NN 125/2019 (20.12.2019.)

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 13. prosinca 2019.

Klasa: 011-01/19-01/235

Urbroj: 71-06-01/1-19-2

Zagreb, 17. prosinca 2019.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI

Članak 1.

U Zakonu o gradnji (»Narodne novine«, br. 153/13., 20/17. i 39/19.) u članku 1. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

»(3) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018).

(4) Ovim Zakonom osigurava se provedba Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 328, 21. 12. 2018.) u dijelu koji se odnosi na rok i dinamiku donošenja Dugoročne strategije obnove za podupiranje obnove nacionalnog fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050. godine.«.

Članak 2.

U članku 3. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. dubinska obnova je energetska obnova zgrade koja obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira smanjenjem potrošnje energije za grijanje (QH,nd) i primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini [kWh/(m2·a)] od najmanje 50 % u odnosu na potrošnju energije prije obnove

2. elektronička oglasna ploča je mrežna stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola dostupnog na internetskoj adresi: »https://dozvola.mgipu.hr« (u daljnjem tekstu: eDozvola), a koja je stranica integrirana u mrežne stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje

3. energetski certifikat je certifikat iz kojega je vidljivo energetsko svojstvo zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade, izračunato u skladu s Metodologijom provođenja energetskog pregleda zgrade

4. energetska obnova zgrade je primjena mjera energetske učinkovitosti u svrhu poboljšanja energetskog svojstva zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade i temeljnog zahtjeva za građevinu – gospodarenje energijom i očuvanje topline, pri čemu mjere energetske učinkovitosti obuhvaćaju: energetski pregled i energetsko certificiranje zgrade za potrebe energetske obnove, izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrade kojom se dokazuje ušteda energije, povećanje toplinske zaštite ovojnice zgrade, unapređenje tehničkih sustava zgrade koji uključuju tehničku opremu za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode, sustav rasvjete, sustav automatizacije i upravljanja zgrade ili njezina dijela te uvođenje sustava obnovljivih izvora energije

5. energetsko svojstvo zgrade je izračunata ili izmjerena količina energije potrebna za zadovoljavanje potreba za energijom prilikom karakteristične uporabe zgrade, a koja među ostalim uključuje energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu potrošne tople vode i rasvjetu. Energetsko svojstvo zgrade izražava se brojčanim pokazateljem korištenja primarne energije u [kWh/(m2·a)] u svrhu izdavanja energetskih certifikata i usklađenosti s minimalnim zahtjevima na energetsko svojstvo zgrade

6. generator topline je dio sustava grijanja koji proizvodi korisnu toplinu primjenom jednog od niže navedenih postupaka ili više njih:

– izgaranjem goriva, primjerice u kotlu

– Jouleovim učinkom koji se odvija u elektrootpornim grijačima

– uzimanjem topline iz okolnog zraka, odsisnog zraka ili vode ili tla kao izvora topline s pomoću dizalice topline

7. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula

8. gradilište je zemljište i/ili građevina, uključujući i privremeno zauzete površine, na kojima se izvodi građenje ili radovi potrebni za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja i zaštitu

9. gradnja je projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor građenja

10. građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina

11. građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem

12. Informacijski sustav energetskih certifikata (IEC) je računalna aplikacija za izdavanje, pohranu i kontrolu energetskih certifikata, izvješća o energetskim pregledima zgrada, izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama, sadrži bazu podataka energetskih certifikata, izvješća o energetskim pregledima zgrada, izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i hlađenja ili klimatizacije te osoba ovlaštenih za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrada i osoba ovlaštenih za kontrolu i provedbu programa izobrazbe

13. iskolčenje građevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa, odnosno osi građevine koja će se graditi, na teren unutar građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru koji izvodi ovlašteni inženjer geodezije sukladno posebnom propisu

14. javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova, Grada Zagreba i županija nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, određeni posebnim zakonima, koji utvrđivanjem posebnih uvjeta i/ili uvjeta priključenja, odnosno potvrđivanjem projekta na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u gradnji građevina

15. katastar je katastar zemljišta, odnosno katastar nekretnina prema zakonu koji uređuje državnu izmjeru i katastar nekretnina

16. Metodologija provođenja energetskog pregleda zgrade (u daljnjem tekstu: Metodologija) je skup radnji i postupaka za provođenje energetskog pregleda zgrada koja sadrži algoritam za izračun energetskog svojstva zgrade u standardnim uvjetima korištenja te se koristi u procesu izdavanja energetskih certifikata zgrada i za provjeru usklađenosti s minimalnim zahtjevima na energetsko svojstvo, a objavljuje se na službenim mrežnim stranicama Ministarstva. Metodologija je transparentna i otvorena za inovacije

