Broj: Gž Ovr-668/2019-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Branki Ježek Mjedenjak, u pravnoj stvari  predlagatelja osiguranja Općine G., OIB: ..., zastupana po načelniku i zz M. G., a ovaj po punomoćniku T. N., odvjetniku iz Z., protiv protivnika osiguranja 1. K. Š. iz G., OIB: .. i 2. mldb. M. Š. iz G., OIB: ..., zastupan po zz i ocu M. Š. iz G., OIB:.., oboje zastupani po punomoćnici D. P., odvjetnici iz Z., radi osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom, rješavajući žalbu predlagatelja osiguranja, izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ovr-227/2019 od 3. svibnja 2019., dana 23. listopada 2019.

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ovr-227/2019 od 3. svibnja 2019.

 

Obrazloženje

 

Rješenjem suda prvog stupnja u točki I izreke odbijen je prijedlog za osiguranje kojim je traženo da se radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivnicima osiguranja odredi privremena mjera tako što bi se naložilo protivnicima osiguranja, bilo osobno bilo putem trećih osoba, zabraniti izvođenje bilo kakvih radova na adaptaciji objekata koji se nalaze na nekretninama oznake čest. zgr. 19/1 i 19/2 obje k.o. G., a osobito izvođenje radova na fasadi objekata, unutrašnje uređenje, obavljanje vodoinstalaterskih i elektroinstalaterskih radova na objektu, promjena i postavljanje nove stolarije, limarskih, krovopokrivačkih i inih radova, i to u roku od 24 sata od donošenja ove privremene mjere (točka 1.), uz daljnje određivanje da ako protivnici osiguranja ne ispune navedenu obvezu tada se istima na temelju odredbe članka 342. stavak 1. u svezi sa člankom 263. stavak 1. i 2. i člankom 16. Ovršnog zakona, zaprječuje novčana kazna u iznosu od po 30.000,00 kn svakome (točka 2.), te da ukoliko se protivnici osiguranja i nakon donošenja toga rješenja budu ponašali suprotno navedenoj obvezi, sud će na prijedlog predlagatelja osiguranja izreći novčanu kaznu kojom je zaprijetio (točka 3.), uz određivanje da privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja zemljišnoknjižnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Zadru broj Z-15910/2018 (Rz-395/18) ili do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi opravdanja ove privremene mjere koji je predlagatelj osiguranja dužan pokrenuti protiv protivnika osiguranja u roku od 30 dana od pravomoćnog okončanja zemljišnoknjižnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Zadru broj        Z-15910/2018 (Rz-395/18) ili do drugačije odluke suda ako se promijene okolnosti pod kojima je ova mjera određena (točka 4.).

 

U točki II izreke je odlučeno da se protivnicima osiguranja priznaju troškovi ovog postupka u iznosu od 2.200,00 kn te je naloženo predlagatelju osiguranja da u roku od osam dana po primitku toga rješenja, protivnicima osiguranja namiri navedeni iznos.

 

Protiv tog rješenja žalbu podnosi predlagatelj osiguranja pozivajući se na sve žalbene razloge iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. - dalje ZPP), koji propis se primjenjuje prema članku 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17. - dalje OZ).

 

U žalbi se osporava pravilnost zaključka prvostupanjskog suda prema kojem za određivanje predložene privremene mjere nije učinjeno vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine, pored činjenice da je predlagatelj osiguranja pokrenuo pojedinačni ispravni postupak pred istim sudom poslovni broj Z-15190/18 (Rz-395/18) radi sređivanja zemljišnoknjižnog stanja nekretnina na kojima protivnici osiguranja bespravno izvode građevinske radove na objektima. Daljnjom analizom provedenih i predloženih dokaza u tome zemljišnoknjižnom postupku, predlagatelj osiguranja u žalbi tvrdi da je u dovoljnoj mjeri učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine a smatra da je to prihvatio i zemljišnoknjižni sud kada je otvorio pojedinačni ispravni postupak u pogledu nekretnina na kojima predlagatelj osiguranja traži upis svoga prava vlasništva.

