NN 143/2013 (2.12.2013.)

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O OBRTU

Proglašavam Zakon o obrtu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 22. studenoga 2013. godine.

Klasa: 011-01/13-01/253

Urbroj: 71-05-03/1-13-2

Zagreb, 27. studenoga 2013.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON O OBRTU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuju se sadržaj, način i uvjeti za obavljanje obrta, vrste obrta, prava i obveze obrtnika, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje vezanih obrta, institut domaće radinosti i sporednog zanimanja, pravna osoba koja obavlja obrt, organiziranost obrta, nadzor nad primjenom Zakona i druga pitanja važna za obavljanje obrta.

Članak 2.

(1) Obrt u smislu ovoga Zakona je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa člankom 8. ovoga Zakona od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, obrt obavlja i pravna osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost utvrđenu u popisu iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona ako izvodi praktičnu nastavu i vježbe naukovanja.

(3) Dopuštena je svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena.

(4) Pod trajnim obavljanjem obrta podrazumijevaju se i slučajevi kada obrtnik mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba prijavljuje privremenu obustavu obavljanja obrta.

Članak 3.

Obrt se može obavljati i kao sezonski obrt najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine.

Članak 4.

Obrtnik u smislu ovoga Zakona je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba.

Članak 5.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a koji imaju rodno značenje, odnose se na jednak način i na muški i na ženski rod, bez obzira na to u kojem se rodu koristili.

Članak 6.

(1) Obrti u smislu ovoga Zakona su:

1. slobodni obrti za obavljanje kojih se kao uvjet ne traži ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit

2. vezani obrti za obavljanje kojih se kao uvjet traži ispit o stručnoj osposobljenosti, vezani obrti za obavljanje kojih se traži odgovarajuća srednja stručna sprema i vezani obrti za obavljanje kojih se kao uvjet traži majstorski ispit

3. povlašteni obrti koje obrtnik smije obavljati samo na temelju povlastice, odnosno dozvole koju izdaje nadležno ministarstvo, odnosno drugo tijelo čija je nadležnost propisana posebnim propisom ovisno o djelatnosti.

(2) Popis vezanih obrta, stupanj i vrstu stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje te popis povlaštenih obrta utvrđuje pravilnikom ministar nadležan za obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost nadležnog ministra, ovisno o djelatnosti obrta.

Tradicijski i umjetnički obrti

Članak 7.

(1) Tradicijski i umjetnički obrti jesu obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada.

(2) Ministar nadležan za obrt na prijedlog Hrvatske obrtničke komore donosi pravilnik kojim propisuje uvjete i način za stjecanje statusa tradicijskog, odnosno umjetničkog obrta.

II. OBAVLJANJE OBRTA

1. Uvjeti za obavljanje obrta

Članak 8.

(1) Fizička osoba može obavljati obrt ako ispunjava sljedeće opće uvjete:

1. da joj pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili odlukom Suda časti Hrvatske obrtničke komore nije izrečena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje

2. da ima pravo korištenja prostora ako je to potrebno za obavljanje obrta.

(2) Radom u obrtu obrtnik ostvaruje prava i obveze iz radnog odnosa ako ta prava ne ostvaruje po drugoj osnovi.

Članak 9.

(1) Fizička osoba može obavljati vezani obrt ako uz opće uvjete iz članka 8. ovoga Zakona ispunjava i poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita.

(2) Fizička osoba može obavljati djelatnost ako udovoljava i posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano zakonom.

(3) Fizička osoba koja ispunjava opće uvjete iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona, a ne ispunjava poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita iz stavka 1. ovog članka i poseban uvjet iz stavka 2. ovog članka, može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima zaposli radnika, u punom radnom vremenu, koji udovoljava ovim uvjetima.

(4) Iznimno od stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, fizička osoba koja ima registrirani obrt na teritoriju države članice Europske unije ili države ugovornice Ugovora o europskom gospodarskom prostoru može u Republici Hrvatskoj obavljati vezani obrt sukladno odredbama ovoga Zakona.

(5) Fizička osoba koja ima registrirani obrt na teritoriju države članice Europske unije ili države ugovornice Ugovora o europskom gospodarskom prostoru može obavljati uslužnu djelatnost u Republici Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi sukladno odredbama Zakona o uslugama.

Članak 10.

(1) Vezane obrte mogu obavljati i osobe s odgovarajućim visokim obrazovanjem, odnosno osobe s obrazovanjem višim od propisanog Pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Ministar nadležan za obrt po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatske obrtničke komore i nadležnog ministarstva u spornim slučajevima određuje koje je to odgovarajuće više ili visoko obrazovanje iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Vezane obrte mogu obavljati i fizičke osobe – izumitelji na temelju ostvarenoga patentnog prava za patentirani proizvod ili uslugu i zaštićenog industrijskog dizajna ako ispunjavaju uvjete iz članka 8. i članka 9. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Vezane obrte mogu obavljati i fizičke osobe sa završenim odgovarajućim srednje strukovnim obrazovanjem ako je sjedište obrta na području određenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima ili Zakonom o otocima.

(5) Fizičke osobe iz stavka 4. ovoga članka dužne su u roku od tri godine od dana upisa obrta u Obrtni registar položiti majstorski ispit za odgovarajuće zanimanje.

Članak 11.

(1) Kada je za obavljanje obrta potreban prostor, obrtnik može obavljati obrt samo u prostoru za koji ima dokaz o pravu korištenja.

(2) Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba pridržava pravo uvida u ispunjavanje navedenog uvjeta, po službenoj dužnosti, pri upisu odgovarajuće promjene u Obrtni registar vezane uz sjedište obrta ili izdvojeni pogon.

(3) Prostor, oprema i sredstva potrebna za obavljanje obrta moraju udovoljavati minimalnim tehničkim i ostalim uvjetima određenim posebnim propisima koji se odnose na obavljanje određene gospodarske djelatnosti.

Članak 12.

Obrt se može obavljati u stambenim prostorijama pod uvjetima i za djelatnosti koje pravilnikom propisuje ministar nadležan za obrt uz suglasnost ministra nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje i ministra nadležnog za zaštitu okoliša.

Članak 13.

(1) Osobe koje obavljaju obrt iz članka 3. ovoga Zakona, u vrijeme trajanja sezonskog obavljanja obrta, uspostavljaju svojstvo osiguranika.

(2) Sezonsko obavljanje obrta u određenom razdoblju se upisuje u Obrtni registar. Obrtnik ne smije sezonski obavljati obrt izvan upisanog razdoblja.

(3) Ministar nadležan za obrt donosi pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost nadležnog ministra, ovisno o djelatnosti obrta.

Članak 14.

(1) Za obavljanje slobodnih, vezanih i povlaštenih obrta obrtnik mora imati obrtnicu.

(2) Za obavljanje povlaštenih obrta obrtnik mora imati i povlasticu, odnosno dozvolu.

(3) Obrtnicu iz stavka 1. ovoga članka izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba na području kojega će biti sjedište obrta, a povlasticu, odnosno dozvolu iz stavka 2. ovoga članka izdaje nadležno ministarstvo, odnosno drugo tijelo čija je nadležnost utvrđena posebnim propisom, ovisno o djelatnosti obrta.

(4) Sadržaj i oblik obrtnice propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt.

(5) Ministar nadležan za obrt odlukom utvrđuje cijenu obrtnice.

Članak 15.

(1) Obrt se upisuje u Obrtni registar na temelju rješenja koje izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba. Obrtni registar je javan.

(2) Oblik i način vođenja Obrtnog registra iz stavka 1. ovoga članka te mogućnost njegovog korištenja propisuje ministar nadležan za obrt.

Članak 16.

(1) Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba izdat će obrtnicu fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete iz članka 8. stavka 1. i članaka 9. i 10. ovoga Zakona.