17. mikroizolirani sustav je bilo koji sustav s potrošnjom manjom od 500 GWh u 1996. godini, pri čemu ne postoji povezanost s drugim sustavima

18. mjesto za punjenje je sučelje putem kojeg je u danom trenutku moguće puniti jedno električno vozilo ili zamijeniti bateriju jednog električnog vozila

19. ministar je čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove graditeljstva

20. Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za poslove graditeljstva

21. održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena

22. oprema su pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu radi tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina

23. postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena

24. posebni uvjeti su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, osim uvjeta priključenja, uvjeta koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

25. potvrda glavnog projekta je potvrda da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima koju izdaje javnopravno tijelo u slučajevima propisanim posebnim zakonom na način propisan ovim Zakonom

26. postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina

27. pripremni radovi su građenje privremenih građevina i izvedba drugih radova radi organizacije i uređenje gradilišta te omogućavanja primjene odgovarajuće tehnologije građenja

28. rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine

29. složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina

30. sustav automatizacije i upravljanja zgradom je sustav koji obuhvaća sve proizvode, softver i inženjerske usluge, kojim se može poduprijeti energetski učinkovito, ekonomično i sigurno funkcioniranje tehničkih sustava zgrade putem automatskog upravljanja i olakšavanjem ručnog upravljanja tim tehničkim sustavima zgrade

31. tehnički sustav zgrade je tehnička oprema zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade za grijanje prostora, hlađenje prostora, ventilaciju, klimatizaciju, pripremu potrošne tople vode, ugrađenu rasvjetu, automatizaciju i upravljanje zgradom, proizvodnju električne energije u krugu zgrade ili kombinaciju navedenog, uključujući sustave koji upotrebljavaju energiju iz obnovljivih izvora

32. ugovor o energetskom učinku je ugovor između korisnika i pružatelja energetskih usluga, verificiran i praćen tijekom cijelog svog trajanja, pri čemu se investicija u radove, opremu i usluge za provedbu mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti obuhvaćenih energetskom uslugom otplaćuje prema ugovorenom stupnju poboljšanja energetske učinkovitosti ili drugim ugovorenim kriterijima, kao što su financijske uštede

33. ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine

34. uklanjanje građevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine ili njezina dijela s mjesta na kojem se nalazi, uključujući i gospodarenje zatečenim otpadom u građevini i na građevnoj čestici, te građevnog materijala i građevnog otpada nastalog razgradnjom građevine sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom, te dovođenje građevne čestice, odnosno zemljišta na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje

35. ukupna korisna površina zgrade je ukupna neto podna površina zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade, a koja se računa prema točki 5.1.7. HRN ISO 9836

36. upravno tijelo je upravni odjel, odnosno služba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije nadležna za obavljanje upravnih poslova graditeljstva

37. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu

38. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine

39. zgrada gotovo nulte energije je zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta, odnosno vrlo niska količina energije trebala bi se u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini, a za koju su zahtjevi utvrđeni posebnim propisom

40. zgrada javne namjene je zgrada ili dio zgrade koju koristi tijelo javne vlasti za obavljanje svojih poslova, zgrada ili dio zgrade za stanovanje zajednice te zgrada ili dio zgrade koja nije stambena u kojoj boravi više ljudi ili u kojoj se pruža usluga većem broju ljudi

41. značajna obnova je obnova zgrade gdje se obnovi podvrgava više od 25 % površine ovojnice zgrade.«.

Članak 3.

Iza članka 19. dodaju se naziv poglavlja, članak 19.a i naslov iznad njega koji glase:

»3. ENERGETSKA UČINKOVITOST U ZGRADARSTVU

Zahtjevi energetske učinkovitosti

Članak 19.a

Odredbe ovoga poglavlja primjenjuju se na zgrade s krovom i zidovima u kojima se koristi energija radi postizanja određenih unutarnjih klimatskih uvjeta.«.

Članak 4.

Oznaka i naziv poglavlja i naslov iznad članka 20. brišu se, a članak 20. mijenja se i glasi:

»(1) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da tijekom uporabe ispunjava propisane zahtjeve energetske učinkovitosti, ako tehničkim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije propisano drukčije.

(2) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana i izgrađena tako da je moguće bez značajnih troškova osigurati individualno mjerenje potrošnje energije, energenata i vode s mogućnošću daljinskog očitanja za pojedine posebne dijelove zgrade.