 

Žalbom se predlaže pobijano rješenje preinačiti i prihvatiti prijedlog za osiguranje, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

 

Protivnici osiguranja nisu odgovorili na žalbu.

             

Žalba nije osnovana.

 

U provedenom postupku sud prvog stupnja je utvrdio da su protivnici osiguranja K. Š. i mldb. M. Š. upisani kao vlasnici svaki u ½ dijela predmetnih nekretnina oznake čest. zgr. 19/1 i čest. zgr. 19/2 a pravo vlasništva da su stekli uknjižbom temeljem Kupoprodajnih ugovora sklopljenih 18. listopada 2018. sa prethodnim zemljišnoknjižnim vlasnicima kao prodavateljima – Ž. n. od G. i C. S.. M. G., koji su još uvijek upisani kao posjednici predmetnih nekretnina.

 

Dalje je utvrđeno da na ovim nekretninama postoji zabilježba otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka pod brojem Z-15910/2018 (RZ-395/18), koji je pokrenut na prijedlog predlagatelja osiguranja Općine G. koja tvrdi da je vlasnik predmetnih nekretnina, koje vlasništvo da je stekla kao pravni slijednik nekadašnje Mjesne zajednice G.. Utvrđeno je da je u tome predmetu otvoren pojedinačni ispravni postupak rješenjem zemljišnoknjižnog odjela toga suda od 31. kolovoza 2018. koji je još u tijeku te da je pod brojem Z-2459/2019 od 29. siječnja 2019. zabilježen pravodoban i dopušten prigovor ovdje protivnika osiguranja na navedeno rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka.

Tijekom postupka nije bilo sporno da su protivnici osiguranja, nakon kupnje predmetnih nekretnina, ušli u njihov posjed te da izvode građevinske radove na obnavljanju objekata.

 

Analizom i ocjenom sadržaja cjelokupne dokumentacije i ocjenom isprava u predmetnom ovršnom spisu kao i isprava u zemljišnoknjižnom spisu broj Z-15910/18 (Rz-395/18), sud prvog stupnja utvrđuje da predlagatelj osiguranja ne raspolaže niti jednim dokazom koji bi doveo u pitanje vlasništvo prijašnjih i sadašnjih zemljišnoknjižnih vlasnika, kao ni njihov posjed na označenim nekretninama, osim isključivo paušalnih navoda da je vlasništvo stekao kao pravni slijednik nekadašnje Mjesne zajednice G., a na koje okolnosti da predlaže samo i isključivo izvođenje dokaza ispitivanjem svjedoka. Stoga prvostupanjski sud ocjenjuje da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine jer nije pružio niti jedan dokaz potreban za stupanj uvjerenja temeljem kojeg bi se moglo zaključiti da postoji veća mogućnost da je upravo predlagatelj osiguranja vlasnik predmetnih nekretnina od mogućnosti da on to nije, uz daljnje stajalište da sama činjenica pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka ne može biti dokaz da je predlagatelj učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine.

 

              Stoga, uvažavajući sadržaj odredbe članka 346. OZ-a, koja propisuje pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, prvostupanjski sud  utvrđuje da je u konkretnom slučaju izostala nužna pretpostavka za određivanje predložene privremene mjere a to je vjerojatnost postojanja nenovčane tražbine čije se osiguranje traži odnosno da je izostala prva od dviju potrebnih pretpostavki koje istovremeno moraju biti kumulativno ispunjene.

 

Radi izloženog, sud prvog stupnja pobijanim rješenjem odbija kao neosnovan prijedlog za osiguranje dok odluku o troškovima postupka osiguranja donosi pozivom na odredbu članka 14. stavak 5. OZ-a.

 

Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 365. stavak 2. u vezi s člankom 354. stavak 2. ZPP-a i člankom 21. stavak 1. OZ-a, ovaj sud je utvrdio da u donošenju pobijanog rješenja nije počinjena koja od bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pa tako niti povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. točka. 11. ZPP-a na koju neosnovano ukazuje žalba predlagatelja osiguranja. 

