Članak 86.
O nestanku, priopćavanju, dostavi i uporabi klasificiranih podataka (»VT«, »T« i »POV«) vodi se poseban očevidnik o nestalim ili otkrivenim tajnim podacima sukladno odredbama Zakona o tajnosti podataka.
Članak 87.
(1) Kriterije za određivanje stupnjeva tajnosti podataka iz nadležnosti državnog odvjetništva pravilnikom propisuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
(2) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske posebnom odlukom određuje popis dužnosti i poslova u državnom odvjetništvu za koje je potrebno uvjerenje o sigurnosnoj provjeri (certifikat).
2. SIGURNOST INFORMACIJSKIH SUSTAVA, SIGURNOST POSLOVNE SURADNJE I FIZIČKA SIGURNOST
Članak 88.
(1) U državnim odvjetništvima koja rukuju vlastitim klasificiranim podacima i klasificiranim podacima drugih vlasnika uspostavljaju su mjere fizičke sigurnosti, mjere sigurnosti informacijskog sustava i mjere sigurnosti poslovne suradnje, sukladno posebnim propisima.
(2) Nabavu kapitalnih sredstava potrebnih za uspostavljanje mjera iz stavka 1. ovog članka u državnom odvjetništvu obavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa na temelju godišnjih planova i visine osiguranih sredstava u državnom proračunu.
VIII. ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA
Članak 89.
(1) Ako su osobni podaci sadržani u odluci državnog odvjetništva, upisniku ili spisu predmeta obrađenom tijekom istraživanja, istrage i kaznenog postupka, fizička osoba (ispitanik) ostvaruje pravo na pristup vlastitim osobnim podacima, pravo na ispravak ili brisanje vlastitih osobnih podataka i ograničenje obrade vlastitih osobnih podataka u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku, ovog Poslovnika i drugih posebnih propisa uvidom u odgovarajući upisnik.
(2) Pravo iz stavka 1. ovog članka okrivljenik, oštećenik i žrtva kaznenog djela ostvaruju isključivo u dijelu koji se odnosi na osobne podatke iz tog konkretnog predmeta.
(3) Ako su osobni podaci sadržani u odluci državnog odvjetništva, upisniku ili spisu predmeta iz nadležnosti građansko-upravnog odjela ili odluci, predmetu i upisniku predmeta državnoodvjetničke uprave, fizička osoba (ispitanik) ostvaruje pravo na pristup vlastitim osobnim podacima, pravo na ispravak ili brisanje vlastitih osobnih podataka i ograničenje obrade vlastitih osobnih podataka u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.
Članak 90.
(1) O zahtjevu za ostvarivanje nekog od prava iz članka 89. ovog Poslovnika odlučuje rješavatelj kad se radi o osobnom podatku koji je unesen u predmet koji je njemu dodijeljen u rad.
(2) Rješavatelj koji je zadužen spisom u svakom pojedinom slučaju odlučuje hoće li se osobama iz članka 89. stavka 2. ovog Poslovnika dozvoliti uvid u upisnik kaznenih prijava ili će se okrivljeniku izdati pisana potvrda o tome kada je prijava protiv njega upisana u upisnik kaznenih prijava, kao i drugi podaci u svezi predmetnog upisa. Na isti način postupit će se ako uvid traži branitelj okrivljenika ili punomoćnik oštećenika ili žrtve.
(3) Ako se radi o osobnom podatku koji nije unesen u predmet koji je dodijeljen određenom rješavatelju ili o osobnom podatku koji je unesen u predmet državnoodvjetničke uprave, o zahtjevu odlučuje državni odvjetnik ili osoba koju on ovlasti.
(4) Ako se odlukom iz stavaka 1. do 3. ovog članka odbija zahtjev za ostvarivanje nekog od prava navedenih iz članka 89. ovog Poslovnika, takva odluka se dostavlja podnositelju zahtjeva i mora sadržavati razloge.
(5) Odluke iz ovog članka provodi voditelj pisarnice.
Članak 91.
(1) Ako voditelj pisarnice utvrdi da su osobni podaci u upisnicima nepotpuni, netočni ili neažurni, dužan ih je sam dopuniti ili izmijeniti, o čemu će napisati bilješku i u odgovarajućem spisu.
(2) O izvršenoj dopuni, izmjeni ili brisanju osobnih podataka voditelj pisarnice će odmah izvješćuje korisnike osobnih podataka, a osobu na koju se osobni podaci odnose najkasnije u roku od 30 dana.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, ako je pristup osobnim podacima ograničen u skladu s Zakonom o tajnosti podataka, Zakonom o kaznenom postupku, Zakonom o državnom odvjetništvu ili drugim posebnim propisom, voditelj pisarnice o izvršenoj dopuni, izmjeni ili brisanju osobnih podataka izvješćuje samo one korisnike koji imaju pristup tim podacima.
Članak 92.
(1) Nadzor nad obradom osobnih podataka u državnom odvjetništvu kao neovisnom pravosudnom tijelu provodi ovlašteno nadzorno tijelo.
(2) Državni odvjetnik u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave provodi nadzor nad obradom osobnih podataka u tom državnom odvjetništvu.
(3) Državno odvjetništvo provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osiguralo da se obrada osobnih podataka u državnom odvjetništvu provodi u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.
(4) Mjere iz stavka 3. ovog članka osobito obuhvaćaju ograničen, kontroliran i zaštićen pristup prostorijama i ormarima u kojima su pohranjeni osobni podaci u papirnatom obliku te ograničen, kontroliran i korisničkim imenima i lozinkama zaštićen pristup računalima u kojima su pohranjeni osobni podaci u elektronskom obliku.
Članak 93.
(1) Osobne podatke iz članka 89. ovog Poslovnika državno odvjetništvo, sukladno propisima, upotrebljava u postupcima pred sudom i drugim državnim ili javnopravnim tijelima.
(2) Osobni podaci prikupljeni za potrebe kaznenog postupka mogu se sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku i na način propisan tim Zakonom dati na raspolaganje drugim državama i međunarodnim tijelima.
IX. SASTAVLJANJE DRŽAVNOODVJETNIČKIH PISMENA
1. OPĆENITO
Zaglavlje pismena
Članak 94.
(1) Na sva državnoodvjetnička pismena stavlja se u lijevom gornjem kutu grb Republike Hrvatske u izvornim bojama ili crno bijeloj tehnici.
(2) Ispod grba Republike Hrvatske upisuje se naziv »Republika Hrvatska« i ispod toga redom, jedno ispod drugog upisuju se naziv državnog odvjetništva i njegovo sjedište te naziv stalne službe, oznaka spisa koja se sastoji od kratice naziva upisnika, rednog broja upisa i pune godine, s podbrojem, mjesto i datum sastavljanja, navodeći u datumu naziv mjeseca slovima te inicijali dužnosnika odnosno rješavatelja koji je sastavio pismeno i osobe koja je obavila prijepis.
Članak 95.
(1) Sva pismena pišu se slovima oblika Arial, veličine 12 pt, s ostavljenim slobodnim prostorom širine 2,5 cm od gornjeg i donjeg odnosno desnog i lijevog ruba, bez proreda i s odvojenim stavcima.
(2) U pismenima se upisuju puni nazivi zakona i drugih propisa, uz naznaku glasila u kojem su objavljeni, kada se prvi put navode u tekstu, time da se u slučaju ponavljanja mogu koristiti uobičajene i lako razumljive kratice.
(3) Novčani iznosi osim brojevima upisuju se i slovima u zagradi.
Upis i spremanje sadržaja pismena
Članak 96.
(1) Korištenjem posebne funkcionalnosti sustava CTS mogu se neposredno ispisivati zapisnici, dopisi, zamolnice, potvrde, kao i pozivi odnosno rješenja koja nemaju poseban uvod, na obrascu koji je sastavni dio sustava.
(2) Kod izrade odluka korištenjem sustava CTS moraju se koristiti verificirani obrasci.
(3) Sva državnoodvjetnička pismena moraju biti upisana i njihov sadržaj pohranjen u sustav CTS.
(4) Spremanje sadržaja u sustav CTS može izvršiti i službenik temeljem naredbe rješavatelja.
2. UPORABA SLUŽBENOG JEZIKA I PISMA
Članak 97.
(1) Sva pismena državnih odvjetništava moraju biti pisana hrvatskim standardnim jezikom i latiničnim pismom te važećim pravopisom, uz uporabu zakonskih izraza.
(2) Uporaba jezika nacionalnih manjina uređuje se posebnim zakonom.
3. POTPISIVANJE
Članak 98.
(1) Državni odvjetnik ili zamjenik kojeg za to posebno ovlasti potpisuje izvješća koja se dostavljaju višem državnom odvjetniku i klasificirana pismena.
(2) Dužnosnici potpisuju sve državnoodvjetničke odluke, osim odluka državnoodvjetničke uprave koje potpisuje državni odvjetnik, prvi zamjenik ili drugi zamjenik po njegovu ovlaštenju.
(3) Ravnatelj državnoodvjetničke uprave potpisuje pismena državnoodvjetničke uprave na koja ga ovlasti državni odvjetnik.
(4) Savjetnik potpisuje sva pismena u predmetu kojim je zadužen, osim odluka iz stavka 2. ovog članka.
(5) Pismena se potpisuju plavom tintom ili kemijskom olovkom plave boje.
(6) Potpis se stavlja ispod teksta, na kraju pismena, ispod upisane dužnosti i imena i prezimena potpisnika.
(7) Otisak pečata državnog odvjetništva stavlja se s lijeve strane od potpisa.
4. POTPISIVANJE ELEKTRONIČKIH PISMENA
Članak 99.
(1) Pismena koja se otpremaju u elektroničkom obliku moraju biti potpisana kvalificiranim elektroničkim potpisom rješavatelja.
(2) U sustavu elektroničke komunikacije i u elektroničkim spisima pozivi i druga tipska pismena mogu se potpisivati aplikativnim potpisom sustava CTS.
(3) Odredba stavka 2. ovog članka primjenjuje se kad Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske posebnom odlukom utvrdi da su ispunjeni tehnički uvjeti.
X. PEČAT, ŽIG, ŠTAMBILJI I ZNAK DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA
1. PEČAT I ŽIG DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA
Članak 100.
(1) Svako državno odvjetništvo ima svoj pečat koji sadrži naziv i sjedište državnog odvjetništva te naziv i grb Republike Hrvatske. Stalne službe državnog odvjetništva imaju svoj pečat koji uz naziv državnog odvjetništva sadrže i naziv stalne službe.
(2) Potpisi ovlaštenih osoba na kraju teksta otpravka ovjeravaju se pečatom državnog odvjetništva promjera 38 mm u crnoj ili tamnoplavoj boji.
(3) Za novčano poslovanje koristi se pečat promjera 25 mm.
(4) Za pečaćenje pečatnim voskom koristi se okrugli žig izrađen od metala.
(5) Način ispisivanja sadržaja pečata i žiga s grbom Republike Hrvatske, izrada, uporaba i rukovanje pečatom i žigom, način vođenja evidencije o izrađenim i uništenim pečatima i žigovima propisani su posebnim propisima.
2. ŠTAMBILJI
Članak 101.
(1) U državnim se odvjetništvima umjesto kratkih zabilješki u pravilu koriste štambilji, koji se stavljaju na pismeno ili popis pismena, i to:
– »ŽURNO«
– »PRIJAMNI ŠTAMBILJ«
– »PRITVOR«
– »ISTRAŽNI ZATVOR«
– »DOSTAVA PUTEM OGLASNE PLOČE«
– »OGRANIČENO«
– »NEKLASIFICIRANO«
– »DEKLASIFICIRANO«
– »Odluka je postala pravomoćna___«
– »Odluka je postala ovršna___«.
(2) Ako je rok za žalbu tri dana ili kraći, na rješenje se stavlja štambilj »ŽURNO« i upisuje datum i sat do kada se žalba može podnijeti. Na isti način se postupa i kada je propisan rok u kojem rješavatelj mora dostaviti nalog sucu istrage i slično.
(3) Radi označavanja porijekla preslike koristi se štambilj sa sljedećim tekstom »Ova preslika sačinjena je u pisarnici državnog odvjetništva« ispod kojeg je crta za potpis voditelja pisarnice i datum.
(4) Državni odvjetnik može odobriti izradu i korištenje drugih štambilja ako to smatra potrebnim.
3. RUKOVANJE PEČATIMA, ŽIGOVIMA I ŠTAMBILJIMA
Članak 102.
(1) Državni odvjetnik posebnom odlukom daje ovlast određenim službenicima za uporabu odnosno korištenje pečata i žigova.
(2) Službenici iz stavka 1. ovog članka odgovaraju za korištenje povjerenih im pečata i žigova, dužni su ih čuvati i po završetku radnog vremena spremiti i zaključati.
(3) Državno odvjetništvo vodi popis pečata, žigova i štambilja, u koji se unose podaci o nazivu i veličini pečata i o tome kod koga se nalaze.
4. ZNAK DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA
Članak 103.
(1) Državno odvjetništvo ima svoj znak koji je okruglog oblika. U središnjem krugu na svijetloplavoj podlozi ucrtani su obrisi geografske karte Republike Hrvatske u tamnoplavoj boji, preko kojeg su u crnoj boji otisnuti stilizirani mač i vaga. Oko središnjeg kruga je prsten crvene boje na kojem je u gornjoj polovici ispisan tekst velikim bijelim slovima »DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO«, a u donjoj polovici »REPUBLIKE HRVATSKE«. Znak je s vanjske strane obrubljen zlatnim pleterom.
(2) Posebna državna odvjetništva mogu uz znak državnog odvjetništva imati i vlastiti znak čiji se izgled propisuje posebnom odlukom čelnika.
XI. RAD SA STRANKAMA I DRUGIM OSOBAMA
1. PRIMANJE STRANAKA U DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU
Članak 104.
(1) Stranke i njihovi punomoćnici primaju se u vrijeme određeno za primanje stranaka sukladno godišnjem rasporedu poslova (uredovno vrijeme).
(2) Vrijeme određeno za primanje stranaka objavljuje se na vidljivom mjestu pri ulazu u službenu zgradu odnosno radni prostor, na mrežnoj stranici državnog odvjetništva, u rasporedu prostorija i na drugi pogodan način.
(3) Državni odvjetnik može odrediti da se pri ulasku u zgradu izvrši pregled osoba i njihovih stvari.
Članak 105.
(1) Stranke koje nenajavljene dolaze u državno odvjetništvo primaju u uredovno vrijeme dužnosnik ili savjetnik određen rasporedom. Kad se to ocijeni nužnim, stranka se prima odmah i izvan uredovnog vremena.
(2) Ako je stranka pozvana u državno odvjetništvo, mora je primiti rješavatelj koji ju je pozvao.
(3) Ako pozvanu stranku zbog spriječenosti drugim poslovima ne može primiti rješavatelj iz stavka 2. ovog članka, u zakazano vrijeme prima je drugi dužnosnik ili savjetnik.
Članak 106.
(1) Kad se iz usmenog izlaganja građanina može zaključiti da državno odvjetništvo nije nadležno za postupanje, o tome se građanin poučava. Ako i nakon ove pouke građanin traži zaprimanje prijave ili izjave, ona se uzima na zapisnik u kojem će se naznačiti da mu je navedena pouka dana.
(2) Izjavu, priopćenje stranke, dojavu žrtve i druge službene radnje mogu se zabilježiti i u obliku službene bilješke.
Davanje obavijesti strankama
Članak 107.
(1) Sve osobe koje daju obavijest strankama dužne su provjeriti njihov identitet te prilikom davanja obavijesti čuvati tajne podatke, štititi osobne podatke u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka, pri tome ne smiju iznositi svoje osobno mišljenje o donesenoj odluci ili poduzetim radnjama u predmetu o kojem daju obavijest niti davati izjave o načinu završetka postupka, osim ako je odluka donesena ili otpremljena.
(2) Voditelj pisarnice može strankama u postupku i njihovim punomoćnicima davati obavijesti samo na temelju podataka iz upisnika, a za druge obavijesti stranku upućuje državnom odvjetniku ili zamjeniku zaduženom za spis.
(3) Voditelj pisarnice može samo po odobrenju dužnosnika strankama u postupku i njihovim punomoćnicima dati podatke koji su temeljem zakona proglašeni tajnima. Dužnosnik može odrediti koje će podatke voditelj dati stranci ili odlučiti da joj se dostavi pisana obavijest o podacima iz upisnika.
2. UVID U SPIS
Članak 108.
(1) Uvid u spis i elektronički spis državnog odvjetništva osobama koje na to imaju pravo po zakonu ili po ovom Poslovniku odobrava rješavatelj.
(2) Uvid u arhivirane spise odobrava državni odvjetnik.
(3) Pravo na uvid u spis obuhvaća pravo razgledavanja, prepisivanja, preslikavanja, presnimavanja i snimanja državnoodvjetničkog spisa ili spisa predmeta u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku, Zakonom o državnom odvjetništvu ili drugim zakonom. Pravo na uvid u kazneni spis obuhvaća i razgledavanje i snimanje predmeta koji služe za utvrđivanje činjenica u postupku.
(4) Presnimavanje i preslikavanje spisa ili dijelova spisa se naplaćuje u skladu s posebnom odlukom ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
(5) Osobe kojima je odobreno vršenje uvida u spis upozoravaju se na obvezu čuvanja tajnosti osobnih podataka, što se bilježi u spisu.
(6) Pravo na uvid u spis sukladno stavku 3. ovog članka obavlja se u pisarnici pod nadzorom službenika pisarnice.
Članak 109.
(1) Stranke, njihovi punomoćnici i zastupnici te druge osobe koje imaju pravo uvida u spis i kojima je odobren uvid u spis, svoje pravo mogu ostvariti uvidom u spis u papirnatom obliku i/ili putem sustava CTS.
(2) Dozvolu za uvid u spis u sustavu CTS daje državni odvjetnik ili zamjenik u obliku naredbe evidentirane u sustavu CTS i upućene pisarnici.
(3) Osobe iz stavka 1. ovog članka uvid u spis mogu izvršiti u pisarnici državnog odvjetništva ili pisarnici stalne službe, uz prisutnost ovlaštenoga službenika.
Uvid u spise Kaznenog odjela
Članak 110.
(1) Spisi se daju na uvid okrivljeniku i njegovom branitelju, žrtvi, oštećeniku i predstavniku pravne osobe na čiju je štetu kazneno djelo počinjeno i njihovim punomoćnicima pod uvjetima propisanim Zakonom o kaznenom postupku.
(2) Žrtve i oštećenici koji se ne ispituju kao svjedoci, kao i njihovi punomoćnici imaju pravo razgledavanja spisa u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku i ovog Poslovnika.
(3) Ako se vrši uvid u spis kaznene prijave prije donošenja rješenja o provođenju istrage ili slanja obavijesti o početku istraživanja, rješavatelj upozorava žrtvu i oštećenika odnosno osobu koja razgledava spis da je spis klasificiran i da su dužni čuvati tajnost podataka koje su saznali, a posebno sadržaj dokaznih radnji koje su provedene te osobne podatke pojedinih osoba iz spisa. Dano upozorenje unosi se u službenu bilješku koju potpisuje i osoba koja je izvršila uvid odnosno razgledavala spis.
(4) Ako je određena tajnost spisa nakon početka istrage ili istraživanja, rješavatelj koji je zadužen spisom upozorava okrivljenika i njegovog branitelja te žrtvu i oštećenika o dužnosti čuvanja tajnosti na način iz stavka 3. ovog članka.
(5) Spis u kojem je doneseno rješenje o odbačaju prijave ili obustavi istrage, daje se na uvid osobi koja ima pravo preuzeti kazneni progon.
(6) Iznimno, državni odvjetnik može odobriti uvid u spis osobi koja ima opravdani pravni ili znanstveni interes.
Uvid u spise građansko-upravnog odjela
Članak 111.
(1) Uvid u spise iz nadležnosti građansko-upravnog odjela odobrava se ovlaštenoj osobi stranke koju državno odvjetništvo zastupa u postupku te osobi koja za to ima opravdani pravni interes.
(2) Predstavnicima pravne osobe ili fizičkoj osobi koja ima položaj protivne stranke ili njihovim punomoćnicima u građanskom ili upravnom predmetu ne može se odobriti vršenje uvida u spis.
XII. RAD NA PREDMETIMA
1. OPĆENITO
Članak 112.
(1) Svaki događaj od interesa za postupanje državnog odvjetništva o kojem je ono obaviješteno ili je za njega na bilo koji način saznalo, kao i svaka druga radnja koju državno odvjetništvo poduzima u svom djelokrugu, a od značaja je za rad u predmetu, mora se zabilježiti ili zapisnikom ili službenom bilješkom.
(2) Na isti način moraju se zabilježiti i priopćenja primljena ili dana neposredno ili putem telefona ili primljena putem drugog sredstva priopćavanja ako se ne mogu ispisati.
(3) Sa zapisnikom ili službenom bilješkom odnosno ispisom poruke iz stavka 2. ovog članka postupa se kao s primljenim podneskom.
Sadržaj zapisnika i službene bilješke
Članak 113.
(1) U zapisnik se unosi naziv državnog odvjetništva pred kojim se obavlja radnja, mjesto obavljanja radnje, dan i sat kad je radnja započeta i završena, osobni podaci stranke, imena i prezimena prisutnih osoba i njihovo svojstvo, a kad se zapisnik odnosi na radnju u predmetu i naznaku predmeta.
(2) Zapisnik ili službena bilješka koja sadrži izjavu stranke i njene osobne podatke piše se osobnim računalom ili ručno tintom ili kemijskom olovkom kada to zakon dopušta.
(3) Zapisnik ili službenu bilješku koja ne sadrži izjavu stranke potpisuje službena osoba koja ju je sastavila, a ako sadrži izjavu stranke, službena osoba koja ju je sastavila, zapisničar i stranka.
(4) Ako je u zapisnik unesena izjava stranke, zapisnik se odmah po sastavljanju predaje stranci.
(5) Ako je spis klasificiran, stranka će se upozoriti na obvezu čuvanja tajnosti kad takva obveza postoji. Upozorenje se bilježi u zapisniku.
Članak 114.
(1) Kratke odluke ili nalozi, službene bilješke koje se odnose na predmet i druge bilješke upisuju se i njihov sadržaj pohranjuje u sustav CTS, a mogu se upisati i na omot spisa.
(2) Ako se pismena iz stavka 1. ovog članka pišu strojno, s njima se postupa kao s primljenim podneskom.
(3) Ako ovim Poslovnikom nije određeno drugačije, iz bilješki i upisa na omotu spisa mora se vidjeti čitav tijek rada na predmetu koji mora odgovarati izvršenim upisima u sustavu CTS.
2. POSTUPANJE U KAZNENIM PREDMETIMA
a) Postupanje u predmetima kaznenih prijava
Primitak kaznenih prijava
Članak 115.
(1) Državno odvjetništvo dužno je zaprimiti na zapisnik kaznenu prijavu o kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti ili po prijedlogu.
(2) Ako je prijava primljena telekomunikacijskim uređajem, osigurava se čuvanje elektroničkog zapisa. Prijava se ispisuje s podacima o pošiljatelju i vremenu prijema, a ako to nije moguće, o primitku se sastavlja službena bilješka.
Zapisnik o kaznenoj prijavi
Članak 116.
(1) U zapisnik o kaznenoj prijavi unosi se ime i prezime podnositelja prijave, ime njegovih roditelja, adresa njegova prebivališta ili boravišta, osobni identifikacijski broj i njegov odnos s osobom koju prijavljuje.
(2) Podnositelj prijave se upozorava da je lažno prijavljivanje kazneno djelo te da je osoba koja je svjesno podnijela lažnu prijavu dužna podmiriti troškove kaznenog postupka.
(3) Od podnositelja prijave se, po potrebi, može zatražiti da u roku od 15 dana dostavi dokumentaciju i druge podatke na koje se poziva radi ocjene osnovanosti prijave i upozoriti na zakonske posljedice propuštanja.
(4) Zapisniku se mogu priložiti skice, slike, dokumenti i drugi podaci koji mogu biti korisni za uspješno vođenje postupka.
(5) Ako se na zapisnik uzima prijava za kazneno djelo za koje progon ovisi o prijedlogu žrtve ili druge zainteresirane osobe sukladno odredbama Kaznenog zakona, u prijavi se moraju navesti okolnosti iz kojih proizlazi prijaviteljevo svojstvo žrtve ili druge zainteresirane osobe te izričit prijedlog za progon svake prijavljene osobe.
(6) Prilikom uzimanja prijave na zapisnik žrtvu i oštećenika te pravnu osobu na čiju štetu je kazneno djelo počinjeno upozorava se na njihova prava u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku. Ako navedene osobe izjave da žele podnijeti imovinskopravni zahtjev, taj se zahtjev sa svim potrebnim podacima i dokazima unosi u zapisnik o zaprimanju prijave.
(7) Ako se unatoč danim pojašnjenjima podnositelja prijave ocijeni da se ne radi o kaznenom djelu ili se ne može zaključiti za koje kazneno djelo podnosi prijavu, podnositelja se upozorava da za podnošenje prijave nema osnove. Na izričit zahtjev podnositelja, koji se bilježi, prijava se uzima na zapisnik. Tako zaprimljena kaznena prijava se ne upisuje u upisnik kaznenih prijava, nego u upisnik raznih kaznenih predmeta, te će se o tome sastaviti bilješka i obavijestiti viši državni odvjetnik koji može naložiti upisivanje kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava.
Postupanje s anonimnim prijavama
Članak 117.
(1) Radi ocjene vjerodostojnosti navoda anonimnog podnositelja prijave rješavatelj najprije izvršava provjere uvidom u dostupne javne podatke i evidencije državnih tijela i pravnih osoba. Ako nakon tih provjera ocijeni da je potrebno dalje postupati, prikuplja i druge podatke koji mu mogu pomoći u odlučivanju o osnovanosti anonimne prijave te od drugih tijela traži potrebna očitovanja, izviješća i pismena, a može pozvati radi uzimanja izjave i osobe za koje smatra da mogu pridonijeti ocjeni vjerodostojnosti anonimne prijave i njegove osnovanosti ili poduzimanje tih radnji nalaže policiji.
(2) Ako se nakon izvršenih provjera iz stavka 1. ovog članka ocijeni da je sadržaj prijave vjerodostojan, rješavatelj nastavlja rad na predmetu.
(3) Kad se nakon provedenih izvida ocijeni da postoje neki od razloga za odbačaj kaznene prijave, dužnosnik prestaje s radom na anonimnoj prijavi, a razloge za to navodi u službenoj bilješci koja je sastavni dio spisa.
Postupanje s nepotpunom kaznenom prijavom
Članak 118.
Ako je zaprimljena kaznena prijava nepotpuna jer ne sadrži sve podatke potrebne za upis u upisnik kaznenih prijava, rješavatelj tu prijavu upisuje u upisnik raznih kaznenih predmeta. Radi prikupljanja potrebnih obavijesti poziva se podnositelja kaznene prijave i druge osobe sa čijim se izjavama mogu upotpuniti navodi u prijavi te nalaže policiji provođenje izvida radi prikupljanja i provjere potrebnih podataka o kaznenom djelu i počinitelju te drugim činjenicama odlučnim za odluku o upisu kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava ili rješavatelj sam provodi izvide.
Provjera upisa kaznene prijave u upisnicima
Članak 119.
(1) Nakon primitka prijave službenik zadužen za upis prijava u upisnik dužan je izvršiti provjeru u sustavu CTS i upisniku koji se vodi u papirnatom obliku je li prijava već ranije primljena, odnosno je li protiv prijavljene osobe podnesena prijava ili je u tijeku kazneni postupak za drugo kazneno djelo.
(2) Ako službenik utvrdi da u vezi prijavljene osobe ili kaznenog djela koje se prijavljuje postoje drugi predmeti, sačinjava o tome kratku bilješku u kojoj navodi brojeve tih spisa i u kojem državnom odvjetništvu se vode ti predmeti. Službenu bilješku zajedno s kaznenom prijavom daje državnom odvjetniku ili zamjeniku.
