NN 125/2019 (20.12.2019.), Metodologija ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti

 

Državno sudbeno vijeće

Na temelju odredbe članka 98. Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16 i 67/18), a uz prethodno mišljenje Vijeća predsjednika svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj broj: Sv-29/19-3 od 27. studenoga 2019. i Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Su-IV-408/2019-3 od 21. studenoga 2019., Državno sudbeno vijeće na 21. sjednici održanoj 11. prosinca 2019., donijelo je

 

METODOLOGIJU OCJENJIVANJA OBNAŠANJA SUDAČKE DUŽNOSTI

Opće odredbe

Članak 1.

(1) Metodologijom ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti (dalje u tekstu: Metodologija) određuju se mjerila ocjenjivanja, njihovo bodovanje i način računanja razdoblja ocjenjivanja određenog Zakonom o sudovima.

(2) Obnašanje sudačke dužnosti svih sudaca u Republici Hrvatskoj, osim sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ocjenjuje se povodom prijave suca na oglas za imenovanje na drugi sud, na viši sud i za predsjednika suda.

Razdoblje ocjenjivanja

Članak 2.

(1) Razdoblje ocjenjivanja je broj kalendarskih godina propisan Zakonom o sudovima i određen Metodologijom koje prethode godini u kojoj je objavljen oglas, povodom kojeg se ocjenjuje obnašanje sudačke dužnosti iz članka 1. stavka 2. Metodologije.

(2) Ako Metodologijom nije drukčije određeno, mjerila za ocjenu obnašanja sudačke dužnosti primjenjuju se samo za propisano razdoblje ocjenjivanja.

(3) Ako je sudac obnašao sudačku dužnost u razdoblju kraćem od propisanog razdoblja ocjenjivanja, ocijenit će se to razdoblje njegova obnašanja sudačke dužnosti, a ta će se činjenica posebno naznačiti u ocjeni.

(4) Ako je sudac u razdoblju ocjenjivanja bio na radu u višem sudu, Ministarstvu pravosuđa, Pravosudnoj akademiji ili Državnom sudbenom vijeću i u svim drugim slučajevima kad mu zakon dopušta, to vrijeme se ne uzima u razdoblje ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti. Ako je to vrijeme bilo na kraju razdoblja ocjenjivanja, za razdoblje ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti tog suca se uzima vrijeme koje je prethodilo upućivanju suca na rad u viši sud, Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju ili Državno sudbeno vijeće. Ako je to vrijeme bilo u sredini razdoblja ocjenjivanja, za razdoblje ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti suca se uzima vrijeme koje je prethodilo upućivanju i nakon isteka upućivanja suca na rad u viši sud, Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju ili Državno sudbeno vijeće. Ove činjenice će se posebno naznačiti u ocjeni.

Postupak imenovanja na drugi sud

Članak 3.

(1) Postupak imenovanja na drugi sud započinje prijavom suca na oglas za imenovanje sudaca u sud istog ranga kojeg ranga je i sud u kojem sudac već obnaša dužnost suca.

(2) Razdoblje ocjenjivanja je pet kalendarskih godina koje su prethodile godini objave oglasa za imenovanje sudaca, uzimajući u obzir i članak 2. stavak 3. i 4. ove Metodologije.

Postupak imenovanja na viši sud

Članak 4.

(1) Postupak imenovanja na viši sud započinje prijavom suca na oglas za imenovanje sudaca u sud višeg ranga od ranga suda iz kojeg se sudac prijavljuje na oglas.

(2) Razdoblje ocjenjivanja je Zakonom o sudovima propisan broj kalendarskih godina koje su prethodile godini objave oglasa za imenovanje sudaca, uzimajući u obzir i članak 2. stavak 3. i 4. ove Metodologije.

Postupak imenovanja za predsjednika suda

Članak 5.

(1) Postupak imenovanja za predsjednika suda započinje prijavom suca na oglas za imenovanje predsjednika suda istog ili nižeg ranga suda od suda u kojem taj sudac već obnaša dužnost suca.

(2) Razdoblje ocjenjivanja je pet kalendarskih godina koje su prethodile godini objave oglasa za imenovanje predsjednika suda, uzimajući u obzir i članak 2. stavak 3. i 4. ove Metodologije.

Mjerila za izračun

Članak 6.

