Broj: Rev 672/2019-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Šarića člana vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i Ivana Mikšića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. S. iz K., kao nasljednika iza pokojne J. S. iz K., OIB …, kojeg zastupa punomoćnik D. B., odvjetnik u K., protiv 1. tuženika D. Ž.₁, OIB …, iz R. S., B., i 2. tuženice D. Ž.₂, OIB …, iz K., koje oboje zastupa punomoćnica I. B., odvjetnica u K., radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž Ob-4/2018-2 od 28. studenog 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P Ob- 192/16-22 od 31. kolovoza 2018., u sjednici održanoj 3. travnja 2019.,

 

p r e s u d i o   j e

 

Odbija se revizija tužitelja S. S. protiv presude Županijskog suda u Karlovcu, poslovni broj Gž Ob-4/2018-2 od 28. studenog 2018., u dijelu kojim je potvrđena toč. 1. izreke presude Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj P Ob- 192/16-22 od 31. kolovoza 2018., kao neosnovana.

 

r i j e š i o   j e

 

Odbacuje se revizija tužitelja S. S. protiv presude Županijskog suda u Karlovcu, poslovni broj Gž Ob-4/2018-2 od 28. studenog 2018., u dijelu kojim je potvrđena toč. 2. izreke presude (odluka o troškovima) Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj P Ob- 192/16-22 od 31. kolovoza 2018., kao nedopuštena.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj P Ob- 192/16-22 od 31. kolovoza 2018., u toč. 1. izreke odbijen je tužitelj sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

 

„I. Utvrđuje se da je tužiteljica J. S., iz K., OIB:… bila izvanbračna supruga pok. Ž. (Đ.) G., rođ. … godine, OIB:…, iz K., koji je istovjetan Ž. G. (Đ.), K., umrlog ... godine, koju činjenicu su tuženici D. Ž.₁ i D. Ž.₂ dužni priznati.

 

II. Utvrđuje se da je tužiteljica J. S., iz K., 0!B:… suvlasnica:

 

- u 1/2 dijela nekretnine označene kao kčbr. 16967/2 oranica površine 1 jutro i 144 čhv i upisane u zk.ul. broj 5190 k.o. D.,

 

- u 1/216 dijela nekretnine upisane u zk.ul. broj … k.o. K. I. i to kčbr. 1817/4 površine 340 m2 i to stambena zgrada 340 m2, s kojim suvlasničkim dijelom je povezano suvlasništvo tužiteljice u 1/6 dijela posebnog dijela nekretnine i to 18. etaže: trosobni stan u prizemlju, desno od ulaza, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, WC-a predsoblja, hodnika, balkona, ukupne površine 77,39 m2 koji dolazi upisan u poduložak broj 18, zk.uložak broj 8022 k.o. K. I.,

 

- u 47/1728 dijela nekretnina upisanih u zk.ul. broj 338 k.o. P. i to kčbr. 2000 vit, kčbr.3170 vinograd, kčbr. 3196/1 vinograd, kčbr.3202/3 vinograd i kčbr. 3490 vinograd,

 

- u 47/1728 dijela nekretnine upisane u zk.ul. broj 641 k.o. P. i to kčbr. 126/2 vrt,

 

- u 47/1728 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. broj 642 k.o. P. i to kčbr. 130 vrt i kčbr. 130/3 vrt,

 

- u 5/144 dijela nekretnina upisanih u uk.ul. broj 672 k.o. P. i to kčbr. 2273 vinograd, kčbr. 2546 vinograd, kčbr. 2557 vinograd i kčbr. 2561 vinograd, nadalje suvlasnica u 1/24 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. broj 1049 k.o. P. i to kčbr. 431/1 vrt, kčbr. 431/2 vrt, kčbr. 499 vrt, površine 200 m2, kčbr. 506 neplodno, kčbr. 514 vrt površine 122 m2, kčbr. 528/5 prolaz površine 66 m2, kčbr. 529/1 vinograd, površine 680 m2, kčbr. 2251/108 pašnjak i kčbr. 2606/34 pašnjak,

 