(2) Obrtnica sadrži matični broj obrta koji je identifikacijska oznaka obrta i osobni identifikacijski broj (OIB) obrtnika.

(3) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka po službenoj dužnosti pribavlja dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 8. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

Članak 17.

(1) Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba izdat će obrtnicu, odnosno rješenje kojim se odbija izdavanje obrtnice najkasnije u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva za izdavanje obrtnice.

(2) Upisom obrta u Obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od godine dana od dana izdavanja obrtnice.

(3) Obrtnik je dužan najkasnije osam dana prije početka obavljanja obrta prijaviti obavljanje obrta mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba koji će o tome odmah izvijestiti nadležna tijela iz članka 18. ovoga Zakona.

Članak 18.

Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba dužan je sva izvršna rješenja u svezi s obavljanjem obrta dostaviti nadležnom tijelu za poslove financija, nadležnim inspekcijama, Hrvatskoj obrtničkoj komori, nadležnom Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Državnom zavodu za statistiku.

Članak 19.

(1) Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje.

(2) Tvrtka sadrži naziv obrta, oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište, a može sadržavati i posebne oznake.

(3) Tvrtka se mora istaknuti na adresi sjedišta obrta i izdvojenih pogona u kojima se obavlja obrt ili na mjestu gdje se obrt obavlja ako se radi o obrtima za koje nije potreban prostor.

(4) Obrt može upotrebljavati i skraćenu tvrtku koja sadrži naziv obrta i ime i prezime obrtnika.

(5) U slučaju prestanka obavljanja obrta u sjedištu, odnosno izdvojenom pogonu, obrtnik je dužan ukloniti istaknutu tvrtku obrta.

(6) Odredbe Zakona o trgovačkim društvima koje se odnose na tvrtku odgovarajuće se primjenjuju na tvrtku obrta ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 20.

(1) Sjedište obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt. Ako se obrt obavlja u više mjesta, sjedište je u jednome od mjesta koje obrtnik odredi.

(2) Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor, sjedište obrta je mjesto u kojemu obrtnik ima prebivalište, odnosno boravište.

Članak 21.

(1) Obrtnik može promijeniti sjedište obrta.

(2) Promjenu sjedišta obrta obrtnik ili pravna osoba prijavljuje mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba koji o tome donosi rješenje i upisuje promjenu sjedišta obrta u Obrtni registar.

(3) Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na područje druge županije uz prijavu iz stavka 2. ovoga članka dužan je priložiti i obrtnicu.

Članak 22.

(1) Obrt se može obavljati u više izdvojenih pogona koji moraju udovoljavati uvjetima iz članka 11. ovoga Zakona.

(2) Pod izdvojenim pogonom u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se jedan ili više međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt ili koji služi za obavljanje obrta, a nalazi se izvan sjedišta obrta.

Članak 23.

(1) U svakom izdvojenom pogonu obrtnik koji obavlja slobodni obrt dužan je imenovati poslovođu koji mora ispunjavati uvjete iz članka 8. stavka 1. točke 1. i članka 9. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Obrtnik koji obavlja vezane ili povlaštene obrte dužan je u svakom izdvojenom pogonu imenovati stručnog poslovođu koji osim uvjeta iz članka 8. stavka 1. točke 1. ispunjava i uvjete iz članka 9. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

Članak 24.

(1) Iznimno od članka 23. stavka 2. ovoga Zakona, obrtnik koji u izdvojenom pogonu na području određenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima i Zakonom o otocima obavlja vezane obrte za koje je propisan majstorski ispit, ako izdvojeni pogon prvi put prijavljuje mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, mora imenovati stručnog poslovođu koji osim uvjeta iz članka 8. stavka 1. točke 1. i članka 9. stavka 2. ovoga Zakona ima odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje.

(2) Stručni poslovođa iz stavka 1. ovoga članka dužan je u roku od tri godine od dana upisa izdvojenog pogona u Obrtni registar položiti majstorski ispit za odgovarajuće zanimanje.

Članak 25.

(1) Obavljanje obrta u izdvojenom pogonu, odnosno prestanak obavljanja obrta u izdvojenom pogonu obrtnik prijavljuje mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba na čijem području se nalazi izdvojeni pogon.

(2) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka izdat će rješenje o obavljanju obrta, odnosno o prestanku obavljanja obrta u izdvojenom pogonu putem poslovođe.

(3) O obavljanju obrta u izdvojenom pogonu, odnosno o prestanku obavljanja obrta u izdvojenom pogonu, tijelo iz stavka 1. ovoga članka izvijestit će mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba na čijem području se nalazi sjedište obrta, koji će to upisati u Obrtni registar.

Članak 26.

Odredbe članaka 23., 24. i 25. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na pravne osobe koje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba vodi u evidenciji iz članka 41. stavka 3. ovoga Zakona.

2. Poslovanje obrta

Članak 27.

(1) Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, a u slučaju povlaštenih obrta samo one za koje je dobio povlasticu odnosno dozvolu. Povlastica odnosno dozvola se ne može prenijeti na drugu osobu.

(2) Osim obrta iz stavka 1. ovoga članka, obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju obrta koji je obuhvaćen obrtnicom ili se uobičajeno obavljaju uz obrt obuhvaćen obrtnicom, ako se obavljaju u manjem opsegu, odnosno ako ne predstavljaju pretežiti dio obrta.

(3) Za obavljanje djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka fizička osoba ne mora ispunjavati uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita.

Članak 28.

(1) Obrtnik može slobodni ili vezani obrt voditi sam ili putem poslovođe koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati uvjete iz članka 8. stavka 1. točke 1. i uvjet iz članka 9. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika.

Članak 29.

Vođenje slobodnog ili vezanog obrta putem poslovođe, odnosno stručnog poslovođe obrtnik prijavljuje mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba na čijem području se nalazi sjedište obrta koje rješenjem utvrđuje vođenje obrta putem poslovođe i obavlja upis u Obrtni registar.

Članak 30.

(1) Obrtniku u obavljanju obrta mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva, bez obveze zasnivanja radnog odnosa.

(2) Ako se radi o obavljanju vezanog obrta, član obiteljskog kućanstva koji pomaže obrtniku u njegovoj odsutnosti mora ispunjavati i poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita, odnosno posebne zdravstvene uvjete ako je to propisano posebnim zakonom.

(3) Obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno.

Članak 31.

(1) Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pisano izvješćuje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba u roku od 30 dana od dana obustave.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine, kada koristi rodiljni, odnosno roditeljski dopust do navršene treće godine djetetova života, odnosno do osme godine djetetova života kada koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, a pravo je priznato izvršnim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, obrtnik može obustaviti obavljanje obrta dulje od jedne godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile.

(4) O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pisano izvijestiti tijelo iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od sedam dana nakon isteka vremena privremene obustave obavljanja obrta.

(5) Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba, o privremenoj obustavi, odnosno o ponovnom početku obavljanja djelatnosti donosi rješenje koje dostavlja tijelima iz članka 18. ovoga Zakona.

(6) Privremena obustava obavljanja obrta može se prijaviti za sjedište obrta i za izdvojeni pogon obrta.

Članak 32.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, po prethodno pribavljenom mišljenju područne obrtničke komore, može za pojedine obrte propisati raspored početka i završetka radnog vremena.

3. Zajedničko obavljanje obrta

Članak 33.

(1) Radi obavljanja gospodarskih djelatnosti dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt.

(2) Međusobni odnosi osoba iz stavka 1. ovoga članka uređuju se pisanim ugovorom.

(3) Na ugovor iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortaštvu.

(4) Obrt iz stavka 1. ovoga članka posluje pod zajedničkom tvrtkom.