Sudačko vijeće izrađuje ocjenu obnašanja sudačke dužnosti suca na temelju sljedećih mjerila:

1. je li sudac tijekom ocjenjivanog razdoblja donio broj odluka propisan Okvirnim mjerilima za rad sudaca, pri čemu će se utvrditi rezultat rada po vrstama predmeta, u apsolutnim brojevima i postotku, rad na težim predmetima, te navesti jesu li godišnjom ocjenom o obnašanju sudačke dužnosti utvrđeni opravdani razlozi ako sudac nije donio broj odluka propisan Okvirnim mjerilima za rad sudaca.

2. kvaliteta odluka – ako ovom Metodologijom nije drukčije određeno, na temelju postotka ukinutih odluka povodom redovitog pravnog lijeka neposredno višem sudu, tijekom ocjenjivanog razdoblja:

a) u odnosu na ukupan broj odluka koje je sudac donio tijekom ocjenjivanog razdoblja, a protiv kojih je propisan redoviti pravni lijek neposredno višem sudu, a u koji broj odluka se uzimaju i sudske nagodbe,

b) u odnosu na broj vraćenih odluka od strane neposredno višeg suda tijekom ocjenjivanog razdoblja,

c) u odnosu na broj vraćenih odluka od strane neposredno višeg suda tijekom ocjenjivanog razdoblja, a ukinute su zbog bitne postupovne povreda ili su potvrđene odnosno preinačene premda je takva povreda počinjena

3. uredno obnašanje sudačke dužnosti – je li sudac poštivao rokove za pisanu izradu odluka, je li zakazivao uredno ročišta, je li poštivao redoslijed rješavanja predmeta.

4. iskustvo u obnašanju sudačke dužnosti

5. druge aktivnosti suca:

a) je li sudjelovao u nekim oblicima stručnog usavršavanja kao predavač pravnih predmeta, na seminarima i radionicama,

b) je li kao autor ili suautor objavljivao stručne radove, znanstvene radove ili knjige iz područja pravnih znanosti, završio sveučilišni program cjeloživotnog učenja iz područja prava na kojem je stekao minimalno 10 ECTS bodova,

c) je li završio poslijediplomski specijalistički studij iz pravnih znanosti, stekao akademski stupanj magistra ili doktora znanosti iz područja pravnih znanosti,

d) je li nastavnik ili suradnik u nastavi pravnih predmeta na sveučilišnom diplomskom ili poslijediplomskom studiju,

e) je li bio član sudačkog vijeća.

Rezultat rada

Članak 7.

(1) Osnova za izračun bodova prema mjerilu iz članka 6. stavka 1. točke 1. Metodologije su Okvirna mjerila za rad sudaca koja vrijede za svaku pojedinu kalendarsku godinu koja ulazi u ocjenjivano razdoblje, pri čemu se za potrebe primjene Metodologije pod kalendarskom godinom podrazumijeva 220 radnih dana, stvarno provedeno vrijeme suca na radu u sudu u ocjenjivanom razdoblju i količinski učinak suca u cjelokupnom ocjenjivanom razdoblju.

(2) U stvarno provedeno vrijeme suca na radu u sudu tijekom ocjenjivanog razdoblja ne uzimaju se bolovanja, rodiljni dopust, plaćeni odnosno neplaćeni dopust i svako izbivanje s rada po nalogu suda ili Ministarstva pravosuđa.

(3) Ako je zbog okolnosti iz stavka 2. ovoga članka sudac izbivao s rada više od četiri mjeseca u kalendarskoj godini koja se uzima u ocjenjivano razdoblje, ta se godina neće uzeti u ocjenjivano razdoblje.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, u ocjenjivano se razdoblje uzima prva prethodna kalendarska godina.

(5) Ako je sudac u ocjenjivanom razdoblju donio 100% odluka kojima se završava postupak sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca, boduje se s 58 (pedesetosam) bodova.

(6) Ako je sudac u ocjenjivanom razdoblju donio više od 100% odluka kojima se završava postupak sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca, boduje se:

– za ostvareni postotak od 101 do 110% odluka kojima se završava postupak sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca 59 (pedesetdevet) bodova

– za ostvareni postotak iznad 110% i više odluka kojima se završava postupak sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca 60 (šezdeset) bodova

(7) Ako je sudac u ocjenjivanom razdoblju donio manje od 100% odluka kojima se završava postupak sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca, umanjuje mu se po osnovu količinskog učinka rada 0,25 bodova za svaki započeti postotak ispod 100%.