(3) Projektant je dužan prije izrade glavnog projekta nove zgrade koja mora ispunjavati minimalne zahtjeve na energetsko svojstvo zgrade uzeti u obzir tehničku, okolišnu i gospodarsku izvedivost dostupnih visokoučinkovitih alternativnih sustava opskrbe energijom, te isto prikazati u glavnom projektu.

(4) Zahtjeve energetske učinkovitosti pojedinih vrsta zgrada, koji uključuju minimalne zahtjeve na energetsko svojstvo zgrade i njezinih posebnih dijelova, način izračuna energetskog svojstva zgrade, minimalni obvezni udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije zgrade, kriterije za zgrade gotovo nulte energije, sadržaj prikaza izvedivosti dostupnih visokoučinkovitih alternativnih sustava opskrbe energijom te radi optimiziranja korištenja energije tehničkih sustava zgrade: zahtjeve za sustave u pogledu ukupnih energetskih svojstava, ispravne ugradnje i odgovarajućeg dimenzioniranja, podešavanja i nadzora tehničkih sustava zgrade, zahtjeve vezane na postavljanje uređaja za samoregulaciju, zahtjeve za sustave automatizacije i upravljanje zgradama, izgled i sadržaj Iskaznice energetskih svojstava zgrade i druge zahtjeve vezane uz energetsku učinkovitost zgrade, kao i dostavu izvješća Europskoj komisiji vezano za pretpostavke, izračune i rezultate troškovno optimalnih analiza, propisuje tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama ministar.«.

Članak 5.

Naslov iznad članka 21. mijenja se i glasi: »Zgrade gotovo nulte energije«.

Članak 21. mijenja se i glasi:

»(1) Sve nove zgrade moraju biti »zgrade gotovo nulte energije«.

(2) Oznaka za »zgradu gotovo nulte energije« u Iskaznici energetskih svojstava zgrade i energetskom certifikatu zgrade je »nZEB«.

(3) Glavni projekt zgrade, koji se prilaže uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, mora biti izrađen u skladu s odredbama za zgrade gotovo nulte energije koje propisuje tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama ministar.«.

Članak 6.

Iza članka 21. dodaju se naslov iznad članka 21.a te članci 21.a, 21.b, 21.c i 21.d koji glase:

»Promicanje elektromobilnosti i uspostava infrastrukture za punjenje u zgradama

Članak 21.a

Za nove i postojeće zgrade primjenjuju se zahtjevi za povećanje elektromobilnosti uspostavom infrastrukture za punjenje u zgradama.

Članak 21.b

(1) Za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, a čija namjena ne uključuje stambenu, s više od deset parkirališnih mjesta, postavlja se barem jedno mjesto za punjenje te kanalska infrastruktura, to jest cijevi za električne kabele, za barem jedno od svakih pet parkirališnih mjesta, kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila kada se:

– parkiralište nalazi u zgradi i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura zgrade ili

– parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta.

(2) Za sve zgrade čija namjena ne uključuje stambenu, s više od dvadeset parkirališnih mjesta, potrebno je postaviti najmanje jedno mjesto za punjenje.

(3) Ispunjenje zahtjeva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužan je osigurati investitor, odnosno vlasnik nekretnine.

Članak 21.c

(1) Za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, s više od deset parkirališnih mjesta, kada je zgrada stambene namjene, odnosno druge namjene od kojih je jedna stambena, postavlja se kanalska infrastruktura, to jest cijevi za električne kabele, za svako parkirališno mjesto kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila kada se:

– parkiralište nalazi u zgradi i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura zgrade ili

– parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta.

(2) Ispunjenje zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka dužan je osigurati investitor, odnosno vlasnik nekretnine.

Članak 21.d

(1) Zahtjevi iz članka 21.b ovoga Zakona ne primjenjuju se na zgrade čiji su vlasnici ili korisnici mala i srednja poduzeća.

(2) Zahtjevi za promicanje elektromobilnosti iz članaka 21.a, 21.b i 21.c ovoga Zakona ne primjenjuju se ako:

– je zahtjev za izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole, odnosno istovjetni zahtjev podnesen do 10. ožujka 2021.

– bi potrebna kanalska infrastruktura ovisila o mikroizoliranim sustavima što bi prouzročilo znatne probleme u radu lokalnih energetskih sustava i ugrozilo stabilnost lokalne mreže

– su troškovi postavljanja infrastrukture za punjenje i kanalske infrastrukture veći od 7 % ukupnog troška značajne obnove zgrade.«.

Članak 7.

Naslov iznad članka 22. mijenja se i glasi: »Redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, opremanje sustavima automatizacije«.