(5) Radi obavljanja gospodarske djelatnosti jedna fizička osoba može obavljati više zajedničkih obrta.

Članak 34.

(1) Fizičke osobe mogu zajednički obavljati obrt ako udovoljavaju uvjetima iz članka 8. i članka 9. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Fizičke osobe mogu zajednički obavljati obrt ako pri upisu u Obrtni registar mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba, prilože ugovor iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Fizičke osobe mogu zajednički obavljati vezane obrte ako jedna od osoba ispunjava uvjete iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 35.

(1) Odredbe ovoga Zakona, koje se odnose na obavljanje obrta, kada obrt obavlja fizička osoba, odgovarajuće se primjenjuju i na obrt koji zajednički obavlja više fizičkih osoba.

(2) Ako fizička osoba pristupi u obrt ili istupi iz zajedničkog obrta, obavljanje obrta se nastavlja.

(3) Istupanje fizičke osobe iz zajedničkog obrta i pristupanje novih fizičkih osoba prijavljuje se mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba, koji te promjene po izvršnosti rješenja upisuje u Obrtni registar.

Članak 36.

(1) Za obveze koje nastaju u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

(2) Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može se provesti na onim stvarima i pravima na kojima se protiv njega ne bi mogla provesti kad ne bi obavljao gospodarsku djelatnost te na onim stvarima i pravima koja su nužna za obavljanje njegove gospodarske djelatnosti ako mu je ona glavni izvor sredstava za život.

(3) Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može se provesti na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje u opsegu nužnom za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

(4) Ako je vjerovnik na temelju dobrovoljnog pravnog posla s obrtnikom stekao na nekretninama iz stavka 3. ovoga članka založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, obrtnik kao ovršenik ne može se protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 37.

(1) Obrtnik ostvarivanjem prava na mirovinu obrt može prenijeti na bračnog druga i krvne srodnike u ravnoj lozi (u daljnjem tekstu: pravni sljednik) u kojem slučaju se zadržava matični broj obrta.

(2) Pravni sljednik preuzima u svoje poslovne knjige cjelokupnu poslovnu aktivnost obrta.

(3) Na pravnog sljednika se prenose svi ugovori o radu radnika zaposlenih u obrtu koji je predmet prijenosa uz odgovarajuću primjenu odredbi Zakona o radu.

Članak 38.

(1) Nakon smrti obrtnika obrt se može prenijeti na njegove nasljednike.

(2) Nasljednici obrtnika mogu nastaviti voditi obrt i putem poslovođe koji mora ispunjavati uvjete iz članka 8. stavka 1. točke 1. i članka 9. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

Članak 39.

(1) Nakon smrti obrtnika bračni drug, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrta u smislu članka 38. stavka 1. ovoga Zakona kao privremeni poslovođa.

(2) Privremeni poslovođa mora ispunjavati uvjet iz članka 8. stavka 1. točke 1. i članka 9. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(3) Odluku o nastavku vođenja obrta do prijenosa obrta u smislu članka 38. stavka 1. ovoga Zakona nasljednici su dužni prijaviti mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba u roku od 60 dana od dana smrti obrtnika.

(4) Privremeni poslovođa upisuje se u Obrtni registar.

(5) Privremeni poslovođa je dužan voditi obrt pažnjom dobrog gospodarstvenika za račun nasljednika umrlog obrtnika.

(6) Ako privremeni poslovođa postupi protivno odredbama ovoga Zakona, odgovara svom svojom imovinom za štetu nastalu takvim djelovanjem.

Članak 40.

(1) Ako nasljednici žele prenijeti obrt na sebe nakon smrti obrtnika, dužni su to prijaviti mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba u roku od 30 dana od okončanja ostavinskog postupka.

(2) Uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka prilažu:

1. izvadak iz matice umrlih za obrtnika

2. pravomoćno rješenje o nasljeđivanju

3. dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članaka 8. i 9. ovoga Zakona.

(3) O prijavi iz stavka 1. ovoga članka nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba donosi rješenje o upisu prijenosa obrta i nastavka vođenja obrta u Obrtni registar.

4. Pravna osoba koja obavlja obrt

Članak 41.

(1) Pravna osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona mora zaposliti najmanje jednog radnika koji ispunjava uvjete iz članka 8. stavka 1. točke 1. i članka 9. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka, ako obrt obavlja na područjima određenim Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima i Zakonom o otocima, mora zaposliti najmanje jednog radnika koji ispunjava uvjete iz članka 8. stavka 1. točke 1. i članka 9. stavka 2. ovoga Zakona i ima završeno odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje.

(3) Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba na čijem području se nalazi poslovni prostor u kojem pravna osoba obavlja vezani obrt sukladno odredbama ovog Zakona, vodi evidenciju o pravnim osobama i radnicima iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Radnik iz stavka 2. ovoga članka dužan je u roku od dvije godine od dana upisa u evidenciju o pravnim osobama i radnicima iz stavka 3. ovoga članka položiti majstorski ispit za odgovarajuće zanimanje.

(5) Pravna osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona može početi obavljati obrte nakon izvršnosti rješenja mjesno nadležnog ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog ureda Grada Zagreba o udovoljavanju svim uvjetima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(6) Nadležno ministarstvo donosi rješenje o davanju povlastice, odnosno dozvole pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka kada obavlja obrt iz članka 6. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.

Članak 42.

Pravna osoba koja obavlja vezane ili povlaštene obrte dužna je u svakom izdvojenom pogonu imenovati stručnog poslovođu koji osim uvjeta iz članka 8. stavka 1. točke 1. ispunjava i uvjete iz članka 9. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

Članak 43.

Oblik i način vođenja evidencije iz članka 41. stavka 3. ovoga Zakona te mogućnosti njezina korištenja propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt.

5. Prestanak obrta

Članak 44.

(1) Upisom obrtnika u sudski registar na temelju odredaba Zakona o trgovačkim društvima mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba rješenjem utvrđuje mirovanje obrta.

(2) Mirovanje se prekida pri svakoj prijavi trgovca pojedinca za upis promjene u obrtni registar koja mora prethoditi upisu u sudski registar.

Članak 45.

(1) Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona.

(2) Prestanak obrta iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i na prestanak jedne ili više djelatnosti koje se obavljaju u obrtu.

(3) Prestanak obrta utvrđuje rješenjem mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba i po izvršnosti rješenja briše obrt iz Obrtnog registra.

Članak 46.

(1) Prestanak obrta odjavom utvrđuje se danom navedenim u odjavi.

(2) Obrt se ne može odjaviti unatrag.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako je obrtnik ostvario pravo na invalidsku mirovinu prestanak obrta odjavom utvrđuje se danom izvršnosti rješenja o ostvarivanju prava na invalidsku mirovinu.

(4) Prilikom podnošenja zahtjeva za odjavu obrta obrtnik je dužan priložiti obrtnicu.

Članak 47.

(1) Obrt prestaje po sili zakona:

1. smrću obrtnika ako se ne nastavi vođenje obrta na temelju članka 39. ovoga Zakona

2. ako nasljednici obrtnika propuste rok iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona i izgube pravo prijenosa obrta

3. ako je obrtnik pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora za kazneno djelo povezano s obavljanjem obrta

4. ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku od godine dana od dana izdavanja obrtnice

5. ako je obrtniku izrečena zaštitna mjera ili mjera sigurnosti zabrane obavljanja obrta za vrijeme duže od tri mjeseca

6. ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 30 dana nakon isteka roka privremene obustave obavljanja obrta.