(3) Državni odvjetnik odlučuje hoće li će prijava biti uložena u postojeći spis ili će se osnovati novi spis. Prije donošenja odluke državni odvjetnik može pribaviti mišljenje rješavatelja postojećeg spisa.
Upis kaznene prijave
Članak 120.
Kaznene prijave protiv poznatih i nepoznatih osoba upisuju se u upisnik kaznenih prijava. Državni odvjetnik ili zamjenik koji ga zamjenjuje prilikom pregleda ulazne pošte na prijavi određuje u koji će se upisnik upisati.
Kaznena prijava protiv nepoznatog počinitelja
Članak 121.
(1) Kad je počinitelj kaznenog djela nepoznat, prijava se upisuje u upisnik kaznenih prijava protiv nepoznatih počinitelja.
(2) Ako je počinitelj kaznenog djela i nakon provedenih izvida odnosno dokaznih radnji po proteku šest mjeseci od dana upisa kaznene prijave u upisnik ostao nepoznat, a obveznom uputom za određene vrste kaznenih djela nije određeno drugačije, spis se stavlja u evidenciju.
(3) Ako kaznena prijava nije riješena do nastupa roka zastare, dužnosnik je dužan po proteku roka zastare donijeti rješenje o odbačaju.
(4) Ako se nakon upisa prijave u upisnik nepoznatih počinitelja počinitelj otkrije, predmet se prenosi u odgovarajući upisnik kaznenih prijava.
Članak 122.
Rješavatelj sam provodi izvide samo kad ocijeni da je to potrebno radi koncentracije radnji i mjera u prethodnom postupku, bržeg i uspješnijeg provođenja prethodnog postupka te učinkovitog razjašnjenja stvari.
Članak 123.
Ako poduzimanje kaznenog progona ovisi o rješenju nekog pravnog pitanja za čije je rješavanje nadležan sud u kojem drugom postupku ili javnopravno tijelo, državni odvjetnik može podnositelju kaznene prijave i drugim zainteresiranim osobama odrediti primjereni rok za pokretanje postupka pred sudom ili tim tijelom.
Izdavanje naloga istražitelju
Članak 124.
(1) Nalog istražitelju izdaje dužnosnik. Nalog istražitelju može dati i savjetnik u postupcima za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina. Prije izdavanja naloga, kad je to moguće, pribavlja se mišljenje čelnika nadležne organizacijske jedinice državnog tijela iz kojeg istražitelj dolazi.
(2) Istražitelj poduzima povjerene dokazne radnje sukladno odredbama zakona i pravilima svoje struke.
(3) Ako istražitelj bez opravdanog razloga ne postupi po nalogu ili postupi suprotno nalogu, dužnosnik o tome izvještava osobu nadređenu istražitelju.
(4) Kad istražitelj izvijesti da nije mogao postupiti po nalogu, rješavatelj sam provodi dokaznu radnju ili daje nalog drugom istražitelju i o tome obavještava njima nadređenu službenu osobu.
(5) O izuzeću istražitelja odlučuje nadležni državni odvjetnik.
Članak 125.
(1) Nalog istražitelju izdaje se u pisanom obliku, a ako nalog uslijed opasnosti od odgode odmah nije bilo moguće izdati u pisanom obliku, može se dati usmeno. Takav usmeni nalog će se naknadno u roku od 48 sati od izdavanja potvrditi u pisanom obliku.
(2) Nalog istražitelju sadrži osobne podatke istražitelja, radnje koje se imaju provesti, zakonske odredbe kojih se dužan pridržavati, rok u kojem je dužan poduzeti naložene radnje, upozorenje da je dužan odmah izvijestiti o nemogućnosti postupanja po nalogu, a može sadržavati i druge upute kojih se istražitelj mora pridržavati.
(3) U nalogu se posebno naznačuje ako istražitelj radnju koja mu je naložena treba provesti zajedno s drugim istražiteljem ili policijom.
Snimanje ispitivanja okrivljenika
Članak 126.
(1) Ako se ispitivanje okrivljenika provodi u prostorijama državnog odvjetništva, uređajima za snimanje rukuje osposobljeni službenik državnog odvjetništva.
(2) Ako u državnom odvjetništvu nije moguće provesti audio-video snimanje, ispitivanje okrivljenika provodi se u prostorijama nadležne ustrojstvene jedinice policije ili drugog državnog odvjetništva.
Pozivanje okrivljenika, žrtve i drugih osoba
Članak 127.
(1) Podnositelj kaznene prijave i druge osobe čije izjave mogu pridonijeti ocjeni o vjerodostojnosti navoda u prijavi pozivaju se pisanim pozivom. U pozivu se mora naznačiti razlog pozivanja.
(2) Podnositelj kaznene prijave i druge osobe iz stavka 1. ovog članka mogu se po potrebi pozvati i telefonom, o čemu se sastavlja službena bilješka.
(3) Poziv okrivljeniku, svjedoku i vještaku radi ispitivanja, prije početka i tijekom istrage i istraživanja upućuje osoba koja provodi dokaznu radnju ispitivanja.
Obavijest o odbačaju kaznene prijave
Članak 128.
(1) O odbačaju kaznene prijave žrtvu, oštećenika ili pravnu osobu na čiju je štetu kazneno djelo počinjeno obavještava se dostavljanjem rješenja o odbačaju kaznene prijave s odgovarajućim poukama o pravu na preuzimanje progona. Rješenje o odbačaju dostavlja se uz dostavnicu koja se po povratku ulaže u spis.
(2) Ako podnositelj kaznene prijave koji nije ovlašten preuzeti kazneni progon i osoba protiv koje je prijava podnesena to zahtijevaju, o odbačaju kaznene prijave obavještavaju se dopisom uz navođenje zakonskog osnova odbačaja.
(3) O odbačaju kaznene prijave iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kojim nije oštećena niti jedna osoba, podnositelj kaznene prijave obavještava se dostavljanjem rješenja o odbačaju s poukom o pravu na podnošenje prigovora Kolegiju Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Prigovor ne mora biti obrazložen.
Članak 129.
Kad je posebnim zakonom određeno da se kaznena prijava može odbaciti iz razloga svrhovitosti, u rješenju o odbačaju kaznene prijave razlozi svrhovitosti se posebno obrazlažu.
Spis predmeta
Članak 130.
(1) Rješavatelj sastavlja spis predmeta iz spisa kaznene prijave protiv poznatog počinitelja za potrebe osnivanja spisa iz članka 289. stavka 2. podstavka 2. i članka 290. stavka 3. podstavka 1. ovog Poslovnika.
(2) Osim u slučaju iz stavka 1. ovog članka, spis predmeta će se formirati i u spisu kaznene prijave kad sucu treba dostaviti spis prije donošenja rješenja o odbačaju kaznene prijave ili po žalbi protiv rješenja o provođenju istrage.
(3) Spis predmeta formira se na način da rješavatelj iz spisa kaznene prijave izdvoji ili označi za izdvajanje sva pismena i predmete koji se unose u spis predmeta. U spisu ostaju pismena koja nisu izdvojena u spis predmeta odnosno preslike izdvojenih pismena.
(4) Iz spisa kaznene prijave u spis predmeta izdvajaju se:
– kaznena prijava s prilozima
– imovinskopravni zahtjev oštećenika
– zapisnici, snimke i druge isprave o provedenim hitnim dokaznim radnjama
– nalozi i zapisnici o provedenim posebnim dokaznim radnjama te izviješća o tim radnjama, kao i dijelovi zapisa koji su deklasificirani
– zapisnici o provedenim dokaznim radnjama protiv nepoznatog počinitelja
– isprave i zapisnici o dokaznim radnjama pribavljeni putem međunarodne pravne pomoći
– predmeti kojima je kazneno djelo počinjeno ili koji su nastali počinjenjem kaznenog djela ili naznaku gdje se nalaze
– odluke i podaci o mjerama osiguranja prisutnosti i drugim mjerama za osiguranje tijeka postupka te
– druga pismena za koja državni odvjetnik ili zamjenik zadužen spisom ocijeni da ih je potrebno unijeti u spis predmeta.
(5) Nakon što rješavatelj označi ili izdvoji u sustavu CTS u posebnu mapu »Spis predmeta« pismena iz stavka 4. ovog članka, pisarnica sačinjava poseban omot spisa predmeta s popisom pismena i otpravaka.
(6) Po dovršetku rada na spisu kaznene prijave, osim ako je doneseno rješenje o odbačaju kaznene prijave, spis prijave se izdvaja u novi odgovarajući spis sukladno fazi postupka.
Članak 131.
(1) Nakon formiranja u spis predmeta se ulažu izvornici primljenih pismena i državnoodvjetničkih odluka, zapisnika o provedenim radnjama i službenih bilješki te preslike otpravaka. Preslike primljenih pismena i državnoodvjetničkih odluka, zapisnika o provedenim radnjama i službenih bilješki ostaju u spisu kaznene prijave. Ako preslika nema, pisarnica preslikava izvornike i ovjerava ih stavljanjem štambilja s tekstom »Ova preslika sačinjena je u pisarnici državnog odvjetništva« s potpisom voditelja pisarnice i datumom.
(2) Nakon formiranja spisa predmeta nova pismena se nastavljaju unositi u popis pismena i otpravaka u spisu kaznene prijave, a u spis predmeta temeljem odluke rješavatelja.
(3) Dok se spis predmeta nalazi izvan državnog odvjetništva sva pismena se unose u spis kaznene prijave. Nakon povrata spisa predmeta postupa se način iz stavka 2. ovog članka.
b) Postupanje u predmetima istraga, pripremnih postupaka i istraživanja
Članak 132.
(1) Rješenje o provođenju istrage odnosno o pokretanju pripremnog postupka donosi se u predmetu istrage, pripremnih postupaka i istraživanja.
(2) Danom donošenja rješenja o provođenju istrage odnosno o pokretanju pripremnog postupka dužnosnik daje nalog pisarnici za upis službene bilješke o donošenju rješenja u predmet kaznenih prijava.
(3) Ako sud ukine rješenje o provođenju istrage odnosno o pokretanju pripremnog postupka, osniva se novi predmet kaznenih prijava.
(4) Obavijest osumnjičeniku o provođenju dokaznih radnji dostavlja se iz predmeta istraživanja.
(5) Danom otpreme obavijesti rješavatelj daje nalog pisarnici za upis službene bilješke o početku istraživanja u predmet kaznenih prijava.
(6) Dijelovi spisa koji nisu ušli u spis predmeta ostaju u predmetu kaznenih prijava.
Članak 133.
(1) Pravomoćnost rješenja o provođenju istrage odnosno rješenja o pokretanju pripremnog postupka iskazuje se bez odgode.
(2) Na način iz stavka 1. ovog članka postupa se i u slučaju obustave istrage odnosno pripremnog postupka.
Članak 134.
(1) Ako je prijava odbačena, a žrtva ili oštećenik su dali izjavu o nastavku progona i sud je zatražio da mu se dostavi spis, rješavatelj koji je zadužen spisom dostavlja sudu spis predmeta.
(2) Ako je istraga obustavljena, a žrtva ili oštećenik su dali izjavu o nastavku progona i sudac istrage je zatražio da mu se dostavi spis, rješavatelj koji je zadužen spisom dostavlja mu spis predmeta.
Članak 135.
(1) Uz optužnicu sudu se dostavlja spis predmeta koji je formiran u upisniku istraga ili istraživanja.
(2) Rješavatelj prije dostavljanja spisa predmeta uz optužnicu za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora teža od pet godina iz spisa izdvaja obavijesti i zapisnike u skladu s člankom 86. stavkom 3. Zakona o kaznenom postupku.
(3) Izdvojene bilješke i zapisnici se stavljaju u pomoćni omot koji ostaje u spisu istraživanja ili istrage. O tome koje se službene bilješke i zapisnici izdvajaju sačinjava se službena bilješka, čija preslika ostaje u pomoćnom omotu, a izvornik se ulaže u spis predmeta kao zadnji podnesak prije podizanja optužnice.
Članak 136.
Za davanje izjave o nepoduzimanju kaznenog progona protiv svjedoka iz članka 286. stavka 5. Zakona o kaznenom postupku potrebna je prethodna suglasnost višeg državnog odvjetnika.
c) Postupanje u predmetima optuženja
Članak 137.
1) Optužnica odnosno prijedlog za izricanje sankcije podiže se u predmetu optuženja.
(2) Danom podizanja optužnice odnosno prijedloga dužnosnik daje nalog pisarnici za upis službene bilješke o podizanju optužnice odnosno prijedloga u predmet istraga, pripremnog postupka i istraživanja.
(3) Ako sud vrati optužnicu državnom odvjetniku ili ju državni odvjetnik povuče, osniva se novi predmet kaznenih prijava odnosno predmet istraga, pripremnih postupaka i istraživanja.
(4) Ako državno odvjetništvo zaprimi odluku drugostupanjskog suda kojom se ukida prvostupanjska presuda, osniva se novi predmet optuženja.
Članak 138.
(1) Ako je kaznenu prijavu podnijela policija ili drugo državno tijelo, obavještavaju se o podizanju optužnice ili odustajanju od kaznenog progona.
(2) Nakon podizanja optužnice rješavatelj je dužan u roku od 15 dana obavijestiti žrtvu i oštećenika o podizanju optužnice, a ako je obustavio istragu, uz obavijest im dostavlja pouku sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku.
d) Postupanje s oduzetim vrijednostima i drugim stvarima
Članak 139.
(1) Predmeti, isprave i druge stvari privremeno oduzete temeljem odredbi Zakona o kaznenom postupku, a koje se uz spise dostavljaju državnom odvjetništvu, u pravilu se drže u spisu, osim ako to nije moguće ili ako s njima treba iz posebnih razloga drukčije postupati.
(2) Predmete koji imaju poslužiti kao dokaz, a ne mogu se držati u spisu, do podizanja optužnice državno odvjetništvo čuva u posebnoj prostoriji državnog odvjetništva.
Članak 140.
(1) Pisarnica je prilikom primitka dužna provjeriti jesu li uz podnesak ili u pošiljci predane vrijednosti ili predmeti koji su navedeni kao prilog i njihovu istovjetnost utvrditi uvidom u zapisnik o oduzetim predmetima.
(2) Predavatelju podneska i predmeta potvrđuje se primitak i na spisu ispod prijamnog štambilja naznačuje količina ili vrijednost primljenih stvari, a ako se radi o velikom broju stvari, piše se poseban popis i prilaže spisu.
Članak 141.
Prigodom osnivanja državnoodvjetničkog spisa za podneske uz koje su priložene vrijednosti, isprave i druge stvari u desnom gornjem kutu popisa spisa označava se olovkom crvene boje da su primljene stvari s oznakom Corpora delicti te upisuje podbroj spisa iz pomoćne knjige.
Članak 142.
Oduzete stvari koje nije potrebno zadržati kao dokaz u postupku, a ne moraju se ili ih nije potrebno zadržati iz nekih drugih razloga, vraćaju se vlasniku uz potvrdu o vraćanju.
Članak 143.
(1) Novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti oduzeti temeljem Zakona o kaznenom postupku polažu se na račun ministarstva nadležnog za poslove državne imovine na poziciju privremeno oduzetih sredstava ili pohranjuju u sefu na banci.
(2) Manje svote novca i druge vrijednosti koje se privremeno čuvaju u državnom odvjetništvu predaju se odmah po primitku zaposleniku zaduženom za financijsko-materijalno poslovanje, koji ispod bilješke o primitku novca ili druge vrijednosti naznačuje broj računovodstvenog popisa i potpisuje bilješku.
(3) Ako oduzeti predmet zbog većeg opsega ili posebnih svojstava nije prikladan za čuvanje u državnom odvjetništvu ili sefu, određuje se njegovo čuvanje kod druge pravne ili fizičke osobe koja posjeduje odgovarajući skladišni prostor.
(4) Lako pokvarljive oduzete stvari mogu se prodati, a dobiveni novac polaže se na račun ministarstva nadležnog za poslove državne imovine na poziciju privremeno oduzetih sredstava.
Članak 144.
Oduzeti predmeti koji se ne mogu držati i čuvati u državnom odvjetništvu, kao eksploziv, oružje, streljivo, umjetnine i sl., predaju se na čuvanje nadležnim državnim tijelima, odnosno ustanovi ili tvrtki koja se bavi čuvanjem i prometom odgovarajuće vrste robe.
Članak 145.
(1) Privremeno oduzeti predmeti koji se nalaze u državnom odvjetništvu dostavljaju se sudu uz optužnicu i potvrdu o predaji stvari, koja se pohranjuje u državnoodvjetničkom spisu. Zaposlenik koji otprema spis dužan je priložiti privremeno oduzete predmete (Corpora delicti) prema odluci u spisu.
(2) Ako se stvari ne nalaze u državnom odvjetništvu, umjesto potvrde o predaji stvari, sud se pisanim putem izvješćuje gdje se stvari nalaze.
Članak 146.
Za pravilnost poslovanja, stanje i kretanje novca, stvari, vrijednosnih isprava i drugih oduzetih stvari odgovoran je voditelj pisarnice. Na kraju svake kalendarske godine sastavlja se popis preuzetih vrijednosti, isprava i stvari koji se dostavlja državnom odvjetniku.
e) Postupanje u drugostupanjskim predmetima
Članak 147.
(1) Ako dužnosnik kojem je na razgledanje dan spis drugostupanjskog suda povodom žalbe protiv presude ili rješenja smatra da je žalba nižeg državnog odvjetnika neosnovana, o tome obavještava državnog odvjetnika ili voditelja odjela.
(2) Državni odvjetnik može rasporedom poslova odrediti tročlano vijeće koje će u slučaju iz stavka 1. ovog članka razmatrati odluke dužnosnika o odustanku od žalbe. Dužnosnik zadužen za spis je član vijeća te o stajalištu vijeća sastavlja službenu bilješku koju potpisuju i dužnosnici koji su sudjelovali u razmatranju odluke.
(3) Ako se član vijeća ne slaže sa stajalištem većine, u spisu sastavlja izdvojeno mišljenje te ga potpisuje.
(4) O stajalištu vijeća o utemeljenosti odustanka od žalbe dužnosnik zadužen za spis obavještava državnog odvjetnika ili voditelja odjela, osim u slučaju kad je državni odvjetnik sudjelovao u radu vijeća.
(5) Ako više državno odvjetništvo uz dopis kojim vraća spis drugostupanjskom sudu odnosno u postupku pred sudom višeg stupnja odustane od žalbe u cijelosti ili djelomično, obavještava o tome niže državno odvjetništvo i naznačuje razloge zbog kojih je do odustajanja došlo.
Članak 148.
(1) Kad dužnosnik prilikom razmatranja spisa u postupku povodom pravnog lijeka ustanovi nedostatke u radu nižeg državnog odvjetništva, o tome obavještava državnog odvjetnika ili voditelja odjela.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka državni odvjetnik upozorava nižeg državnog odvjetnika na uočene nedostatke i daje mu nalog za njihovo otklanjanje.
Članak 149.
(1) Dužnosnik je dužan nazočiti svim javnim drugostupanjskim sjednicama suda kad je niže državno odvjetništvo podnijelo žalbu zbog povrede zakona ili odgovor na žalbu obrane podnesene zbog povrede zakona.
(2) Dužnosnik je dužan nazočiti drugostupanjskoj sjednici koja nije javna ako je potrebno odustati od žalbe nižeg državnog odvjetništva.
(3) Dužnosnik je dužan nazočiti drugostupanjskoj sjednici i kada to naloži državni odvjetnik ili kada to zahtijevaju okolnosti konkretnog predmeta.
(4) U slučajevima iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka, osim prvostupanjske odluke suda i svih žalbi i odgovora na žalbe, spis treba sadržavati i sve ostale isprave potrebne za sudjelovanje na sjednici.
(5) Dužnosnik koji je prisustvovao drugostupanjskoj sjednici o svom sudjelovanju na sjednici sastavlja bilješku.
f) Postupanje u predmetima iz nadležnosti drugog državnog odvjetništva
Članak 150.
(1) Kad državno odvjetništvo primi usmeni ili pisani prijedlog za postupanje koje je u nadležnosti drugog državnog odvjetništva, provodi radnje za koje postoji opasnost od odgode i nakon toga spis ustupa nadležnom državnom odvjetništvu na daljnje postupanje.
(2) Na način iz stavka 1. ovog članka postupa se i kad državno odvjetništvo na bilo koji način sazna za događaj iz nadležnosti drugog državnog odvjetništva.
(3) O poduzetim radnjama državno odvjetništvo odmah i redovito, sve do ustupanja spisa, obavještava nadležno državno odvjetništvo.
g) Pokretanje prekršajnog postupka
Članak 151.
(1) Državno odvjetništvo dužno je pokrenuti prekršajni postupak kad donese rješenje o odbačaju kaznene prijave jer se ne radi o kaznenom djelu, već o prekršaju.
(2) Ako je rješenje donijelo državno odvjetništvo koje nije nadležno za pokretanje prekršajnog postupka, spis predmeta dostavlja se nadležnom državnom odvjetništvu radi pokretanja postupka.
(3) Ako je državno odvjetništvo po posebnim propisima nadležno za pokretanje prekršajnog postupka na temelju obavijesti nadležnog tijela, sve podatke potrebne za pokretanje postupka traži od tijela koje je dostavilo obavijest.
3. POSTUPANJE U GRAĐANSKIM I UPRAVNIM PREDMETIMA
a) Zastupanje
Članak 152.
Državno odvjetništvo zastupajući Republiku Hrvatsku ili druge pravne osobe temeljem punomoći dužno je redovito obavještavati nadležna tijela i ovlaštene osobe o tijeku postupka, odlukama koje je donijelo tijekom postupka, odlukama sudova i javnopravnih tijela pred kojima se postupak vodi, uloženim pravnim lijekovima i odlukama donesenim po pravnim lijekovima, te po potrebi dostavljati odluke.
1. Zastupanje Republike Hrvatske pred stranim sudovima i međunarodnim tijelima
Izbor odvjetnika za zastupanje u investicijskim arbitražama
Članak 153.
(1) Nakon zaprimanja obavijesti o namjeri pokretanja arbitraže odnosno zahtjeva za arbitražu zbog povrede ugovora o poticanju i zaštiti stranih ulaganja (investicijska arbitraža) na mrežnim stranicama Državnog odvjetništva Republike Hrvatske objavljuje se javni poziv odvjetnicima i odvjetničkim društvima specijaliziranim za tu vrstu postupka da u određenom roku, iskažu interes za zastupanje Republike Hrvatske. U javnom pozivu se navode samo osnovni podaci o predmetu spora.
(2) Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske kojem je spis dodijeljen u rad u predmetu, dostavlja odvjetnicima i odvjetničkim društvima iz stavka 1. ovog članka koji iskažu interes za zastupanje u postupku detaljnije podatke o predmetu spora i tražiti da u daljnjem primjerenom roku dostave strategiju zastupanja, financijsku ponudu i svoje reference.
(3) Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske iz stavka 2. ovog članka saziva sjednicu Povjerenstva za izbor odvjetnika za zastupanje pred stranim sudovima i međunarodnim tijelima na kojoj sudjeluje kao član.
(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovog članka razmatra sve ponude, po potrebi obavlja razgovor s odvjetnicima i odvjetničkim društvima te izrađuje mišljenje o izboru odvjetnika koje dostavlja Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske.
(5) Nakon što Vlada Republike Hrvatske da suglasnost na izbor odvjetnika ili odvjetničkog društva Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske sklapa ugovor o zastupanju.
Izbor odvjetnika za zastupanje pred sudovima i tijelima drugih država
Članak 154.
(1) Nakon donošenja odluke o potrebi pokretanja postupka radi zaštite imovinskih interesa Republike Hrvatske pred sudom ili drugim tijelom druge države odnosno zaprimanja obavijesti da je pokrenut postupak protiv Republike Hrvatske pred sudovima ili tijelima druge države vrši se provjera može li Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zastupati Republiku Hrvatsku prema mjerodavnom pravu te države.
(2) Ako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u slučaju iz stavka 1. ovog članka ne može zastupati ili je to nesvrhovito s obzirom na troškove postupka, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske kojem je spis dodijeljen u rad od diplomatskog predstavništva u toj državi traži prijedlog odnosno listu odvjetnika ili odvjetničkih društva koji bi mogli zastupati Republiku Hrvatsku u tom postupku.
(3) Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske iz stavka 2. ovog članka upućuje pisani poziv odvjetnicima i odvjetničkim društvima s liste iz stavka 2. ovog članka te po potrebi i odvjetnicima s kojima je državno odvjetništvo već ranije surađivalo da iskažu interes za zastupanje i dostave financijsku ponudu i svoje reference u određenom roku.
(4) Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske iz stavka 2. ovog članka saziva sjednicu Povjerenstva za izbor odvjetnika za zastupanje pred stranim sudovima i međunarodnim tijelima na kojoj sudjeluje kao član. Povjerenstvo razmatra ponude i izrađuje mišljenje o izboru odvjetnika koje dostavlja Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske.
(5) Nakon što Vlada Republike Hrvatske da suglasnost na izbor odvjetnika ili odvjetničkog društva sklapa se ugovor o zastupanju ili izdaje punomoć za zastupanje.
2. Zastupanje Republike Hrvatske pred domaćim sudovima i tijelima
Članak 155.
(1) Rješavatelj kojem je predmet dodijeljen u rad dužan je odmah nadležno državno tijelo putem koordinatora ako je imenovan, ili pravnu osobu koja upravlja državnom imovinom iz čije je nadležnosti nastao spor obavijestiti o pokrenutom postupku, uz dostavu zahtjeva, tužbe ili prijedloga i priložene dokumentacije i zatražiti očitovanje o činjeničnim navodima zahtjeva, tužbe ili prijedloga, dokazne prijedloge, dokumentaciju kojom raspolažu te mišljenje tijela o osnovanosti zahtjeva.
(2) Rješavatelj može, kad je to potrebno, po službenoj dužnosti pribaviti podatke iz javnih registara i drugih službenih evidencija za potrebe postupka.
(3) Ako nadležno tijelo ne dostavi očitovanje iz stavka 1. ovog članka u danom roku, zahtjev se ponavlja pa ako niti u naknadnom roku ne bude dostavljeno očitovanje, rješavatelj kojem je predmet dodijeljen u rad obavještava državnog odvjetnika, koji o tome izvješćuje neposredno više državno odvjetništvo, a ono Državno odvjetništvo Republike Hrvatske radi obavijesti čelniku državnog tijela iz čijeg je djelokruga spor proizašao.
Članak 156.
(1) Državno odvjetništvo može kao zastupnik Republike Hrvatske na temelju saznanja i podataka do kojih je došlo podići tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama, podnijeti prijedlog za uknjižbu prava vlasništva Republike Hrvatske ili za upis pomorskog dobra te pokretati druge postupke radi zaštite vlasništva i drugih stvarnih prava Republike Hrvatske na nekretninama.
(2) Na postupke iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 152. Poslovnika.
Članak 157.
(1) Rješavatelj je dužan, odmah po zaprimanju odluke prvostupanjskog suda ili javnopravnog tijela pred kojim se vodio postupak, dostaviti odluku stranci sa svojim stajalištem o osnovanosti izjavljivanja pravnog lijeka i navođenjem razloga za takvo stajalište.
(2) Ako stranka ustraje na izjavljivanju pravnoga lijeka, rješavatelj o tome izvješćuje državnog odvjetnika.
Članak 158.
(1) Kad drugostupanjski sud zakaže raspravu u žalbenom postupku nadležno državno odvjetništvo traži od državnog odvjetništva koje je zastupalo u prvostupanjskom postupku da mu bez odgode dostavi spis s pisanim izvješćem.
(2) Na odgovarajući način nadležno državno odvjetništvo postupa i u slučaju pokretanja upravnog spora.