(8) Ako je sudac u sudu tijekom ocjenjivanog razdoblja, sukladno Zakonu o sudovima, Sudskom poslovniku, Okvirnim mjerilima za rad sudaca i Godišnjem rasporedu poslova, obavljao druge poslove i nije donosio odluke, smatrat će se za potrebe primjene Metodologije da je ostvario količinski učinak koji za predsjednika suda i zamjenika predsjednika suda odgovara prosječnom količinskom učinku suda za ocjenjivano razdoblje, a za predsjednika odjela, zamjenika predsjednika odjela i suce službe za praćenje i proučavanje sudske prakse koji odgovara prosječnom količinskom učinku odjela za ocjenjivano razdoblje u kojem obavljaju tu dužnost.

(9) Ako su prosjeci iz stavka 8. ovoga članka za ocjenjivano razdoblje manji od 100%, sucima iz istoga stavka se priznaje količinski učinak od 100%.

(10) Ako je sudac iz stavka 8. ovoga članka donosio i odluke onda se za primjenu ove Metodologije kao količinski učinak tog suca uzima onaj koji je za njega povoljniji.

(11) Ako je sudac tijekom ocjenjivanog razdoblja obavljao u sudu dijelom poslove iz stavka 8. ovog članka, a dijelom poslove suđenja i donosio odluke, bodovat će se u razmjeru po obje osnove.

(12) Ako je sudac u ocjenjivanom razdoblju donio ispod 100% odluka prema Okvirnim mjerilima za rad sudaca zbog nedostatnog broja predmeta u radu kod suca, smatrat će se da je za potrebe primjene Metodologije ostvario količinski učinak od 100% za ocjenjivano razdoblje, a predsjednik suda će u utvrđenju rezultata rada suca i sudačko vijeće u ocjeni to posebno obrazložiti.

(13) Ako sudac u ocjenjivanom razdoblju nije donio broj odluka propisan Okvirnim mjerilima za rad sudaca zbog rada na posebno složenim predmetima ili nekog drugog opravdanog razloga smatrat će se da je za potrebe primjene Metodologije ostvario količinski učinak od 100% za ocjenjivano razdoblje, a predsjednik suda će u utvrđenju rezultata rada suca i sudačko vijeće u ocjeni to posebno obrazložiti.

(14) Sucu županijskog suda koji je u ocjenjivanom razdoblju radio na prvostupanjskim kaznenim predmetima iz nadležnosti USKOK-a ili na prvostupanjskim kaznenim predmetima ratnog zločina dodaje se na ostvareni godišnji količinski učinak prema stavcima 5., 6. i 7. ovoga članka još 10% za godine u kojima je radio na tim poslovima time da ukupno po osnovi količinskog učinka ne može ostvariti više od 60 (šezdeset) bodova.

Uredno obnašanje sudačke dužnosti

Članak 8.

(1) Bodovi prema članku 6. stavku 1. točki 3. Metodologije jesu:

1. ako je sudac tijekom ocjenjivanog razdoblja poštivao zakonom propisane rokove za pisanu izradu odluka u postotku iznad 85% i ako je sudac uredno zakazivao ročišta i ako je poštivao redoslijed rješavanja predmeta i pravodobno poduzimao radnje u predmetima u postotku iznad 90% ostvaruje 10 bodova,

2. ako je sudac tijekom ocjenjivanog razdoblja poštivao zakonom propisane rokove za pisanu izradu odluka u postotku od 75% do 85% i ako je sudac uredno zakazivao ročišta i ako je poštivao redoslijed rješavanja predmeta i pravodobno poduzimao radnje u predmetima u postotku od 75% do 85% ostvaruje 5 bodova,

3. ako je sudac tijekom ocjenjivanog razdoblja poštivao zakonom propisane rokove za pisanu izradu odluka u postotku od 65% do 75% i ako je sudac uredno zakazivao ročišta i ako je poštivao redoslijed rješavanja predmeta i pravodobno poduzimao radnje u predmetima u postotku od 65% do 75% ostvaruje 1 bod.

(2) Stavak 1. točka 1. odnosi se i na suce koji tijekom ocjenjivanog razdoblja nisu donosili odluke već su obavljali posao praćenja i proučavanja sudske prakse na drugostupanjskom sudu.