(2) Obrt prestaje i:

1. ako Sud časti Hrvatske obrtničke komore donese odluku o prestanku obavljanja obrta za vrijeme duže od tri mjeseca

2. ako nadležno ministarstvo, odnosno drugo tijelo čija nadležnost je propisana posebnim propisom oduzme ili ne produži obrtniku povlasticu, odnosno dozvolu

3. ako nadležno tijelo utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na temelju nevjerodostojnih isprava

4. ovršnošću rješenja nadležnog suda o zaključenju stečajnog postupka

5. ako obrtnik ne ishodi dozvolu za boravak i rad sukladno posebnom propisu.

(3) Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba rješenjem utvrđuje prestanak obrta po sili zakona i po izvršnosti rješenja briše obrt iz Obrtnog registra.

Članak 48.

(1) Protiv rješenja nadležnih ureda državne uprave u županijama, odnosno nadležnog ureda Grada Zagreba može se izjaviti žalba ministarstvu nadležnom za obrt.

(2) Protiv rješenja ministarstva nadležnog za obrt nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

III. DOMAĆA RADINOST I SPOREDNO ZANIMANJE

6. Fizička osoba koja obavlja domaću radinost i sporedno zanimanje

Članak 49.

(1) Fizičke osobe mogu obavljati djelatnosti iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona i kao domaću radinost ili kao sporedno zanimanje samo osobnim radom na temelju odobrenja koje izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba.

(2) Domaću radinost ili sporedno zanimanje iz stavka 1. ovoga članka ne može obavljati osoba koja obavlja registriranu samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja prema posebnim propisima ili samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva od koje dohodak ili dobit utvrđuje na temelju poslovnih knjiga prema posebnim propisima, a obveznik je poreza na dodanu vrijednost.

(3) Fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka podnose prijavu za izdavanje odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba koji o tome vode evidenciju.

(4) Upis svake promjene u evidenciju iz stavka 3. ovoga članka obavlja se rješenjem.

(5) Izvršno rješenje iz stavka 4. ovoga članka mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba dostavit će Ministarstvu financija – Poreznoj upravi i nadležnoj područnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

(6) Ukupni bruto primici ostvareni od obavljanja djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ne smiju prelaziti iznos od 10 bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u kojoj se obavljaju djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Prosječnom plaćom u smislu stavka 6. ovoga članka smatra se iznos bruto mjesečne plaće isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz u godini koja prethodi kalendarskoj godini u kojoj se obavljaju djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, a koji objavljuje Državni zavod za statistiku.

(8) Ako fizička osoba koja u tekućoj kalendarskoj godini od obavljanja domaće radinosti ili sporednog zanimanja ostvari primitke koji prelaze iznos iz stavka 6. ovoga članka, obvezna je od 1. siječnja iduće kalendarske godine prestati obavljati domaću radinost ili sporedno zanimanje, a do 15. siječnja iste godine podnijeti nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja pisani zahtjev za prestanak obavljanja tih djelatnosti.

(9) Ako tijekom tekuće kalendarske godine u kojoj se obavlja domaća radinost ili sporedno zanimanje prestane obavljanje te djelatnosti ili ako prestane uvjet iz stavka 6. ovoga članka, osoba koja obavlja te djelatnosti obvezna je u roku od 15 dana od dana nastalih promjena podnijeti pisani zahtjev za prestanak obavljanja tih djelatnosti nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za obavljanje djelatnosti.

Članak 50.

(1) Pod domaćom radinošću prema ovom Zakonu razumijeva se izrada proizvoda koju obavlja fizička osoba kod kuće osobnim radom, ako ispunjava uvjete iz propisa kojima se uređuje pojedina djelatnost.

(2) U prijavi mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba, fizička osoba mora navesti proizvode koje će izrađivati u domaćoj radinosti.

(3) Fizička osoba može obavljati domaću radinost ako udovoljava posebnom uvjetu stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, ako obavlja djelatnost s popisa vezanih obrta.

(4) Prestanak obavljanja domaće radinosti fizička osoba prijavljuje mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba koji o tome donosi rješenje i po njegovoj izvršnosti briše domaću radinost iz evidencije odobrenja za obavljanje domaće radinosti.

Članak 51.

(1) Pod sporednim zanimanjem prema ovom Zakonu razumijeva se obavljanje uslužnih djelatnosti kod kuće osobnim radom, odnosno kod naručitelja usluge.

(2) Fizička osoba može obavljati usluge kao sporedno zanimanje ako udovoljava posebnom uvjetu stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, ako obavlja djelatnost s popisa vezanih obrta.

(3) Prestanak obavljanja sporednog zanimanja fizička osoba prijavljuje mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba, koji o tome donosi rješenje i po njegovoj izvršnosti briše sporedno zanimanje iz evidencije odobrenja za obavljanje sporednog zanimanja.

Članak 52.

(1) Za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja fizička osoba mora imati odobrenje iz članka 49. stavka 1. ovoga Zakona, koje izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba, na području prebivališta odnosno boravišta fizičke osobe koja obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje.

(2) Sadržaj i oblik odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt.

(3) Ministar nadležan za obrt odlukom utvrđuje cijenu odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja.

IV. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBAVLJANJE VEZANIH OBRTA

Članak 53.

(1) Strukovnim obrazovanjem za vezane obrte stječu se kompetencije te strukovne kvalifikacije određene razine, obujma, profila i kvalitete kojima se omogućuje uključivanje na tržište rada ili nastavak obrazovanja.

(2) Na strukovno obrazovanje za vezane obrte primjenjuju se posebni propisi iz područja odgoja i obrazovanja.

Članak 54.

(1) Obrazovanje za stjecanje strukovnih kvalifikacija za vezane obrte izvodi se prema strukovnom kurikulumu koji se sastoji od općeobrazovnog dijela i naukovanja.

(2) Naukovanje se sastoji od stručno-teorijskog dijela te praktične nastave i vježbi.

(3) Strukovnim kurikulumom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se nastavni predmeti općeobrazovnog dijela, nastavna područja naukovanja i struke, sadržaj nastavnih područja, oblici, ljudski potencijali i materijalni uvjeti izvođenja, njegovo trajanje, godišnji i tjedni broj sati nastave.

(4) Strukovni kurikulum iz stavka 3. donosi odlukom ministar nadležan za obrazovanje uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obrt.

Članak 55.

(1) Općeobrazovni i stručno-teorijski dio naukovanja izvodi se u srednjoj školi.

(2) Praktična nastava i vježbe naukovanja izvode se u srednjoj školi, kod obrtnika ili u pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Pod pravnom osobom iz stavka 2. ovog članka podrazumijeva se trgovačko društvo, ustanova i zadruga.

Članak 56.

(1) Za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja obrtnik, kao i pravna osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona moraju imati dozvolu (licenciju).

(2) Dozvolu (licenciju) iz stavka 1. ovoga članka izdaje Hrvatska obrtnička komora.

(3) Praktičnu nastavu i vježbe naukovanja izvode osobe s položenim majstorskim ispitom.

(4) Praktičnu nastavu i vježbe naukovanja mogu izvoditi osobe kojima se priznaju prava koja ovaj Zakon priznaje osobama s položenim majstorskim ispitom te osobe iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona ako imaju položen ispit kojim dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika.

(5) Praktičnu nastavu i vježbe naukovanja mogu izvoditi osobe iz članka 10. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona ako imaju položen ispit kojim dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika i najmanje tri godine radnog iskustva u zanimanju za koje izvode praktičnu nastavu i vježbe naukovanja.

(6) Praktičnu nastavu i vježbe naukovanja mogu izvoditi i osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju registriran obrt, odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje i najmanje 10 godina radnog iskustva u zanimanju za koje izvode praktičnu nastavu i vježbe naukovanja te ako imaju položen ispit kojim dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika.