3. Zastupanje po punomoći
Članak 159.
(1) Državno odvjetništvo može temeljem punomoći zastupati samo pred onim sudovima, javnopravnim i drugim tijelima pred kojima je nadležno postupati ili je na to ovlašteno odlukom neposredno višega državnog odvjetnika.
(2) Ako nadležno državno odvjetništvo zbog preopterećenosti nije u mogućnosti prihvatiti punomoć za zastupanje, a radi se o predmetu visoke vrijednosti predmeta spora ili o činjenično i pravno složenom sporu iz kojeg bi mogle nastati financijske obveze za Republiku Hrvatsku, o tome obavještava višeg državnog odvjetnika koji na temelju svih okolnosti konkretnog slučaja te imajući u vidu imovinske interese Republike Hrvatske i mišljenje građansko-upravnog odjela donosi odluku.
b) Postupanje državnog odvjetnika u predmetima izvansudskog (mirnog) rješavanja sporova
Postupanje u predmetima kad je Republika Hrvatska podnositelj zahtjeva
Članak 160.
U predmetima u kojima državno odvjetništvo kao zastupnik Republike Hrvatske podnosi zahtjev za mirno rješenje spora rješavatelj protustranci dostavlja zahtjev za mirno rješenje spora s preslikom dokumentacije kojom se dokazuje osnovanost zahtjeva. Uz zahtjev se može priložiti nacrt tužbe.
Postupanje u predmetima u kojima je Republika Hrvatska protustranka
Članak 161.
(1) Kad dužnosnik po zaprimanju očitovanja, na temelju dokaza i utvrđenih činjenica, ocijeni da je zahtjev za mirno rješenje spora osnovan, dužan je s predmetom upoznati državnog odvjetnika odnosno voditelja odjela.
(2) Kad je radi utvrđenja činjeničnog stanja o kojem ovisi osnovanost zahtjeva potrebno provesti saslušanje svjedoka ili izvesti neki drugi dokaz, poziva se predlagatelj da pokrene postupak osiguranja dokaza u određenom roku, sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku i dostavi državnom odvjetništvu dokaz da je postupak pokrenuo.
(3) Kad državno odvjetništvo zaprimi dokaz da je predlagatelj pokrenuo postupak osiguranja dokaza, postupak u predmetu izvansudskog (mirnog) rješavanja spora se prekida do zaprimanja dokaza pribavljenog u postupku osiguranja dokaza.
(4) Odluka kojom se zahtjev za mirno rješenje spora odbija jer nije osnovan mora biti obrazložena.
(5) Iznimno, ako u roku od tri mjeseca od zaprimanja zahtjeva nisu pribavljeni podaci potrebni za ocjenu njegove osnovanosti, sačinjava se službena bilješka u kojoj se navode razlozi i obrazlaže zbog čega nije bilo moguće donijeti odluku o osnovanosti zahtjeva.
Nagodba
Članak 162.
(1) Kad sudionici izvansudskog postupka postignu sporazum i odluče sklopiti nagodbu, državno odvjetništvo o načinu sklapanja nagodbe obavještava podnositelja zahtjeva odnosno protustranku.
(2) Nagodba je sklopljena kad je potpišu obje strane i ovjere svoje potpise sukladno posebnim propisima.
Članak 163.
(1) Nagodba treba imati uvod, naziv i sadržaj.
(2) U uvodu se naznačuju stranke na način da se uz stranku Republiku Hrvatsku navodi OIB, da je zastupa nadležno državno odvjetništvo, a ono po zamjeniku državnog odvjetnika imenom i prezimenom, protustranka i punomoćnici kako je to propisano Zakonom o parničnom postupku kod izrade pisane presude, uz naznaku da se nagodba sklapa temeljem čl. 186.a Zakona o parničnom postupku.
(3) U sredinu ispod uvodnog dijela stavlja se naziv pismena »Nagodba«.
(4) U nagodbi se mora navesti utvrđeno činjenično stanje, dokazi temeljem kojih je utvrđena osnovanost zahtjeva, pravna osnova i naznaka da nagodba ima svojstvo ovršnosti u smislu odredbi Zakona o parničnom postupku.
(5) Kada je predmet nagodbe novčana tražbina, nagodba mora sadržavati dospijeće tražbine, tijek i stopu zatezne kamate, zateznu kamatu u slučaju kašnjenja kao i broj računa na koji se vrši uplata.
(6) Kada je predmet nagodbe uknjižba prava vlasništva ili drugog stvarnog prava, nagodba mora sadržavati izričitu izjavu onoga čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da pristaje na uknjižbu (clausulu intabulandi).
(7) Stranke potpisuju nagodbu, a zamjenik zadužen za predmet ovjerava je pečatom državnog odvjetništva.
(8) Kada protustranka nagodbom preuzima obvezu prema Republici Hrvatskoj (daje dozvolu za uknjižbu, preuzima obvezu na plaćanje ili neku drugu činidbu), potpis fizičke osobe odnosno ovlaštene osobe u pravnoj osobi mora biti ovjeren.
(9) Kada se nagodba sastoji od više listova, mjesto spajanja listova pokriva se pečatom državnog odvjetništva.
Obavijest i dostavljanje nagodbe
Članak 164.
(1) Izvornik potpisane nagodbe odnosno ovjerena preslika nagodbe ostaje u spisu državnog odvjetništva, a preslika nagodbe se dostavlja stranci.
(2) Obavijest i preslika nagodbe kojom je Republika Hrvatska ili druga osoba utvrđena vlasnikom nekretnina dostavlja se državnom tijelu koje vodi registar nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske kako bi se nekretnina koja je predmet nagodbe upisala ili brisala iz registra.
c) Postupanje državnog odvjetništva u zaštiti javnog interesa
Članak 165.
(1) Državno odvjetništvo može pokrenuti sudski i drugi odgovarajući postupak ili sudjelovati u postupcima pred javnopravnim tijelima, po službenoj dužnosti ili pozivu odnosno obavijesti nadležnog tijela kad je to propisano posebnim zakonom s ciljem zaštite javnog interesa.
(2) Rješavatelj sa svojim mišljenjem o načinu postupanja u predmetu iz stavka 1. ovog članka upoznaje državnog odvjetnika odnosno voditelja odjela.
(3) Ako rješavatelj smatra da nema osnove za postupanje, o tome obavještava podnositelja obavijesti iz stavka 1. ovog članka i dovršava rad na predmetu službenom bilješkom.
d) Postupanje u predmetima davanja pravnih mišljenja
Mišljenja o pravnoj valjanosti ugovora
Članak 166.
(1) Mišljenje o pravnoj valjanosti ugovora daje se u obliku klauzule koja glasi: »Ovaj ugovor je pravno valjan i nema zapreka za njegovo sklapanje«.
(2) Mišljenje iz stavka 1. ovog članka može se dati u obliku otiska štambilja koji se stavlja na zadnju stranicu nacrta ugovora ako ima mjesta, a u suprotnom se stavlja ili piše na poseban list papira koji se spaja s nacrtom ugovora na način da se mjesto spajanja listova nacrta ugovora pokriva pečatom državnog odvjetništva.
(3) Mišljenje iz stavka 1. ovog članka potpisuje se kao državnoodvjetnička odluka.
(4) Mišljenje da ugovor nije pravno valjan mora biti obrazloženo.
Druga pravna mišljenja
Članak 167.
(1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske na traženje državnih tijela sukladno posebnim propisima daje pravno mišljenje o pitanjima koja se odnose na imovinskopravne poslove i zaštitu imovine, prirodnih bogatstava, dijelova prirode, nekretnina, stvari i prava od interesa za Republiku Hrvatsku, ako se radi o predmetima velike vrijednosti ili od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku.
(2) Nadležno državno odvjetništvo može u pojedinom predmetu, kad je to potrebno radi rješavanja imovinskopravnih odnosa, izvansudskog rješavanja spora ili sprječavanja nastanka sporova, nadležnim državnim tijelima i pravnim osobama koje upravljaju i gospodare nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske na njihovo traženje dati pravno mišljenje ili pružiti drugu pravnu pomoć.
(3) U mišljenju iz stavaka 1. i 2. ovog članka trebaju se navesti određeno pravno pitanje zbog kojeg se traži pravno mišljenje, odlučne činjenice, propisi koji se trebaju primijeniti i pravno stajalište dužnosnika.
e) Postupak supotpisa isprave i izdavanje tabularne izjave temeljem Zakona o zemljišnim knjigama
Članak 168.
(1) Nadležno županijsko državno odvjetništvo izdaje tabularnu izjavu, i to uvijek na prvog stjecatelja, neovisno o kasnijim prijenosima prava vlasništva ako isprava o stjecanju ne sadrži izjavu kojom se dozvoljava uknjižba prava vlasništva na ime stjecatelja.
(2) Tabularna izjava mora sadržavati opis i položaj nekretnine koja je bila predmet ugovora, sve podatke potrebne za uknjižbu u zemljišnoj knjizi i naznaku temeljem koje isprave se izdaje.
(3) Nadležno županijsko državno odvjetništvo supotpisuje izvornik ili ovjerovljenu presliku isprave odnosno ugovora o stjecanju vlasništva ako potpis osobe koja je u trenutku zaključenja ugovora bila ovlaštena za potpisivanje takvih isprava nije ovjeren.
Članak 169.
(1) Prije donošenja odluke o osnovanosti zahtjeva od podnositelja zahtjeva traže se isprave na okolnost da je pravna osoba brisana iz sudskog registra ili da nije podnijela zahtjev za usklađenje sukladno zakonima, isprava o stjecanju prava vlasništva između brisane pravne osobe i prvoga stjecatelja u izvorniku ili ovjerenoj preslici, dokaz o pravnom interesu i neprekinutom nizu stjecanja, javne isprave iz zemljišnih knjiga i katastra o statusu nekretnina i identifikaciji čestica te druga dokumentacija iz koje je vidljiv opis i površina nekretnine.
(2) Ako stranka u roku od 30 dana ne dostavi tražene isprave, zahtjev se može odbiti.
Članak 170.
(1) Tabularna izjava ispisuje se na posebnom listu papira koji se na spoju s ugovorom ovjerava pečatom.
(2) Supotpis isprave vrši se u obliku klauzule u kojoj se navode i naziv, broj i datum sastavljanja isprave odnosno sklapanja ugovora koji se supotpisuje te puna imena i prezimena i adrese stranaka koje su ga sklopile.
(3) Supotpis iz stavka 2. ovog članka može se dati u obliku otiska štambilja koji se stavlja na zadnju stranicu nacrta ugovora ako ima mjesta, a u suprotnom se stavlja ili piše na poseban list papira koji se spaja s nacrtom ugovora na način da se mjesto spajanja listova nacrta ugovora pokriva pečatom državnog odvjetništva.
Članak 171.
(1) Ako ne postoji izvornik ili ovjerovljena preslika isprave odnosno ugovora iz članka 168. stavka 3. ovog Poslovnika, zahtjev stranke se odbija uz obrazloženje o nedostatku isprave.
(2) Ako ne postoji izvornik isprave odnosno ovjerovljena preslika isprave, a podnositelj zahtjeva je dostavio druge relevantne dokaze (npr. javna isprava nadležnog tijela o pravnom statusu stana, zapisnik o bodovanju, ugovor o kreditu, ugovor o raspolaganju, akt o dodjeli nekretnine i dr.) koji mogu potvrditi da je ugovor o kupoprodaji određene nekretnine bio sklopljen te da se može nedvojbeno zaključiti tko je bio prvi prodavatelj, prvi stjecatelj nekretnine te tko je njen sadašnji izvanknjižni vlasnik, a u parničnom postupku bi bila pasivno legitimirana Republika Hrvatska, državno odvjetništvo zahtjev odbija te podnositelja upućuje da u smislu odredbe članka 186.a Zakona o parničnom postupku može podnijeti zahtjev za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu.
(3) Nadležno državno odvjetništvo može sklopiti izvansudsku nagodbu s posljednjim izvanknjižnim stjecateljem i posjednikom nekretnine ako dokaže neprekinuti niz stjecanja od knjižnog prednika ili graditelja i prvog prodavatelja nekretnine do sebe u smislu članka 46. Zakona o zemljišnim knjigama.
(4) Ako prema mišljenju državnog odvjetništva Republika Hrvatska nije pasivno legitimirana u parničnom postupku, državno odvjetništvo može podnositelja zahtjeva uputiti da može pokrenuti pojedinačni ispravni postupak.
f) Postupanje u predmetima radi isplate naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku
Članak 172.
(1) Nakon pravomoćnog okončanja postupka po zahtjevu radi isplate primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku i nakon izvršene isplate razmatraju se podaci u spisu radi ocjene ima li osnove za pokretanje postupka radi povrata isplaćenog iznosa naknade od odgovornog suca.
(2) Radi donošenja odluke o pokretanju ili nepokretanju postupka iz stavka 1. ovoga članka po potrebi se može zatražiti obavijesti od predsjednika suda pred kojim je došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku.
(3) Ako dužnosnik smatra da su ispunjeni uvjeti za pokretanje postupka radi povrata isplaćenog iznosa naknade od odgovornog suca, može pokrenuti postupak i o tome izvješćuje državnog odvjetnika.
(4) O pokrenutim postupcima iz stavka 3. ovog članka općinsko državno odvjetništvo izvješćuje nadležno županijsko državno odvjetništvo koje o stanju predmeta izvješćuje Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.
Članak 173.
(1) Kada rješavatelj u postupku u kojem je stranka Republika Hrvatska ocijeni da postupak traje nerazumno dugo, može podnijeti zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku predsjedniku suda pred kojim se postupak vodi.
(2) O podnesenom zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka izvješćuje se više državno odvjetništvo.
Članak 174.
(1) Kad više državno odvjetništvo koje postupa u postupku koji se vodi radi isplate primjerene naknade utvrdi da je do dugotrajnosti sudskog postupka došlo zbog propusta u radu nižeg državnog odvjetništva, o tome izvješćuje državnog odvjetnika.
(2) Ako državni odvjetnik utvrdi da je do propusta došlo zbog toga što rješavatelj kojem je spis dodijeljen u rad neopravdano u zakonskim rokovima nije poduzimao radnje u postupku, dužan je navedene okolnosti unijeti u njegov osobni spis i ako su ispunjeni zakonski uvjeti podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka.
g) Postupanje u slučajevima odricanja i obročne naplate sudskih troškova
Članak 175.
(1) Kada je izvjesno da će se sudski postupak dovršiti sklapanjem sudske nagodbe, povlačenjem tužbe protiv Republike Hrvatske ili odricanjem tužitelja od tužbenog zahtjeva, državno odvjetništvo se može odreći prava zahtijevati naknadu troškova zastupanja, ne postaviti zahtjev za naknadu troškova, zahtijevati umanjeni iznos troškova postupka ili se nagoditi oko troškova postupka.
(2) U slučajevima iz stavka 1. ovog članka u kojima su troškovi postupka pred općinskim sudom veći od 30.000,00 kuna odnosno pred trgovačkim sudom veći od 50.000,00 kuna o tome se izvješćuje državni odvjetnik odnosno voditelj odjela.
Odobravanje obročne otplate
Članak 176.
(1) Državno odvjetništvo može, na zahtjev dužnika, odobriti obročnu otplatu pravomoćno dosuđenih sudskih troškova.
(2) Podnositelj zahtjeva se obavještava pisanim putem je li njegov zahtjev odobren ili nije. Ako se obročna otplata odobri, u dopisu se navodi iznos duga, rok otplate te obaveza urednog izvješćivanja o izvršenim uplatama obroka uz upozorenje da će se u slučaju neredovite otplate pokrenuti ovršni postupak radi prisilne naplate ostatka duga.
h) Postupanje u slučajevima odustajanja od pokretanja ili daljnjeg vođenja ovršnog postupka
Članak 177.
(1) Rješavatelj može donijeti odluku da odustaje od pokretanja ili daljnjeg vođenja ovršnog postupka radi naplate tražbina Republike Hrvatske koje spadaju u sporove male vrijednosti u smislu Zakona o parničnom postupku ako se ocijeni da vođenje postupka nije svrhovito zbog visokih troškova i neizvjesne naplate.
(2) Rješavatelj može donijeti odluku da odustaje od pokretanja ili daljnjeg vođenja ovršnog postupka radi naplate tražbina Republike Hrvatske koje ne spadaju u sporove male vrijednosti kada mogući troškovi vođenja ovršnog postupka premašuju iznos glavnoga duga ili kada je naplata neizvjesna, uz suglasnost državnog odvjetnika odnosno voditelja odjela.
(3) Rješavatelj može uz suglasnost državnog odvjetnika odnosno voditelja odjela odustati od pokretanja ovršnog postupka radi naplate tražbine nakon proteka deset godina od pravomoćnosti sudske odluke, odluke drugoga nadležnog tijela javne vlasti ili nagodbe pred sudom ili drugim nadležnim tijelom kojim je utvrđena tražbina ako se u tom periodu ovrha nije mogla provesti ili je obustavljena.
4. ZAŠTITA IMOVINSKIH INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE U KAZNENIM POSTUPCIMA
Članak 178.
Kad rješavatelj kojem je spis dodijeljen u rad utvrdi da je počinjeno kazneno djelo kojim je oštećena Republika Hrvatska, predlaže način postupanja koji će osigurati učinkovitu zaštitu imovinskih interesa Republike Hrvatske i o tome obavještava državnog odvjetnika koji o tome može zatražiti mišljenje voditelja kaznenog i građansko-upravnog odjela.
5. POSTUPANJE U PREDMETIMA ZAŠTITE USTAVA I ZAKONA
a) Postupanje povodom zahtjeva za zaštitu zakonitosti u kaznenim i prekršajnim predmetima
Članak 179.
(1) Prijedlozi državnih odvjetništava za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti u kaznenim i prekršajnim predmetima razmatraju se na sjednici Kaznenog odjela Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
(2) Na sjednici Kaznenog odjela Državnog odvjetništva Republike Hrvatske razmatraju se i prijedlozi za koje rješavatelj smatra da su osnovani.
Postupanje po prijedlogu za zaštitu zakonitosti državnog odvjetništva
Članak 180.
(1) Državna odvjetništva su dužna, kada ocijene da je pravomoćnom sudskom odlukom u kaznenom ili prekršajnom postupku povrijeđen zakon ili da je sudska odluka donesena na način koji predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom, pribaviti spis u kojem je ta odluka donesena i dostaviti ga s obrazloženim prijedlogom za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti višem državnom odvjetništvu.
(2) Ako rješavatelj smatra da ne postoje osnove za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti odnosno da ne postoje povrede zakona kako to smatra niže državno odvjetništvo, traži mišljenje kaznenog odjela županijskog državnog odvjetništva. Prijedlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti zajedno sa spisom, mišljenjem odjela i svojim mišljenjem više državno odvjetništvo dostavlja Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
(3) Ako rješavatelj smatra da je prijedlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti nižeg državnog odvjetništva osnovan, dostavlja ga zajedno sa spisom i svojim mišljenjem Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
(4) Kad zamjenik Glavnoga državnog odvjetnika tijekom rada na predmetima, kao i u nadzoru nad radom nižih državnih odvjetništava utvrdi da je u pojedinom predmetu sudskom odlukom u kaznenom ili prekršajnom postupku povrijeđen zakon ili da je sudska odluka donesena na način koji predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zbog čega treba podići zahtjev za zaštitu zakonitosti, o tome obavještava voditelja kaznenog odjela.
(5) Kad se donese odluka kojom se odbija prijedlog za zaštitu zakonitosti, u obavijesti državnom odvjetništvu koje je podnositelj prijedloga navode se razlozi za donošenje predmetne odluke.
Postupanje po prijedlogu za zaštitu zakonitosti drugih osoba
Članak 181.
(1) Kad prijedlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti podnosi druga osoba, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske kojem je predmet dodijeljen u rad prije donošenja odluke pribavlja spis u kojem je pobijana odluka donesena i traži mišljenje nadležnog općinskog i njemu nadređenog županijskog državnog odvjetništva odnosno nadležnog županijskog ili posebnog državnog odvjetništva.
(2) Nakon razmatranja prijedloga o odluci povodom podnesenog prijedloga za zaštitu zakonitosti obavještava se podnositelj prijedloga. Ako je prijedlog odbijen, u obavijesti se kratko navode razlozi.
b) Postupanje u svezi zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude
Članak 182.
Nakon razmatranja zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske daje pisani odgovor o osnovanosti zahtjeva, koji dostavlja Vrhovnom sudu Republike Hrvatske zajedno sa spisom predmeta.
c) Postupanje u predmetima zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćnih sudskih odluka u upravnom sporu
Članak 183.
(1) Odluku o prijedlogu za podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćnih sudskih odluka u upravnom sporu donosi zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske nakon što pribavi spis upravnog suda i mišljenje sjednice građansko-upravnog odjela.
(2) O odluci povodom podnesenog prijedloga za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćnih sudskih odluka obavještava se podnositelj prijedloga. Ako je prijedlog odbijen, u obavijesti se navode razlozi.
Članak 184.
Odredbe članka 183. ovog Poslovnika na odgovarajući način se primjenjuju na predmete u kojima nadležno državno odvjetništvo podnosi ustavnu tužbu te druge izvanredne pravne lijekove.
6. POSTUPANJE PO PREDSTAVKAMA I PRITUŽBAMA
Članak 185.
(1) Svatko ima pravo podnositi predstavke i pritužbe na postupanje državnog odvjetništva.
(2) Predstavkom i pritužbom u smislu ovog Poslovnika ne smatraju se podnesci istog podnositelja u kojima se iznose navodi i činjenice koje su već prethodno bile razmatrane i ocijenjene u postupku provjere navoda ranije predstavke odnosno pritužbe.
(3) Predstavke i pritužbe mogu se podnositi u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik u državnom odvjetništvu.
Članak 186.
(1) Predstavke i pritužbe koje se odnose na odugovlačenje postupka, nedolično ili neprimjereno ponašanje državnog odvjetnika, zamjenika državnog odvjetnika ili drugog zaposlenika u službenom odnosu sa strankom koje je suprotno etičkom kodeksu, a koje ministar nadležan za poslove pravosuđa dostavi Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske, dostavljaju se državnom odvjetništvu na čiji rad se predstavka odnosi radi očitovanja.
(2) Ako se predstavka odnosi na rad općinskog državnog odvjetništva, ono svoje očitovanje dostavlja županijskom državnom odvjetništvu koje ga prosljeđuje Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske.
Članak 187.
(1) Zatraženo očitovanje i spis niže državno odvjetništvo dužno je dostaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(2) O postupanju po predstavki i pritužbi te njihovoj utemeljenosti i poduzetim mjerama više državno odvjetništvo obavještava podnositelja odnosno Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske najkasnije u roku od 30 dana od dana njihova zaprimanja u nadležnom državnom odvjetništvu.
XIII. INFORMACIJSKI SUSTAV DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA CASE TRACKING SYSTEM – CTS
1. OPĆENITO
Članak 188.
(1) Sustav CTS je jedinstveni informacijski sustav za upravljanje i rad na državnoodvjetničkim predmetima koji se sastoji od standardne aplikacije, računalne i telekomunikacijske opreme i infrastrukture, sistemske programske opreme i alata te svih podataka koji se tim sustavom unose, pohranjuju i prenose iz svih vrsta upisnika na općinskim, županijskim i posebnim državnim odvjetništvima te Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
(2) Sustav CTS je povezan sa sljedećim sustavima:
1. eSpis
2. Sudski registar
3. Evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima (OIB)
4. Jedinstveni registar osoba (JRO)
5. e-Oglasna ploča sudova
6. kaznena i prekršajna evidencija
7. Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS OSS)
8. Ministarstva financija, Porezne uprave
9. Registar računa Financijske agencije (FINA)
10. Agencije za civilno zrakoplovstvo – podaci o vlasništvu zrakoplova
11. Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d.
12. Javnog pretraživača plovila Ministarstva pomorstva, prometa i veza – podaci o vlasništvu plovila
13. Ministarstva unutarnjih poslova – podaci o vlasništvu vozila.
(3) Sustav CTS može se povezati i s ostalim sustavima za koje se to ocijeni potrebnim.
2. ZNAČENJE POJEDINIH IZRAZA
Članak 189.
U smislu ovoga Poslovnika pojedini izrazi imaju sljedeća značenja:
1. Algoritam za dodjelu predmeta sustava CTS je skup definiranih pravila za automatsku nasumičnu dodjelu predmeta.
2. Šifrarnik vrste predmeta sustava CTS je popis vrsta predmeta kojima je dodijeljena odgovarajuća složenost u kojima postupaju državna odvjetništva, raščlanjenih na grupe i podgrupe. U šifrarnicima vrsta predmeta svaka podgrupa sadrži dodijeljenu težinu predmeta.
3. Dodijeljena težina predmeta je definirana težina pojedine vrste predmeta unutar sustava CTS koja se iskazuje brojčano i usklađena je s važećim Okvirnim mjerilima za rad zamjenika državnih odvjetnika.
4. Automatska nasumična dodjela je dodjela predmeta u rad rješavateljima prema specijalizacijama određenim godišnjim rasporedom poslova, oslobođenjima propisanim Okvirnim mjerilima za rad zamjenika državnih odvjetnika, utvrđenim godišnjim rasporedom poslova i definiranom težinom pojedine vrste predmeta utvrđenom šifrarnikom. Automatska nasumična dodjela ovisi o normiranoj težini dodijeljenih predmeta rješavateljima i korektivnim faktorima (oslobođenje i/ili broj radnih dana) te ne ovisi o opsegu riješenih predmeta. Broj dodijeljenih predmeta tijekom godine ovisi o normiranoj težini dodijeljenog predmeta i korektivnom faktoru.
5. Automatska kružna dodjela je dodjela predmeta u rad rješavateljima prema kojoj svaki rješavatelj, koji ulazi u izbor za takvu dodjelu unutar pojedine vrste predmeta, dobiva nasumično po jedan predmet u rad. Nakon što svi rješavatelji, koji sudjeluju u nasumičnoj dodjeli za pojedinu vrstu predmeta, dobiju po jedan predmet u rad, postupak dodjele se ponavlja. Automatska kružna dodjela ne ovisi o opterećenju rješavatelja, korektivnim faktorima (oslobođenje i/ili broj radnih dana) niti o opsegu riješenih predmeta. Ravnomjernost se ostvaruje u okviru pojedine vrste predmeta i broja predmeta u radu. Automatska kružna dodjela primjenjuje se za predmete u kojima je nužna potpuna ravnomjernost dodjele ili hitnost postupanja.
6. Jedinstveni crtični kod (bar kod) je niz paralelnih crta različite debljine koje nose osnovnu informaciju o predmetu. U sustavu CTS postoji crtični kod na omotu spisa i otpravcima.
7. Matrica ovlaštenja je skup podataka kojim se korisniku sustava CTS definiraju ovlaštenja (funkcija, organizacijska jedinica, vrste predmeta, upisnici), a unosi se u sustav CTS temeljem utvrđenoga godišnjeg rasporeda poslova.
8. Administracijski modul je cjelina u administratorskoj aplikaciji koja služi za izvođenje određenih zadaća.
9. Elektronička komunikacija je modul sustava CTS koji omogućava izravnu elektroničku razmjenu pismena i dokumenata s elektroničkim sustavima sudova i drugih tijela i osoba.
10. Normirana težina dodijeljenih predmeta je zbroj težina predmeta prema složenosti koji su dodijeljeni tijekom kalendarske godine pojedinom dužnosniku, uvećana za njegovo oslobođenje sukladno Okvirnim mjerilima za rad zamjenika državnih odvjetnika.
11. Pravo uvida u spis kroz sustav CTS ne daje pravo na unos ili promjenu podataka u spisu.
3. OVLASTI I DUŽNOSTI OSOBA OVLAŠTENIH ZA PRISTUP SUSTAVU CTS
a) Osobe ovlaštene za pristup sustavu CTS
Članak 190.