- u 1/12 dijela nekretnine upisane u zk.ul. broj 2623 k.o. Pirovac i to kčbr. 16 zgr zgrada, s kojim suvlasničkim dijelom je povezano suvlasništvo tužiteljice u 1/12 dijela posebnog dijela nekretnine i to 2. etaže dio nekretnine u A listu, kjoi nije posebno opisan, a koji dolazi upisan u poduložak broj 2, zk. uložak broj 2623 k.o. Pirovac, u 1/6 dijela nekretnine upisane u zk.ul, broj 3004 k.o. Pirovac i to kčbr. 497/11 pašnjak, površine 199 m2,

 

- u 1/18 dijela nekretnine upisane u zk.ul. broj 3039 k.o. P. i to kčbr. 511 vrt, površine 117 m2,

 

- u 2658/29328 dijela nekretnine upisane u zk.ul. broj 3650 k.o. P. i to kčbr. 528/12 put, površine 67 m2,

 

- u 5540/58656 dijela nekretnine upisane u zk. ul. broj 5282 k.o. P. i to kčbr. 528/1 vrt površine 1751 m2,

 

što su tuženici D. Z.₁, iz R. S., B., OIB:… i D. Ž.₂ iz K., OIB:… dužni priznati i izdati tužiteljici tabularnu ispravu podobnu za upis njezina prava suvlasništva na predmetnim nekretninama u zemljišnim knjigama na teret suvlasničkog dijela tuženika na istima, a koju će u protivnom zamijeniti ova presuda, sve to u roku od 15 dana.

 

III. Utvrđuje se da je tužiteljica J. S., iz K., 0!B:… suvlasnica u 1/3 dijela pokretnine - osobnog automobila marke M., tipa …, broja šasije: …, godine proizvodnje 1998. reg. oznake … te 1/3 dijela 7,0806 udjela u Raiffeisen BONDS otvoreni investicijski fond s javnom ponudom, OIB fonda: …, što su tuženici D. Ž.₁ iz R. S. B., OIB:… i D. Ž.₂ iz K., OIB: …, dužni priznati i izdati tužiteljici ispravu podobnu za upis njezina prava suvlasništva na predmetnom vozilu u evidenciji Policijske uprave k. te u evidenciji Raiffeisen BONDS otvoreni investicijski fond s javnom ponudom, OIB fonda: … na teret suvlasničkog dijela tuženika na navedenim stvarima, a koju će u protivnom zamijeniti ova presuda, sve to u roku od 15 dana.

 

IV. Utvrđuje se da je tužiteljica J. S., iz K., OIB: … suvlasnica u 1/3 dijela pokretnine - brodice registarske oznake …, TIP BRODICE E. … što su tuženici D. Ž.₁, iz R. S., B., OIB:… i D. Ž.₂, iz K., OIB:… dužni priznati i izdati tužiteljici ispravu podobnu za upis njezina prava suvlasništva na predmetnoj brodici u evidenciji ministarstva, Republike Hrvatske, Uprave …, Lučke kapetanije Š., Lučke ispostave T., a koju će u protivnom zamijeniti ova presuda, sve to u roku od 15 dana.

 

V. Nalaže se tuženicima da naknade tužiteljici sve troškove ovog postupka u roku od 15 dana.“

 

Rješenjem o parničnim troškovima iz toč. 2. izreke prvostupanjske presude naloženo je tužitelju da tuženima naknadi parnične troškove u iznosu 35.625,00 kn.

 

Drugostupanjskom presudom Županijskog suda u Karlovcu, poslovni broj Gž Ob-4/2018-2 od 28. studenog 2018., odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda.

 

Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku koja je učinjena u postupku pred drugostupanjskim sudom i pogrešne primjene materijalnog prava. Tužitelj predlaže da Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvati reviziju i ukine presude drugostupanjskog i prvostupanjskog suda te predmet vrati na ponovni postupak sudu prvog stupnja.

 

Tuženici nisu odgovorili na reviziju tužitelja.

 

U odnosu na dio revizije protiv odluke o glavnoj stvari (protiv dijela drugostupanjske presude kojim je potvrđena toč. 1. izreke prvostupanjske presude):

 

Revizija tužitelja nije osnovana.