(7) Hrvatska obrtnička komora izdat će dozvolu (licenciju) za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja obrtnicima i pravnim osobama koje ispunjavaju uvjete iz stavaka 3., 4., 5. i 6. ovoga članka i imaju odgovarajuće opremljenu radionicu za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja u skladu sa strukovnim kurikulumom za određeno zanimanje. Postupak i način izdavanja dozvola (licencija) za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja propisuje ministar nadležan za obrt.

(8) Protiv rješenja Hrvatske obrtničke komore o zahtjevu za izdavanje dozvole (licencije) za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja može se izjaviti žalba ministarstvu nadležnom za obrt.

(9) Nadzor nad izdavanjem dozvola (licencija) obrtnicima i pravnim osobama za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja i nadzor nad zakonitošću organiziranja i provođenja praktične nastave i vježbi naukovanja koji se izvodi kod obrtnika i u pravnoj osobi provodi ministarstvo nadležno za obrt.

Članak 57.

(1) Na ispitu kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika i stečene pedagoške kompetencije ispitanik dokazuje praktične vještine i sposobnosti te stručno teorijska znanja potrebna za poučavanje učenika.

(2) Poseban program stjecanja osnovnih znanja o poučavanju učenika i pedagoških kompetencija donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje sukladno posebnim propisima kojima se uređuje strukovno obrazovanje.

Članak 58.

(1) Obrtnik iz članka 56. ovoga Zakona ne može primiti učenike na praktičnu nastavu i vježbe naukovanja:

– ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo vezano uz obavljanje djelatnosti

– ako je pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv spolne slobode i spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta te protiv braka, obitelji i djece

– ako ne posjeduje odgovarajući prostor i uvjete za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja

– ako mu je oduzeto pravo na primanje učenika na praktičnu nastavu i vježbe naukovanja.

(2) Pravna osoba iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona ne može primiti učenike na praktičnu nastavu i vježbe naukovanja koje izvodi putem radnika ako se steknu uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 59.

(1) Obrtniku i pravnoj osobi iz članka 41. ovoga Zakona Sud časti Hrvatske obrtničke komore može izreći mjeru pismene opomene, oduzeti privremeno najdulje do tri godine ili trajno pravo primanja učenika na praktičnu nastavu i vježbe naukovanja:

– ako ne ispunjava uvjete iz članka 56. stavaka 3., 4., 5., 6. ovoga Zakona

– ako nastupe uvjeti iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona

– ako povrijedi ugovorom preuzete obveze prema učeniku

– ako onemogućava učeniku redovito pohađanje nastave.

(2) Način oduzimanja prava iz stavka 1. ovoga članka uređuje Hrvatska obrtnička komora u skladu sa statutom.

Članak 60.

Učenik se može primiti na praktičnu nastavu i vježbe naukovanja kod obrtnika i pravne osobe pod uvjetom:

1. da ima završenu najmanje osnovnu školu

2. da ima posebnu zdravstvenu sposobnost za zanimanje za koje se obrazuje.

Članak 61.

(1) Obrtnik i pravna osoba koji učenika primaju na praktičnu nastavu i vježbe naukovanja sklapaju s njim, odnosno s njegovim roditeljem ili skrbnikom ako učenik nije punoljetan, ugovor o naukovanju u pisanom obliku.

(2) Na ugovor iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i odredbe o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju koje propisuje ministar za obrt, nakon prethodno pribavljenog mišljenja ministra nadležnog za obrazovanje.

(3) Evidenciju ugovora o naukovanju vodi ministarstvo nadležno za obrt.

Članak 62.

(1) Srednje obrazovanje učenika u strukovnim programima za vezane obrte završava izradom i obranom završnog rada u organizaciji i provedbi škole.

(2) Nakon uspješno završenog srednjeg obrazovanja u strukovnim programima za vezane obrte učenik polaže pomoćnički ispit koji se provodi u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

(3) Pomoćničkom ispitu mogu pristupiti i osobe koje imaju završeno srednje strukovno obrazovanje te najmanje jednu godinu radnog iskustva u obrazovnom sektoru u zanimanju za koje žele polagati pomoćnički ispit.

(4) Ispit iz stavka 2. ovoga članka obuhvaća provjeru praktičnih i stručnih kompetencija potrebnih za obavljanje poslova određenog obrta u skladu sa standardom kvalifikacije.

(5) Program pomoćničkog ispita za pojedino zanimanje koji sadrži skupove ishoda učenja i način njihova vrednovanja donosi ministar nadležan za obrt uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje.

(6) Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih nadležni su za provedbu postupka vanjskog vrednovanja pomoćničkog ispita.

(7) Način i postupak vanjskog vrednovanja iz stavka 6. ovog članka propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje, a na prijedlog Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Članak 63.

(1) Pomoćnički ispit polaže se pred Povjerenstvom koje osniva Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od najmanje tri člana. U Povjerenstvu moraju biti zastupljene osobe koje imaju odgovarajuće majstorsko zvanje i nastavnici srednje strukovne škole za odgovarajuće zanimanje, s time da osobe iz obrta čine većinu.

(3) Postupak i način polaganja pomoćničkog ispita te oblik i sadržaj uvjerenja o položenom pomoćničkom ispitu propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja ministra nadležnog za obrazovanje.

(4) Polazniku koji je položio pomoćnički ispit ministarstvo nadležno za obrt izdaje uvjerenje o položenom pomoćničkom ispitu.

Članak 64.

(1) Za obavljanje vezanih obrta za koje se traži stručna osposobljenost polaže se ispit o stručnoj osposobljenosti prema programu koji utvrđuje ministar nadležan za obrt na prijedlog Hrvatske obrtničke komore. Ispitu o stručnoj osposobljenosti može pristupiti osoba s najmanje završenom osnovnom školom.

(2) Ispit o stručnoj osposobljenosti polaže se pred komisijom koju osniva Hrvatska obrtnička komora, a sastoji se od najmanje tri člana.

(3) Postupak i način polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore.

(4) Ispit o stručnoj osposobljenosti obuhvaća praktična strukovna znanja i znanja nužna za samostalno obavljanje obrta.

(5) Hrvatska obrtnička komora vodi evidenciju o polaganju ispita o stručnoj osposobljenosti.

(6) O položenom ispitu o stručnoj osposobljenosti uvjerenje izdaje Hrvatska obrtnička komora.

Članak 65.

(1) Majstorskom ispitu mogu pristupiti osobe koje nakon položenog pomoćničkog ispita imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.

(2) Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe koje nakon završetka neodgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja, opće srednjoškolskog obrazovanja ili obrazovanja u umjetničkim srednjim školama, imaju najmanje tri godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.

(3) Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s položenim pomoćničkim ispitom u odgovarajućem zanimanju i završenim obrazovanjem u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.

(4) Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe koje su stekle odgovarajuću srednju stručnu spremu do školske godine 1999./2000., ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.

(5) Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim srednje strukovnim ili općim srednje školskim obrazovanjem te obrazovanjem u umjetničkim srednjim školama ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje godinu dana radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit i završeno obrazovanje u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.

(6) Radno iskustvo u određenom zanimanju je iskustvo koje osoba stječe unutar radnog odnosa, tijekom stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, radom u svojstvu volontera ili drugim oblikom rada u skladu sa zakonom.

(7) Radno iskustvo iz stavka 6. ovoga članka dokazuje se javnim ispravama te ugovorom o radu, odgovarajućim potvrdama, preporukama i izjavama svjedoka o radu na određenim poslovima.

Članak 66.

(1) Prava što ih ovaj Zakon priznaje osobama koje imaju majstorski ispit priznaju se i osobama koje na dan primjene Zakona o obrtu (»Narodne novine«, br. 77/93.) imaju odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje i najmanje pet godina radnog iskustva u obavljanju djelatnosti za koju se traži majstorski ispit.

(2) Priznavanjem prava sukladno odredbi stavka 1. ovoga članka ne daje se i pravo na isticanje majstorskog naslova.