Osobe ovlaštene za pristup sustavu CTS su:
– glavni administrator središnjeg sustava CTS
– ovlašteni stručnjak
– administrator sustava CTS za područje županijskog državnog odvjetništva i posebnog državnog odvjetništva
– korisnik sustava CTS
– službena osoba ovlaštena za uvid u podatke sustava CTS određenog državnog odvjetništva
– službena osoba ovlaštena za uvid u podatke sustava CTS
– vanjski korisnik sustava CTS.
Glavni administrator središnjeg sustava CTS
Članak 191.
(1) Glavni administrator središnjeg sustava CTS je osoba zadužena, ovlaštena i odgovorna za ažuriranje šifrarnika, osiguravanje uvjeta za nesmetani rad sustava kao i za tumačenje uputa o načinu rada u sustavu CTS.
(2) Glavni administrator središnjeg sustava CTS ovlašten je unositi u sustav CTS sve podatke o državnim odvjetništvima, korisnicima, vanjskim korisnicima i promjenama koje je potrebno unijeti u sustav.
(3) Glavni administrator središnjeg sustava CTS po zaprimljenoj obavijesti nadležnog tijela ukida pravo pristupa sustavu vanjskom korisniku.
(4) Glavni administrator središnjeg sustava CTS dužan je sudjelovati pri izradi uputa o korištenju novih funkcionalnosti, pravovremeno obavještavati korisnike o promjenama u sustavu te objavljivati informacije potrebne za rad u sustavu CTS na internom korisničkom portalu »Baza znanja«.
Ovlašteni stručnjak
Članak 192.
(1) Ovlašteni stručnjak je osoba zadužena za razvoj i održavanje sustava CTS, koju odredi i ovlasti ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(2) Ovlašteni stručnjak, u okviru dodijeljenih ovlasti, brine o razvoju i održavanju sustava CTS (strojna oprema, programska oprema, baza podataka, komunikacija, edukacija i drugo), a njegovo ovlaštenje određuje djelokrug rada, obveze i odgovornosti.
(3) Ovlašteni stručnjak dužan je održavati sustav CTS, analizirati te predlagati modele poslovnih procesa, implementirati ih i izrađivati tehničku dokumentaciju vezanu za razvoj.
Administrator sustava CTS za područje županijskog državnog odvjetništva i posebnog državnog odvjetništva
Članak 193.
(1) Administrator sustava CTS za područje županijskog državnog odvjetništva i posebnog državnog odvjetništva je službenik zadužen i odgovoran za dodjeljivanje i ukidanje uloga i ovlaštenja za pristup sustavu na županijskom državnom odvjetništvu te njemu podređenim općinskim državnim odvjetništvima i njihovim stalnim službama odnosno posebnom državnom odvjetništvu te unos podataka iz godišnjeg rasporeda poslova državnog odvjetništva u administratorsku aplikaciju sustava CTS u tim državnim odvjetništvima.
(2) Administrator sustava CTS u županijskom državnom odvjetništvu dužan je:
– unijeti u sustav podatke iz godišnjeg rasporeda poslova za županijsko državno odvjetništvo i općinska državna odvjetništva za sljedeću godinu te unijeti svaku izmjenu godišnjeg rasporeda poslova u algoritam za dodjelu predmeta sustava CTS odmah po njegovom primitku, a najkasnije u roku jednog radnog dana
– obavijestiti državnog odvjetnika o potrebi poduzimanja mjera vezanih uz gašenje referade, preraspodjelu spisa u referadi i opoziv poslovnog certifikata rješavatelja
– ažurno postupati po nalogu državnih odvjetnika, posebno prilikom razrješenja ovlasti određene osobe za rad u sustavu CTS
– ažurno unijeti u sustav CTS postotak oslobođenja i osnovu oslobođenja iz godišnjeg rasporeda poslova te svaku opravdanu odsutnost rješavatelja
– obavljati i ostale poslove u sustavu CTS po nalogu državnih odvjetnika te sukladno uputama Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske i glavnog administratora središnjeg sustava CTS.
(3) Administrator sustava CTS u posebnom državnom odvjetništvu dužan je izvršavati poslove navedene u stavku 2. ovog članka za potrebe posebnog državnog odvjetništva.
(4) Administratora sustava CTS za područje županijskog državnog odvjetništva i posebnog državnog odvjetništva posebnom odlukom određuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske na prijedlog županijskog državnog odvjetnika i čelnika posebnog državnog odvjetništva i uz mišljenje glavnog administratora središnjeg sustava CTS.
(5) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovog članka, glavni administrator sustava CTS u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske u odnosu na to državno odvjetništvo ima ovlasti administratora središnjeg sustava CTS za područje županijskog državnog odvjetništva.
Korisnik sustava CTS
Članak 194.
(1) Korisnik sustava CTS je osoba ovlaštena za unos podataka i upravljanje predmetima u okviru dodijeljenih uloga i ovlaštenja.
(2) Korisniku sustava CTS moraju biti osigurani uvjeti za neometan rad u sustavu CTS.
(3) U okviru svojih nadležnosti i radnji koje obavljaju pomoću sustava CTS, korisnici sustava CTS su:
– državni odvjetnik, prvi zamjenik državnog odvjetnika i službenik u uredu, državnog odvjetnika
– voditelji odjela, odsjeka i stalnih službi
– rješavatelj, stručni suradnik i vježbenik
– administrativni tajnik
– voditelj pisarnice, upisničar, zapisničar i arhivar
– ključni korisnik
– administrator sustava CTS i statističar
– druga osoba koju odredi državni odvjetnik.
Zajedničke dužnosti svih korisnika sustava CTS
Članak 195.
Korisnik sustava CTS dužan je:
– prilikom unosa podataka u sustav CTS koristiti isključivo svoje korisničko ime i lozinku te čuvati njihovu tajnost
– ažurno, točno i potpuno unositi podatke u sustav CTS
– pravovremeno obavijestiti nadležnu osobu u državnom odvjetništvu o svojoj odsutnosti koja ima utjecaja na rad u sustavu CTS.
Dužnosti državnog odvjetnika kao korisnika sustava CTS
Članak 196.
(1) Državni odvjetnik osobno ili putem zamjenika kojeg odredi skrbi za osiguranje nužnih kadrovskih, tehničkih i organizacijskih uvjeta za funkcioniranje sustava CTS, za točan i ažuran unos podataka u sustav CTS u državnom odvjetništvu te za urednu provedbu mjera sigurnosti i zaštite podataka vezano uz korištenje sustava CTS u državnom odvjetništvu.
(2) Državni odvjetnik redovito obavlja nadzor sustava CTS uvidom u upravljačka i druga izvješća. O obavljenom nadzoru i rezultatima nadzora te poduzetim mjerama državni odvjetnik dužan je sastaviti izvješće koje se ulaže u za to otvoren spis državnoodvjetničke uprave.
(3) Ako pri obavljanju nadzora iz stavka 2. ovoga članka državni odvjetnik utvrdi da se na upravljačkim izvješćima državnog odvjetništva neopravdano nalaze pojedini predmeti, poduzima mjere da se pogrešno i nepotpuno uneseni podaci u sustav isprave kako bi upravljačka izvješća prikazivala stvarno stanje, a ako to nije moguće, o tome se obavještava Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.
Članak 197.
(1) Državni odvjetnik višeg državnog odvjetništva i od njega ovlaštena osoba te prvi zamjenik državnog odvjetnika imaju pravo i obvezu uvida u sve podatke sustava CTS za niža državna odvjetništva iz područja svoje nadležnosti.
(2) U obavljanju nadzora više državno odvjetništvo pribavlja izvješća i druge podatke o radu nižih državnih odvjetništava koristeći se sustavom CTS.
b) Dužnosti rješavatelja kao korisnika sustava CTS
Članak 198.
(1) Rješavatelj zadužen za predmet odgovoran je za točnost podataka o donesenim državnoodvjetničkim odlukama te odlukama sudova i javnopravnih tijela unesenih u sustav CTS i dužan je poduzimati mjere potrebne za osiguranje točnosti i ažurnosti unesenih podataka.
(2) Rješavatelj može dati pisanu naredbu službeniku za unos podataka iz stavka 1. ovog članka u sustav CTS koja mora biti jasna i precizna.
(3) Rješavatelj je dužan obavljati uvid u upravljačka i druga izvješća koja se odnose na njegovu referadu te, ako utvrdi da se neki spisi neopravdano nalaze u tim izvješćima, ažurirati podatke u sustavu CTS ili ako to nije moguće, obavijestiti administratora sustava CTS u državnom odvjetništvu koji će poduzeti potrebne mjere za ispravak greške.
(4) Rješavatelj je dužan redovito pratiti upozorenja koja se odnose na predmete kojima je zadužen.
(5) Rješavatelj je dužan ažurno i točno iskazivati predmet dovršenim i nakon završetka rada na predmetu u sustav unijeti naredbu o arhiviranju spisa.
(6) Rješavatelj je dužan redovito nadzirati točnost unesenih podataka o državnoodvjetničkim odlukama te odlukama sudova i javnopravnih tijela u predmetima za koje je zadužen.
c) Dužnosti korisnika sustava CTS
Dužnosti službenika kao korisnika sustava CTS
Članak 199.
(1) Službenik je dužan ažurno i točno na za to predviđeno mjesto upisivati podatke o događajima u pojedinom predmetu.
(2) Službenik je dužan pravovremeno i točno izvršavati naredbe rješavatelja predmeta.
(3) Službenik koji privremeno ili povremeno obavlja poslove u drugoj ustrojstvenoj jedinici dužan je prilikom unosa podataka u sustav CTS koristiti vlastito korisničko ime i lozinku te odgovarajuću funkciju koja mu je privremeno ili povremeno dodijeljena.
Dužnosti službenika pisarnice kao korisnika sustava CTS
Članak 200.
(1) Službenik pisarnice dužan je prilikom osnivanja spisa u sustav CTS ažurno i na pravilan način unositi točne i potpune podatke te odgovorno postupati sa spisom.
(2) Službenik pisarnice dužan je prilikom rada na predmetu u sustavu CTS postupati u skladu s dostavnim i drugim naredbama koje su unesene u sustav CTS.
Dužnosti i ovlasti ključnog korisnika
Članak 201.
(1) Ključni korisnici su zamjenici državnog odvjetnika ili službenik određenog državnog odvjetništva koji je godišnjim rasporedom poslova raspoređen za obavljanje poslova ključnog korisnika u tom državnom odvjetništvu.
(2) Dužnosti i ovlasti ključnog korisnika:
– sudjeluje u analizi poslovnih procesa te razvoju internih edukacijskih sadržaja
– prikuplja detaljna znanja o funkcionalnostima i mogućnostima CTS
– pomaže u razjašnjenju utjecaja CTS na promjene postupanja i surađuje s glavnim administratorom u nadziranju utjecaja
– redovito educira korisnike vezano za korištenje novih funkcionalnosti u sustavu CTS
– pohađa edukacije za edukatore
– aktivno sudjeluje u edukaciji krajnjih korisnika
– predstavlja prvu razinu CTS podrške u svojoj okolini te kontaktira glavnog administratora u slučaju potrebe.
Dužnosti arhivara kao korisnika sustava CTS
Članak 202.
Arhivar je dužan pravovremeno i ažurno arhivirati spise u sustavu CTS, pratiti rokove čuvanja tih spisa te evidentirati svaku radnju koja je u spisu poduzeta nakon arhiviranja.
Dužnosti druge osobe ovlaštene za rad u sustavu CTS
Članak 203.
Druga osoba ovlaštena za rad u sustavu CTS, koju godišnjim rasporedom poslova određuje državni odvjetnik, dužna je i odgovorna u sustavu CTS postupati na način propisan za obavljanje poslova na koji je raspoređena, koristeći pri tome isključivo svoje dodijeljeno korisničko ime i lozinku.
Službena osoba ovlaštena za uvid u podatke sustava CTS
Članak 204.
(1) Službena osoba ovlaštena za uvid u podatke sustava CTS određenog državnog odvjetništva je zaposlenik tog ili drugog državnog odvjetništva, koji nije ovlašten za unos i promjene podataka o predmetima, ali ima ovlaštenje za uvid u podatke na temelju ovlaštenja državnog odvjetnika te dodijeljene uloge i ovlaštenja u sustavu CTS.
(2) Osoba iz stavka 1. ovog članka ima ovlaštenje za uvid u podatke sustava CTS bez mogućnosti promjene podataka.
Službena osoba ministarstva ovlaštena za uvid u podatke sustava CTS
Članak 205.
(1) Službena osoba ovlaštena za uvid u podatke sustava CTS je ovlašteni službenik ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa kojeg odlukom ovlasti ministar pravosuđa.
(2) Osoba iz stavka 1. ovog članka ima ovlaštenje za uvid u podatke sustava CTS bez mogućnosti promjene podataka.
Vanjski korisnik sustava CTS
Članak 206.
(1) Vanjski korisnik sustava CTS je fizička ili pravna osoba koja na temelju posebnog propisa, ovog Poslovnika ili posebne odluke ima pravo uvida u državnoodvjetnički predmet bez mogućnosti promjene podataka.
(2) Osobe iz stavka 1. ovog članka pravo uvida u predmet mogu ostvariti izravnim pristupom spisu kroz sustav CTS.
(3) Odredba stavka 2. ovog članka primjenjuje se kad Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske odlukom utvrdi da su ispunjeni tehnički uvjeti.
4. OVLASTI MINISTARSTVA NADLEŽNOG ZA POSLOVE PRAVOSUĐA ZA SUSTAV CTS
Članak 207.
(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ovlašteno je prikupljati i analizirati statističke podatke o djelovanju državnih odvjetništava te ima pravo izravnog uvida u statistička izvješća sustava CTS o broju primljenih i riješenih predmeta i indikatore uspješnosti na nacionalnoj, županijskoj i općinskoj razini te u pojedinom državnom odvjetništvu.
(2) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa osigurava potrebne tehničke preduvjete za:
– provedbu mjera osiguranja, pohranjivanja i zaštite podataka cjelokupnog sustava CTS
– funkcioniranje sustava
– razvijanje i održavanje sustava CTS i njegovih podsustava
– sigurnost i pohranu podataka u skladu s propisanim procedurama i standardima struke
– izradu redovnih statističkih izvješća.
Članak 208.
Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske određuje program, metode i organizaciju osposobljavanja državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika i službenika za korištenje sustava CTS, po potrebi u suradnji sa ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa i Pravosudnom akademijom.
5. STALNO VERIFIKACIJSKO TIJELO
Članak 209.
(1) Stalno verifikacijsko tijelo daje mišljenja o prijedlozima korisnika koji se odnose na bitne promjene u sustavu CTS, predlaže promjene sustava CTS uzrokovane izmjenama propisa, verificira šifrarnike i predloške, predlaže izmjene i dopune šifrarnika te kao savjetodavno tijelo sudjeluje u razvoju predloženih rješenja.
(2) Predsjednika i članove Stalnog verifikacijskog tijela imenuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
(3) Članovi Stalnog verifikacijskog tijela imenuju se iz reda zamjenika glavnog državnog odvjetnika te iz reda dužnosnika i službenika drugih državnih odvjetništava.
(4) Član Stalnog verifikacijskog tijela je i glavni administrator središnjeg sustava CTS.
(5) Stalno verifikacijsko tijelo ima Poslovnik o radu koji mora donijeti u roku od 30 dana od imenovanja članova.
XIV. RAD PISARNICE I KORIŠTENJE SUSTAVA CTS
1. PRIMITAK PISMENA, DRUGIH POŠILJKI, VRIJEDNOSTI I PREDMETA
Općenito
Članak 210.
(1) Sva pismena, pošiljke, vrijednosti i privremeno oduzeti predmeti mogu se dostaviti državnom odvjetništvu, ovisno o svojoj prirodi, elektroničkim putem, elektroničkom komunikacijom u sustav CTS, poštom ili neposredno predati pisarnici u sjedištu državnog odvjetništva i posebnim pisarnicama stalnih službi.
(2) Sve informacije o dolaznom pismenu, prilozima, pošiljci u kojoj je dolazno pismeno zaprimljeno, kao i napomene o nedostatku pismena ili pošiljke, sadržaju i posebnom postupanju unose se u sustav CTS.
(3) Ako je dolazno pismeno zaprimljeno u vrijeme kad sustav CTS nije dostupan, službenik na pismeno stavlja odgovarajuću bilješku koju bez odgode unosi u sustav CTS onoga trenutka kad sustav postane dostupan.
(4) Sa zapisnicima sastavljenim u državnom odvjetništvu postupa se kao s dolaznim pismenom.
(5) Državni odvjetnik može odrediti da se vodi knjiga primljene pošte u papirnatom obliku ili elektroničkom obliku.
Pregled dolazne pošte
Članak 211.
(1) Sva dolazna pismena u papirnatom obliku prije osnivanja spisa ili ulaganja u postojeći spis dostavljaju se državnom odvjetniku ili zamjeniku koji ga zamjenjuje na uvid.
(2) Pismena dostavljena elektroničkim putem i elektronička pismena dostavljena elektroničkom komunikacijom pisarnica ispisuje i postupa s njima na način propisan u stavku 1. ovog članka, osim ako sustav CTS ne omogući državnom odvjetniku izravan uvid u elektroničke podneske.
Članak 212.
(1) Pismena od važnosti za postupanje državnog odvjetništva koja su upućena na adresu elektroničke pošte dužnosnika ili savjetnika, primatelj uz odgovarajuću naredbu prosljeđuje službeniku u pisarnici.
(2) Ako se pismena iz stavka 1. ovog članka odnose na postojeće predmete i upućena su rješavatelju, on ih može proslijediti nadležnoj pisarnici na obradu ili ih sam unijeti u sustav CTS, ispisati i uložiti u spis.
Primitak elektroničkih pismena elektroničkom komunikacijom
Članak 213.
(1) Zaprimanje i unos elektroničkih pismena u sustav CTS obavlja pisarnica korištenjem posebne funkcionalnosti za zaprimanje elektroničkih podnesaka.
(2) Pisarnica je dužna potvrditi primitak i preuzeti elektronička pismena dostavljena elektroničkom komunikacijom sukladno posebnim propisima.
Primitak pošte
Članak 214.
(1) Primitak podnesaka i drugih pošiljki upućenih preko pošte ili drugih osoba koje se bave otpremom pošiljki u državnom odvjetništvu tijekom radnog vremena obavlja službenik u pisarnici.
(2) Preuzimanje pošiljki upućenih preko pošte ili preko druge osobe koja se bavi otpremom pošiljaka, kao i preuzimanje pošiljki iz poštanskog pretinca obavlja službenik određen za prijem, otpremu i dostavu pošte.
(3) Primitak pošiljki koje se odnose na novčano poslovanje kao i primitak novca obavlja službenik zadužen za financijsko-materijalno poslovanje.
Članak 215.
Ako je omot preporučene pošiljke ili pošiljke na kojoj je označena vrijednost oštećen, službenik određen za primitak pošte ne smije pošiljku preuzeti bez komisijski utvrđenog sadržaja pošiljke, a nakon toga preuzima pošiljku zajedno sa zapisnikom o komisijskom nalazu.
Zaprimanje podnesaka – pogrešna dostava
Članak 216.
(1) Ako sud, javnopravno tijelo, javni bilježnik ili drugo tijelo koje vodi postupak u kojem sudjeluje državno odvjetništvo izvrše dostavu presude, rješenja, poziva ili drugog pismena od čije dostave počinju teći rokovi za poduzimanje pravnih radnji nenadležnom državnom odvjetništvu suprotno odredbama Zakona o državnom odvjetništvu i Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, ta se pismena vraćaju tijelu koje ih je dostavilo s pozivom da se dostava izvrši nadležnom državnom odvjetništvu.
(2) Ako je stranka pogrešno dostavila neko pismeno državnom odvjetništvu, pismeno se dostavlja nadležnom državnom odvjetništvu ili drugom tijelu uz obavijest stranci.
Neposredni primitak podnesaka
Članak 217.
(1) Primitak podnesaka potvrđuje se stavljanjem pečata državnog odvjetništva, upisom datuma i potpisom na dostavnoj knjizi, dostavnici ili povratnici.
(2) Na zahtjev podnositelja podneska izdaje se potvrda o primitku stavljanjem prijamnog štambilja i upisom datuma na primjerku podneska koji zadržava podnositelj.
Članak 218.
(1) Ako državno odvjetništvo nije nadležno za postupanje po određenom podnesku koji podnositelj želi predati, službenik koji zaprima podnesak dužan je podnositelja uputiti nadležnom tijelu.
(2) Ako podnositelj i nakon toga zahtijeva da se podnesak primi, podnesak se zaprima, ali se na podnesku bilješkom naznačuje da je podnositelj upozoren i da mu je dana uputa, nakon čega se podnesak prosljeđuje nadležnom sudu ili državnom tijelu.
(3) S podneskom se postupa na način propisan člankom 216. stavkom 2. ovog Poslovnika.
Članak 219.
(1) Prilikom neposrednog primitka podneska službenik upozorava podnositelja na neurednost podneska (nedovoljan broj primjeraka, priloga, prijepisa, nedostatak adrese, potpisa, nečitljivost i nerazumljivost podneska i sl.) i istovremeno traži da se nedostaci odmah uklone.
(2) Ako podnositelj i nakon upozorenja ne otkloni nedostatak, neuredan ili nepotpun podnesak se zaprima, ali se sastavlja bilješka o upozorenju stranci i o kakvu se nedostatku radi.
Otvaranje pošiljki
Članak 220.
(1) Obične pošiljke primljene u zatvorenim omotima otvara službenik u pisarnici.
(2) Pošiljke klasificirane stupnjem tajnosti »Vrlo tajno« i »Tajno« otvara državni odvjetnik ili službenik u uredu državnog odvjetnika.
(3) Pošiljke klasificirane stupnjem tajnosti »Povjerljivo« i »Ograničeno« otvara službenik u uredu državnog odvjetnika.
(4) Pošiljke višeg državnog odvjetništva koje se ne odnose na predmete koje državno odvjetništvo ima u radu, u pravilu, otvara službenik u uredu državnog odvjetnika.
(5) Pošiljke upućene na ruke državnom odvjetniku predaju mu se neotvorene.
(6) Pošiljke upućene na ruke zamjeniku državnog odvjetnika predaju mu se neotvorene, osim ako je iz oznake na omotu pošiljke nedvojbeno da se radi o službenoj pošti.
(7) Novčana pisma i druge vrijednosne pošiljke otvara službenik zadužen za financijsko-materijalno poslovanje.
Članak 221.
(1) Prigodom otvaranja omotnice ne smije se oštetiti poštanski žig te podnesak i prilozi u omotu.
(2) Službenik koja otvara pošiljku dužan je provjeriti odgovaraju li brojevi spisa napisani na omotu brojevima podnesaka u omotu.
(3) O svim nedostacima sastavlja se bilješka i, ako je to moguće, odmah se obavještava pošiljatelj.
(4) Uz primljeni podnesak uvijek se prilaže omotnica kad je datum predaje pošti od važnosti ili se iz samog podneska ne može utvrditi pošiljatelj i sl.
(5) Ako je u jednoj omotnici bilo podnesaka kojima bi trebalo priložiti omotnice, omotnica se prilaže jednom podnesku, a na ostalim se naznačuje redni broj upisnika pod kojim je upisan podnesak uz koji je priložena omotnica.
Članak 222.
(1) Ako se nakon primitka ili prilikom otvaranja pošiljke primljene u zatvorenom omotu osnovano posumnja da se njezinim otvaranjem može dovesti u opasnost život ljudi i imovina, omot se ne otvara, već će se o tome izvješćuje nadležno državno tijelo.
(2) Službenik koji otvara pošiljke dalje postupa prema napucima tog državnog tijela.
Prijamni štambilj
Članak 223.
(1) Na sva primljena pismena u papirnatom obliku stavlja se otisak prijamnog štambilja i upisuje datum primitka. Ako je podnesak u zatvorenom omotu, a službenik određen za prijam pošte nije ovlašten otvoriti ga, otisak prijamnog štambilja s datumom primitka stavlja se na omotnicu.
(2) Ako je iz omota vidljivo da pošiljka nije naslovljena na državno odvjetništvo u kojem je zaprimljena, na njega se stavlja zabilješka »pogrešno dostavljeno« i pošiljka se šalje naslovniku.
(3) Prijamni štambilj se ne treba stavljati na pismeno dostavljeno elektroničkim putem ako su datum i vrijeme primitka vidljivi na ispisu.
Članak 224.
(1) Otisak prijamnog štambilja stavlja se u pravilu u gornji desni kut prve stranice podneska.
(2) Ako stavljanje otiska prijamnog štambilja nije moguće na način iz stavka 1. ovog članka, otisak se stavlja na pogodno mjesto na prvoj stranici podneska, vodeći računa da tekst ostane čitljiv i razumljiv, a ako ni to nije moguće, otisak se stavlja na poleđinu prve slobodne stranice podneska.
Članak 225.
(1) Prijamni štambilj sadrži naziv državnog odvjetništva, datum i vrijeme primitka, organizacijsku jedinicu, broj primjeraka, broj priloga i vrijednost.
(2) Službenik koji prima podnesak upisuje podatke u odgovarajuće odjeljke prijamnog štambilja kao što su »primljeno«, »prilozi«, »vrijednost«, a ako se radi o podnesku hitne naravi, stavlja se i štambilj »žurno«, uz koji se upisuje i datum i vrijeme isteka roka ako je spis vezan za određeni rok.
Primanje novca i vrijednosnih papira
Članak 226.
(1) Kad je uz pismeno dostavljena neka dragocjenost, vrijednosni papir, novac ili slična stvar, primitak se mora zabilježiti na podnesku.
(2) Ako je primljeni predmet iz stavka 1. ovog članka veće vrijednosti, sačinjava se poseban zapisnik u kojem se navodi njegov točan naziv, opis i vrijednost. Zapisnik potpisuje osoba koja je taj predmet predala i osoba koja ga je primila.
(3) Predmeti iz stavka 1. ovog člana predat će se odmah po zaprimanju službeniku određenom za financijsko-materijalno poslovanje.
2. OTPREMANJE I DOSTAVLJANJE DRŽAVNOODVJETNIČKIH POŠILJKI
Članak 227.
(1) Podaci o otpravku, uključujući način otpreme, primatelja i njegovu adresu, unose se u sustav CTS.
(2) U sustavu elektroničke komunikacije elektroničko pismeno otprema se primatelju izravno iz CTS referade rješavatelja.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovog članka potvrda o primitku pošiljke odnosno obavijest o primitku elektroničkog podneska automatski se generira u sustavu CTS, po potrebi ispisuje i ulaže u spis.
(4) Uspostavljanje pune elektroničke komunikacije između državnog odvjetništva i suda isključuje otpremu i dostavljanje pismena sudu u papirnatom obliku.
(5) Ako državno odvjetništvo koristi vanjsku uslugu ispisa i kuvertiranja, elektroničko pismeno se pružatelju usluge otprema izravno iz CTS referade rješavatelja.
Članak 228.
(1) Svi otpravci koji se otpremaju drugom državnom odvjetništvu dostavljaju se kroz sustav CTS ili elektroničkim putem.
(2) Izuzetak od stavka 1. ovog članka su otpravci koji se po prirodi stvari moraju dostaviti u papirnatom obliku.
Članak 229.
(1) Otpremanje unesenih otpravaka, osim onih iz članka 227. stavka 5. ovog Poslovnika, evidentira se pomoću sustava CTS, pri čemu se unosi broj pošiljke, način i datum otpreme.
(2) Kod otpremanja otpravaka iz članka 227. stavka 5. ovog Poslovnika pružatelj usluga u sustav CTS dostavlja podatke o broju i statusu pošiljke.
(3) Podaci o otpremljenim otpravcima evidentiraju se u dostavnoj knjizi za poštu ili dostavnoj knjizi za mjesto u sustavu CTS.