 

Prema odredbi čl. 392.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11 i 25/13, dalje: ZPP) u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

Premet spora u ovoj parničnoj stvari je zahtjev tužitelja (koji je stupio u parnicu na mjesto umrle majke) za utvrđenje da je njegova majka J. S. bila izvanbračna supruga pok. G. Ž., umrlog … odnosno oca 1. i 2. tuženih te zahtjev za utvrđenje da je J. S. - kao zakonska nasljednica pok. izvanbračnog druga G. Ž. -  na osnovu nužnog dijela postala suvlasnica u 1/6 dijela imovine raspoređene oporukom, a na osnovu zakonskog dijela suvlasnica u 1/3 dijela imovine koja nije obuhvaćena oporukom.

 

Nakon što se u reviziji pozvao na uvodno navedene (zakonske) revizijske razloge tužitelj je naveo kako „(…) su sve revizijske osnove međusobno povezane i isprepletene, to će biti objašnjene na jednom mjestu (…) kada se pažljivo analiziraju dokazi, koji su izvedeni u parničnom postupku, koji je prethodio ovoj reviziji, što se u prvom redu odnosi na iskaze saslušanih svjedoka, onda je potpuno nejasno, pa i neshvatljivo, temeljem čega je, odnosno na temelju kojih izvedenih dokaza, prvostupanjski, pa onda i drugostupanjski sud došao do zaključka kako između pokojnog G. Ž. i pokojne J. S. nije postojala izvanbračna zajednica.“ Iza ovakvog uvoda tužitelj u preostalom sadržaju (obrazloženju) revizije analizira iskaze pojedinih svjedoka i ukazuje na dijelove iskaza iz kojih, prema njegovom uvjerenju, proizlazi zaključak da je između pok, G. Ž. i pok. J. S. postojala izvanbračna zajednica.

 

Revizija takvog sadržaja ne sadrži određeno obrazložene istaknute revizijske razloge. štoviše, cjelokupan sadržaj revizije svodi se na osporavanje načina na koji je prvostupanjski sud analizirao i vrednovao iskaze svjedoka, a posljedično tome i činjeničnih zaključaka koje je na temelju takve ocjene dokaza donio i na kojima je temeljio pobijanu odluku.

 

Takvi revizijski navodi predstavljaju činjenične prigovore, odnosno prigovore pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja, pa su bez utjecaja na pravilnost drugostupanjske odluke jer ih u revizijskom stupnju postupka Vrhovni sud Republike Hrvatske ne može ispitivati (čl. 385. ZPP).

 

Stoga, ovdje još treba naglasiti kako pravo na izbor (čl. 220. st. 2. ZPP) kao i na ocjenu dokaza (u pravilu) pridržano za prvostupanjski sud koji prema svojem uvjerenju, na osnovu savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane (čl. 8. ZPP).

 

U načinu na koji je prvostupanjski sud analizirao provedene dokaze  - iskaze stranaka, kao i iskaz svakog od saslušanih svjedoka (Š. M., T. G., M. P., K. M., B. M., P. A., M. D., L. Ž., G. S., Š. D. i P. S.) - svaki zasebno te u relaciji s postojećim materijalnim dokazima i, napokon, u skladu s rezultatima cjelokupnog dokaznog postupka, ovaj sud ne nalazi  međusobne kontradiktornosti, niti suprotnosti s ostalim dokazima u spisu i/ili zapisnicima o provedenim dokazima, pa ne nalazi ostvarenom bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju se tužitelj u reviziji poziva.

 

Kada je riječ o drugostupanjskim odlukama kojima se odlučuje u povodu pravnog lijeka, sud (prema odredbi čl. 375. st. 1. ZPP) treba (i mora) ocijeniti žalbene navode koji su od odlučnog značenja i označiti razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. Po ocjeni ovoga suda u pobijanoj drugostupanjskoj presudi nije ostvaren revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Suprotno tvrdnjama tužitelja, pobijana drugostupanjska presuda sadrži dostatno i prihvatljivo obrazloženje (čl. 375. st. 1. ZPP), s razlozima iz kojih se može provjeriti na kojim utvrđenjima i uvjerenjima je sud temeljio svoju ocjenu o (ne)osnovanosti žalbe tužitelja protiv prvostupanjske presude kao i pravilnost primijenjenog materijalnog prava.