(3) Ministar nadležan za obrt, po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatske obrtničke komore i nadležnog tijela čija je nadležnost propisana posebnim propisom ovisno o djelatnosti, u spornim slučajevima određuje koje je to odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 67.

Na majstorskom ispitu ispitanik dokazuje praktične vještine i sposobnosti, stručno-teorijska znanja prijeko potrebna za vješto obavljanje poslova primjerenih obrtu, znanja iz gospodarstva i pravnih propisa potrebnih za samostalno obavljanje obrta te znanja potrebna za poučavanje učenika.

Članak 68.

(1) Majstorski ispit polaže se pred komisijom za polaganje majstorskog ispita koju osniva Hrvatska obrtnička komora.

(2) Program majstorskog ispita odlukom donosi ministar nadležan za obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore.

(3) Postupak i način polaganja majstorskog ispita propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore.

(4) Komisija iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od najmanje pet članova. U komisiji moraju biti zastupljeni majstori obrta za koji se polaže majstorski ispit.

(5) Nakon uspješno položenoga majstorskog ispita majstoru se izdaje diploma o majstorskom zvanju.

(6) Hrvatska obrtnička komora vodi evidenciju o polaganju majstorskih ispita.

(7) Sadržaj i oblik diplome iz stavka 5. ovoga članka propisuje pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka ministar nadležan za obrt.

Članak 69.

(1) Hrvatska obrtnička komora osniva komisije za polaganje ispita o stručnoj osposobljenosti i majstorskih ispita ovisno o vrsti i broju obrta.

(2) Troškove polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti i majstorskog ispita snosi polaznik sam ili fizička i pravna osoba koja polaznika upućuje na ispit.

(3) Ministar nadležan za obrt odlukom utvrđuje cijenu polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti i majstorskog ispita nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore.

(4) Nadzor nad zakonitošću organiziranja i provođenja ispita o stručnoj osposobljenosti i majstorskih ispita te stručni nadzor provodi ministarstvo nadležno za obrt.

Članak 70.

(1) Obrazovanje za obavljanje obrta može se stjecati i u majstorskoj školi u skladu s ovim Zakonom.

(2) Nakon završetka majstorske škole polaže se majstorski ispit i stječe odgovarajuće majstorsko zvanje.

(3) Postupak i način osnivanja majstorske škole propisuje pravilnikom ministar obrta uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje i prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtničke komore.

Članak 71.

(1) Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija o stečenom majstorskom zvanju i njezinih pojedinih dijelova radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta obavlja ministarstvo nadležno za obrt.

(2) Postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz stavka 1. ovoga članka pokreće se na zahtjev stranke i vodi se na temelju dokaza o kvalifikaciji za koju se priznavanje traži.

(3) Zahtjev za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije i pojedinih njezinih dijelova o stečenom majstorskom zvanju radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta mora sadržavati:

– ispravu kojom se dokazuje inozemna stručna kvalifikacija u izvorniku ili ovjerenu presliku

– ovjereni prijevod isprave kojom se dokazuje inozemna stručna kvalifikacija

– ispravu kojom se dokazuje završeno razdoblje obrazovanja ili položeni ispiti

– popis uvjeta/kriterija za pristup polaganju ispita

– službeni program i plan iz kojeg je vidljiv sadržaj položenih ispita

– životopis

– potvrdu o uplati naknade za troškove

– ispravu o državljanstvu

– te druge dokaze utvrđene posebnim propisom.

(4) Zahtjev iz stavka 3. ovoga članka podnosi se ministarstvu nadležnom za obrt.

(5) U postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija o stečenom majstorskom zvanju i njezinih pojedinih dijelova radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta, ministarstvo nadležno za obrt može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, drugog nadležnog tijela ili obrazovne ustanove.

(6) O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka ministarstvo nadležno za obrt odlučuje rješenjem.

(7) Protiv rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije o stečenom majstorskom zvanju i njezinih pojedinih dijelova radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta nije dopuštena žalba, ali može se pokrenuti upravni spor.

(8) Uvjete za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija o stečenom majstorskom zvanju i njezinih pojedinih dijelova radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta, visinu naknade za troškove postupka priznavanja, način raspodjele prihoda od naknade, oslobođenje od plaćanja naknade te druga pitanja postupka propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt.

(9) Školske svjedodžbe i druge javne isprave o stečenoj naobrazbi izdane do 8. listopada 1991. u obrazovnim ustanovama na području bivše SFRJ izjednačene su po pravnoj snazi sa svjedodžbama i drugim javnim ispravama obrazovnih ustanova Republike Hrvatske i ne podliježu postupku priznavanja.

V. ORGANIZIRANOST OBRTA

Članak 72.

(1) Udruženje obrtnika, područne obrtničke komore i Hrvatska obrtnička komora čine jedinstveni sustav organiziranosti obrta.

(2) Radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa više obrtnika osniva udruženje obrtnika na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave. Udruženje obrtnika je pravna osoba.

(3) Udruženja obrtnika mogu se osnivati i na strukovnom principu.

(4) Na određenom području može se osnovati samo jedno udruženje obrtnika za iste ili slične vrste obrta.

Članak 73.

(1) Udruženje obrtnika ima statut.

(2) Statutom udruženja obrtnika uređuju se osobito sadržaj rada, organizacija i teritorijalni obuhvat udruženja, međusobna prava i obveze članova. Statut donosi skupština udruženja obrtnika.

(3) U spornim slučajevima teritorijalni obuhvat udruženja obrtnika određuje područna obrtnička komora.

(4) Udruženja obrtnika članovi su područne obrtničke komore s područja njezina teritorijalnog obuhvata.

Članak 74.

(1) Područna obrtnička komora osniva se radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtnika pred tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Područna obrtnička komora je pravna osoba.

(2) Na određenom području može se osnovati samo jedna područna obrtnička komora.

Članak 75.

(1) Područna obrtnička komora ima statut.

(2) Statutom područne obrtničke komore uređuje se osobito sadržaj rada područne obrtničke komore. Statut donosi skupština područne obrtničke komore.

(3) Područne obrtničke komore članovi su Hrvatske obrtničke komore.

Članak 76.

(1) Hrvatska obrtnička komora je samostalna stručno-poslovna organizacija obrtnika koja se osniva radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtništva.

(2) Hrvatska obrtnička komora zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Hrvatska obrtnička komora je pravna osoba.

Članak 77.

(1) Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno.

(2) Članovi Hrvatske obrtničke komore su obrtnici koji obavljaju obrt na području Republike Hrvatske u skladu s ovim Zakonom.

(3) Članovi Hrvatske obrtničke komore su trgovci pojedinci koji obavljaju obrt iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Obrtnici iz stavka 1. ovoga članka postaju članovi Hrvatske obrtničke komore danom upisa u Obrtni registar.

(5) U Hrvatsku obrtničku komoru mogu se učlaniti fizičke osobe, trgovačka društva i druge pravne osobe koje iskažu interes za članstvo.

Članak 78.

(1) Hrvatska obrtnička komora obavlja sljedeće javne ovlasti:

– izdavanje dozvole (licencije) obrtniku i pravnoj osobi koji izvode praktičnu nastavu i vježbe naukovanja u skladu s ovim Zakonom

– izdavanje uvjerenja o položenom ispitu o stručnoj osposobljenosti

– izdavanje diplome o majstorskom zvanju

– osnivanje Suda časti.

(2) Akti koje Hrvatska obrtnička komora izdaje u izvršavanju javnih ovlasti jesu javne isprave.

Članak 79.