Kvaliteta rada

Članak 9.

(1) Bodove po osnovi kvalitete rada prvostupanjski sudac ostvaruje na temelju postotka ukinutih odluka (odlukom se u smislu ovog članka smatra svaka odluka koju je povodom pravnog lijeka ispitivao viši sud) tijekom ocjenjivanog razdoblja od strane neposredno višeg suda:

1. u odnosu na ukupan broj odluka koje je sudac donio tijekom ocjenjivanog razdoblja, a protiv kojih je propisan redoviti pravni lijek neposredno višem sudu, a u koji broj odluka se uzimaju i sudske nagodbe,

2. u odnosu na broj ispitanih i vraćenih odluka od strane neposredno višeg suda tijekom ocjenjivanog razdoblja,

3. u odnosu na broj ispitanih i vraćenih odluka od strane neposredno višeg suda tijekom ocjenjivanog razdoblja, a ukinute su zbog bitne postupovne povreda ili su potvrđene odnosno preinačene premda je takva povreda počinjena.

(2) Bodovi prema stavku 1. točki 1. ovoga članka jesu:

 

(3) Bodovi prema stavku 1. točki 2. ovoga članka jesu:

 

(4) Bodovi prema stavku 1. točki 3. ovoga članka jesu:

 

(5) Bodovi koji se oduzimaju prema stavcima 2. i 3. ovog članka, oduzimaju se samo od bodova ukupno ostvarenih po osnovi kvalitete rada suca.

(6) U odluke ukinute zbog bitnih postupovnih povreda uračunavaju se i one odluke koje su na temelju važećih odredaba procesnih zakona preinačene ili potvrđene unatoč počinjenoj bitnoj postupovnoj povredi.

(7) Pri izračunu postotka ukinutih odluka sukladno ovom članku u predmetu u kojem je odluka djelomično ukinuta, u izračunu se takav predmet računa kao pola (0,5) ukinutog predmeta.

(8) Pri izračunu bodova prema ovom članku ne uzimaju se u obzir odluke u zemljišnoknjižnim, registarskim, stečajnim i izvanparničnim predmetima. Ako je sudac tijekom cijelog ocjenjivanog razdoblja donosio odluke samo u zemljišnoknjižnim, registarskim, stečajnim i izvanparničnim predmetima, po osnovi kvalitete priznaje mu se 50 bodova. Ako je sudac tijekom ocjenjivanog razdoblja donosio dijelom odluke u zemljišnoknjižnim, registarskim, stečajnim i izvanparničnim predmetima, a dijelom u ostalim predmetima najmanje godinu dana, bodovat će se samo na temelju odluka donesenih u ostalim predmetima.

(9) Ako je u pojedinom području sudovanja zakonom propisano da neposredno viši sud ne smije povodom žalbe ukinuti prvostupanjsku odluku, osnova za izračun bodova po osnovi kvalitete su preinačene odluke.

(10) Sucu koji je najmanje tijekom osam mjeseci u kalendarskoj godini koja ulazi u ocjenjivano razdoblje prema rješenju predsjednika suda bio oslobođen rada na drugim predmetima zbog rada na naročito teškom i složenom predmetu za obračun po osnovi kvalitete uzima se kao da je te godine donio onaj broj odluka koji odgovara broju odluka predviđenom Okvirnim mjerilima za rad sudaca.

(11) Drugostupanjski suci i suci koji rade na prvostupanjskim kaznenim predmetima iz nadležnosti USKOK-a ili na prvostupanjskim predmetima ratnog zločina bodovat će se po osnovi kvalitete sa 60 bodova.

(12) Suci istrage i suci izvršenja kaznenih sankcija u kaznenim odjelima bodovat će se po osnovi kvalitete s 50 bodova.

Druge aktivnosti, postupci i okolnosti

Članak 10.