Članak 230.
Podatak o uručenju ili osobnom uručenju pošiljke kao i podaci o neobavljenom uručenju i razlogu neobavljanog uručenja upisuju se odnosno preuzimaju u sustav CTS.
Članak 231.
(1) U sustav CTS pisarnica unosi podatke o dostavi otpravaka primatelju, osim onih iz članka 227. stavka 5. ovog Poslovnika.
(2) Podaci o uručenju ili neuručenju otpravka unose se u sustav CTS, uključujući datum uručenja, datum pokušaja uručenja, razlog neuručenja i napomene vezane uz uručenje.
(3) Podaci o uručenju ili neuručenju ispisanog elektroničkog pismena iz članka 227. stavka 5. ovog Poslovnika upisuju se odnosno preuzimaju u sustav CTS, uključujući datum uručenja, datum pokušaja uručenja, razlog neuručenja i napomene vezane uz uručenje.
3. OSNIVANJE SPISA U SUSTAVU CTS
a) Opće odredbe
Članak 232.
(1) Pisarnica je dužna sve primljene podneske i elektroničke podneske unijeti u odgovarajući upisnik, unijeti u popis pismena, ispisati i uložiti u spis istog dana kad su primljeni. Ako to nije moguće, upisuje ih i odmah na početku radnog vremena sljedećeg dana predaje u rad rješavatelju.
(2) Klasificirana pismena ne unose se u kaznene, građanske i druge spise državnog odvjetništva koji se vode u sustavu CTS, već se zavisno od stupnja tajnosti unose u odgovarajući upisnik klasificiranih predmeta u papirnatom obliku (»VT«, »T«, »POV« i »OGR«).
(3) Ako su ispunjene tehničke pretpostavke, državni odvjetnik određuje da se sva dolazna pismena skeniraju i u pdf formatu spremaju u sustav CTS za sve ili za određene vrste predmeta.
Članak 233.
(1) Spis se u sustavu CTS osniva unosom ili preuzimanjem podataka o:
– strankama
– zastupnicima stranaka
– vrsti predmeta
– vrsti spora i vrijednosti predmeta spora ili oznaci kaznenog djela i kaznenog zakona
– datumu osnivanja predmeta
– podnescima i drugim prilozima.
(2) Osoba ovlaštena za upis dužna je odmah po primitku, a najkasnije sljedećeg radnog dana, upisati odnosno preuzeti u odgovarajući upisnik sustava CTS podatke iz stavka 1. ovog članka.
(3) U sustav CTS podaci o strankama preuzimaju se iz sustava evidencije o osobnom identifikacijskom broju (OIB) ili jedinstvenog registra osoba (JRO) ako su istovjetni s podacima navedenim u aktu kojim se pokreće postupak odnosno iz šifrarnika državnih tijela i pravnih osoba.
(4) Ako su podaci o strankama navedeni u aktu kojim se pokreće postupak različiti od onih koji su upisani u sustav evidencije o osobnom identifikacijskom broju ili jedinstvenog registra osoba, osoba ovlaštena za upis podataka upisuje podatke o stranci navedene u aktu kojim se pokreće postupak te u sustav CTS, na karticu »Osnovni podaci« u polje »Primjedba«, upisuje primjedbu da su podaci različiti.
(5) Ako su podaci o strankama preuzeti putem sustava za elektroničku komunikaciju različiti od podataka navedenih u aktu kojim se pokreće postupak, osoba ovlaštena za upis podataka upisuje i dopunjava podatke o strankama navedene u aktu kojim se pokreće postupak, nakon čega osoba ovlaštena za upis podataka uspoređuje upisane podatke o strankama s podacima upisanim u sustav evidencije o osobnom identifikacijskom broju ili jedinstvenog registra osoba te, ako su podaci različiti, u sustav CTS na karticu »Osnovni podaci« u polje »Primjedba« upisuje primjedbu da su podaci različiti.
(6) Ako se podaci o strankama u sustavu CTS ne unose na način iz stavka 4. ovog članka, službenik ih je dužan upisati u skladu s pravilima pravopisa hrvatskoga standardnog jezika.
(7) Prilikom upisivanja podataka o zastupniku stranke, u sustav CTS unosi se i adresa zastupnika.
Vrijednost predmeta spora
Članak 234.
(1) Kad se zahtjev za mirno rješenje spora odnosno tužbeni zahtjev odnose na nenovčane tražbine, vrijednost predmeta spora određuje se primjenom odredbi Zakona o parničnom postupku.
(2) Rješavatelj je dužan dati naredbu pisarnici za upis vrijednosti predmeta spora u sustav CTS.
Oznaka spisa i omot spisa
Članak 235.
(1) Oznaka spisa iz sustava CTS koja se sastoji od kratice naziva upisnika, rednog broja upisa i pune godine ispisuje se odnosno upisuje na naslovnu stranu papirnatog omota spisa u gornjem desnom kutu uz oznaku referade ili rješavatelja kojem je spis dodijeljen u rad.
(2) Na omot spisa iz sustava CTS, pored oznake spisa iz stavka 1. ovog članka, ispisuje se jedinstveni crtični kod (bar kod).
(3) Prilozi podnesaka unose se u sustav CTS, pri čemu se unosi broj stranica svakoga pojedinog priloga i broj priloga.
(4) Prilozi koji se zbog oblika ili vrste ne mogu ulagati u spis pohranjuju se odvojeno, a u polje za primjedbe o podnesku u sustavu CTS unosi se bilješka o tome gdje se takvi prilozi nalaze na čuvanju.
(5) Podnesak kojim se osniva novi spis u papirnatom obliku stavlja se u odgovarajući omot spisa koji se posebno izrađuje prema obrascima iz Dodatka ovog Poslovnika ili ispisuje iz sustava CTS.
Popis pismena u spisu
Članak 236.
Popis podnesaka i drugih pismena vodi se u sustavu CTS i po potrebi ispisuje i ulaže u spis u papirnatom obliku.
Članak 237.
(1) Podnesci i sva druga pismena unose se u sustav CTS i ulažu u odgovarajući spis vremenskim redoslijedom kojim su primljeni ili nastali u državnom odvjetništvu, o čemu su dužni brinuti svi službenici koji rukuju spisima, a posebno oni koji su zaduženi za unos podataka.
(2) Upis na omotu spisa mora odgovarati podbroju podneska koji se automatski određuje kod unosa podneska u sustav CTS prema redoslijedu upisa. Početni i završni broj stranice svakog pismena unutar spisa prikazuje se automatski na popisu pismena.
(3) Sve radnje koje je u pojedinom predmetu poduzelo državno odvjetništvo unose se u sustav CTS.
Sređivanje i uvezivanje spisa
Članak 238.
(1) Svi službenici koji rukuju spisima dužni su brižljivo paziti da se sva pismena u spisu označavaju pravilnim brojevima i podbrojevima i uredno unose u popis pismena. Svi službenici koji rukuju spisima odgovorni su za njihovu potpunost i sređenost.
(2) Spisi s više od 10 listova uvezuju se zajedno s omotom i popisom pismena. Prilikom uvezivanja valja imati u vidu da tekst pismena ostane vidljiv i neoštećen.
(3) Spisi s više od 200 listova uvezuju se u posebne svežnjeve koji se označuju rednim brojem (npr. svežanj 1, 2 itd.). Popis pismena za spise od više svežnjeva vodi se kod prvoga svežnja i teče vremenskim slijedom bez obzira na broj svežnjeva.
b) Elektronički spis
Članak 239.
(1) Elektronički spis je skup svih elektroničkih pismena i priloga koji se odnose na istu pravnu stvar odnosno na istu pravnu ili fizičku osobu pod istom oznakom spisa u informacijskom sustavu državnog odvjetništva. Elektronički spis ima isti sadržaj kao da se vodi u papirnatom obliku.
(2) Dodjela elektroničkih spisa u rad, zaprimanje podnesaka u elektronički spis i istek kalendara, automatski se prikazuju rješavatelju i pisarnici kroz funkcionalnosti upozorenja u sustavu CTS, dok se postupanje po dostavnim naredbama i druge radnje prikazuju drugim osobama zaduženim za pojedine radnje kroz funkcionalnosti upozorenja u sustavu CTS.
(3) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može posebnom odlukom odrediti koji se spisi državnoodvjetničke uprave vode u elektroničkom obliku.
(4) Uz elektronički spis može se voditi poseban omot u papirnatom obliku u koji se ulažu podnesci, isprave i sl. u papirnatom obliku i druga pismena po odluci rješavatelja.
Članak 240.
(1) Predmet se iskazuje riješenim u statističkim izvješćima koja se generiraju iz sustava CTS, s datumom koji sustav automatski generira, označavanjem predmeta riješenim i upisom odgovarajuće državnoodvjetničke odluke.
(2) Predmet se u CTS iskazuje riješenim odnosno dovršenim sukladno odredbi članka 331. i 334. ovog Poslovnika.
c) Osnivanje skupnih spisa kaznenog i građansko-upravnog odjela
Članak 241.
(1) U državnom odvjetništvu se osnivaju skupni spisi u koje se ulažu istovrsna pismena koja ne iziskuju daljnji rad i donošenje odluke, pogrešno dostavljena pismena i sl.
(2) Skupni spisi u pravilu se osnivaju za jednu kalendarsku godinu.
(3) Državni odvjetnik istodobno s donošenjem godišnjeg rasporeda poslova donosi odluku koji se skupni spisi osnivaju u toj godini.
(4) Odluka iz stavka 3. ovog članka dostavlja se neposredno višem državnom odvjetniku.
(5) Ako se tijekom godine ukaže potreba za osnivanjem skupnog spisa koji nije predviđen odlukom državnog odvjetnika iz stavka 3. ovog članka, državni odvjetnik donosi dopunu odluke koju dostavlja višem državnom odvjetniku.
d) Osnivanje klasificiranih spisa
Članak 242.
Klasificirani spisi se osnivaju temeljem naredbe državnog odvjetnika sukladno posebnim propisima i upisuju u upisnike u papirnatom obliku prema obrascu broj 10 u Dodatku ovog Poslovnika.
e) Promjena oznake spisa i promjena upisnika, spajanje, priklop, razdvajanje spisa i izdvajanje dijela spisa
Članak 243.
(1) Promjena oznake spisa i promjena upisnika unosi se u sustav CTS. Prilikom unosa promjene po potrebi se mijenjaju podaci o ulogama stranaka u predmetu, o hitnosti i tajnosti postupka. Od tog trenutka, novi podnesci i državnoodvjetničke odluke dobivaju novu oznaku spisa i nove podbrojeve.
(2) Ustupanje spisa drugom državnom odvjetništvu unosi se u sustav CTS uz obvezno navođenje razloga ustupanja spisa.
(3) Ustupanje i zaprimanje spisa u slučaju delegacije nadležnosti sudova provodi se kroz sustav CTS unosom odluke ili pismena te pokretanjem odgovarajućih funkcija.
Članak 244.
Slanje spisa na više državno odvjetništvo, kao i njegovo vraćanje evidentiraju se u sustavu CTS uz navođenje razloga slanja spisa.
Članak 245.
(1) Spajanje spisa u sustavu CTS provodi se temeljem naredbe rješavatelja.
(2) Spajanje spisa vrši se na onaj spis koji je ranije zaprimljen ako je rad na tom spisu još u tijeku. U spojenom spisu CTS automatski unosi podatak o tome na koji je spis i kada spojen.
(3) Nakon spajanja spisa podnesci, podaci o kretanju spisa i podaci o odluci upisuju se u sustav CTS u jedinstveni spis.
Članak 246.
Priklop spisa vrši se i evidentira u sustavu CTS na temelju naredbe rješavatelja.
Članak 247.
(1) Kad su neki prilozi iz određenog spisa potrebni i za rješavanje u drugom spisu, preslikavaju se ili prepisuju i takvi ulažu u drugi spis.
(2) Preslike iz stavka 1. ovog članka ovjeravaju se na način iz članka 131. stavka 1. ovog Poslovnika.
Članak 248.
(1) Razdvajanje spisa provodi se u sustavu CTS nakon što je rješavatelj u sustav unio odgovarajuću naredbu.
(2) Pisarnica provodi razdvajanje na način da podatke o strankama i drugim sudionicima te dolazna pismena, dopise i odluke navedene u naredbi iz spisa koji se razdvaja ili iz kojeg se dio izdvaja prenese ili preslika u spis koji se osniva razdvajanjem ili izdvajanjem.
Članak 249.
(1) Pri razdvajanju spisa u odvojeni spis ulažu se oni dijelovi spisa koji su tamo potrebni, a ako nema preslika, spisi se preslikavaju ili prepisuju. Preslika sačinjena u državnom odvjetništvu ovjerava se na način iz članka 131. stavka 1. ovog Poslovnika. Službenik koji izrađuje preslike i ulaže ih u spis o tome sačinjava službenu bilješku.
(2) Razdvojeni spisi upisuju se u upisnik pod novim brojem ako već nisu bili upisani, što se bilježi na prvoj stranici omota spisa kao i u popisu podnesaka.
(3) Izdvajanje dijela spisa koji se odnose na određenu osobu ili zahtjev vrši se radi ustupanja drugom državnom odvjetništvu pod istim brojem.
Članak 250.
Ako je dan nalog za osnivanje spisa predmeta, ne primjenjuju se odredbe o razdvajanju spisa, već se postupa na način iz članka 130. ovog Poslovnika.
f) Obnavljanje spisa
Članak 251.
(1) Ako se pojedini spis ili dijelovi spisa izgube, oštete ili unište, obnavljaju se ako za to bude potrebe.
(2) Spis se može potpuno ili djelomično obnoviti samo na temelju odluke državnog odvjetnika.
(3) Prije donošenja odluke o potpunom ili djelomičnom obnavljanju spisa državni odvjetnik traži izjave od osoba koje su bile zadužene ili su rukovale spisom.
(4) Prigodom obnove obnavljaju se samo oni dijelovi spisa ili pojedini podnesci koji su važni za sadržaj spisa.
(5) Obnavljanje spisa obavlja se na temelju podataka iz upisnika i pomoćnih knjiga te prijepisom nestalih ili oštećenih dijelova koji se nalaze kod suda, stranaka ili drugih državnih i javnopravnih tijela.
3. DODJELA SPISA U RAD
a) Opće odredbe
Članak 252.
Za automatsku dodjelu spisa potrebno je da:
– je u sustav CTS unesen godišnji raspored poslova u državnom odvjetništvu
– se normirana težina dodijeljenih predmeta svake godine 1. siječnja svim rješavateljima postavlja na nulu
– su određeni upisnik i vrste zahtjeva odnosno da je određena složenost predmeta.
b) Automatska nasumična dodjela spisa
Članak 253.
(1) Nakon što u sustavu CTS budu upisani osnovni podaci o spisu, dodjela novih predmeta u rad rješavateljima obavlja se primjenom algoritma za dodjelu predmeta sustava CTS. Pojedine vrste predmeta dodjeljuju se rješavateljima sukladno godišnjem rasporedu poslova i šifrarnicima vrsta predmeta.
(2) Ako automatskom nasumičnom dodjelom spis bude dodijeljen rješavatelju za kojeg postoje opravdani razlozi da ne rješava dodijeljeni predmet, državni odvjetnik pisanom obrazloženom odlukom dodjeljuje spis u rad drugom rješavatelju.
(3) Ako su pogrešno odabrani preduvjeti za dodjelu spisa, državni odvjetnik pisanom obrazloženom naredbom određuje promjenu rješavatelja.
Članak 254.
Do uspostave funkcionalnosti iz članka 253. ovog Poslovnika dodjela spisa se vrši automatskom kružnom dodjelom.
c) Iznimke u automatskoj dodjeli spisa
Članak 255.
(1) Novi predmet koji je i činjenično i pravno povezan s predmetom na kojem je rad dovršen i predstavlja slijedeći stadij postupka dodjeljuje se u rad rješavatelju koji je bio zadužen za taj predmet.
(2) Predmet u kojem je odluka prvostupanjskog suda ukinuta vraća se u rad rješavatelju koji je donio državnoodvjetničku odluku.
(3) Ako predmet iz stavaka 1. i 2. ovog članka ne može biti vraćen u rad rješavatelju koji je odluku donio, obavlja se ponovljena automatska dodjela spisa, pri čemu algoritam za dodjelu predmeta sustava CTS nasumice dodjeljuje spis u rad novom rješavatelju.
(4) Spisi hitne dokazne radnje dodjeljuju se u rad dužnosniku koji je te radnje poduzeo.
(5) Temeljem obavijesti državnog odvjetnika ili osobe koju on ovlasti iz članka 258. stavka 5. ovog Poslovnika rješavatelja se isključuje iz dodjele spisa čije je rješavanje vezano uz kratak rok, tijekom trajanja izostanka. Po povratku, normirana težina dodijeljenih predmeta tom rješavatelju se množenjem s odgovarajućim korektivnim faktorom prisutnosti na radu ujednačava s normiranom težinom dodijeljenih predmeta ostalih rješavatelja.
(6) U slučaju da je opravdano očekivati izbivanje rješavatelja u trajanju dužem od dva mjeseca, državni odvjetnik pisanom obrazloženom naredbom u odnosu na tog rješavatelja određuje gašenje automatske dodjele te u odnosu na sve ili dio predmeta dodijeljen tom rješavatelju, ovisno o vremenu njegova povrataka na rad i hitnosti predmeta, određuje ponovljenu automatsku dodjelu ili sam određuje rješavatelja.
(7) U slučaju da je opravdano očekivati neprekidno izbivanje rješavatelja šest mjeseci ili dulje državni odvjetnik može pisanom obrazloženom odlukom u odnosu na tog rješavatelja odrediti gašenje automatske dodjele četiri mjeseca prije očekivanog početka izbivanja.
(8) U slučaju da je opravdano očekivati da rješavatelj prestane s radom u državnom odvjetništvu zbog odlaska u mirovinu državni odvjetnik može pisanom obrazloženom odlukom u odnosu na tog rješavatelja odrediti gašenje automatske dodjele šest mjeseci prije očekivanog odlaska u mirovinu.
(9) Nakon što rješavatelj prestane s radom u državnom odvjetništvu, po izmjeni godišnjeg rasporeda poslova, državni odvjetnik pisanom obrazloženom odlukom u odnosu na tog rješavatelja određuje gašenje automatske dodjele te u odnosu na sve predmete dodijeljene tom rješavatelju određuje ponovljenu automatsku dodjelu ili sam određuje rješavatelja.
(10) U slučaju izuzeća i druge opravdane spriječenosti rješavatelja kojem je predmet dodijeljen u rad, državni odvjetnik pisanom obrazloženom odlukom određuje ponovljenu automatsku dodjelu ili sam određuje rješavatelja.
(11) Državni odvjetnik dužan je svaka tri mjeseca utvrđivati ravnomjernu opterećenost rješavatelja predmetima dodijeljenim u rad.
(12) Administrator sustava CTS u županijskom državnom odvjetništvu dostavlja nadležnom državnom odvjetniku izvješće o opterećenosti rješavatelja s dodijeljenim predmetima u radu najkasnije do 15. travnja s podacima na dan 31. ožujka, 15. srpnja s podacima na dan 30. lipnja, 15. listopada s podacima na dan 30. rujna i 15. siječnja s podacima na dan 31. prosinca prethodne godine, a sve radi utvrđivanja ravnomjernosti radne opterećenosti rješavatelja.
(13) U cilju postizanja ravnomjerne opterećenosti, državni odvjetnik će izmijeniti godišnji raspored poslova ili donijeti pisanu obrazloženu odluku kojom za pojedine predmete određuje ponovljenu automatsku dodjelu, osim kad je neravnomjerna opterećenost pojedinih rješavatelja posljedica nepostizanja očekivanih prosječnih rezultata rada. Nakon provedene preraspodjele, normirana težina dodijeljenih predmeta rješavatelja se ujednačava s normiranom težinom dodijeljenih predmeta ostalih rješavatelja koji rješavaju iste ili slične vrste predmeta kako bi se osiguralo da nakon raspodjele CTS automatski nove predmete dodjeljuje ravnomjerno.
(14) Rješavatelju koji prvi puta počinje s radom u državnom odvjetništvu ili se vraća na rad u državno odvjetništvo, kao i rješavatelju koji je raspoređen u drugi odjel, državni odvjetnik dodjeljuje u rad predmete drugih rješavatelja pisanom obrazloženom odlukom, vodeći računa o starosti, složenosti i broju predmeta do prosječne opterećenosti rješavatelja u državnom odvjetništvu, odnosno odjelu. Nakon toga se ujednačava normirana težina dodijeljenih predmeta nove referade s prosjekom ostalih referada.
(15) Ujednačavanje normiranih težina dodijeljenih predmeta iz stavaka 13. i 14. ovog članka provodi Glavni administrator sustava CTS na zahtjev administratora sustava CTS za područje određenog županijskog državnog odvjetništva i posebnog državnog odvjetništva.
(16) Izvješća administratora sustava CTS u državnom odvjetništvu iz stavka 12. ovog članka i pisane naredbe državnog odvjetnika iz stavaka 6., 7., 8., 9. i 10. ovog članka ulažu se kronološkim redom u za to posebno osnovani predmet državnoodvjetničke uprave, time da je obrazloženu pisanu odluku državni odvjetnik dužan unijeti u sustav CTS u spisu na koji se odluka odnosi.
Članak 256.
(1) Ured državnog odvjetnika dostavlja obavijest ili podatke o odsutnosti rješavatelja s posla administratoru sustava CTS u državnom odvjetništvu odmah po primitku tih podataka.
(2) Obavijest ili podatke o izostanku rješavatelja s posla administrator sustava CTS u državnom odvjetništvu unosi u sustav odmah, a najkasnije sljedećega radnog dana.
d) Dodjela u rad hitnih predmeta
Članak 257.
(1) Nakon primitka i pregleda novih pismena u pisarnici se izdvajaju pismena hitne naravi, odmah se vrši upis primitka tih pismena te osniva spis i predaje u rad rješavatelju. O osnivanju spisa izvješćuje se državni odvjetnik ili voditelj odjela u najkraćem roku.
(2) Pismena hitne naravi pisarnica odmah unosi u odgovarajući upisnik odnosno u sustav CTS, u popis pismena i ulaže u postojeći spis te ga odmah predaje u rad rješavatelju, a ako ga nema, voditelj pisarnice obavještava državnog odvjetnika i postupa po njegovom nalogu.
Članak 258.
(1) Za dodjelu u rad spisa kroz sustav CTS u kojima je propisani rok za rješavanje kraći od 30 dana primjenjuju se posebna pravila.
(2) Rješavatelj predmeta iz stavka 1. ovog članka je dužan tri dana prije planiranog početka korištenja godišnjeg odmora ili planirane odsutnosti obavijestiti ured državnog odvjetnika o navedenim činjenicama. Navedene činjenice administrator sustava CTS u državnom odvjetništvu dužan je evidentirati u sustavu bez odgode.
(3) Rješavatelj iz stavka 2. ovog članka iznimkom u automatskoj dodjeli isključuje se iz dodjele hitnih spisa za vrijeme odsutnosti.
(4) Ured državnog odvjetnika dužan je obavijestiti ovlaštenu osobu u državnom odvjetništvu o predvidivoj odsutnosti rješavatelja.
(5) Ovlaštena osoba u državnom odvjetništvu je dužna isključiti iz automatske dodjele hitnih predmeta rješavatelja za kojega mu je ured državnog odvjetnika dostavio obavijest o odsutnosti.
e) Prestanak rada referade
Članak 259.
(1) Rješavatelj koji prestaje s radom u državnom odvjetništvu dužan je bez odgode pisanim putem obavijestiti ured državnog odvjetnika o datumu prestanka rada i podnijeti zahtjev za opoziv poslovnog certifikata za kvalificirani elektronički potpis.
(2) Kada rješavatelj prestane raditi u državnom odvjetništvu, državni odvjetnik donosi odluku o dodjeli referade novom rješavatelju ili određuje ponovnu automatsku dodjelu svih predmeta iz referade.
(3) Nakon primitka obavijesti iz stavka 1. ovog članka državni odvjetnik ili druga ovlaštena osoba daje odmah nalog administratoru sustava CTS u državnom odvjetništvu da razduži ovlasti rješavatelja za rad u sustavu CTS te da pokrene automatsku dodjelu spisa na kojima je potrebno nastaviti rad.
f) Kretanje spisa
Članak 260.
(1) Dostavljanje spisa rješavateljima i vraćanje pisarnici, kao i svako drugo dostavljanje spisa unutar državnog odvjetništva, upisuje se u sustav CTS.
(2) Osoba kojoj se spis dostavlja potvrđuje primitak spisa u sustavu CTS odmah po primitku spisa u papirnatom obliku, a najkasnije unutar radnog dana u kojem je spis primljen.
(3) Sustav CTS prikazuje podatke o trenutnoj lokaciji spisa i povijesti kretanja spisa.
g) Čuvanje spisa
Članak 261.
(1) U tijeku radnog vremena spisi ne smiju ostati bez nadzora.
(2) Poslije radnog vremena spisi i drugi materijali, naročito pečati i štambilji, drže se u zaključanim ormarima ili stolovima.
Članak 262.
(1) Spisi u kojima je postupak u tijeku čuvaju se u pisarnici u posebnim omotima, razvrstani po vrstama odluka i po rednim brojevima spisa.
(2) Klasificirani spisi i kazneni spisi u kojima nije donesena meritorna odluka uvijek se čuvaju u zaključanim ormarima.
XV. POSTUPANJE PISARNICE PO NAREDBAMA
a) Opće odredbe
Članak 263.
(1) Službenici u pisarnici dužni su postupati po naredbama i uputama koje je rješavatelj unio u CTS.
(2) Naredbe rješavatelja moraju biti jasne i potpune te sadržavati potrebne podatke na temelju kojih pisarnica može postupati.
(3) U dostavnoj naredbi određuje se kome i na koji način treba izvršiti dostavljanje. Ako u naredbi nije određen način dostavljanja, u slučaju dvojbe traži se uputa rješavatelja.
Članak 264.
(1) Prvostupanjski spisi iz jedne kalendarske godine u kojima je podnesena optužnica, donesena prvostupanjska presuda protiv koje je podnesena žalba, u kojima je protiv pravomoćne presude uložen izvanredni pravni lijek, ovršni predmeti u kojima ovršenik nema imovine na kojoj se može provesti ovrha, ali nisu završeni, te drugi predmeti po odluci državnog odvjetnika drže se u pisarnici u posebnim mapama.
(2) Oznake mapa za kaznene predmete:
– »Prekid« i rimsko »Ia« i godina u kojima je došlo do prekida istrage
– »Optužnica« i rimsko »III« i godina u kojima je podnesena optužnica »
– »N« – (Nepravomoćne) i godina u kojima je donesena nepravomoćna presuda.
(3) Oznake mapa za građanske i upravne predmete:
– »Revizija« i godina (oznaka npr. R-2019.) u kojima je protiv pravomoćne odluke podnesen prijedlog za dopuštenje revizije ili revizija,
– »Ovrha« i godina (oznaka npr. O-2019.) u kojima ovršni postupak nije pokrenut ili je obustavljen jer ovršenik nema imovine na kojoj se može provesti ovrha, ali nije završen i
– »Prekid« i godina (oznaka npr. P-2019.) u kojima je došlo do prekida postupka.
(4) Mapa kaznenih prijava protiv nepoznatih počinitelja koje su stavljene u evidenciju ima naziv »KPn-DO« ili »KPn-US« i oznaku »Evid« te godinu.
(5) Oznake mapa rimskim brojevima odnosno slovima upisuju se u upisnik u stupac »Napomena« radi evidencije gdje se spis nalazi.
(6) Pisarnica je dužna nakon ulaganja pismena u spis koji se nalazi u mapama iz stavaka 2. i 3. ovog članka spis predati rješavatelju koji će odlučiti o daljnjem postupanju.