Zadaci Hrvatske obrtničke komore su:

1. promicanje obrta i obrtništva

2. zastupanje interesa obrtnika pred državnim tijelima u oblikovanju gospodarskog sustava

3. davanje mišljenja i prijedloga državnim tijelima pri donošenju propisa u oblasti obrtništva

4. promicanje i sudjelovanje u razvijanju sustava strukovnog obrazovanja za potrebe obrtništva

5. izgradnja sustava obrazovanja i osposobljavanja koji osigurava cjeloživotno učenje i mobilnost

6. uspostavljanje sustava osiguranja kvalitete u provedbi praktične nastave i vježbi naukovanja u obrtničkim radionicama

7. vođenje knjige obrtnika

8. vođenje evidencije o provedbi svih ispita u nadležnosti Komore

9. pružanje pomoći obrtnicima prilikom osnivanja i poslovanja obrta

10. obavljanje drugih zadataka određenih zakonom i statutom Hrvatske obrtničke komore.

Članak 80.

Tijela Hrvatske obrtničke komore su: skupština, upravni i nadzorni odbor i predsjednik.

Članak 81.

(1) Skupština Hrvatske obrtničke komore je najviše tijelo upravljanja, a sačinjavaju je predstavnici članova Hrvatske obrtničke komore.

(2) Skupština Hrvatske obrtničke komore u zakonom i drugim aktima propisanim rokovima donosi:

– statut

– imenuje i razrješuje predsjednika Hrvatske obrtničke komore

– donosi financijski plan

– imenuje i razrješuje upravni i nadzorni odbor

– odlučuje o raspisivanju izbora za predsjednika te provodi izbore

– donosi opće akte

– donosi odluku o jedinstvenoj osnovici, načinu i rokovima plaćanja obveznog komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta, koji u mjesečnom iznosu ne može biti viši od 2% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno Zakonu o porezu na dohodak

– donosi odluku o iznosima i načinu plaćanja dobrovoljnog doprinosa za članove Hrvatske obrtničke komore i ostale fizičke i pravne osobe

– donosi na prijedlog upravnog odbora pravilnik o materijalno-financijskom poslovanju jedinstvenog sustava financiranja strukture prihoda iz doprinosa za udruženja obrtnika, područne komore i Hrvatsku obrtničku komoru

– donosi na prijedlog upravnog odbora odluku o potvrđivanju pravilnika o materijalno-financijskom poslovanju područnih obrtničkih komora i udruženja obrtnika

– donosi odluku o broju područnih obrtničkih komora, njihovu teritorijalnom obuhvatu i ustroju

– u spornim slučajevima utvrđuje područje koje obuhvaća jedna područna obrtnička komora

– donosi na prijedlog upravnog odbora pravilnik o kriterijima za sistematizaciju radnih mjesta komorskog sustava

– donosi pravilnik o organizaciji, sustavu, načinu izbora i nadležnosti Suda časti, te o postupku i mjerama koje on može izreći

– donosi cehovska pravila – uzance

– obavlja i druge poslove predviđene ovim Zakonom.

Članak 82.

(1) Statutom Hrvatske obrtničke komore uređuju se osobito:

– ostvarivanje interesa članova u Komori

– prava, obveze i odgovornosti članova

– postupak donošenja i izmjene statuta i dugih općih akata

– tijela Komore, njihov djelokrug, sastav, broj članova, način biranja i razrješenja i trajanja mandata

– način odlučivanja u tijelima Komore

– oblici, organiziranje rada u Komori, a napose organiziranje i zadaci stručne službe

– zastupanje i predstavljanje Komore

– sadržaj i oblici ostvarivanja suradnje s komorama u zemlji i inozemstvu, tijelima vlasti i drugim organizacijama

– način osnivanja područnih obrtničkih komora

– javnost rada i informiranje

– osiguranje sredstava za rad Komore.

(2) Statut Hrvatske obrtničke komore objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 83.

(1) Poslovi i zadaci područnih obrtničkih komora i udruženja obrtnika regulirat će se njihovim statutom, u skladu s odredbama ovoga Zakona i statutom Hrvatske obrtničke komore.

(2) Usklađenost statuta Hrvatske obrtničke komore s ovim Zakonom utvrđuje ministarstvo nadležno za obrt, a usklađenost statuta područnih obrtničkih komora i udruženja obrtnika sa statutom Hrvatske obrtničke komore utvrđuje Hrvatska obrtnička komora.

Članak 84.

Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore:

– provodi odluke i zaključke skupštine

– utvrđuje prijedlog statuta i drugih akata koje donosi skupština

– predlaže odluke i stavove te daje mišljenje o pitanjima o kojima raspravlja skupština

– odlučuje o prigovorima na pojedinačne akte donesene u obavljanju javnih ovlasti.

Članak 85.

Nadzorni odbor nadzire provođenje statuta i drugih općih akata Hrvatske obrtničke komore, materijalno-financijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima te obavlja i druge poslove predviđene statutom.

Članak 86.

(1) Broj članova upravnog i nadzornog odbora, njihov izbor, mandat i druga pitanja u svezi s njihovim radom uređuju se statutom.

(2) Ista osoba ne može biti istodobno član upravnog i nadzornog odbora.

Članak 87.

(1) Predsjednika Hrvatske obrtničke komore imenuje i razrješuje skupština.

(2) Predsjednik Hrvatske obrtničke komore predstavlja i zastupa Hrvatsku obrtničku komoru i odgovoran je za zakonitost njezina rada.

(3) Predsjednik Hrvatske obrtničke komore ne može biti član nadzornog i upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore, područne obrtničke komore niti udruženja obrtnika.

Članak 88.

(1) Pri Hrvatskoj obrtničkoj komori osniva se i djeluje Sud časti.

(2) Sud časti odlučuje o povredama dobrih običaja u obavljanju obrta, o neizvršavanju obveza članova, o povredama statuta i drugih akata Hrvatske obrtničke komore.

Članak 89.

Sredstva potrebna za rad Hrvatske obrtničke komore, područne obrtničke komore i udruženja obrtnika osiguravaju se iz:

– obveznog doprinosa koji plaćaju svi članovi

– dobrovoljnog doprinosa iz članka 81. stavka 2. podstavka 8. ovoga Zakona

– prihoda od imovine

– prihoda od izvršavanja javnih ovlasti

– naknada za usluge te

– izvanrednih prihoda (darovi, sponzorstva, donacije i dr.).

Članak 90.

(1) Hrvatska obrtnička komora ima stručnu službu.

(2) Opće akte o organizaciji i radu stručne službe donosi tijelo Hrvatske obrtničke komore određeno statutom.

VI. NADZOR I UPRAVNE MJERE

Članak 91.

(1) Upravni nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provodi ministarstvo nadležno za obrt.

(2) Ako ministarstvo nadležno za obrt u provedbi upravnog nadzora utvrdi da postoje propusti ili nepravilnosti u radu tijela Hrvatske obrtničke komore u obavljanju javnih ovlasti prenesenih ovim Zakonom, poduzet će mjere radi otklanjanja istih.

(3) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode inspekcije u okviru svojih nadležnosti propisanih posebnim propisima.

Članak 92.

(1) Nadležni inspektor rješenjem će privremeno zabraniti obrtniku, odnosno pravnoj osobi koja obavlja obrt, obavljanje obrta i uporabu uređaja i opreme, dok ne ukloni utvrđene nedostatke, odnosno nepravilnosti, ako u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da:

– obrt obavlja suprotno obrtnici ili povlastici (članak 27.), odnosno suprotno rješenju iz članka 41. stavka 5. ovoga Zakona

– obrt obavlja za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta (članak 31. stavak 4.)

– obrt obavlja u sjedištu ili izdvojenom pogonu bez rješenja mjesno nadležnog ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog ureda Grada Zagreba (članak 25. stavak 2.), odnosno ako je u rješenju navedeno ime poslovođe koji više nije u radnom odnosu kod obrtnika (članak 28. stavak 1.).