Bodovi na temelju članka 6. točka 5. Metodologije jesu:

1. Sudac koji je tijekom ocjenjivanog razdoblja ili ranije tijekom obnašanja sudačke dužnosti kao predavač sudjelovao u oblicima pravnog usavršavanja na seminarima, radionicama Pravosudne akademije, Državne škole za pravosudne dužnosnike i dr., te na fakultetima, veleučilištima, visokim školama i stručnim studijima iz područja pravnih predmeta uz predočeni dokaz o predavanju:

a) najmanje dvadeset puta ostvaruje pravo na 4 boda, ili

b) najmanje deset puta ostvaruje pravo na 2 boda

2. Sudac koji je kao autor ili suoautor (od najviše tri suautora) u ocjenjivanom razdoblju ili ranije tijekom obnašanja sudačke dužnosti objavio:

a) najmanje dvadeset stručnih radova ili najmanje deset znanstvenih radova ili najmanje tri knjige iz područja pravnih znanosti ostvaruje pravo na 4 boda, ili

b) najmanje deset stručnih radova ili najmanje pet znanstvena rada ili dvije knjige iz područja pravnih znanosti ostvaruje pravo na 2 boda.

3. Sudac koji je u ocjenjivanom razdoblju ili ranije tijekom obnašanja sudačke dužnosti završio:

a) sudac koji je u ocjenjivanom razdoblju završio sveučilišni program cjeloživotnog učenja na kojem je stekao barem 10 ECTS bodova ostvaruje pravo na 1 bod,

b) sudac koji je u ocjenjivanom razdoblju ili ranije tijekom obnašanja sudačke dužnosti stekao akademski stupanj magistra znanosti iz područja pravnih znanosti ili poslijediplomski specijalistički studij i stekao stupanj specijalista pravne struke ostvaruje pravo na 2 boda,

c) sudac koji je u ocjenjivanom razdoblju ili ranije tijekom obnašanja sudačke dužnosti stekao akademski stupanj doktora znanosti iz područja pravnih znanosti ostvaruje pravo na 3 boda.

4. Sudac koji je u ocjenjivanom razdoblju ili ranije tijekom obnašanja sudačke dužnosti bio najmanje pet godina nastavnik ili suradnik u nastavi pravnih predmeta na sveučilišnom diplomskom ili poslijediplomskom studiju (uključujući i veleučilišta, visoke škole i stručne studije iz područja pravnih predmeta) s održanih najmanje 15 sati, ostvaruje pravo na 1 bod, što predstavlja maksimalan broj bodova po ovoj osnovi.

5. Sudac koji je bio predsjednik sudačkog vijeća ili član sudačkog vijeća ostvaruje pravo na 1 bod neovisno o broju mandata.

6. Sudac koji je u ocjenjivanom razdoblju ili ranije tijekom obnašanja sudačke dužnosti bio upućen na rad u viši sud minimalno 2 godine, ostvaruje pravo na 1 bod, neovisno o vremenu provedenom na višem sudu.

7. Na temelju stavka 1. ovog članka, sudac može ostvariti najviše 10 (deset) bodova. Ako sudac ostvari više od 10 bodova smatrat će se za primjenu Metodologije da je ostvario 10 bodova, pri čemu se za jednu aktivnost mogu ostvariti bodovi po jednoj osnovi. (npr. nije dopušteno kumuliranje bodova iz stavka.1 točke 1. i stavka 4.)

8. Bodove iz ovog članka može ostvariti samo onaj sudac koji je prema članku 7. i 9. Metodologije ostvario najmanje 105 bodova.

9. Sukladno članku 93. stavak 3. Zakona o sudovima, Državno sudbeno vijeće će prilikom razgovora s kandidatima posebno cijeniti je li se sudac stručno usavršavao i sudjelovao u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije ili Europske mreže centara za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika, te drugim oblicima obrazovanja i stručnog usavršavanja.

Iskustvo u obnašanju sudačke dužnosti

Članak 11.

(1) Sudac koji ima do pet godina sudačkog staža od sudačkog staža koji se traži za imenovanje na sud na koji se imenuje ostvaruje pravo na 6 bodova.

(2) Sudac koji ima iznad pet do deset godina sudačkog staža od sudačkog staža koji se traži za imenovanje na sud na koji se imenuje ostvaruje pravo na 7 bodova.

(3) Sudac koji ima iznad deset do petnaest godina sudačkog staža od sudačkog staža koji se traži za imenovanje na sud na koji se imenuje ostvaruje pravo na 8 bodova.

(4) Sudac koji ima iznad petnaest godina do dvadeset godina sudačkog staža od sudačkog staža koji se traži za imenovanje na sud na koji se imenuje ostvaruje pravo na 9 bodova.