(7) Pisarnica je dužna nakon svake druge godine od ulaganja spisa u mapu spis predati rješavatelju radi odlučivanja o daljnjem postupanju.
Članak 265.
(1) Fizičko i elektroničko kretanje spisa mora biti usklađeno. U sustavu CTS rješavatelj i pisarnica ne upisuju primitak spisa, nego ga samo potvrđuju. Svaka primopredaja spisa mora biti potvrđena bez odgode, a najkasnije do kraja radnog vremena.
(2) Ako se spis ne nalazi na lokaciji na kojoj je u sustavu CTS evidentiran, osoba zadužena za prijem spisa obavještava pisarnicu koja će poduzeti sve potrebne radnje za lociranje spisa.
(3) Nakon prijema spisa pisarnica postupa prema dostavnoj naredbi koja je upisana u sustav CTS te provjerava naredbe i upozorenja koristeći odgovarajuće funkcije sustava CTS i postupa u skladu s njima.
Članak 266.
(1) Sustav CTS sadrži »Upisnik radnji«.
(2) »Upisnik radnji« je automatski generiran skup podataka koji sadrži kronološki i sažeti pregled svih bitnih radnji u predmetu i omogućava brzi uvid u tijek i trenutno stanje predmeta.
(3) Upisnik radnji sadrži podatke o imenu i prezimenu korisnika, datum i vrijeme izvršenja radnje, vrstu radnje i kratki opis odnosno sadržaj radnje.
Članak 267.
(1) Funkcija »Kretanje spisa« prikazuje kronološki tijek kretanja spisa, uključujući datum slanja i potvrde prijema te ustrojstvenu jedinicu odnosno referadu koja šalje ili prima spis.
(2) U sustavu CTS podaci o kretanju spisa nastaju kao rezultat dostave spisa pomoću sustava CTS.
(3) Kronološki tijek kretanja spisa omogućuje jednostavan uvid u tijek kretanja i trenutnu lokaciju spisa.
Članak 268.
(1) Za naredbe i pozive za provođenje neke dokazne ili druge radnje koriste se odgovarajuće funkcije sustava CTS te se unose podaci o osobama koje treba pozvati, vremenu i mjestu održavanja radnje i dostavi poziva.
(2) Upisivanje državnoodvjetničke radnje, dodavanje sudionika te priprema poziva može se obavljati i u referadi unosom podataka u sustav CTS.
Članak 269.
(1) Spisi u kojima su određene rasprave ili ročišta automatski su upisani u ročišniku sustava CTS.
(2) Priprema i ispis poziva strankama i drugim osobama obavlja se kroz sustav CTS.
b) Postupanje sa spisima vezanim uz rok
Članak 270.
Rješavatelj naredbom u CTS određuje dan i vrijeme kada se provodi određena radnja, dan i vrijeme održavanja ročišta kad je isto zakazano na ročištu te datum kalendara.
Članak 271.
(1) Pisarnica je dužna redovito u sustavu CTS pratiti rokove u predmetima koji se nalaze u pisarnici i pravovremeno postupati po dostavnim naredbama i upozorenjima evidentiranim u sustavu CTS.
(2) Vađenje spisa iz kalendara evidentira se u sustavu CTS.
(3) Elektronički spis se po naredbi rješavatelja automatski stavlja u elektronički odnosno virtualni kalendar, pri čemu rješavatelj i pisarnica dobivaju automatsko upozorenje da treba preuzeti spis iz kalendara.
c) Troškovi postupka
Članak 272.
(1) Podaci o svim troškovima i o polaganju predujma unose se u sustav CTS.
(2) Troškovi postupka koji su isplaćeni na teret proračunskih sredstava unose se redom u popis troškova u sustav CTS.
d) Oglasna ploča
Članak 273.
(1) Državno odvjetništvo na oglasnoj ploči objavljuje pismena za koja se nije uspjela izvršiti uredna dostava sukladno odredbama zakona.
(2) Pisarnica skrbi o pravodobnom i urednom stavljanju i skidanju pismena s oglasne ploče, a sukladno naredbi rješavatelja u kojoj mora biti određeno vrijeme koliko pismeno mora ostati na oglasnoj ploči.
(3) Pismeno se stavlja na oglasnu ploču najkasnije u roku od jednog dana računajući od dana dobivanja spisa s naredbom o dostavljanju pismena stavljanjem na oglasnu ploču.
(4) Ovlašteni službenik pisarnice na primjerak pismena u gornji desni kut stavlja otisak štambilja na koji upisuje datum stavljanja pismena na oglasnu ploču i stavlja svoj paraf.
(5) Po proteku određenog roka od dana stavljanja na oglasnu ploču pismeno se skida s oglasne ploče, na otisak štambilja upisuje se datum skidanja koji upisuje i potpisuje službenik pisarnice koji je izvršio skidanje, stavlja pečat državnog odvjetništva te se smatra da je dostava pismena uredno izvršena.
(6) Pismeno skinuto s oglasne ploče predaje se u pisarnicu, gdje se ulaže u spis zajedno sa službenom bilješkom koju je sačinio službenik iz stavka 5. ovog članka i predaje u rad rješavatelju.
e) Samostalan rad pisarnice
Članak 274.
Pisarnica, osim poslova propisanih odredbama ovog Poslovnika, obavlja samostalno sljedeće poslove:
– daje usmene obavijesti i izdaje potvrde iz sustava CTS o činjenicama o kojima se vodi službeni popis
– sastavlja zapisnike ili službene bilješke o kratkim priopćenjima i izjavama stranaka i drugih osoba o promjeni adrese, mjesta boravka i drugim činjenicama važnim za uredno obavljanje poslova te ih upisuje u sustav CTS
– obavlja uvid u službena glasila te e-oglasnu ploču radi utvrđivanja jesu li objavljeni pojedini oglasi uz istovremeno stavljanje odgovarajuće bilješke u sustav CTS.
f) Ostale odredbe
Dostavljanje spisa rješavateljima
Članak 275.
Unutarnja dostava u državnom odvjetništvu obavlja se putem sustava CTS.
Kretanje spisa izvan državnog odvjetništva
Članak 276.
Dostavljanje spisa drugom državnom odvjetništvu evidentira se u sustavu CTS korištenjem posebne funkcionalnosti.
XVI. VOĐENJE UPISNIKA I POSEBNIH EVIDENCIJA U SUSTAVU CTS
1. VOĐENJE UPISNIKA U SUSTAVU CTS
Članak 277.
(1) U elektroničke upisnike u sustavu CTS omogućeno je upisivanje podataka o strankama i drugim sudionicima postupka, podnesaka kojima se osniva spis, upisivanje tijeka postupka i pojedinih postupovnih i upravnih radnji obavljenih u određenom spisu, državnoodvjetničkih odluka, odluka sudova i drugih tijela, kao i pretraživanje spisa i uvid u podatke.
(2) Upisnici se u sustavu CTS otvaraju za određenu godinu korištenjem posebne administrativne funkcije.
a) Ovlaštene osobe
Članak 278.
Elektroničke upisnike u sustavu CTS vode službenici pisarnice određeni godišnjim rasporedom poslova.
b) Sadržaj upisnika
Članak 279.
Obvezni sadržaj upisnika u CTS-u propisuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
c) Otvaranje upisnika i upisivanje spisa
Članak 280.
(1) Upisnici se u sustavu CTS otvaraju korištenjem posebne administrativne funkcije.
(2) U sustavu CTS spisi se upisuju odnosno preuzimaju u odgovarajući upisnik po redu primitka u državnom odvjetništvu, pri čemu je nužno upisati podatke iz članka 233. stavka 1. ovog Poslovnika.
(3) Ako je podnesak zaprimljen u papirnatom obliku te naknadno bude dostavljen u elektroničkom obliku, preuzima se u već osnovani predmet odnosno elektronički sadržaj podneska se pridružuje zapisu o papirnatom podnesku u sustavu CTS.
Članak 281.
(1) Svaki predmet vodi se u odgovarajućem upisniku sustava CTS pod istim rednim brojem do označavanja da je rad na predmetu dovršen sukladno odredbama članka 334. ovog Poslovnika.
(2) Kad postupak pokrene više osoba ili je pokrenut protiv više osoba, spis se upisuje odnosno preuzima u odgovarajući upisnik pod jednim rednim brojem. U sustav CTS se ispred imena stranaka upisuju arapski brojevi od 1 nadalje, i to posebno za tužitelja (predlagatelja, ovrhovoditelja itd.), a posebno za tuženika (protustranka, ovršenik itd.). U kaznenim predmetima se veći broj okrivljenika u sustavu CTS označava arapskim brojevima od 1 pa nadalje.
d) Pogrešni upisi
Članak 282.
(1) Pogrešni upisi u sustavu CTS moraju ostati vidljivi.
(2) Ako je neki spis pogrešno upisan, u sustavu CTS označava se zatvorenim uz korištenje posebne funkcionalnosti »pogrešan upis«. Oznaka pogrešno upisanog spisa ne može se ponovno iskoristiti.
(3) Pogrešno upisani spisi ne iskazuju se u državnoodvjetničkoj statistici o broju primljenih, riješenih i neriješenih predmeta.
(4) Učinci pogrešnih upisa pojedinih podnesaka, državnoodvjetničkih radnji, naredbi i slično ispravljaju se na način da se u odgovarajuće polje sustava CTS unese napomena o pogrešnom upisu i eventualnim razlozima te se koristeći posebnu funkcionalnost upis precrtava. Nakon toga se u sustav CTS unosi novi, točan upis pod prvim sljedećim brojem u upisniku.
e) Označavanje spisa dovršenim
Članak 283.
Spis se u sustavu CTS označava dovršenim u skladu s odredbama ovog Poslovnika korištenjem posebne funkcionalnosti.
f) Postupanje s ustupljenim spisima
Članak 284.
(1) Ustupanje spisa evidentira se u sustavu CTS uz navođenje državnog odvjetništva kojem je spis ustupljen i razloga ustupanja.
(2) Državno odvjetništvo kojem su spisi ustupljeni upisuje ustupljene spise u odgovarajuće upisnike sustava CTS i s njima postupa kao s ostalim spisima u tom državnom odvjetništvu.
(3) Kod prijema spisa iz drugog državnog odvjetništva otvara se novi spis i u sustav CTS se unose osnovni podaci, preuzimaju podaci o strankama i sudionicima te dodaju podnesci.
(4) U slučaju ustupa meritorna odluka se broji onom rješavatelju koji ju je i donio.
g) Zaključivanje upisnika
Članak 285.
(1) Upisnici se u sustavu CTS zaključuju korištenjem posebne administrativne funkcije. U zaključen upisnik nije moguće unijeti novi spis, ali je moguće pregledavati i mijenjati podatke o postojećim spisima.
(2) Upisnici se zaključuju petog radnog dana tekuće godine za spise predane pošti ili neposredno sudu do 31. prosinca prethodne godine, u kom se slučaju spis unosi u upisnik sustava CTS iz prethodne godine, a kao datum osnivanja spisa iznimno se upisuje datum kada je predmet predan pošti ili neposredno sudu.
h) Upisivanje spisa koji su bili označeni kao dovršeni
Članak 286.
Kad se u spisu koji je u sustavu CTS označen kao dovršen nastavi postupak zbog ukidanja, djelomičnog ukidanja odluke ili drugih razloga, spis se upisuje pod novom oznakom spisa s potrebnim ranijim upisima, koristeći funkciju preuzimanja podataka u novi spis.
2. VRSTE UPISNIKA
Članak 287.
(1) U državnom odvjetništvu vode se tri vrste upisnika: upisnici državnoodvjetničkih predmeta, upisnici predmeta pred sudom, javnopravnim i drugim tijelima i upisnici državnoodvjetničke uprave.
(2) Upisnici Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta umjesto nastavka »DO« imaju nastavak »US«.
Članak 288.
Upisnici u CTS-u sadrže osnovne podatke o predmetu, podatke o sudionicima i osobama, dolaznim pismenima, oduzetim predmetima, pismenima državnog odvjetništva, državnoodvjetničkim radnjama, izvidima, istragama i istraživanjima, dokaznim radnjama, istražnim zatvorima, sudskim odlukama i žalbama državnog odvjetništva, naredbama i upozorenjima i drugim podacima u izborniku CTS-a koje propisuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
a) Upisnici državnoodvjetničkih predmeta
Članak 289.
(1) U upisnike državnoodvjetničkih predmeta upisuju se predmeti u kojima se postupak vodi pred državnim odvjetništvom i dovršava donošenjem državnoodvjetničke odluke te upisnici pravnih lijekova.
(2) Upisnici državnoodvjetničkih predmeta iz nadležnosti kaznenih odjela su:
– upisnici kaznenih prijava u koji se upisuju prijave protiv odraslih osoba i pravnih osoba počinitelja kaznenih djela (»KP-DO«, »KP-US«), protiv mlađih punoljetnih počinitelja kaznenih djela (»KPmp-DO«), prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela (»KPm-DO«), protiv punoljetnih počinitelja kaznenih djela na štetu djece (»KPz-DO«) i protiv nepoznatih počinitelja kaznenih djela (»KPn-DO«, »KPn-US«)
– upisnici istraga, pripremnih postupaka i istraživanja: upisnik istraga (»Kis-DO«, »Kis-US«), upisnik istraživanja (»Kir-DO«), upisnik hitnih dokaznih radnji (»Kdr-DO«, »Kdr-US«) i upisnik pripremnih postupaka (»Kpp-DO«)
– upisnici pravnih lijekova: upisnik kaznenih predmeta u drugostupanjskom postupku (»KŽ-DO«), upisnik zahtjeva za zaštitu zakonitosti u kaznenim predmetima (»KZZ-DO«) te upisnik zahtjeva za zaštitu zakonitosti u prekršajnim predmetima (»ZPP-DO«)
– drugi kazneni upisnici: upisnik izvanpostupovnih radnji u predmetima djece i maloljetnih počinitelja kaznenih djela (»Kid-DO«), upisnik predmeta pravosudne suradnje i međunarodne pravne pomoći (»KMp-DO«, »KMp-US«), upisnik za prekršajne predmete (»PP-DO«), upisnik kaznenih predmeta u postupku uvjetnog otpusta, opoziva uvjetne osude i izvršenja kazne zatvora (»Kuo-DO«), upisnik predmeta mišljenja na zahtjev suda (»Ksm-DO«)te upisnik za razne kaznene predmete (»KR-DO« i »KR-US«).
(3) Upisnici državnoodvjetničkih predmeta iz nadležnosti građansko-upravnog odjela su upisnik pravnih mišljenja (»M-DO«), upisnik izvansudskog rješavanja sporova (»N-DO«), upisnik raznih građanskih i upravnih stvari (»R-DO«) te upisnik za podizanje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude u upravnom sporu i postupaka za ocjenu ustavnosti zakona ili podzakonskih akata pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, kao i prijedloga za ocjenu zakonitosti općih akata pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske ako se ocijeni da su zakonom, podzakonskim aktom ili drugim općim aktom povrijeđena imovinska prava i interesi Republike Hrvatske te Ustavom Republike Hrvatske i zakonom utvrđeni položaj državnog odvjetništva (»GZ-DO«).
b) Upisnici predmeta pred sudom, javnopravnim i drugim tijelima
Članak 290.
(1) U upisnike predmeta pred sudom, javnopravnim i drugim tijelima upisuju se predmeti u kojima se postupak vodi pred prvostupanjskim sudom, javnopravnim i drugim tijelima koji donose odluku o optužbi, zahtjevu, prijedlogu i dr. i kojom se odlukom taj postupak dovršava.
(2) Osim predmeta iz stavka 1. ovog članka u upisnike predmeta pred sudom, javnopravnim i drugim tijelima upisuju se predmeti u kojima povodom žalbe drugostupanjski sud odluči provesti raspravu radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja ili izvođenja određenih dokaza (»Gž-DO«).
(3) Upisnici predmeta pred sudom, javnopravnim i drugim tijelima
– iz nadležnosti kaznenog odjela su upisnici optuženja za odrasle i pravne osobe počinitelje kaznenih djela (»KO-DO« i »KO-US«), za mlađe punoljetne počinitelje kaznenih djela (»KOmp-DO«), za maloljetne počinitelje kaznenih djela (»KOm-DO«) i za punoljetne počinitelje kaznenih djela na štetu djece (»KOz-DO«)
– iz nadležnosti građansko-upravnog odjela su upisnici za parnične i arbitražne predmete (»P-DO«), za parnične predmete pred drugostupanjskim sudom (»Gž-DO«), za adhezione postupke (»A-DO«), za izvanparnične i zemljišnoknjižne predmete (»Ip-DO«), za ovršne predmete (»O-DO«), za predmete stečaja potrošača (»Sp-DO«), za predmete stečaja, predstečaja i likvidacije (»S-DO«), za upravne sporove (»Us-DO«) te upisnici za upravne predmete (»U-DO«) i za predmete povrata oduzete imovine (»Un-DO«).
(4) Upisnici predmeta pred stranim sudovima i tijelima iz nadležnosti Građansko-upravnog odjela Državnog odvjetništva Republike Hrvatske su upisnici parničnih i arbitražnih postupaka pred stranim sudovima i tijelima, međunarodne investicijske arbitraže (»Pm-DO«) i upisnik naplate tražbina i ovrha s međunarodnim elementom (»Om-DO«).
c) Upisnici državnoodvjetničke uprave
Članak 291.
(1) Upisnici državnoodvjetničke uprave vode se u sustavu CTS.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u sustavu CTS ne vode se upisnici klasificiranih predmeta »T«, »VT«, »POV« i »OGR« te upisnik »E«.
Članak 292.
U upisnik »DU« upisuju se predmeti državnoodvjetničke uprave u kojima se donose pojedinačni upravni akti protiv kojih je dopušten pravni lijek te oni koje viši državni odvjetnik može poništiti ili ukinuti po pravu nadzora,osim onih koji se odnose na radno-pravni status te prava i obveze zaposlenika te predmeti izuzeća i odluka o nadležnosti državnog odvjetništva.
Članak 293.
U upisnik »MS« upisuju se predmeti međunarodne suradnje koji se odnose na studijske posjete, posjete stranih delegacija, protokole o suradnji i slično.
Članak 294.
U upisnik praćenja propisa Europske unije i sudske prakse Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije »EP« upisuju se odluke navedenih sudova i obavijesti o praksi tih sudova te propisi Europske unije bitni za rad državnog odvjetništva i načinu implementacije odnosno njihove primjene u radu državnog odvjetništva.
Članak 295.
U upisnik »ND« upisuju se predmeti unutarnjeg nadzora u koje se upisuju pritužbe i primjedbe na rad državnog odvjetništva, statistička izvješća o radu državnog odvjetništva, pojedinog odjela te stalne službe, izvješća o predmetima od posebnog državnoodvjetničkog interesa odnosno o složenim predmetima u kojima se pojavljuju složena činjenična i pravna pitanja te obavijesti o organiziranju radionica i edukacija i polaznicima.
Članak 296.
U upisnik »PPI-DO« upisuju se usmeni i pisani zahtjevi kojim ovlaštenik prava na informaciju ostvaruje pravo na pristup informaciji, radi izrade izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama te vođenja evidencije o broju podnesenih i riješenih zahtjeva, prema obrascu iz Pravilnika o ustroju, sadržaju i načinu vođenja službenog upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija.
Članak 297.
U upisnik »O« upisuju se predmeti koji sadrže opće upute nižim državnim odvjetništvima, obvezne upute i naloge i sl.
Članak 298.
U upisnik »P« upisuju se svi podaci koji se odnose na plan popunjavanja, imenovanja, prijam, raspored, prava i obveze svih zaposlenika u državnim odvjetništvima.
Članak 299.
U upisnik »R« vode se svi računovodstveni poslovi državnog odvjetništva.
Članak 300.
U upisnik »A« upisuju se predmeti koji se odnose na ostale poslove državnoodvjetničke uprave.
Članak 301.
U upisnik »E« upisuju se predmeti koji se odnose na prijenos i razmjenu informacija sa EUROJUST-om, a koji se vodi prema obrascu broj 10. u Dodatku ovog Poslovnika.
Upisnici klasificiranih predmeta
Članak 302.
U svim državnim odvjetništvima vode se upisnici klasificiranih predmeta »VT«, »T«, »POV« i »OGR« u papirnatom obliku, prema obrascu broj 10. u Dodatku ovog Poslovnika.
Članak 303.
U upisnik »VT« upisuju se sva pismena s oznakom »Vrlo tajno« koja su zaprimljena u državnom odvjetništvu s tom klasifikacijom ili se radi o spisima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske koje je tako klasificirao Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
Članak 304.
U upisnik »T« upisuju se sva pismena s oznakom »Tajno« koja su zaprimljena u državnom odvjetništvu s tom klasifikacijom ili se radi o spisima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske koje je tako klasificirao Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
Članak 305.
U upisnik »POV« upisuju se sva pismena s oznakom »Povjerljivo« koja su zaprimljena u državnom odvjetništvu s tom klasifikacijom ili se radi o spisima državnog odvjetništva koje je tako klasificirao državni odvjetnik.
Članak 306.
U upisnik »OGR« upisuju se sva pismena s oznakom »Ograničeno« koja su zaprimljena u državnom odvjetništvu s tom klasifikacijom ili se radi o spisima državnog odvjetništva koje je tako klasificirao državni odvjetnik ili zamjenik kojeg je on za to ovlastio.
3. OBVEZA VOĐENJA UPISNIKA PO DRŽAVNIM ODVJETNIŠTVIMA
a) Općinska državna odvjetništva
1. Upisnici državnoodvjetničkih predmeta
Članak 307.
Općinska državna odvjetništva vode upisnike državnoodvjetničkih predmeta:
1) u nadležnosti kaznenih odjela i to:
a) Upisnike kaznenih prijava:
– »KP-DO« – protiv odraslih počinitelja i pravnih osoba kao počinitelja kaznenih djela
– »KPmp-DO« – protiv mlađih punoljetnih počinitelja kaznenih djela
– »KPm-DO« – prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela
– »KPz-DO« – protiv punoljetnih počinitelja kaznenih djela na štetu djece
– »KPn-DO« – protiv nepoznatih počinitelja kaznenih djela.
b) Upisnike istraga, pripremnih postupaka i istraživanja:
– »Kis-DO« – upisnik istraga
– »Kpp-DO« – upisnik pripremnih postupaka
– »Kir-DO« – upisnik istraživanja
– »Kdr-DO« – upisnik hitnih dokaznih radnji.
c) Druge kaznene upisnike:
– »PP-DO« – upisnik za prekršajni postupak
– »Kid-DO« – upisnik izvanpostupovnih radnji u predmetima djece i maloljetnih počinitelja kaznenih djela
– »KMp-DO« – upisnik predmeta pravosudne suradnje i međunarodne pravne pomoći
– »Kuo-DO« – upisnik kaznenih predmeta u postupcima uvjetnog otpusta, opoziva uvjetne osude i izvršenja kazne
– »KR-DO« – upisnik za razne kaznene predmete.
2) u nadležnosti građansko-upravnih odjela:
– »M-DO« – upisnik pravnih mišljenja
– »N-DO« – upisnik predmeta izvansudskog rješavanja sporova
– »R-DO« – upisnik raznih građanskih i upravnih predmeta.
2. Upisnici predmeta pred sudom, javnopravnim i drugim tijelima
Članak 308.
Općinska državna odvjetništva vode upisnike predmeta pred sudom, javnopravnim i drugim tijelima
1) iz nadležnosti kaznenih odjela
a) Upisnike optuženja:
– »KO-DO« – upisnik optuženja odraslih počinitelja i pravnih osoba kao počinitelja kaznenih djela
– »KOmp-DO« – upisnik optuženja mlađih punoljetnih počinitelja kaznenih djela
– »KOm-DO« – upisnik optuženja maloljetnih počinitelja kaznenih djela
– »KOz-DO« – upisnik optuženja punoljetnih počinitelja kaznenih djela na štetu djece.
2) iz nadležnosti građansko-upravnih odjela:
– »P-DO« – upisnik parničnih i arbitražnih predmeta
– »O-DO« – upisnik ovršnih predmeta i predmeta osiguranja
– »Sp-DO« – upisnik stečaja potrošača
– »A-DO« – upisnik adhezionih postupaka
– »Ip-DO« – upisnik izvanparničnih i zemljišnoknjižnih predmeta
– »U-DO« – upisnik upravnih stvari
– »Un-DO« – upisnik upravnih predmeta povrata imovine (denacionalizacija).
3. Upisnici državnoodvjetničke uprave
Članak 309.
Općinska državna odvjetništva vode:
1) upisnike državnoodvjetničke uprave:
– »DU« – upisnik državnoodvjetničke uprave
– »MS« – upisnik međunarodne suradnje
– »ND« – upisnik unutarnjeg nadzora
– »A« – upisnik razno državnoodvjetničke uprave
– »O« – upisnik općih uputa
– »PPI-DO« – upisnik pristupa informacijama
– »P« – upisnik personalnih poslova
– »R« – upisnik računovodstvenih poslova
2) upisnike klasificiranih predmeta:
– upisnik »VT«
– upisnik »T«
– upisnik »POV«
– upisnik »OGR«.
4. Upisnici u stalnim službama
Članak 310.
(1) Državni odvjetnik na početku svake godine, na temelju najvećeg prosječnog godišnjeg priliva spisa određene vrste u prethodne tri godine, donosi odluku s kojim rednim brojem započinje upis spisa u upisnicima stalne službe.
(2) Odluku iz stavka 1. ovog članka državni odvjetnik može iznimno donijeti i na temelju procjene ako temeljem praćenja rada može zaključiti o povećanju prosječnog godišnjeg priliva.
(3) Prvi upis u svakom upisniku stalne službe označava se istim početnim rednim brojem upisa.
b) Županijska državna odvjetništva
1. Upisnici državnoodvjetničkih predmeta
Članak 311.
Županijska državna odvjetništva vode upisnike za državnoodvjetničke predmete
1) u nadležnosti kaznenih odjela i to:
a) Upisnike kaznenih prijava:
– »KP-DO« – protiv odraslih počinitelja i pravnih osoba kao počinitelja kaznenih djela
– »KPmp-DO« – protiv mlađih punoljetnih počinitelja kaznenih djela
– »KPm-DO« – prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela
– »KPz-DO« – protiv punoljetnih počinitelja kaznenih djela na štetu djece
– »KPn-DO« – protiv nepoznatih počinitelja kaznenih djela.
b) Upisnike istraga, pripremnih postupaka i istraživanja:
– »Kis-DO« – upisnik istraga
– »Kdr-DO« – upisnik hitnih dokaznih radnji
– »Kpp-DO« – upisnik pripremnih postupaka.
c) Upisnike pravnih lijekova:
– »KŽ-DO« – upisnik kaznenih predmeta u drugostupanjskom postupku.
d) druge kaznene upisnike:
– »Kid-DO« – upisnik izvanpostupovnih radnji u predmetima djece i maloljetnih počinitelja kaznenih djela
– »KMp-DO« – upisnik predmeta pravosudne suradnje i međunarodne pravne pomoći
– »Kuo-DO« – upisnik kaznenih predmeta u postupcima uvjetnog otpusta, opoziva uvjetne osude i izvršenja kazne
– »Ksm-DO« – upisnik predmeta mišljenja na zahtjev suda
– »KR-DO« – upisnik za razne kaznene predmete.
2) u nadležnosti građansko-upravnih odjela:
– »M-DO« – upisnik pravnih mišljenja
– »N-DO« – upisnik predmeta izvansudskog rješavanja sporova
– »R-DO« – upisnik raznih građanskih i upravnih stvari.
2. Upisnici predmeta pred sudom, javnopravnim i drugim tijelima
Članak 312.