Članak 22. mijenja se i glasi:

»Odredbe članaka 22.a, 22.b, 22.c i 22.d ovoga Zakona odnose se na sustav grijanja kao kombinaciju komponenti koje su potrebne za određeni način obrade zraka u prostoriji pomoću koje se povisuje temperatura, odnosno sustav klimatizacije kao kombinaciju komponenti koje su potrebne za određeni oblik obrade zraka u prostoriji pomoću kojih se nadzire temperatura, odnosno pomoću koje se temperatura može sniziti.«.

Članak 8.

Iza članka 22. dodaju se članci 22.a, 22.b, 22.c, 22.d i 22.e koji glase:

»Članak 22.a

(1) Vlasnik zgrade, odnosno njezina posebnog dijela, sa sustavom grijanja dužan je osigurati redoviti pregled dostupnih dijelova sustava grijanja ili kombiniranog sustava grijanja i ventilacije prostora efektivne nazivne snage veće od 70 kW, poput generatora topline, sustava kontrole i cirkulacijske pumpe ili pumpi koji se upotrebljavaju za grijanje zgrada, najmanje jednom u deset godina, a što se može obaviti i zajedno s energetskim pregledom zgrade.

(2) Pregledi iz stavka 1. ovoga članka uključuju procjenu učinkovitosti i dimenzioniranja generatora topline u usporedbi s potrebama grijanja zgrade i njima se, prema potrebi, uzimaju u obzir sposobnosti sustava grijanja ili kombiniranog sustava grijanja i ventilacije prostora za optimizaciju njegove učinkovitosti u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada.

(3) Ako nije bilo promjena u sustavu grijanja ili u kombiniranom sustavu grijanja i ventilacije prostora ili u pogledu potreba grijanja zgrade nakon pregleda provedenog u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, nije potrebno ponoviti procjenu dimenzioniranja generatora topline.

Članak 22.b

(1) Vlasnik zgrade, odnosno njezina posebnog dijela, dužan je osigurati redoviti pregled dostupnih dijelova sustava hlađenja ili klimatizacije, odnosno kombiniranih sustava klimatizacije i ventilacije efektivne nazivne snage veće od 70 kW najmanje jednom u deset godina, a što se može obaviti i zajedno s energetskim pregledom zgrade.

(2) Pregledi iz stavka 1. ovoga članka uključuju procjenu učinkovitosti i dimenzioniranja sustava hlađenja ili klimatizacije u usporedbi s potrebama hlađenja zgrade i njima se, prema potrebi, uzimaju u obzir sposobnosti sustava hlađenja ili klimatizacije, odnosno kombiniranog sustava klimatizacije i ventilacije za optimizaciju njegove učinkovitosti u tipičnim ili prosječnim uvjetima rada.

(3) Ako nije bilo promjena u sustavu hlađenja ili klimatizacije, odnosno u kombiniranom sustavu klimatizacije i ventilacije prostora ili u pogledu potreba hlađenja zgrade nakon pregleda provedenog u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, nije potrebno ponoviti procjenu dimenzioniranja sustava hlađenja ili klimatizacije.

Članak 22.c

(1) Vlasnik nestambene zgrade čija je efektivna nazivna snaga sustava grijanja ili kombiniranog sustava grijanja i ventilacije prostora, sustava hlađenja ili klimatizacije, odnosno kombiniranih sustava klimatizacije i ventilacije veća od 290 kW, mora osigurati opremanje zgrade sustavima automatizacije i upravljanja zgradom.

(2) Od obveze iz stavka 1. ovoga članka izuzimaju se zgrade iz stavka 1. ovoga članka kod kojih opremanje sustavom automatizacije i upravljanja zgradom nije tehnički i gospodarski izvedivo, za što se osigurava dokaz da nije moguće izvesti odgovarajuće tehničko rješenje ili je mogućnost izvođenja rješenja takva da bi uložena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist.

(3) Dokaz iz stavka 2. ovoga članka izrađuje ovlašteni inženjer odgovarajuće struke.

(4) Tehnički sustavi zgrade koji su izričito obuhvaćeni ugovorom u kojem se navodi dogovorena razina poboljšanja energetske učinkovitosti, poput ugovora o energetskom učinku, ili kojima upravlja operator komunalnih usluga ili mrežni operator te stoga podliježu mjerama praćenja učinkovitosti na strani sustava, izuzimaju se iz zahtjeva utvrđenih u člancima 22.a i 22.b ovoga Zakona pod uvjetom da je ukupni učinak takvog pristupa istovjetan onom koji proizlazi iz članaka 22.a i 22.b ovoga Zakona.

(5) Zgrade koje su opremljene sustavima automatizacije i upravljanja zgradom karakteristika koje zadovoljavaju zahtjeve navedene u posebnom propisu kojim se propisuju tehnički zahtjevi u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite u zgradama, izuzimaju se od obveza navedenih u člancima 22.a i 22.b ovoga Zakona.