 

Revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava (na koji se također uvodno pozvao), tužitelj nije ničim posebno obrazlagao.

 

Stoga ovdje treba navesti kako su sudovi na temelju utvrđenja da „(…) Ž. G. i S. J. nisu živjeli u izvanbračnoj zajednici jer druženje koje su imali nema bitnih elemenata izvanbračne zajednice (…) već su se samo povremeno prijateljski družili pa nije ni znala kad je G. umro (…)“ te da „(…) činjenica što dvoje ljudi održava prijateljstvo, izvjesne simpatije pa i neke intimnije odnose ne znači samo po sebi da žive u izvanbračnoj zajednici“ pravilno zaključili da majka tužitelja S. J. i otac tuženih Ž. G. nisu živjeli u izvanbračnoj zajednici barem nekoliko godina prije smrti Ž. G.

 

Odbijanjem tužbenog zahtjeva sudovi su pravilno primijenili materijalno pravo jer S. J. nije bila izvanbračna supruga Ž. G. pa nije njegova zakonska nasljednica te joj ne pripada dio ostavinske imovine koji potražuje tužbenim zahtjevom.

 

Na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim. Izvanbračnom zajednicom u smislu Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03. i 116/03, dalje: ZN) smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka (čl. 8. st. 2. ZN), dok prema odredbi čl. 25. st. 3. ZN izvanbračni drug nema pravo na nasljedstvo ako je njegova zajednica života s ostaviteljem bila trajno prestala.

 

U vrijeme smrti ostavitelja na snazi je bio Obiteljski zakon („Narodne novine“ broj 116/03., 17/04., 136/04., 107/07., 57/11. i 61/11, dalje ObZ). Odredbom čl. 1. ObZ, propisano je „Ovim se Zakonom uređuje (...) učinci izvanbračne zajednice žene i muškarca (...)“; odredbom čl. 3., propisano je kako se „Odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete“ te odredba čl. 258. ObZ propisuje kako „Izvanbračna zajednica žene i muškarca koja ispunjava pretpostavke iz članka 3. ovoga Zakona stvara imovinskopravne učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o imovinskopravnim odnosima bračnih drugova.“

 

Kako revizija tužitelja ne sadrži razloge kojima bi se dovela u pitanje primjena citiranih materijalnopravnih odredbi, te kako po ocjeni ovoga suda u nižestupanjskim odlukama nije ostvarena bitna povreda postupka na koju tužitelj u reviziji upire, to je valjalo odbiti reviziju tužitelja kao neosnovanu i presuditi kao u izreci temeljem odredbe čl. 393. ZPP.

 

U odnosu na dio revizije protiv odluke o troškovima postupka (protiv dijela drugostupanjske presude kojim je potvrđena toč. 2. izreke prvostupanjske presude):

 

Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 16. studenoga 2015. zauzeto je pravno shvaćanje da pravomoćno rješenje o troškovima parničnog postupka nije rješenje protiv kojeg bi bila dopuštena revizija.

 

Pri zauzimanju navedenog shvaćanja posebice se imalo na umu da se pod izrazom „postupak“ iz odredbe čl. 400. st. 1. ZPP podrazumijeva samo postupak u odnosu na predmet - meritum spora, da se odredba čl. 400. st. 1. ZPP odnosi samo na rješenja kojima prestaje litispendencija i pravomoćno završava parnični postupak glede predmeta spora, kao i da parnične troškove čine izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu postupka (čl. 151. st. 1. ZPP) te da odluka o njima nema značaj rješenja kojim se završava postupak i u odnosu na kojeg bi bila dopuštena revizija iz odredbe čl. 400. st. 1. ZPP (tako npr. u Rev-1353/11-2).

 

Na osnovu izloženog valjalo je na temelju odredbe čl. 400. st. 1. ZPP reviziju tužitelja protiv rješenja o troškovima parničnog postupka odbaciti kao nedopuštenu i riješiti kao u izreci rješenja.

 

Zagreb, 3. travnja 2019.