Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Gž Ovr-1230/2017-2 Županijski sud u Splitu
Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu

Broj: Gž Ovr-1230/2017-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sucu Marku Pribisaliću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja P. d.o.o., Z., OIB:…, zastupanog po punomoćniku D. B., odvjetniku iz O. B. i s. d.o.o. u Z., protiv protivnika osiguranja Republike Hrvatske, Ministarstvo, Z., OIB:…, radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-6272/2017-2 od 10. kolovoza 2017., 1. listopada 2019.,

 

r i j e š i o   j e

 

Djelomično se prihvaća žalba predlagatelja osiguranja, ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-6272/2017-2 od 10. kolovoza 2017., ukidaju se provedene radnje u postupku te se prijedlog za određivanje privremene mjere od 7. kolovoza 2017.odbacuje.

 

Obrazloženje

 

Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere od 7. kolovoza 2017. kao neosnovan.

 

Protiv tog rješenja žali se predlagatelji osiguranja, pobijajući prvostupanjsko rješenje zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst), 25/13, 89/14 i 70/19 - u daljnjem tekstu: ZPP), u vezi s odredbom članka 21. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, dalje: OZ), s prijedlogom da ovaj sud pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

              Na žalbu nije odgovoreno.

 

Žalba je djelomično osnovana.

 

Ispitujući pobijano rješenje, sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP, u svezi članka 21. stavak 1. OZ, ovaj sud je utvrdio postojanje bitne povrede postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2. ZPP učinjene od prvostupanjskog suda, na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

Iz stanja spisa i obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je predlagatelj osiguranja određivanje privremene mjere zahtijeva na iznesenom činjeničnom osnovu da je protivnik osiguranja 20. srpnja 2017. donio rješenje o osiguranju naplate, Klasa: UP/I-471-02/17-01/17, urbroj: 513-07-01/17-02 kojim je predlagatelju osiguranja u cilju osiguranja naplate poreznih obveza i drugih javnih davanja zabranio raspolaganje novčanim sredstvima u iznosu od 1.000.000,00 kuna. Protiv navedenog rješenja o osiguranju naplate predlagatelj je podnio žalbu smatrajući kako je isto neutemeljeno i protuzakonito te suprotno činjenicama obzirom da predlagatelj osiguranja uredno vodi sve poslovne knjige te stoga nije bilo osnove za primjenu čl. 171. st. 4. Općeg poreznog zakona. Nadalje, smatra kako je iznos od 1.000.000,00 kuna određen paušalno i neosnovano i suprotno obrazloženju pobijanog rješenja o osiguranju temeljem kojeg se ne može utvrditi ni način na koji bi bila nanesena šteta državnom proračunu čime se opravdava zabrana raspolaganja tako velikim iznosom. Smatra kako porezno tijelo osporenim rješenjem nije obrazložilo koju dokumentaciju predlagatelj osiguranja nije dostavio u poreznom nazoru te u čemu se sastoji njegovo postupanje lošeg gospodarstvenika. Navodi kako pljenidbom navedenog iznosa neće biti u mogućnosti završiti tekuće poslove (isplata plaće, podmirenje režija, repromaterija), neće imati kreditnu sposobnost, neće moći konkurirati na javnim natječajima te mu u konačnici prijeti opasnost stečaja a sve radi blokade računa osporenim rješenjem o osiguranju naplate.

 

Po provedenom postupku, prvostupanjski sud je, pozivajući se na odredbu članka 344. stavak 1. OZ, odbio prijedlog za određivanje privremene mjere.

 

Sukladno članku 1. stavak 1. 2. OZ ovim zakonom se uređuje postupak po kojem sud i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (ovršni postupak) te postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode osiguranje tražbina (postupak osiguranja), ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, te se uređuju i materijalnopravni odnosi koji se zasnivaju na temelju ovršnih postupaka i postupaka osiguranja iz stavka 1. ovoga članka.

 

U smislu članku 23. točka 4. OZ, ovršna isprava je i ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane tražbine, ako zakonom nije drugačije određeno.

 

U konkretnom slučaju, sam predlagatelj osiguranja navodi da se radi o utvrđenju poreznog duga, a koji porezni postupak se provodi prema odredbama Općeg poreznog zakona ("Narodne novine" broj: 115/16 i 106/18; dalje OPZ).

 

Sukladno članku 4. OPZ ako tim Zakonom nije uređeno drugačije, na postupanje poreznih tijela primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku.

 

Prema navedenim zakonskim odredbama u poreznom postupku nije predviđena mogućnost donošenja privremene mjere radi odgode izvršenja poreznog rješenja, ali su predviđeni drugi pravni lijekovi koje porezni obveznik može koristiti.

 

S obzirom na navedeno, prema shvaćanju ovog suda, u konkretnom slučaju ne postoji nadležnost suda za odlučivanje o predmetnom prijedlogu kojim se traži zabrana provođenja rješenja o osiguranju naplate koje je donio protivnik osiguranja u postupku nadzora poreza na dodanu vrijednost, već se o takvom prijedlogu može odlučivati isključivo u poreznom postupku, a predlagatelj kao porezni obveznik ima mogućnost ulagati pravne lijekove u tom postupku pa i možebitno podnositi tužbe u upravnom sporu kojima, pored ostalog, može zahtijevati i odgodu izvršenja rješenja.

 

Dakle, kako sud nije nadležan za odlučivanje o predmetnom prijedlogu, to je, postupajući temeljem članka 380. stavak 3. ZPP, u svezi članka 21. stavak 1. OZ, sve u svezi članka 16. ZPP, valjalo žalbu djelomično prihvatiti, ukinuti pobijano rješenje, ukinuti provedene radnje i odbaciti prijedlog.

 

Pritom, ovakva odluka je sukladna članku 374. ZPP, u svezi članak 21. stavak 1. OZ, jer je odbacivanje prijedloga povoljnije za žalitelja u odnosu na pobijanu odluku kojom je prijedlog odbijen.

 

U Splitu 1. listopada 2019.

Copyright © Ante Borić