Članak 22.d

Redoviti pregled sustava grijanja te sustava hlađenja ili klimatizacije zgrade završava izvješćem o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja i hlađenja ili klimatizacije zgrade, koje potpisuju sve ovlaštene osobe koje su sudjelovale u njegovoj izradi.

Članak 22.e

(1) Vlasnik, odnosno investitor dužan je osigurati da nove zgrade, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, budu opremljene uređajima za samoreguliranje koji zasebno reguliraju temperaturu u svakoj sobi ili, u slučajevima u kojima je to opravdano, u određenoj grijanoj zoni samostalne uporabne cjeline zgrade.

(2) U postojećim zgradama vlasnik je dužan osigurati postavljanje uređaja za samoreguliranje iz stavka 1. ovoga članka, kada se zamjenjuju generatori topline, ako je to tehnički i gospodarski izvedivo.«.

Članak 9.

U članku 23. stavku 1. riječi: »unutarnje projektne temperature« zamjenjuju se riječima: »određenih unutarnjih klimatskih uvjeta«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Energetski certifikat izrađuje se elektronički i ispisuje isključivo putem IEC-a.«.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Dosadašnji stavak 4. briše se.

Članak 10.

U članku 26. stavku 4. riječ: »Korisnik« zamjenjuje se riječima: »Investitor, vlasnik, odnosno korisnik«.

Članak 11.

U članku 27. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka daje se na neodređeno vrijeme.«.

Članak 12.

U članku 29. stavku 1. podstavak 3. briše se, a dosadašnji podstavak 4. postaje podstavak 3.

U stavku 2. podstavak 3. briše se, a dosadašnji podstavak 4. postaje podstavak 3.

Članak 13.

Članak 30. mijenja se i glasi:

»Ovlaštenje se daje pravnoj osobi koja:

1. je registrirana za djelatnost energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade i

2. ima u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme zaposlenu najmanje jednu osobu koja ispunjava uvjete iz članka 29. ovoga Zakona.«.

Članak 14.

U članku 31. stavcima 1., 2. i 3. riječi: »podstavaka 1., 2. i 3.« zamjenjuju se riječima: »podstavaka 1. i 2.«.

Članak 15.

Članak 32. briše se.

Članak 16.

U članku 33. stavku 3. podstavak 2. mijenja se i glasi:

»2. osigurati sve podatke i dokumentaciju s kojom raspolaže, a koja je potrebna za provedbu neovisne kontrole.«.

U stavku 4. riječi: »u roku trajanja ovlaštenja« zamjenjuju se riječju: »trajno«.

Članak 17.

Članak 37. mijenja se i glasi:

»(1) Program stručnog osposobljavanja Modul 1 i Modul 2 i Program usavršavanja ovlaštenih osoba (u daljnjem tekstu: Program izobrazbe) te provjeru znanja stručne osposobljenosti provode pravne osobe koje za to imaju suglasnost Ministarstva.

(2) Suglasnost za provedbu Programa izobrazbe daje Ministarstvo na zahtjev pravne osobe rješenjem.

(3) Suglasnost iz stavka 2. ovoga članka daje se na rok od pet godina, a može se ponovno izdati na isti rok na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

(4) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.«.

Članak 18.

U članku 40. stavku 2. riječ: »provedenom« zamjenjuje se riječju: »redovitom«.

Stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.

Članak 19.

U članku 41. stavku 1. iza riječi: »Ministarstvo« dodaje se riječ: »rješenjem«.

Članak 20.

U članku 42. stavku 1. na kraju podstavka 2. dodaju se riječi: »te zapošljava ili na drugi način osigurava stručnu osobu strojarske i stručnu osobu elektrotehničke struke, koje ispunjavaju uvjete za davanje ovlaštenja za provedbu energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom«.

Članak 21.

U članku 43. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Osoba koja ima ovlaštenje za kontrolu dužna je ispunjavati uvjete za izdavanje ovlaštenja u roku trajanja ovlaštenja i o svakoj promjeni koja se odnosi na uvjete izdavanja ovlaštenja obavijestiti Ministarstvo u roku od osam dana od nastale promjene.«.

Članak 22.

Članak 44. mijenja se i glasi:

»(1) Osoba koja ima ovlaštenje za kontrolu ne može obaviti kontrolu energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi:

1. za koju je ona ili pravna osoba u kojoj je zaposlena sudjelovala u izradi projekta, kontroli projekta, stručnom nadzoru građenja, građenju ili održavanju zgrade, te izradi energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi

2. koja je u njezinu vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu

3. koja je u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu pravne osobe u kojoj je zaposlena, bračnog druga ili srodnika u ravnoj liniji

4. koja je u vlasništvu osobe za koju obavlja poslove posredovanja kod kupoprodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili na leasing

5. za koju je upravitelj zgrade

6. za koju je opskrbljivač energijom ili vodom.