 

              Radi osiguranja nenovčane tražbine prema odredbi članka 346. stavak 1. točka 1. i 2. OZ-a može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

 

Odredbom članka 347. stavak 1. OZ-a je propisano da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha osiguranja uz nastavno navođenje nekih vrsta takvih mjera. Prema sadržaju prijedloga za osiguranje proizlazi da je predlagatelj predložio privremenu mjeru predviđenu odredbom članka 347. stavak 1. točka 6. OZ-a odnosno zabranu promjene na stvarima (nekretninama) na koje je upravljena njegova tražbina.

 

Ovaj sud je stajališta da u konkretnom slučaju prvenstveno treba poći od vrste i karaktera nenovčane tražbine čije osiguranje predlagatelj traži te sadržaja predložene privremene mjere kojom bi se ostvarenje takve tražbine trebalo osigurati.

 

Naime, nenovčana tražbina predlagatelja osiguranja predstavlja zahtjev za zemljišnoknjižni ispravak/promjenu upisa prava vlasništva na predmetnim nekretninama koje su neprijeporno upisane kao suvlasništvo protivnika osiguranja na temelju pravnog posla.

 

Takav zahtjev predlagatelj osiguranja ostvaruje u za to zakonom predviđenom postupku, dokazujući svoje tvrdnje i zahtjeve propisanim dokaznim sredstvima, koje će ocijeniti i o njima odlučiti sud u navedenom zemljišnoknjižnom predmetu na temelju provedenog sudskog izvanparničnog postupka odnosno pojedinačnog ispravnog postupka koji se provodi sukladno odredbama članka 200. do članka 200.g Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 91/96., 137/99., 73/00., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17.), koji zakon je bio na snazi u vrijeme pokretanja toga postupka.

 

Predloženom privremenom mjerom predlaže se radi osiguranja ostvarenja iznesene nenovčane tražbine, zabraniti protivnicima osiguranja kao vlasnicima predmetnih nekretnina čest. zgr. 19/1 i 19/2 obje k.o. G., bilo osobno bilo putem trećih osoba, izvođenje bilo kakvih radova na adaptaciji objekata koji se nalaze na tim nekretninama, a osobito izvođenje radova na fasadi objekata, unutrašnje uređenje, obavljanje vodoinstalaterskih i elektroinstalaterskih radova na objektu, promjena i postavljanje nove stolarije, limarskih, krovopokrivačkih i inih radova. 

 

U takvoj situaciji, predlagatelj osiguranja niti tvrdi niti čini vjerojatnim na koji način će protivnici osiguranja izvođenjem građevinskih radova na objektima u njihovom vlasništvu spriječiti ili znatno otežati ostvarenje nenovčane tražbine odnosno zahtjev predlagatelja  osiguranja za upis prava vlasništva u pojedinačnom ispravnom postupku.

 

Iz utvrđenja  provedenog postupka ne proizlazi zaključak da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da će bez predložene mjere (bez zabrane radova na objektu) protivnici osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje eventualnog upisa predlagatelja u zemljišne knjige time što će promijeniti postojeće stanje stvari, a svoje paušalne navode da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje odnosno nenadoknadiva šteta, predlagatelj osiguranja ničime nije potkrijepio.   

 

Stoga, dovodeći u vezu sadržaj nenovčane tražbine čije se osiguranje traži te sadržaj privremene mjere, prema stajalištu ovoga suda proizlazi zaključak da se predloženom privremenom mjerom ne može postići svrha osiguranja sukladno članku 347. stavak 1. OZ-a.

 

Kako, osim toga, nisu ostvarene niti pretpostavke iz članka 346. OZ-a, koje moraju biti kumulativno ispunjene da bi sud mogao odrediti predloženu privremenu mjere, to je pravilno odlučeno kada je prijedlog za osiguranje odbijen kao neosnovan.

 

Odluka o troškovima postupka osiguranja donesena je uz pravilnu primjenu odredbe članka 14. stavak 5. OZ-a i relevantnim odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15.).

 

Radi svega izloženog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a.

 

U Rijeci 23. listopada 2019.