Županijska državna odvjetništva vode upisnike predmeta pred sudom, javnopravnim i drugim tijelima
1) iz nadležnosti kaznenih odjela:
a) Upisnike optuženja:
– »KO-DO« – upisnik optuženja odraslih počinitelja i pravnih osoba kao počinitelja kaznenih djela
– »KOmp-DO« – upisnik optuženja mlađih punoljetnih počinitelja kaznenih djela
– »KOm-DO« – upisnik optuženja maloljetnih počinitelja kaznenih djela
– »KOz-DO« – upisnik optuženja punoljetnih počinitelja kaznenih djela na štetu djece.
2) iz nadležnosti građansko-upravnih odjela
– »P-DO« – upisnik parničnih i arbitražnih predmeta
– »Gž-DO« – upisnik parničnih predmeta pred drugostupanjskim sudom
– »O-DO« – upisnik ovršnih predmeta i predmeta osiguranja
– »S-DO« – upisnik predmeta stečaja, predstečaja i likvidacije
– »A-DO« – upisnik adhezionih postupaka
– »Ip-DO« – upisnik izvanparničnih predmeta
– »Us-DO« – upisnik upravnih sporova
– »U-DO« – upisnik upravnih stvari.
3. Upisnici državnoodvjetničke uprave
Članak 313.
Županijska državna odvjetništva vode
1) upisnike državnoodvjetničke uprave:
– »DU« – upisnik državnoodvjetničke uprave
– »MS« – upisnik međunarodne suradnje
– »ND« – upisnik unutarnjeg nadzora
– »EP« – upisnik praćenja prakse Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije
– »A« – upisnik razno državnoodvjetničke uprave
– »O« – upisnik općih uputa
– »PPI-DO« – upisnik pristupa informacijama
– »P« – upisnik personalnih poslova
– »R« – upisnik računovodstvenih poslova.
2) upisnike klasificiranih predmeta
– upisnik »VT«
– upisnik »T«
– upisnik »POV«
– upisnik »OGR«.
c) Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta
1. Upisnici državnoodvjetničkih predmeta
Članak 314.
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta vodi upisnike državnoodvjetničkih predmeta i to:
1) Upisnike kaznenih prijava:
– »KP-US« – protiv odraslih počinitelja i pravnih osoba kao počinitelja kaznenih djela
– »KPn-US« – protiv nepoznatih počinitelja kaznenih djela.
2) Upisnike istraga:
– »Kis-US« – upisnik istraga
– »Kdr-US« – upisnik hitnih dokaznih radnji.
3) Druge kaznene upisnike:
– »KMp-US« – upisnik pravosudne suradnje i međunarodne pravne pomoći
– »KR-US« – upisnik za razne kaznene predmete.
2. Upisnici predmeta pred sudom, javnopravnim i drugim tijelima
Članak 315.
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta vodi upisnik predmeta optuženja odraslih počinitelja i pravnih osoba kao počinitelja kaznenih djela pred sudom »KO-US«.
3. Upisnici državnoodvjetničke uprave
Članak 316.
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta vodi
1) upisnike državnoodvjetničke uprave:
– »DU« – upisnik državnoodvjetničke uprave
– »MS« – upisnik međunarodne suradnje
– »ND« – upisnik unutarnjeg nadzora
– »EP« – upisnik praćenja prakse Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije
– »A« – upisnik razno državnoodvjetničke uprave
– »O« – upisnik općih uputa
– »PPI-DO« – upisnik pristupa informacijama
– »P« – upisnik personalnih poslova
– »R« – upisnik računovodstvenih poslova.
2) upisnike klasificiranih predmeta
– upisnik »VT«
– upisnik »T«
– upisnik »POV«
– upisnik »OGR«.
d) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske
1. Upisnici državnoodvjetničkih predmeta
Članak 317.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske vodi upisnike državnoodvjetničkih predmeta:
1) u nadležnosti kaznenih odjela:
– »Ksm-DO« – upisnik predmeta mišljenja na zahtjev suda
– »KŽ-DO« – upisnik kaznenih predmeta u drugostupanjskom postupku
– »KZZ-DO« – upisnik zahtjeva za zaštitu zakonitosti u kaznenim predmetima
– »ZPP-DO« – upisnik zahtjeva za zaštitu zakonitosti u prekršajnim predmetima
– »KR-DO« – upisnik za razne kaznene predmete
– »KMp-DO« – upisnik predmeta pravosudne suradnje i međunarodne pravne pomoći.
2) u nadležnosti građansko-upravnih odjela:
– »M-DO« – upisnik pravnih mišljenja
– »N-DO« – upisnik predmeta izvansudskog rješavanja sporova
– »R-DO« – upisnik raznih građanskih i upravnih stvari
– »GZ-DO« – upisnik za podizanje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude u upravnom sporu, za pokretanje postupaka pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, kao i za podizanje prijedloga za ocjenu zakonitosti općih akata pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.
2. Upisnici predmeta pred sudom, javnopravnim i drugim tijelima
Članak 318.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske vodi upisnike predmeta pred domaćim i stranim sudovima te drugim tijelima:
– »Pm-DO« – upisnik parnica i arbitražnih postupaka pred stranim sudovima i tijelima i međunarodne investicijske arbitraže
– »Gž-DO« – upisnik parničnih predmeta pred drugostupanjskim sudom
– »Om-DO« – upisnik naplate tražbina i ovrha s međunarodnim elementom.
3. Upisnici državnoodvjetničke uprave
Članak 319.
U Uredu Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske vode se
1) upisnici državnoodvjetničke uprave:
– »DU« – upisnik državnoodvjetničke uprave
– »MS« – upisnik međunarodne suradnje
– »ND« – upisnik unutarnjeg nadzora
– »EP« – upisnik praćenja prakse Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije
– »A« – upisnik razno državnoodvjetničke uprave
– »O« – upisnik općih uputa
– »PPI-DO« – upisnik pristupa informacijama
– »P« – upisnik personalnih poslova
– »R« – upisnik računovodstvenih poslova
– »E« – upisnik predmeta koji se odnose na prijenos i razmjenu informacija sa EUROJUST-om.
2. Upisnik klasificiranih predmeta:
– upisnik »VT«
– upisnik »T«
– upisnik »POV«
– upisnik »OGR«.
4. VOĐENJE POSEBNIH EVIDENCIJA I POMOĆNIH KNJIGA
Članak 320.
U sustavu CTS vode se kao posebne evidencije:
– Knjiga pritvora, istražnog zatvora i mjera opreza
– Knjiga oduzetih predmeta (»KOP«)
– Knjiga ročišta.
Članak 321.
Državna odvjetništva vode ove pomoćne knjige:
– Primopredajna knjiga za unutarnju dostavu (spisi iz starih upisnika)
– Dostavna knjiga za poštu
– Dostavna knjiga za mjesto
– Evidencija izdanih spisa iz arhiva
– Dnevnik službenih putovanja.
a) Primopredajna knjiga za unutarnju dostavu
Članak 322.
(1) Primopredajna knjiga za unutarnju dostavu vodi se samo za predmete koji nisu uneseni u CTS, a u nju pisarnica upisuje oznake spisa koji su predani u rad rješavatelju te koji su vraćeni na rad pisarnici.
(2) U primopredajnoj knjizi potvrđuje se primitak spisa stavljanjem datuma i potpisa primatelja, prema odgovarajućem obrascu broj 12. u Dodatku ovog Poslovnika.
(3) Za upisnike i predmete koji se vode u CTS-u ne vodi se primopredajna knjiga za unutarnju dostavu.
b) Dostavna knjiga za poštu
Članak 323.
Za otpremu pošiljki putem pošte služi dostavna knjiga za poštu, koja se vodi odvojeno za preporučene i obične pošiljke u elektroničkom obliku.
c) Dostavna knjiga za mjesto
Članak 324.
U dostavnu knjigu za mjesto koja se vodi u elektroničkom obliku upisuju se spisi i druge pošiljke koje se dostavljaju neposredno putem dostavljača, prema odgovarajućem obrascu broj 11. u Dodatku ovog Poslovnika.
d) Dnevnik službenih izlazaka i putovanja
Članak 325.
U dnevnik službenih putovanja upisuju se sva službena putovanja zaposlenika državnog odvjetništva, prema odgovarajućem obrascu broj 1. Sudskog poslovnika.
e) Vođenje pomoćnih evidencija
Članak 326.
Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može odrediti vođenje i drugih pomoćnih ili priručnih evidencija kojima se olakšava poslovanje u državnom odvjetništvu ili ostvaruje bolji nadzor nad obavljanjem određenih poslova.
XVII. STATISTIKA I PRAĆENJE RADA
Članak 327.
(1) Poslovima u svezi statističkog praćenja rada upravlja voditelj pisarnice ili drugi službenik po odluci državnog odvjetnika, a izvješća dostavlja državnom odvjetniku.
(2) U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske poslove u svezi praćenja rada i statističkog praćenja vodi Odsjek za unutarnji nadzor.
1. PODACI ZA STATISTIČKA ISTRAŽIVANJA
Članak 328.
(1) Za potrebe statistike koju prema posebnom zakonu vode Državni zavod za statistiku i druga nadležna tijela, državna odvjetništva na temelju podataka u sustavu CTS izrađuju i dostavljaju statističke podatke o svom radu na tiskanicama i obrascima propisanim zakonom ili drugim propisom na osnovu zakona.
(2) Popunjeni statistički listovi i redovita statistička izvješća dostavljaju se nadležnim tijelima u propisanim rokovima.
2. STATISTIKA I IZVJEŠĆA O RADU IZ SUSTAVA CTS
Članak 329.
(1) Statistička izvješća koja se nalaze u sustavu CTS definira Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske na prijedlog Stalnog verifikacijskog tijela i mišljenja Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
(2) Standardne grupe statističkih izvješća prikazuju podatke kojima se:
– prati rad državnog odvjetništva
– prati uspješnost državnog odvjetništva u postupanju i zastupanju
– prati rad svakog pojedinog državnog odvjetnika, zamjenika državnog odvjetnika i savjetnika.
Članak 330.
(1) Statistička izvješća o radu državnog odvjetništva sadrže podatke o broju primljenih i broju riješenih predmeta po godinama, upisnicima, državnim odvjetništvima, odjelima, po rješavatelju te indikatore ažurnosti (CR) i trajanja postupka (DT).
(2) Uspješnost u postupanju i zastupanju prikazuje se u odnosu na osobe i podnesene zahtjeve u predmetu.
3. ISKAZIVANJE PREDMETA RIJEŠENIM
Članak 331.
(1) Državnoodvjetnički predmeti se smatraju riješenima kad je u predmetu donesena i u sustav CTS unesena i pohranjena državnoodvjetnička odluka.
(2) Ako se postupak vodi protiv više osoba ili je postavljeno više zahtjeva, predmet se iskazuje riješenim kad je donesena državnoodvjetnička odluka o svim osobama ili svim zahtjevima.
(3) Zbirni predmeti se iskazuju kao riješeni u pravilu protekom razdoblja za koje su osnovani.
Članak 332.
(1) Statistička izvješća temeljem kojih se prikazuje uspješnost u postupanju državnog odvjetništva sadrže podatke o broju i vrsti državnoodvjetničkih odluka koje su donesene u određenom razdoblju po državnim odvjetništvima, odjelima i vrstama predmeta, podatke o broju i vrstama sudskih odluka koje su donesene u istom razdoblju te podatke o uspješnosti u postupanju i zastupanju.
(2) Uspješnost u postupanju se prikazuje u odnosu na svaku pojedinu osobu u spisu odnosno na svaki pojedini zahtjev u spisu.
Članak 333.
Statistička izvješća o radu pojedinog državnog odvjetnika, zamjenika državnog odvjetnika i savjetnika sadrže podatke o broju primljenih i broju riješenih predmeta, po vrstama predmeta, broju i vrsti državnoodvjetničkih odluka koje je donio u određenom razdoblju, uspješnosti u postupanju odnosno zastupanju Republike Hrvatske, broju uloženih i usvojenih pravnih lijekova te druge podatke potrebne za ocjenjivanje.
4. ISKAZIVANJE PREDMETA NA KOJIMA JE RAD DOVRŠEN
Članak 334.
(1) Predmeti na kojima je rad dovršen ne računaju se u opterećenje rješavatelja.
(2) Smatra se da je rad na državnoodvjetničkom predmetu dovršen kad je donesena i u sustav CTS unesena i pohranjena državnoodvjetnička odluka.
(3) Smatra se da je rad na predmetima koji su u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dovršen kad rješavatelj po zaprimanju prvostupanjske odluke nadležnog tijela uloži pravni lijek ili odluči da nema osnove za pobijanje predmetne odluke.
(4) Iznimno, u zemljišnoknjižnim predmetima radi uknjižbe vlasništva Republike Hrvatske ili upisa općeg dobra rad na predmetu smatra se dovršenim nakon podnošenja prijedloga za uknjižbu odnosno upis.
5. IZVJEŠTAVANJE O RADU DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA
Izvješća o radu općinskih državnih odvjetništava
Članak 335.
(1) Općinski državni odvjetnici podnose županijskim državnim odvjetnicima elektroničkim putem po isteku svakog tromjesečja izvješće o radu državnog odvjetništva najkasnije do 5. dana u mjesecu. Izvješće sadrži podatke o ukupnom broju primljenih predmeta po upisnicima, riješenih predmeta po vrstama odluka, ukupnom broju neriješenih predmeta, ukupnom broju neriješenih predmeta starijih od šest mjeseci te podatke o broju i vrstama sudskih odluka koje su donesene u istom razdoblju i uspješnosti u postupanju i zastupanju.
(2) Uz brojčano izviješće državni odvjetnik daje pojašnjenje statističkih podatka ako ti podaci značajno odstupaju od uobičajenih mjesečnih pokazatelja tog državnog odvjetništva, izvještava o značajnijoj sudskoj praksi ili pravnoj problematici te odlukama u značajnijim predmetima, a građansko-upravni odjel i o radu na predmetima čija vrijednost spora prelazi iznos od 1.000.000,00 kuna.
Izvješća o radu županijskih državnih odvjetništava
Članak 336.
(1) Po isteku svakog tromjesečja županijski državni odvjetnik dostavlja Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske elektroničkim putem najkasnije do 15. dana u mjesecu tromjesečno izvješće o radu svog i nižih državnih odvjetništava. Izviješće sadrži zbirne podatke i pojedinačne podatke za svako državno odvjetništvo o ukupnom broju primljenih predmeta po upisnicima, riješenih predmeta po vrstama odluka, ukupnom broju neriješenih predmeta, ukupnom broju neriješenih predmeta starijih od šest mjeseci te podatke o broju i vrstama sudskih odluka koje su donesene u istom razdoblju i uspješnosti u postupanju i zastupanju.
(2) Uz brojčano izviješće županijski državni odvjetnik daje pojašnjenje statističkih podatka za svoje i niže državno odvjetništvo ako ti podaci značajno odstupaju od uobičajenih tromjesečnih pokazatelja tih državnih odvjetništva te izvještava o značajnijoj sudskoj praksi ili pravnoj problematici te odlukama u značajnijim predmetima.
Izvješća o radu ostalih državnih odvjetništava
Članak 337.
(1) Ostala državna odvjetništva dostavljaju elektroničkim putem Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske mjesečno izvješće o radu najkasnije do 5. dana u mjesecu. Izvješće sadrži podatke o ukupnom broju primljenih predmeta po upisnicima, riješenih predmeta po vrstama odluka te ukupnom broju neriješenih predmeta.
(2) Uz brojčano izviješće državni odvjetnik odnosno ravnatelj Ureda daje pojašnjenje statističkih podatka ako ti podaci značajno odstupaju od uobičajenih mjesečnih pokazatelja rada te izvještavaju o značajnijoj sudskoj praksi ili pravnoj problematici te odlukama u značajnijim predmetima.
Članak 338.
(1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske na Kolegiju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske najmanje dva puta godišnje, a po potrebi i češće, razmatra statističke podatke te izvješća o radu svih državnih odvjetništava pojedinačno te po potrebi putem zaključaka Kolegija daje opće smjernice za daljnji rad svim ili pojedinim državnim odvjetništvima.
(2) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske svojom odlukom može svakodobno tražiti od državnih odvjetnika izvješća o radu na pojedinim predmetima.
Posebna izvješća po pojedinim predmetima
Izvješća o predmetima od posebnog državnoodvjetničkog interesa
Članak 339.
(1) Državni odvjetnik je dužan, u slučaju kad se radi o predmetima od posebnog državnoodvjetničkog interesa ili u kojima se pojavljuju složena činjenična i pravna pitanja, o tome istodobno izvijestiti neposredno višeg državnog odvjetnika i Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(2) Ako rješavatelj ima u radu predmet od posebnog državnoodvjetničkog interesa, dužan je o tom predmetu bez odgode obavijestiti državnog odvjetnika.
(3) Predmetima od posebnog državnoodvjetničkog interesa smatraju se oni predmeti u kojima su uočeni novi oblici protupravnog postupanja, u kojima je vrijednost predmeta spora ili imovinska korist stečena počinjenjem kaznenog djela veća od milijun kuna, predmeti u kojima se postupak provodi ili bi se trebao provoditi po pravilima za ogledne postupke i ogledne sporove, predmeti koji izazivaju pozornost javnosti te drugi predmeti po ocjeni državnog odvjetnika.
Članak 340.
(1) Državni odvjetnik je dužan odmah po primitku predmeta ili po poduzetoj radnji obavijestiti pisanim putem višeg državnog odvjetnika o predmetima iz članka 339. ovog Poslovnika.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, kad se radi o hitnim predmetima, izvješće se može dostaviti izravno Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske, a na znanje neposredno višem državnom odvjetništvu.
(3) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske izvješćuje ministra nadležnog za poslove pravosuđa o pokrenutim kaznenim postupcima protiv sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika odmah po pokretanju postupka.
(4) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske podnosi izvješće o pojedinim vrstama kaznenog postupka u roku od 30 dana od dana od dana zaprimanja zahtjeva ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
Posebno izvješće o predmetu od posebnog državnog interesa
Članak 341.
(1) Državni odvjetnik je dužan odmah po primitku predmeta ili po poduzetoj radnji obavijestiti pisanim putem višeg državnog odvjetnika o predmetima od posebnog državnog interesa, koji će o tome izvijestiti Glavnog državnog odvjetnika.
(2) Predmetima od posebnog državnog interesa smatraju se oni koji se odnose na zaštitu prirodnih bogatstava, dijelova prirode, nekretnina, stvari i prava Republike Hrvatske velike vrijednosti ili od osobitog gospodarskog, povijesnog ili kulturnog značenja za Republiku Hrvatsku.
6. EVIDENCIJE O RADU DRŽAVNIH ODVJETNIŠTAVA I RADU DUŽNOSNIKA
a) Nadzor nad radom državnog odvjetništva
Članak 342.
(1) Radi uspješnog vođenja nadzora nad radom nižih državnih odvjetništava više državno odvjetništvo osniva za svako niže državno odvjetništvo poseban spis u kojem se vode izvješća o radu iz članka 330. ovog Poslovnika, zapisnici s izvršenih pregleda rada nižih državnih odvjetništava, primjedbe na rad pojedinih dužnosnika i evidencije o posebno složenim poslovima koje su obavila pojedina niža državna odvjetništva.
(2) Državno odvjetništvo koje postupa po pravnim lijekovima o uočenim nedostacima u radu izvještava državno odvjetništvo nadređeno onom državnom odvjetništvu o čijem se pravnom lijeku radi.
(3) Obaviješteno državno odvjetništvo iz stavka 2. ovog članka zaprimljene primjedbe dostavlja državnom odvjetništvu na koje se primjedbe odnose te ih ulaže u spis iz stavka 1. ovog članka.
Članak 343.
Spisi o radu državnog odvjetništva, kao i osobni spisi dužnosnika i savjetnika vode se u uredu državnog odvjetnika i klasificiraju se odgovarajućim stupnjem tajnosti sukladno Pravilniku iz članka 87. ovog Poslovnika.
b) Evidencije o radu državnih odvjetnika
Članak 344.
(1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i županijska državna odvjetništva osnivaju osobni spis za svakog državnog odvjetnika neposredno nižeg državnog odvjetništva.
(2) U evidenciju o radu državnog odvjetnika, osim podataka iz članka 342. i članka 345. stavka 2. ovog Poslovnika, upisuju se i svi ostali podaci od značaja za ocjenu ispunjavanja programa rada i ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti.
(3) Evidencija iz stavka 2. ovog članka vodi se za razdoblje obnašanja dužnosti državnog odvjetnika (jedan mandat).
c) Evidencije o radu zamjenika državnog odvjetnika i savjetnika
Članak 345.
(1) U državnom odvjetništvu se osniva osobni spis za svakog zamjenika državnog odvjetnika i savjetnika radi vođenja evidencije o njihovu radu.
(2) Osobni spis zamjenika državnog odvjetnika i savjetnika podijeljen je na tri podspisa. U prvi podspis ulažu se statistički podaci iz članka 346. ovog Poslovnika, u drugi podspis ulažu se podaci o radu na posebno složenim predmetima i poslovima te primjedbe i pohvale na rad, dok se u treći podspis ulažu podaci o objavljenim stručnim radovima, pohađanju edukcija, nepridržavanju etičkog kodeksa kao i svi drugi podaci odlučujući za cjelokupnu ocjenu rada tog zamjenika odnosno savjetnika.
(3) Jedan osobni spis može se voditi za razdoblje ocjenjivanja, a osnivanjem novog osobnog spisa na prvoj stranici prethodnog osobnog spisa se označava razdoblje u kojem je evidentiran rad zamjenika ili savjetnika u tom osobnom spisu.
Članak 346.
(1) Državnoodvjetnička pisarnica na kraju mjeseca odnosno na kraju kalendarske godine izrađuje za svakog rješavatelja mjesečni odnosno zbirni godišnji popisni list za prethodnu godinu na temelju podataka iz sustava CTS o ukupnom broju primljenih, riješenih i neriješenih prijava i predmeta, rokova u kojima su spisi riješeni, vrsti i broju poduzetih radnji, odlukama sudova i javnopravnih tijela povodom tih radnji, broju raspravnih dana i ročišta te broju podnesenih pravnih lijekova i odlukama povodom uloženih pravnih lijekova.
(2) Osobni spis iz članka 345. ovog Poslovnika vodi se u uredu državnog odvjetnika.
(3) Podaci o radu zamjenika državnog odvjetnika prikupljaju se radi praćenja rada i ocjenjivanja i mogu se koristiti samo u tu svrhu. Zamjenik ima pravo uvida u osobni spis, a isti se dostavlja na uvid i Državnoodvjetničkom vijeću na njegovo traženje.
(4) Godišnji popisni list prije ulaganja u osobni spis daje se na uvid rješavatelju radi eventualnog prigovora na točnost podataka. U slučaju prigovora provjera točnosti podataka vrši se putem ovlaštenog stručnjaka za sustav CTS iz članka 192. ovog Poslovnika.
d) Evidencija (osobni očevidnik) zaposlenika
Članak 347.
(1) Osim osobnog spisa o radu iz članaka 344. i 345. ovog Poslovnika, za svakog zaposlenika vodi se spis s osobnim podacima (očevidnik) i podacima o radnom odnosu (odluke i rješenja o imenovanju ili zaposlenju, rješenja o visini plaće i dr.).
(2) Očevidnik iz stavka 1. ovog članka sadrži matični karton u kojem su navedeni sljedeći podaci: ime, prezime, OIB, ime oca, dan, mjesec i godina rođenja, nacionalnost, podaci o prebivalištu, završenoj školi ili fakultetu, položenom pravosudnom ispitu i postdiplomskom studiju, posebnim zanimanjima, imovinskom stanju, članovima obiteljskog domaćinstva (bračni drug, djeca i roditelji), životopis, dokaz o državljanstvu, dokaz o završenom školovanju, svjedodžbe o položenom pravosudnom odnosno stručnom ispitu, elektronički zapis o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, rješenje o prijmu u službu odnosno na rad, rješenje o rasporedu, rješenje o prestanku službe odnosno radnog odnosa.
(3) Osobni podaci iz evidencije zaposlenika iz stavka 1. ovog članka obrađuju se u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.
XVIII. PRIVREMENO I STALNO ČUVANJE SPISA I STAVLJANJE U ARHIV
1. STAVLJANJE SPISA U ARHIV
Članak 348.
(1) Nakon pravomoćnosti i po završetku rada na spisu, spis se pregledava, izdvajaju se priklopljeni spisi, donosi naredba o stavljanju spisa u arhiv te određuje rok čuvanja u arhivu, što se evidentira u sustavu CTS odnosno u upisniku u papirnatom obliku, a na omotu spisa označava otiskom štambilja (npr. »Čuvati do kraja 2024. god.«).
(2) Spisi iz upisnika »VT«, »T« i »POV« te pojedini spisi povijesnog ili drugog značenja za koje to državni odvjetnik odredi nose oznaku »Čuvati trajno«.
(3) Naredbu o arhiviranju spisa donosi rješavatelj, a naredbu o trajnom čuvanju spisa državni odvjetnik.
Članak 349.
(1) Spisi u kojima je rad završen u tekućoj ili prethodnoj godini čuvaju se u priručnom arhivu ako zbog dislociranosti nije moguć ili je značajno otežan svakodnevni pristup arhivu.
(2) Krajem godine prenose se u opći arhiv svi spisi kojima je od njihova dovršenja prošlo više od jedne kalendarske godine.
Članak 350.
(1) Prvostupanjski kazneni spisi iz jedne kalendarske godine u kojima je prijava ustupljena, odbačena, obustavljena istraga ili je dana izjava o odustanku od kaznenog progona čuvaju se u priručnom arhivu u posebnim mapama.
(2) Oznake mapa su sljedeće:
»Ustup« i rimsko »I« te godina u slučaju ustupa prijave
– »Odbačaj« i rimsko »II« te godina ako je prijava odbačena,
– »Obustava« i rimsko »IIa« te godina ako je postupak obustavljen
– »Pravomoćne« i rimsko »IV« te godina u predmetima u kojima je donesena pravomoćna presuda.
(3) Oznake mapa rimskim brojevima odnosno slovima upisuju se u upisnik u stupac »Napomena« radi evidencije gdje se spis nalazi.
2. ARHIV
Članak 351.
(1) Arhivom upravlja službenik (arhivar) kojeg za to posebno odredi državni odvjetnik.
(2) Arhivar ulaže i izdaje spise iz arhiva i vodi u elektroničkom obliku knjigu izdanih spisa koji se vode u upisnicima u papirnatom obliku, unosi podatke u sustav CTS o spisima koji se primaju u arhiv ili se izdaju iz arhiva te vodi potrebne evidencije u skladu s posebnim propisima.
Članak 352.
Opći arhiv je zajednički za sve vrste predmeta i knjiga, a smješten je u posebnoj prostoriji zaštićenoj od vlage, požara, prašine, oštećenja i slično.
a) Arhiv ureda državnog odvjetnika
Članak 353.
Arhiv ureda državnog odvjetnika vodi se kao poseban arhiv u sustavu CTS.
Članak 354.
Vrlo tajni i tajni spisi te pojedini spisi povijesnog ili drugog značenja za koje državni odvjetnik odredi posebno čuvanje i koji nose oznaku »Čuvati trajno« čuvaju se odvojeno od ostalih spisa u sigurnosnom spremniku ili trezoru složeni redoslijedom njihova osnivanja.
b) Izdavanje spisa iz arhiva
Članak 355.
(1) Izdavanje spisa iz arhiva vrši se na zahtjev rješavatelja kojemu se spisi predaju.
(2) U općem arhivu na mjesto izdanih spisa ulažu se bilješke o tome gdje se spis nalazi ili potpisana potvrda zaposlenika kojem je spis iz arhiva uručen koja će se nakon vraćanja spisa u arhiv poništiti.
(3) Arhivar vodi evidenciju spisa izdanih iz arhiva.
(4) Arhivar će na kraju svakog mjeseca provjeriti koji spisi nisu šest mjeseci vraćeni te traži vraćanje spisa.
c) Izdavanje spisa unesenih u sustav CTS
Članak 356.