(2) Osoba koja ima ovlaštenje za kontrolu ne može obaviti kontrolu energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi za koji je bila naručitelj ili je izdala pravna osoba u kojoj:

1. je zaposlena

2. ima dionice ili poslovne udjele

3. je član nadzornog odbora, član uprave, prokurist, opunomoćenik ili zaposlenik

4. je član nadzornog odbora, član uprave, prokurist, opunomoćenik ili zaposlenik njegov bračni drug ili srodnik u ravnoj liniji.«.

Članak 23.

Naslov iznad članka 45. mijenja se i glasi: »Ukidanje ovlaštenja i suglasnosti«.

Članak 45. mijenja se i glasi:

»(1) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade, ovlaštenje za kontrolu i suglasnost za provedbu Programa izobrazbe ukida se rješenjem osobi koja:

1. ne ispunjava propisane uvjete prema kojima je dobila ovlaštenje, odnosno suglasnost

2. ne obavlja poslove za koje je ovlaštena stručno, u skladu s pravilima struke i važećim propisima

3. obavlja poslove za koje nije ovlaštena ili

4. je podnijela zahtjev za ukidanje.

(2) Ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade ukida se rješenjem osobi, uz razloge navedene u stavku 1. ovoga članka, i ako se stručno ne usavršava na način propisan pravilnikom iz članka 47. ovoga Zakona.

(3) Rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka donosi Ministarstvo.

(4) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Osoba kojoj je ukinuto ovlaštenje, odnosno suglasnost iz razloga navedenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka, može podnijeti zahtjev za davanje novog ovlaštenja nakon isteka roka od godine dana od dana pravomoćnosti rješenja o ukidanju.

(6) Osoba kojoj je ukinuto ovlaštenje za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade, prilikom podnošenja zahtjeva za davanje novog ovlaštenja dužna je imati najmanje jedno Uvjerenje o pohađanju Programa usavršavanja koje nije starije od godinu dana.«.

Članak 24.

Naslov iznad članka 46. mijenja se i glasi: »Informacijski sustav energetskih certifikata«.

Članak 46. mijenja se i glasi:

»(1) Ministarstvo uspostavlja i vodi Informacijski sustav energetskih certifikata (IEC).

(2) U IEC-u se prikupljaju podaci o izračunatoj potrošnji energije sukladno Metodologiji, kao i ostali podaci iz energetskog certifikata, izvješća o energetskim pregledima zgrada i izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama.

(3) Agregirani anonimni podaci, koji su u skladu sa zahtjevima o zaštiti podataka prema posebnom propisu, stavljaju se na zahtjev na raspolaganje u statističke i istraživačke svrhe te vlasniku zgrade.«.

Članak 25.

Iza članka 46. dodaju se članci 46.a i 46.b koji glase:

»Članak 46.a

(1) Ministarstvo putem IEC-a vodi registar:

1. ovlaštenih osoba za energetsko certificiranje

2. osoba ovlaštenih za kontrolu

3. osoba koje provode program izobrazbe

4. izdanih energetskih certifikata s izvješćima o provedenim energetskim pregledima zgrada

5. izdanih izvješća o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradama.

(2) Registar je javan.

(3) Ministarstvo može dio podatka iz registra učiniti javno dostupnim na mrežnim stranicama ili na drugi prikladan način, a u skladu sa zahtjevima o zaštiti podataka prema posebnom propisu.

Članak 46.b

Ministarstvo pruža informacije o energetskim certifikatima, njihovoj svrsi i ciljevima, troškovno učinkovitim mjerama te načinima financiranja energetske obnove zgrada primjenom mjera energetske učinkovitosti putem službenih mrežnih stranica Ministarstva te na drugi prikladan način.«.

Članak 26.

Naslov iznad članka 47. mijenja se i glasi: »Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju, ovlaštenim osobama te neovisnoj kontroli«.

Članak 27.

Iza članka 47. dodaju se naslov iznad članka 47.a te članci 47.a, 47.b, 47.c i 47.d koji glase:

»Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada i programi

Članak 47.a

(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi Dugoročnu strategiju obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine (u daljnjem tekstu: Dugoročna strategija), radi podupiranja obnove nacionalnog fonda stambenih i nestambenih, javnih i privatnih zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050. godine, olakšavajući troškovno učinkovitu pretvorbu postojećih zgrada u zgrade gotovo nulte energije.