(5) Sudac koji ima iznad dvadeset godina sudačkog staža od sudačkog staža koji se traži za imenovanje na sud na koji se imenuje ostvaruje pravo na 10 bodova

(6) Bodovi po osnovi točaka 1. – 5. ovoga članka stavka se ne zbrajaju.

(7) Bodove iz ovog članka može ostvariti samo onaj sudac koji je prema članku 7. i 9. Metodologije ostvario najmanje 105 bodova.

Ocjena obnašanja sudačke dužnosti

Članak 12.

Ocjena obnašanja sudačke dužnosti je zbroj bodova ostvaren prema člancima 7., 8., 9., 10. i 11. Metodologije.

Članak 13.

Ocjena obnašanja sudačke dužnosti može biti:

1. izvrsno obnaša sudačku dužnost: 130 – 150 bodova,

2. vrlo uspješno obnaša sudačku dužnost: 110 – 129 bodova,

3. uspješno obnaša sudačku dužnost: 90 – 109 bodova,

4. zadovoljavajuće obnaša sudačku dužnost: 70 – 89 bodova,

5. nezadovoljavajuće obnaša sudačku dužnost: manje od 70 bodova.

Sadržaj ocjene

Članak 14.

(1) Odluka o ocjeni obnašanja sudačke dužnosti sastoji se od zaglavlja, uvoda, izreke, obrazloženja i upute o pravnom lijeku, a odluku u ime sudačkog vijeća potpisuje predsjednik te se na nju stavlja otisak službenog pečata suda za koje je sudačko vijeće osnovano.

(2) Uvod sadrži imena članova sudačkog vijeća koji su sudjelovali u donošenju odluke o ocjeni, naznaku postupka ocjenjivanja i datum održavanja sjednice sudačkog vijeća na kojoj je odluka o ocjeni donesena.

(3) Izreka sadrži naziv ocjene i broj ostvarenih bodova.

(4) Obrazloženje sadrži naznaku ocjenjivanog razdoblja, vrstu postupka u kojem je donesena ocjena, broj ostvarenih bodova po pojedinim mjerilima ocjenjivanja, ukupan broj ostvarenih bodova te druge podatke i činjenice propisane Metodologijom.

(5) Nadležno sudačko vijeće je dužno zatražiti od sudova dokumentaciju potrebnu za donošenje ocjene u roku od 7 dana po primitku zahtjeva Državnog sudbenog vijeća za njezino donošenje.

(6) Nadležno sudačko vijeće dužno je odluku o ocjeni obnašanja sudačke dužnosti donijeti i dostaviti najkasnije u roku od 45 dana od dana zaprimanja zahtjeva Državnog sudbenog vijeća za donošenjem ocjene.

Ponovno korištenje ocjene

Članak 15.

Ranija pravomoćna ocjena obnašanja sudačke dužnosti donesena na temelju ove Metodologije može se ponovno koristiti u jednom od postupaka ocjenjivanja iz članka 1. stavka 2. Metodologije ako se nije promijenilo razdoblje ocjenjivanja u smislu članka 2. Metodologije.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 16.

(1) Ova Metodologija se primjenjuje na sve oglase za imenovanje sudaca i predsjednika sudova koji su objavljeni u »Narodnim novinama« nakon njezina stupanja na snagu.

(2) Stupanjem na snagu ove Metodologije prestaje važiti Metodologija poslovni broj: OU-53/11 od 6. rujna 2012.

(3) Ova Metodologija stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

(4) Sudačka vijeća izračun ocjene obnašanja sudačke dužnosti podnose na obrascima koji su sastavni dio ove Metodologije.

Poslovni broj: OU-132/19

Zagreb, 11. prosinca 2019.

Predsjednik Darko Milković, v. r.

OBRASCI

1. Količinski učinak suca u ocjenjivanom razdoblju - rezultati rada prema Okvirnim mjerilima (članak 7.)

 

2. Kvaliteta odluka - na temelju postotka ukinutih odluka povodom redovitog pravnog lijeka neposredno višem sudu, tijekom ocjenjivanog razdoblja (članak 9.)

 

3. Uredno obnašanje sudačke dužnosti (članak 8.) – ispuniti samo jedan stupac – kao u navedenom primjeru

 

4. Druge aktivnosti, postupci i okolnosti za vrijeme obnašanja sudačke dužnosti (članak 10.)

 

5. Iskustvo u obnašanju sudačke dužnosti (članak 11.)

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_12_125_2509.html