Broj: Gž Ovr-342/2019-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, po sucu Željku Đerđu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja A. H. d.o.o. Z., OIB:…, zastupanog po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćniku M. G., odvjetniku iz Z., protiv ovršenika M. G., OIB: …, sa posljednjom poznatom adresom u Z.,  radi naplate novčane tražbine, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrv-4235/18 od 11. travnja 2019., 30. kolovoza 2019.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja A. H. d.o.o. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrv-4235/18 od 11. travnja 2019.

Obrazloženje

Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

„I              Odbija se prijedlog ovrhovoditelja za postavljanjem privremenog zastupnika ovršeniku od 17. travnja 2018., kao neosnovan.

II              Odbacuje se prijedlog za ovrhu podnesen 23. ožujka 2018. javnom bilježniku S. Š. iz Z.“

              Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio ovrhovoditelj, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i povrede odredaba postupka, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine. U žalbi navodi da u situaciji kada ovršenik nema prijavljeno prebivalište, odnosno boravište u RH, je nadležan svaki javni bilježnik u RH, te je sud trebao donijeti rješenje o postavljanju privremenog zastupnika.

              Žalba nije osnovana.

Iz spisa predmeta proizlazi da je ovrhovoditelj 23. ožujka 2018. podnio javnom bilježniku S. Š. iz Z., prijedlog za ovrhu općenito na imovini ovršenika, temeljem vjerodostojne isprave, s time da je javni bilježnik 20. travnja 2018. proslijedio spis predmeta sudu prvog stupnja na daljnje postupanje budući da je uvidom u evidenciju Ministarstva unutarnjih poslova utvrđeno kako ovršenik nema prijavljenu adresu prebivališta, boravišta kao ni drugo prijavljeno mjesto u Republici Hrvatskoj, nakon čega je doneseno pobijano rješenje.

Nadležnost javnih bilježnika u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave utvrđena je Ovršnim zakonom („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, dalje - OZ) koji u odredbi čl. 279. st. 1. propisuje da je za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu mjesno nadležan javni bilježnik čije sjedište je u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika.

Odredbom čl. 38. OZ propisano je da je mjesna nadležnost određena tim zakonom isključiva, što znači da je za određivanje ovrhe isključivo mjesno nadležan javni bilježnik mjesta prebivališta ili sjedišta ovršenika.

Kako je pravilno sud prvog stupnja zaključio da javni bilježnik u Zagrebu, kao niti bilo koji drugi javni bilježnik u Republici Hrvatskoj, nije bio mjesno nadležan u smislu odredbe čl. 279. st. 1. OZ donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, jer ovršenik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, to je pravilno ovršni prijedlog odbačen, što je sukladno zaključku zauzetom na sastanku Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanom 29. ožujka 2018. prema kojem javni bilježnik nije nadležan za donošenje rješenja o ovrsi ako ovršenici nemaju prebivalište na području Republike Hrvatske.

Naime, da bi se rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave moglo donijeti, OZ pretpostavlja da se radi o ovršenicima koji imaju prebivalište, odnosno boravište na području Republike Hrvatske, pa će sud odbaciti prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ako ovršenik nema prebivalište ni boravište u Republici Hrvatskoj jer u tom slučaju ne postoji nadležnost domaćih javnih bilježnika za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, što je sukladno zaključku zauzetom na sastanku Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanom 29. ožujka 2018. prema kojem javni bilježnik nije nadležan za donošenje rješenja o ovrsi ako ovršenici nemaju prebivalište na području Republike Hrvatske.

Nadalje, pravilno je odbijen i prijedlog ovrhovoditelja za postavljanjem privremenog zastupnika ovršeniku s obzirom da je predmetni prijedlog za ovrhu odbačen.

Slijedom iznesenog, a kako se nisu ostvarile ni bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08,  57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - dalje ZPP), na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti po čl. 21. st. 1. OZ u vezi s čl. 365. st. 2. i čl. 381. ZPP, to je valjalo na temelju čl. 380. točke 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ, odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

Zadar, 30. kolovoza 2019.