(2) Dugoročna strategija treba sadržavati perspektivu od najmanje 30 godina u skladu s primjenjivim obvezama planiranja i izvješćivanja te obuhvaća:

1. pregled nacionalnog fonda zgrada

2. utvrđivanje troškovno učinkovitog pristupa obnovi ovisno o vrsti zgrade i klimatskoj zoni, uzimajući u obzir, kada je primjenjivo, relevantne pokretačke točke u životnom ciklusu zgrade

3. politike i mjere za poticanje troškovno učinkovite dubinske obnove zgrada, uključujući postupne dubinske obnove te za podupiranje ciljanih troškovno učinkovitih mjera obnove

4. pregled politika i mjera koje su usmjerene na segmente nacionalnog fonda zgrada s najgorim svojstvima, dileme suprotstavljenih interesa najmodavca i najmoprimca i nedostatke tržišta te opis relevantnih nacionalnih mjera kojima se pridonosi ublažavanju energetskog siromaštva

5. politike i mjere usmjerene na sve zgrade javnog sektora

6. pregled nacionalnih inicijativa za promicanje pametnih tehnologija i dobro povezanih zgrada i zajednica, kao i vještina i obrazovanja u građevinskom sektoru i sektoru energetske učinkovitosti i

7. na dokazima utemeljenu procjenu očekivanih ušteda energije i širih koristi, kao što su koristi povezane sa zdravljem, sigurnošću i kvalitetom zraka.

(3) U okviru Dugoročne strategije utvrđuje se plan s mjerama i mjerljivim pokazateljima napretka utvrđenima na domaćoj razini s obzirom na dugoročni cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova u Uniji za 80 – 95 % do 2050. godine u usporedbi s 1990. godinom, kako bi se osigurao energetski visokoučinkovit i dekarboniziran nacionalni fond zgrada i kako bi se olakšalo troškovno učinkovitu pretvorbu postojećih zgrada u zgrade gotovo nulte energije, a koji treba sadržavati okvirne relevantne ključne točke za 2030., 2040. i 2050. godinu, te se u njemu navodi kako će se njima pridonijeti postizanju nacionalnih ciljeva energetske učinkovitosti prema posebnom propisu kojim se uređuje područje energetske učinkovitosti, a kojima se pridonosi postizanju ciljeva Unije u pogledu energetske učinkovitosti.

(4) Dugoročna strategija se donosi svakih deset godina te se dostavlja Europskoj komisiji zajedno s Nacionalnim integriranim energetskim i klimatskim planom, a po potrebi se može ažurirati svakih pet godina.

(5) Radi potpore mobilizaciji ulaganja u obnovu koja je potrebna za postizanje ciljeva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, u sklopu Dugoročne strategije razrađuje se olakšanje pristupa odgovarajućim mehanizmima za:

– agregiranje projekata, među ostalim putem platformi ili skupina za ulaganja i konzorcija malih i srednjih poduzeća, kako bi se investitorima omogućio pristup i osigurala rješenja u paketu za potencijalne klijente

– smanjenje percipiranog rizika zahvata u području energetske učinkovitosti za investitore i privatni sektor

– upotrebu javnih sredstava za povećanje potencijala dodatnog ulaganja privatnog sektora ili rješavanje specifičnih nedostataka tržišta

– usmjeravanje ulaganja u energetski učinkovit fond zgrada javnog sektora, u skladu sa smjernicama Eurostata i

– pristupačne i transparentne savjetodavne alate, poput jedinstvenih kontaktnih točaka za potrošače i savjetodavnih službi u području energije, o relevantnim energetskim obnovama i financijskim instrumentima. Putem jedinstvenih kontaktnih točaka pružaju se i informacije o energetskim certifikatima, troškovno učinkovitim mjerama za poboljšanje energetskih svojstava zgrade te o zamjeni kotlova na fosilna goriva održivijim alternativama.

(6) Dugoročna strategija sadrži analizu politika i mjera kojima se prilikom energetske obnove zgrade pridonosi povećanju zaštite od požara i zaštite od rizika povezanih s djelovanjem potresa, koji utječu na životni vijek zgrade, te daje preporuke za poboljšanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštite od požara i rizika povezanih s djelovanjem potresa za zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi.

(7) Dugoročna strategija sadrži analizu mjera za pojednostavnjenje uspostave mjesta za punjenje u novim i postojećim stambenim i nestambenim zgradama usredotočujući se na moguće regulatorne prepreke, uključujući postupke za izdavanje dozvola i suglasnosti, ne dovodeći u pitanje pravo u području vlasništva i najma nekretnina.