(1) Izdavanjem spisa iz arhiva u sustavu CTS spisu se mijenja status iz »arhiviran« u »dovršen«.
(2) Spis koji je izdan iz arhiva dodjeljuje se u rad rješavatelju koji je za njega bio zadužen u sustavu CTS prije arhiviranja. Iznimno, ako se spis ne može dodijeliti tom rješavatelju, spis se dodjeljuje drugom rješavatelju primjenom odgovarajućeg algoritma automatske dodjele predmeta ili prema odluci državnog odvjetnika.
d) Izdvajanje spisa iz arhiva
Članak 357.
Arhivar zadužen za arhiv po naredbi voditelja pisarnice izdvaja spise za predaju Državnom arhivu sukladno posebnim propisima i pravilniku državnog odvjetništva.
3. ROKOVI I ČUVANJE SPISA
Članak 358.
Rokovi čuvanja pojedinih kaznenih spisa uloženih u opći arhiv jesu:
– deset godina za spise koji se odnose na kaznene predmete za kaznena djela za koja je zapriječena kazna zatvora u trajanju od pet godina i duljem, spise u kojima je podignut zahtjev za zaštitu zakonitosti pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske te spise u kojima je dano mišljenje temeljem članka 4. stavka 3. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02, 98/19)
– pet godina za spise koji se odnose na kaznene predmete za kaznena djela za koja je zapriječena kazna zatvora u trajanju do pet godina, za prekršajne i sve ostale spise ako posebnim propisima nije što drugo određeno
– godinu dana za spise koji se odnose na kaznene predmete protiv nepoznatih počinitelja
– do nastupanja zastare za spise koji se odnose na kaznene predmete u kojima je postupak prekinut.
Članak 359.
Rokovi čuvanja pojedinih građanskih i upravnih spisa uloženih u opći arhiv su:
– 15 godina za spise koji se odnose na stvarnopravne zahtjeve, izvansudske nagodbe i predmete denacionalizacije
– deset godina za spise pravnih mišljenja i spise u kojima je podignut zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude u upravnom sporu
– pet godina za spise koji se odnose na upravne sporove, radne sporove, smetanje posjeda, stambene sporove i ostale parnične sporove te zemljišnoknjižne predmete
– tri godine za spise s oznakom R-DO te spise koji se odnose na upravni postupak, ovršni i stečajni postupak ako nije određen dulji rok čuvanja.
Članak 360.
Rokovi čuvanja pojedinih spisa državnoodvjetničke uprave su sljedeći:
– deset godina za spise o provedenom nadzoru nad radom državnog odvjetništva i statistička izvješća, spise iz upisnika P i spise iz upisnika »OGR«
– tri godine za spise iz upisnika »ND« koji se odnose na stručno usavršavanje dužnosnika, savjetnika i ostalih zaposlenika
– pet godina za sve druge spise državnoodvjetničke uprave za koje nije određen drugi rok čuvanja ili da se čuvaju trajno
– do rashodovanja opreme iz knjigovodstvenih evidencija za spise o nabavci kapitalnih sredstava (službenih vozila, informatičke opreme i dr.).
Članak 361.
(1) Rokovi čuvanja počinju teći istekom godine u kojoj je predmet stavljen u arhiv.
(2) Rok čuvanja pojedinog spisa unosi se temeljem naredbe rješavatelja u sustav CTS.
Članak 362.
(1) Rokovi propisani u člancima 358. do 360. ovog Poslovnika mogu se mijenjati sukladno zakonskim propisima ili za pojedini spis produljiti naredbom državnog odvjetnika.
(2) Ako je dana naredba za trajno čuvanje, ne primjenjuju se rokovi iz stavka 1. ovog članka.
(3) Nakon isteka rokova čuvanja spisi se izdvajaju iz arhiva državnog odvjetništva i s njima se postupa prema uputama nadležnog ureda državnog arhiva.
Članak 363.
(1) Za spise koji su nakon isteka rokova propisanih u člancima 358. do 360. ovog Poslovnika izdvojeni iz općeg arhiva i predani nadležnom područnom državnom arhivu ili uništeni, upisuje se u stupcu Primjedba »Predan u arhiv« ili »Uništen« i datum kad je obavljeno izdvajanje spisa iz arhiva.
(2) Nakon uništavanja spisa u papirnatom obliku podaci o spisu brišu se iz sustava CTS, osim podataka o spisu upisanih u elektronički upisnik.
4. SPISI KOJI SE TRAJNO ČUVAJU
Članak 364.
U općem arhivu čuvaju se trajno odnosno do predaje nadležnom državnom arhivu svi upisnici i pomoćne knjige u kojima su upisani spisi za koje su istekli rokovi čuvanja u člancima 358. do 360. ovog Poslovnika.
Članak 365.
(1) Trajno se čuvaju odnosno čuvaju se do predaje državnom arhivu:
– spisi koji se odnose na zgradu državnog odvjetništva i pravne odnose u pogledu zgrade državnog odvjetništva i ostalih nekretnina koje su pod upravom ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa ili su dane na korištenje državnom odvjetništvu, zajedno s odgovarajućim planovima, skicama, ugovorima o građenju, troškovnicima, dokaznicama mjera i slično
– spisi iz upisnika »VT«, »T« i »POV« te pojedini spisi povijesnog ili drugog značenja za koje državni odvjetnik odredi posebno čuvanje i koji nose oznaku »Čuvati trajno«
– upisnici, imenici i osobni očevidnici zaposlenika u državnom odvjetništvu
– spisi iz upisnika »O« i »Zbirka općih uputa«
– Zbirka zapisnika sjednica kolegija državnog odvjetništva, proširenog kolegija, odjela i odsjeka
– godišnja izvješća o radu državnog odvjetništva
– opći akti državnog odvjetništva (Pravilnik o unutarnjem redu, Kućni red, Pravilnik o zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva i dr.)
– spisi državnoodvjetničke uprave o zaključenim protokolima i sporazumima o suradnji s drugim državnim i javnopravnim tijelima
– spisi državnoodvjetničke uprave o projektima informatizacije i drugim značajnijim projektima
– spisi koji se odnose na kaznena djela za koja kazneni progone ne zastarijeva i spisi koji se odnose na kaznena djela za koja je izrečena kazna dugotrajnog zatvora.
(2) Spisi iz stavka 1. ovoga članka mogu se izlučiti iz posjeda Državnog odvjetništva Republike Hrvatske samo pod uvjetima propisanim posebnim zakonom.
(3) Trajno se čuvaju odnosno čuvaju se do predaje državnom arhivu spisi na koje je državni odvjetnik stavio naredbu »Čuvati trajno«.
5. POSTUPANJE SA SPISIMA U SLUČAJU REORGANIZACIJE MREŽE DRŽAVNIH ODVJETNIŠTVA
Članak 366.
(1) Prije početka rada novoosnovanih državnih odvjetništava obavlja se prijenos svih spisa u kojima nije dovršen postupak odnosno prema odluci Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(2) Dovršeni i arhivirani spisi ostaju u arhivu državnog odvjetništva koje je do tada bilo nadležno za postupanje na području novoosnovanog državnog odvjetništva.
Članak 367.
(1) U slučaju prestanka rada državnog odvjetništva ili promjene nadležnosti, neriješeni spisi predaju se državnom odvjetništvu koje preuzima nadležnost za postupanje u tim spisima.
(2) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske odlučuje koje će državno odvjetništvo preuzeti arhivsku građu iz stavka 1. ovog članka.
XIX. POSLOVANJE S DAVATELJIMA POŠTANSKIH USLUGA
1. PRIMITAK I PREDAJA POŠILJAKA
Članak 368.
(1) Primitak i predaja pošiljaka obavlja se po odredbama propisa o unutarnjem poštanskom poslovanju ako o tome ne postoji poseban ugovor s davateljem poštanske usluge.
(2) Brzojavne i slične pošiljke upućene državnom odvjetništvu uvijek dostavlja sam davatelj poštanske usluge.
2. PUNOMOĆ ZA PRIMANJE POŠILJAKA
Članak 369.
(1) Državni odvjetnik ovlašćuje jednog, a po potrebi više zaposlenika, za primanje prispjelih pošiljaka. Punomoć sadrži: ime opunomoćenika, vrstu pošiljaka koje on može primati, rok važnosti punomoći, potpis državnog odvjetnika i opunomoćenika, kao i otisak pečata državnog odvjetništva.
(2) Ako je punomoć ograničena na primitak određenih pošiljaka ili samo za određeni slučaj, u punomoći treba točno navesti sva ograničenja.
(3) Punomoć se izdaje za svaki pojedini slučaj ili s važnošću za jednu kalendarsku godinu.
3. PRIMITAK I PREDAJA VRIJEDNOSNIH POŠILJAKA
Članak 370.
(1) U prometu s davateljima poštanskih usluga, novčanim zavodima, drugim tijelima i pravnim osobama preuzimanje i predaja novčanih doznaka i vrijednosnih pošiljaka obavlja se preko prijamne odnosno predajne knjige za novac i ostale vrijednosne pošiljke – Knjiga za primitak vrijednosnih pošiljaka i Knjiga za predaju vrijednosnih pošiljaka, prema obrascu broj 36 i 37 Sudskog poslovnika.
(2) Knjige moraju biti uvezane, prošivene jamstvenikom i ovjerene od državnog odvjetnika.
(3) Na kraju godine zaključuju se obje knjige. Bilješku o zaključivanju knjige potpisuje voditelj novčanog poslovanja, a ovjerava državni odvjetnik.
(4) Preuzimanje pošiljaka može se obavljati i pomoću predatnice ili slične isprave koju izrađuje predavatelj pošiljke ako sadrži sve podatke kao knjiga za primitak vrijednosnih pošiljaka.
Članak 371.
(1) Ovlašteni službenik državnog odvjetništva, koje ima poseban ugovor s poštom o dostavi i preuzimanju pošte, preuzima poštanske pošiljke zapečaćene u poštanskoj vreći u službenim prostorijama državnog odvjetništva u skladu s propisima o takvom načinu poštanskog poslovanja.
(2) Za preuzimanje običnih pošiljaka na pošti državna odvjetništva mogu koristiti poštanski pretinac.
(3) Preporučene i druge pošiljke preuzimaju ovlaštene osobe uz potpis ili potvrdu.
(4) Novčana i vrijednosna pisma i slične pošiljke podiže ovlašteni zaposlenik s knjigom za primitak vrijednosnih pošiljaka.
(5) Kad državnom odvjetništvu stigne poštanska uputnica ili popratnica za vrijednosni papir, voditelj novčanog poslovanja potpisuje izvornik uputnice ili popratnice i stavlja pečat državnog odvjetništva. Tako potvrđena uputnica ili popratnica predaje se pri preuzimanju na pošti zaposleniku koji je ovlašten za podizanje novca odnosno vrijednosnih paketa.
(6) Prije preuzimanja pošiljke zaposlenik u nazočnosti zaposlenika pošte pregledava pošiljku i uvjerava se jesu li omoti, pečati (vinjeta i sl.) neoštećeni.
(7) Na sličan način se preuzimaju i pošiljke koje su dostavljene od strane trgovačkih društava koja se bave žurnim dostavama.
(8) Neće se preuzeti pošiljke koje su državnom odvjetništvu dostavljene nefrankirane, a za koje treba platiti porto pristojbu.
4. OTPREMA OBIČNIH, PREPORUČENIH I DRUGIH POŠILJAKA
Članak 372.
(1) Pošiljke se pravilu otpremaju putem pošte.
(2) U slučaju potrebe brze dostave pošte u međugradskom i internacionalnom prometu može se koristiti usluga trgovačkih društava koja se bave brzom dostavom (HP expres, DHL i drugi), prema njihovim propisima o poštanskom poslovanju.
(3) Ovlašteni službenik državnog odvjetništva, koje ima poseban ugovor s poštom o dostavi i preuzimanju pošte, predaje poštanske pošiljke poštanskom službeniku u službenim prostorijama državnog odvjetništva u skladu s propisima o takvom načinu poštanskog poslovanja.
(4) Ako to informacijski sustav u primjeni u poslovanju državnog odvjetništva podržava, poštanski troškovi bilježe se u sustav.
5. PRIJEM I OTPREMA POŠTE
Članak 373.
(1) Obične pošiljke, preporučene pošiljke i paketi predaju se pošti radi otpreme putem dostavne knjige za poštu. Vrijednosne pošiljke i gotov novac predaje s knjigom za predaju vrijednosnih pošiljaka službenik ovlašten podizati takve pošiljke na pošti.
(2) Za sve pošiljke državna odvjetništva plaćaju redovite poštanske troškove po odredbama poštanske tarife, ako s poštom nije drukčije ugovoreno. U tu svrhu državna odvjetništva vode Knjigu poštarine, prema obrascu broj 38 Sudskog poslovnika.
XX. ODREDBE O MINIMUMU POTREBNE OPREME ZA RAD DRŽAVNIH ODVJETNIŠTAVA I NJEZINA NABAVA
Članak 374.
Minimum potrebne opreme za rad državnih odvjetništava utvrđuje se prema broju zamjenika, savjetnika, stručnih suradnika i drugih zaposlenika u državnim odvjetništvima i broju radnih prostorija u kojima su oni smješteni.
Članak 375.
(1) Oprema radnih prostorija je standardizirana i sastoji se:
1. za kabinete, čije su površine najmanje 12 m2, od najmanje;
– jednog uredskog stola sa stolicom
– jednog pomoćnog stola s dvije stolice
– jednog ormara za spise i
– jednog ormara za garderobu.
2. za radne prostorije, jedne od najmanje 35 m2, a ako ih je više, svake od najmanje 20 m2, u kojima se obavljaju poslovi jedne ustrojstvene jedinice, od najmanje:
– jednog ormara za spise
– jednog ormara za garderobu
– jednog ormara za priručni arhiv i
– stolova i stolica prema broju osoba koje koriste prostoriju.
3. za ured državnog odvjetnika, jedna ili više prostorija čija je površina najmanje 35 m2, i računovodstvo, jedna prostorija čija je površina najmanje 15 m2, od najmanje:
– stolova i stolica prema broju osoba koje se koriste prostorijom
– jednog ormara za garderobu
– jednog ormara za spise
– jednog ormara za priručni arhiv
– jedne željezne blagajne
– jedne vitrine za službena glasila i
– jednog konferencijskog stola s odgovarajućim brojem stolica.
4. za računovodstvo, jedna prostorija čija je površina najmanje 15 m2, od najmanje:
– stolova i stolica prema broju osoba koje se koriste prostorijom
– jednog ormara za garderobu
– jednog ormara za spise
– jednog ormara za financijsko-materijalnu dokumentaciju
– jedne željezne blagajne.
5. za arhiv državnog odvjetništva, jedna ili više prostorija od najmanje 15 m2, svaka, prema veličini državnog odvjetništva, od najmanje:
– jednog stola i stolice,
– jednog ormara za garderobu i
– posebno rađenih ormara odnosno polica za smještaj spisa državnoodvjetničkog arhiva.
6. za provođenje dokaznih radnji ispitivanja osumnjičenika ili okrivljenika odnosno svjedoka prostorija od najmanje 25 m2 u kojoj se mora nalaziti oprema koja se sastoji od:
– jednog radnog stola s pokretnim ormarićem i stolice za državnog odvjetnika ili zamjenika koji provodi dokaznu radnju, s potrebnim priključcima za prijenosno računalo
– jednog daktilostola s daktilostolicom i ormarićem za računalo i pisač
– jednog radnog stola i stolica za branitelje ili druge osobe koje su prisutne
– posebnog uređaja za audio-video snimanje, koji se sastoji od uređaja (centralnog uređaja s monitorom), najmanje tri DVD snimača i dvije kamere te jedan vanjski mikrofon
– posebnog monitora od najmanje 107 cm dijagonale ekrana, s mogućnošću zidne montaže
– uređaja za neprekidno napajanje (UPS) i
– zidnog sata.
(2) Ako je u kabinetu smješteno više osoba, broj stolova, stolica i ormara utvrđuje se prema broju osoba.
(3) Rasporedom kamera i stolova i stolica u samoj prostoriji za provođenje dokaznih radnji ispitivanja osumnjičenika ili okrivljenika odnosno svjedoka mora biti omogućeno istovremeno snimanje cijele prostorije s ulaznim vratima, snimanje osobe koja se ispituje u krupnom planu,te nesmetani pogled na zidni monitor od strane ispitivača i branitelja. Snimkom cijele prostorije mora biti obuhvaćen i zidni sat radi dvostruke kontrole vremena ispitivanja.
Članak 376.
(1) Radne prostorije moraju sadržavati oznake koje pokazuju da se tim radnim prostorom koristi tijelo državne vlasti, a mogu sadržavati i znak državnog odvjetništva.
(2) U svakoj radnoj prostoriji mora biti na vidljivom mjestu istaknut grb Republike Hrvatske. Slike kao i drugi osobni predmeti mogu se nalaziti u prostorijama na osnovi odobrenja državnog odvjetnika.
(3) U državnim odvjetništvima broj diktafona, računala i druge informatičke opreme utvrđuje se prema broju zamjenika, savjetnika te zaposlenika koji se njome redovno u radu koriste.
Članak 377.
(1) U općinskim državnim odvjetništvima osigurava se najmanje jedna izravna telefonska linija za potrebe ureda državnog odvjetnika.
(2) U županijskim i posebnom državnom odvjetništvu i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske osigurava se telefonska centrala s najmanje dvije izravne i jednom posebnom linijom za potrebe ureda državnog odvjetnika.
(3) Ako je u jednoj zgradi smješteno više pravosudnih tijela koja se koriste zajedničkom telefonskom centralom, za potrebe državnog odvjetništva osigurava se najmanji broj izravnih i posebnih telefonskih linija prema mjerilima iz stavka 1. i 2. ovog članka.
Članak 378.
(1) U državnim odvjetništvima za potrebe prethodnog postupka osigurava se najmanje jedan osobni automobil s posebnom opremom.
(2) U državnim odvjetništvima koja postupaju pred sudovima i upravnim tijelima izvan svoga sjedišta, uz osobni automobil iz stavka 1. ovog članka osigurava se još jedan osobni automobil.
Članak 379.
Radi prvog ispitivanja okrivljenika i za druge potrebe u provođenju dokaznih radnji osigurava se u svakom državnom odvjetništvu najmanje jedan uređaj za audio-video snimanje.
Članak 380.
(1) Nabavu kapitalnih sredstava (namještaj, računala, pisaći strojevi i druga oprema, sistemski softveri, telefonske centrale s pripadajućim instalacijama i aparatima, osobni automobili, financijska imovina, priprema, planiranje i upravljanje projektom, izgradnja sudskih zgrada i investicijsko održavanje službenih zgrada, odnosno radnog prostora i sl.) obavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa na temelju godišnjih planova i visine osiguranih sredstava u državnom proračunu.
(2) Sredstvima osiguranim državnim odvjetništvima u državnom proračunu za svaku kalendarsku godinu za tekuće poslovanje raspolažu državni odvjetnici sukladno propisima.
XXI. NADZOR FINANCIJSKO-MATERIJALNOG POSLOVANJA
Članak 381.
(1) Državni odvjetnik odgovoran je za zakonito i pravilno planiranje i izvršavanje proračuna u državnom odvjetništvu.
(2) Državni odvjetnik je dužan poduzeti potrebne mjere za uspostavu sustava financijskog upravljanja i kontrola sukladno odredbama Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru.
Članak 382.
Nadzor financijsko-materijalnog poslovanja državnog odvjetništva obavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa sukladno odredbama Zakona o državnom odvjetništvu, Zakona o proračunu i Pravilnika o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru.
XXII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 383.
Odredbe članaka 331. i 334. ovog Poslovnika o načinu iskazivanja spisa riješenim te iskazivanju rada na predmetu dovršenim primjenjuju se na sve predmete koji u trenutku stupanja na snagu ovog Poslovnika nisu arhivirani.
Članak 384.
Iznimno od odredbe članka 53. ovog Poslovnika godišnji raspored poslova za 2020. godinu državni odvjetnici trebaju donijeti najkasnije do 15. veljače 2020. godine.
Članak 385.
(1) Rokovi čuvanja spisa u arhivi propisani člancima 358. do 360. ovog Poslovnika primjenjuju se i na spise koji su arhivirani prije stupanja na snagu ovog Poslovnika.
(2) Državni odvjetnici su dužni uskladiti pravilnike o zaštiti i obradi arhivskog i registraturnog gradiva s odredbama ovog Poslovnika u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Poslovnika.
Članak 386.
(1) Svi spisi državnoodvjetničkih predmeta, spisi predmeta u kojima se postupak u prvom stupnju vodi pred sudom, javnopravnim i drugim tijelima i spisi državnoodvjetničke uprave u kojima u trenutku stupanja na snagu ovog Poslovnika rad nije dovršen u smislu članka 334. stavka 3. ovog Poslovnika, a koji su upisani u upisnike u sustav CTS, prenijet će se u odgovarajuće upisnike sukladno ovom Poslovniku. Ovi spisi će dobiti novu oznaku spisa, a u sustav CTS će biti upisana veza s ranijom oznakom spisa.
(2) Svi spisi državnoodvjetničkih predmeta i spisi predmeta u kojima se postupak u prvom stupnju vodi pred sudom, javnopravnim i drugim tijelima u kojima u trenutku stupanja na snagu ovog Poslovnika rad nije dovršen u smislu članka 334. stavka 3. ovog Poslovnika, a koji nisu upisani u upisnike u sustav CTS, unijet će se u odgovarajući upisnik u sustav CTS sukladno ovom Poslovniku, prema pravilima unosa podataka za stare predmete, najkasnije do 1. srpnja 2020. godine.
Članak 387.
(1) Državni odvjetnici su dužni uskladiti izgled natpisne ploče državnog odvjetništva sukladno odredbi članka 70. stavka 2. ovog Poslovnika u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Poslovnika.
(2) Državni odvjetnici su dužni donijeti kućni red iz članka 71. ovog Poslovnika u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Poslovnika.
Članak 388.
Pravilnik o kriterijima određivanja stupnjeva tajnosti podataka u nadležnosti državnog odvjetništva i Odluku o određivanju popisa dužnosti i poslova u državnom odvjetništvu za koje je potrebno uvjerenje o sigurnosnoj provjeri (certifikat) iz članka 87. ovog Poslovnika Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske donijet će u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Poslovnika.
Članak 389.
Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaju važiti odredbe Poslovnika državnog odvjetništva (»Narodne novine« br. 5/2014 i 123/2015) osim odredbi:
– glave XVI. »Vođenje upisnika i pomoćnih knjiga« koje se primjenjuju za spise koji u trenutku stupanja na snagu ovog Poslovnika nisu upisani u sustav CTS i koji će se voditi u upisnicima u papirnatom obliku dok ministar nadležan za poslove pravosuđa ne donese odluku kojom utvrđuje da su ispunjeni uvjeti da se prestanu voditi upisnici u papirnatom obliku
– članaka 66. do 71. koji se primjenjuju do stupanja na snagu Pravilnika iz članka 87. ovog Poslovnika.
Članak 390.
Ovaj Poslovnik objavljuje se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine., osim odredbe članka 99. stavka 2., članka 206. stavka 2., članka 211. stavka 2., članka 235. stavka 2. i članka 258. stavka 3. ovog Poslovnika, koje će se primjenjivati kad Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske posebnom odlukom utvrdi da su ispunjeni tehnički uvjeti te odredbe članka 239. ovog Poslovnika, koja će se primjenjivati kada ministar nadležan za poslove pravosuđa donese odluku o ispunjavanju tehničkih uvjeta.
Klasa: 710-01/19-02/57
Urbroj: 514-04-02-01-01/2-19-02
Zagreb, 24. prosinca 2019.
Ministar Dražen Bošnjaković, v. r.
DODATAK
OBRASCI UPISNIKA, POMOĆNIH KNJIGA I POPISA PISMENA
Obrazac broj 1.
Omot spisa za spise iz upisnika kaznenih prijava protiv poznatih počinitelja, iz upisnika istraga, pripremnih postupaka i istraživanja, iz upisnika optuženja (sivoplavi)1
1 Omot spisa upisnika kaznenih prijava, upisnika istraga, pripremih postupaka i istraživanja, upisnika pravnih lijekova, upisnika predmeta pred sudom i »PP-DO« upisnika je žute boje, a ako je određen istražni zatvor crvene boje.
Napomena: Na unutrašnjim stranama i zadnjoj stranici omota otisnute su kolone i stupci za popis spisa i podnesaka prema obrascu 2.
Obrazac broj 2
POPIS PODNESAKA I OTPRAVAKA U SVIM UPISNICIMA
Popis podnesaka i otpravaka
|
Redni broj |
Datum primitka podneska ili izrade otpravka |
Kratki sadržaj podneska ili otpravka |
Broj priloga |
Broj stranica |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Obrazac broj 3
Omot spisa za razne podneske (bijeli)2
2 Napomena: Omot spisa drugih kaznenih upisnika (osim »PP-DO« upisnika), »GZ-DO« upisnika, »R-DO« upisnika i upisnika državnoodvjetničke uprave.
Obrazac broj 4
Omot spisa u građanskopravnim odjelima (svijetlo zeleni).3
3 Napomena: Omot spisa za P-DO, Pm-DO, Gž-DO, A-DO, Us-DO upisnike.
Na unutrašnjim stranama i zadnjoj stranici omota otisnute su kolone i stupci za popis spisa i podnesaka prema obrascu 2.
Obrazac broj 54
Omot spisa u građanskopravnim odjelima (bijeli)
4 Napomena: Omot spisa za M-DO upisnik
Na unutrašnjim stranama i zadnjoj stranici omota otisnute su kolone i stupci za popis spisa i podnesaka prema obrascu 2.
Obrazac broj 6
Omot spisa u građanskopravnim odjelima (žuti)5
5 Napomena: Omot spisa za N-DO upisnik.
Na unutrašnjim stranama i zadnjoj stranici omota otisnute su kolone i stupci za popis spisa i podnesaka prema obrascu 2.
Obrazac broj 7
Omot spisa u građanskopravnim odjelima (bijeli)6
6 Napomena: Omot spisa za Ip-DO, U-DO i Un-DO upisnike.
Na unutrašnjim stranama i zadnjoj stranici omota otisnute su kolone i stupci za popis spisa i podnesaka prema obrascu 2.
Obrazac broj 8
Omot spisa u građanskopravnim odjelima (bijeli)7
7 Napomena: Omot spisa za S-DO i Sp-DO upisnike.
Na unutrašnjim stranama i zadnjoj stranici omota otisnute su kolone i stupci za popis spisa i podnesaka prema obrascu 2.
Obrazac broj 9
Omot spisa u građanskopravnim odjelima (bijeli)8
8 Napomena: Omot spisa za O-DO, Om-DO upisnik.
Na unutrašnjim stranama i zadnjoj stranici omota otisnute su kolone i stupci za popis spisa i podnesaka prema obrascu 2.
Obrazac broj 10
Upisnici državnoodvjetničke uprave: »T« »VT« »POV« »OGR« »E«
|
Redni broj |
Datum primitka |
Naziv tijela koje je spis dostavilo, njegov broj i datum |
PREDMET (kratak sadržaj spisa) |
Rješenje |
Vezano s brojem ranijim – kasnijim |
Bilješka (gdje se spis nalazi) |
|
|
Datum |
Kratak sadržaj i kome je otpremljeno |
||||||
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Obrazac broj 11
Dostavna knjiga za mjesto
(210x297mm)
|
Redni broj |
Datum upisa |
Oznaka spisa |
Primatelj |
Potvrda primitka |
||
|
Ime i prezime odnosno naziv |
Adresa |
Datum |
Potpis |
|||
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Obrazac broj 12
Primopredajna knjiga za unutarnju dostavu
|
Oznaka spisa |
Potvrda primitka |
Vraćeno državnoodvjetničkoj pisarnici |
||
|
Datum |
Potpis |
Datum |
Potpis |
|
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
|
|
|
|
|
|
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_12_128_2602.html