(2) Nadležni inspektor iz stavka 1. ovoga Zakona rješenjem će privremeno zabraniti fizičkoj osobi koja obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje obavljanje te djelatnosti i uporabu uređaja i opreme do otklanjanja utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti ako u inspekcijskom nadzoru utvrdi da tu djelatnost obavlja suprotno izdanom odobrenju.

(3) Mjera privremene zabrane obavljanja obrta iz stavka 1. ovoga članka i mjera privremene zabrane obavljanja domaće radinosti ili sporednog zanimanja iz stavka 2. ovoga članka donosi se samo za onaj dio djelatnosti za koji je utvrđen nedostatak, odnosno nepravilnost.

(4) Žalba izjavljena protiv rješenja o privremenoj zabrani obavljanja obrta iz stavka 1. ovoga članka i o privremenoj zabrani obavljanja domaće radinosti ili sporednog zanimanja iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

VII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 93.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj obrtnik:

1. ako obavlja sezonski obrt u razdoblju suprotno upisu u Obrtni registar (članak 13. stavak 2.)

2. ako ne prijavi početak obavljanja obrta (članak 17. stavak 3.)

3. ako ne istakne tvrtku pod kojom će obrt poslovati na način propisan ovim Zakonom (članak 19. stavak 3.)

4. ako u slučaju prestanka obavljanja obrta u sjedištu, odnosno izdvojenom pogonu ne ukloni tvrtku obrta (članak 19. stavak 5.)

5. ako ne prijavi promjenu sjedišta obrta (članak 21. stavak 2.)

6. ako obavlja obrt suprotno obrtnici, povlastici odnosno dozvoli (članak 27. stavak 1.)

7. ako obavlja slobodni obrt u izdvojenom pogonu bez imenovanja poslovođe (članak 23. stavak 1.)

8. ako obavlja vezani obrt u izdvojenom pogonu bez imenovanja stručnog poslovođe (članak 23. stavak 2.)

9. ako ne ispunjava poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita odnosno posebnog zdravstvenog uvjeta, a na tim poslovima ne zaposli radnika, u punom radnom vremenu, koji udovoljava ovim uvjetima (članak 9. stavak 2. i 3.)

10. ako obavlja obrt izvan sjedišta obrta bez rješenja nadležnoga županijskog ureda, odnosno ureda Grada Zagreba (članak 25. stavak 2.)

11. ako obavlja obrt za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta (članak 31. stavak 4.)

12. ako s učenicima koje je primio na praktičnu nastavu i vježbe naukovanja ne sklopi ugovor o naukovanju (članak 61. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1., 2., 6., 9. 10. i 11. ovoga članka uz novčanu kaznu oduzet će se imovinska korist ostvarena izvršenjem prekršaja, kao i predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. točke 1., 3., 5., 7. i 8. ovoga članka počinjene drugi put, uz novčanu kaznu izreći će se mjera oduzimanja obrtnice u trajanju do tri mjeseca.

(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka može se naplatiti i novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 1000,00 kuna.

Članak 94.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje ako djelatnost obavlja suprotno izdanom odobrenju (članak 49. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se naplatiti novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u novčanom iznosu od 500,00 kuna.

Članak 95.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja obavlja obrt:

1. ako ne zaposli radnika za obavljanje vezanih ili povlaštenih obrta (članak 41. stavak 1.)

2. ako ne prijavi promjenu sjedišta obrta (članak 21. stavak 2.)

3. ako ne prijavi početak, odnosno prestanak obavljanja obrta u izdvojenom pogonu putem poslovođe (članak 25. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 20.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka uz novčanu kaznu oduzet će se imovinska korist ostvarena izvršenjem prekršaja, kao i predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem.

(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka može se pravnoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi naplatiti novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 2000,00 kuna.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 96.

(1) Ministar nadležan za obrt donijet će provedbene akte na temelju ovlasti iz ovoga Zakona (članak 6. stavak 2., članak 7. stavak 2., članak 12., članak 13. stavak 3., članak 14. stavci 4. i 5., članak 15. stavak 2., članak 43., članak 56. stavak 7., članak 62. stavak 5. i 7., članak 63. stavak 3., članak 64. stavak 3., članak 68. stavci 2., 3. i 7., članak 69. stavak 3., članak 70. stavak 3., članak 71. stavak 8.) u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka, ostaju na snazi u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovog Zakona sljedeći propisi:

– Pravilnik o obliku i načinu vođenja Obrtnog registra (»Narodne novine«, br. 58/09.)

– Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (»Narodne novine«, br. 42/08.)

– Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti (»Narodne novine«, br. 60/10. i 17/12.)

– Pravilnik o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima (»Narodne novine«, br. 112/07.)

– Pravilnik o visini naknade i oslobođenju od plaćanja naknade za troškove postupka priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija i pojedinih njezinih dijelova o stečenom majstorskom zvanju i sadržaju i načinu vođenja evidencije o provedenim postupcima priznavanja (»Narodne novine«, br. 68/08.)

– Pravilnik o obliku i sadržaju odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja (»Narodne novine«, br. 100/07.)

– Pravilnik o obliku i sadržaju obrtnice za obavljanje obrta (»Narodne novine«, br. 100/07.)

– Rješenje o utvrđivanju cijene obrtnice (»Narodne novine«, br. 100/07.)

– Dopuna Rješenja o utvrđivanju cijene obrtnice (»Narodne novine«, br. 65/12.)

– Rješenje o utvrđivanju cijene odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja (»Narodne novine«, br. 100/07.)

– Pravilnik o obrtima koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama (»Narodne novine«, br. 101/95.)

– Pravilnik o postupku i načinu polaganja majstorskog ispita te ispita o stručnoj osposobljenosti (»Narodne novine«, br. 88/02.)

– Pravilnik o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju (»Narodne novine«, br. 18/08., 19/10. i 109/12.)

– Pravilnik o načinu ostvarivanja programa naukovanja i stručnog osposobljavanja za vezane obrte te o pravima, obvezama, praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju naučnika (»Narodne novine«, br. 69/04.)

– Pravilnik o sadržaju i obliku diplome o majstorskom zvanju (»Narodne novine«, br. 22/02. i 28/09.)

– Pravilnik o postupku i načinu izdavanja dozvola (licenci) za izvođenje praktičnog dijela naukovanja (»Narodne novine«, br. 2/08., 4/08. i 17/10.)

– Rješenje o cijeni polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti, pomoćničkog i majstorskog ispita (»Narodne novine«, br. 31/02.).

Članak 97.

Postupci koji su pokrenuti povodom zahtjeva za upis obrta i ostalih statusnih promjena u Obrtni registar do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, riješit će se prema propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva.

Članak 98.

Hrvatska obrtnička komora, područne obrtničke komore i udruženja obrtnika dužni su svoj ustroj, statute, pravilnike i ostale akte uskladiti s odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 99.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Pravilnik o obliku i načinu vođenja odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja s listama proizvoda i usluga (»Narodne novine«, br. 100/07., 132/08., 93/09., 7/11. i 82/11.) Pravilnik o obliku i sadržaju svjedodžbe o pomoćničkom zvanju (»Narodne novine«, br. 52/02.) i Pravilnik o postupku i načinu polaganja pomoćničkog ispita (»Narodne novine«, br. 116/02.).

Članak 100.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o obrtu, (»Narodne novine«, br. 77/93., 90/96., 102/98., 64/01., 71/01., 49/03., 68/07., 79/07. i 40/10.).

Članak 101.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe članka 81. stavka 2. podstavka 7. ovoga Zakona koja stupa na snagu 1. siječnja 2014.

Klasa: 022-03/13-01/111

Zagreb, 22. studenoga 2013.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, v. r.