Baza je ažurirana 20.11.2024.
zaključno sa NN 109/24
EU 2024/2679
Broj: Gž Ovr-480/2019-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Tanji Novak-Premec, kao sucu pojedincu, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Zvonimira Biškupa, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice
„H. R.“, javna ustanova, OIB: …, Z., koju zastupaju punomoćnici D. H. i dr., odvjetnici u O. društvu H.&P. d.o.o. u Z., protiv ovršenika, sada pokojnog V. D. iz S., radi ovrhe, povodom žalbe P. G., OIB:…, iz D., kao nasljednika pokojnog ovršenika V. D., podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj: Ovrv-11635/04 od 27. ožujka 2018., dana 15. travnja 2019.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba P. G. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj: Ovrv-11635/04 od 27. ožujka 2018.
Obrazloženje
Pobijanim rješenjem u toč. I. izreke odlučeno je da se nastavlja ovršni postupak prekid kojeg je utvrđen rješenjem broj: Ovrv-11635/04 od 26. ožujka 2010., u toč. II. izreke pozvan je P. G. da kao nasljednik pokojnog ovršenika preuzme postupak, u toč. III. izreke određeno je da rokovi koji su zbog prekida postupka prestali teći počinju za zainteresiranu stranku iznova teći od dana kad joj bude dostavljeno prvostupanjsko rješenje, dok je u toč. IV. izreke odlučeno da će se postupak po pravomoćnosti tog rješenja nastaviti pod novim poslovnim brojem.
Pravodobno podnesenom žalbom navedeno rješenje pobija P. G., OIB:… (nastavno: žalitelj), kao nasljednik sada pokojnog ovršenika V. D., zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog drugostupanjskom sudu da isto ukine i odbaci prijedlog ovrhovoditelja, a podredno da ga ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
Na žalbu nije odgovoreno.
Žalba nije osnovana.
Prvostupanjski sud je, utvrdivši da je ovršenik V. D. preminuo 2009., nakon pokretanja ovog postupka, rješenjem poslovni broj: Ovrv-11635/04 od 26. ožujka 2010. utvrdio da je isti postupak prekinut po sili zakona.
Nakon toga je na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javne bilježnice mr.sc. Z. P. iz S. od 14. listopada 2009. (list 12 spisa) utvrđeno da je žalitelj P. G. oporučni nasljednik prvotnog ovršenika, a budući da za trajanja prekida postupka sud ne može poduzimati nikakve radnje u postupku, prvostupanjski sud bio je dužan pozvati žalitelja, kao nasljednika pokojnog ovršenika, koju činjenicu žalitelj ne spori, da preuzme postupak i odrediti nastavak ovog postupka, te na taj način omogućiti poduzimanje daljnjih radnji (u smislu čl. 215. st. 1. i 5. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 – nastavno: ZPP) u vezi čl. 19. st. 1. mjerodavnog Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03 – nastavno: OZ/96).
Kod toga činjenica da je žalitelj oporučni, a ne zakonski nasljednik, nije ni od kakvog utjecaja jer je odredbom čl. 139. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine, broj: 48/03, 163/03, 35/05 – nastavno: ZN) propisano da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove, dakle ne radi razliku između oporučnih i zakonskih nasljednika.
Iako je stavkom 3. prethodno navedenog članka propisano da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika, u konkretnom slučaju žalbeni navodi istaknuti u tom pravcu – prema kojima žalitelj nije naslijedio nikakvu vrijednost odnosno da je vrijednost dugova daleko veća od naslijeđene imovine – ne mogu biti od utjecaja na pravilnost procesnog rješenja donošenje koje je bila nužnost da bi se postupak mogao nastaviti.
Međutim, potonje navedeni žalbeni navodi u suštini predstavljaju prigovor žalitelja nakon proteka roka, i to na temelju odredbe čl. 49. u vezi čl. 48. toč. 5. OZ/96. Zadnje navedenom zakonskom odredbom propisano je da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može podnijeti prigovor ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon sklapanja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja javnobilježničke isprave.
Žalitelj prigovor u tom pravcu nesporno nije mogao istaknuti u vrijeme kada je u postupku sudjelovao ovršenik D. pa mu treba priznati legitimno pravo da u ovoj fazi postupka dokazuje svoje tvrdnje, sve imajući u vidu da bi istinitost istih doista predstavljala zapreku za daljnju provedbu ovrhe prema žalitelju.
Budući da kod takvog stanja stvari nije ostvaren niti koji od žalbenih razloga na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u skladu sa čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 – nastavno: ZPP) u vezi sa čl. 19. st. 1. OZ/96, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi sa čl. 19. st. 1. OZ predmetnu žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje, dok će prvostupanjski sud u nastavku – u smislu svega navedenog – postupiti u skladu s mjerodavnim odredbama OZ/96 koje reguliraju postupanje po prigovoru nakon proteka roka.
U Varaždinu 15. travnja 2019.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.