(8) U Dugoročnoj strategiji razmatra se potreba za koherentnim politikama u pogledu zgrada, održive i zelene mobilnosti i urbanističkog planiranja.

(9) Radi potpore izradi Dugoročne strategije provodi se savjetovanje sa stručnom javnošću putem Otvorenog dijaloga partnera te javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, a sažetak rezultata javnih savjetovanja prilaže se Europskoj komisiji prilikom dostavljanja Dugoročne strategije.

(10) Dugoročnoj strategiji prilažu se pojedinosti o provedbi, među ostalim, i o planiranim politikama i mjerama.

Članak 47.b

(1) Programe energetske obnove zgrada za razdoblje 2021. do 2030. godine donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.

(2) Programi energetske obnove zgrada, među ostalim, potiču primjenu visokoučinkovitih alternativnih sustava, u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo, kada se zgrade podvrgavaju značajnoj obnovi.

(3) U programima iz stavka 1. ovoga članka razrađuju se financijske mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti u obnovi zgrada s ciljanim ili ostvarenim uštedama energije, određenima prema jednom od sljedećih kriterija ili više njih:

– energetskim svojstvima opreme ili materijala koji se upotrebljava u obnovi; u tom slučaju opremu ili materijal koji se upotrebljava u obnovi postavlja instalater s odgovarajućom razinom certifikacije ili kvalifikacije

– standardnim vrijednostima za izračun ušteda energije u zgradama

– ostvarenim poboljšanjem zbog takve obnove usporedbom rezultata energetskih pregleda i energetskih certifikata izdanih prije i nakon obnove

– glavnom projektu

– rezultatima neke druge relevantne, transparentne i razmjerne metode kojom se pokazuje poboljšanje energetskih svojstava.

Članak 47.c

(1) Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.

(2) U Programu iz stavka 1. ovoga članka razrađuju se ciljevi i mjere za razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima radi uspostave održivih, sigurnih i otpornih gradova i naselja kroz povećanje energetske učinkovitosti zgrada i građevinskih područja, razvoj zelene infrastrukture u zgradarstvu te urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju.

Članak 47.d

(1) Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.

(2) U programu iz stavka 1. ovoga članka razrađuju se ciljevi i mjere za kružno gospodarenje prostorom i zgradama kojima se među ostalim potiču mjere kružnosti kod planiranja novih zgrada, ponovno korištenje napuštenih i/ili zapuštenih i produljenje trajnosti postojećih prostora i zgrada, smanjenje količine građevinskog otpada te povećanje energetske učinkovitosti zgrada.«.

Članak 28.

Članak 61. mijenja se i glasi:

»Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata prema propisu kojim se uređuje udruživanje u komoru arhitekata i komore inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.«.

Članak 29.

Članak 62. briše se.

Članak 30.

U članku 108. stavku 2. iza podstavka 2. dodaju se novi podstavci 3. i 4. koji glase:

»3. Iskaznicu energetskih svojstava zgrade u elektroničkom obliku, potpisanu elektroničkim potpisom

4. ispis Iskaznice energetskih svojstava zgrade ovjerene od projektanata i glavnog projektanta ako je u njezinoj izradi sudjelovalo više projektanata«.

Dosadašnji podstavci 3. do 7. postaju podstavci 5. do 9.

Stavak 4. briše se.

Dosadašnji stavak 5., koji postaje stavak 4., mijenja se i glasi:

»(4) Dokumentacija iz stavka 2. podstavaka 1., 3., 5., 6., 7., 8. i 9. ovoga članka može se podnijeti u elektroničkom obliku i elektroničkim putem.«.

Članak 31.

U članku 109. stavku 1. podstavku 5. iza riječi: »građevine« dodaju se riječi: »te suglasnost Republike Hrvatske, tijela nadležnog za upravljanje državnom imovinom, za nekretnine kojima Ministarstvo državne imovine upravlja temeljem članka 71. Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 52/18.)«.

Članak 32.

U članku 162. stavku 2. iza podstavka 17. briše se točka te se dodaju podstavci 18., 19. i 20. koji glase:

»18. za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, a čija namjena ne uključuje stambenu, s više od deset parkirališnih mjesta, ne osigura postavljanje barem jednog mjesta za punjenje te kanalsku infrastrukturu, to jest cijevi za električne kabele, za barem jedno od svakih pet parkirališnih mjesta, kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila kada se parkiralište nalazi u zgradi i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura zgrade, ili kada se parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta (članak 21.b stavak 1.)

19. za zgradu čija namjena ne uključuje stambenu, s više od dvadeset parkirališnih mjesta, ne osigura postavljanje najmanje jednog mjesta za punjenje (članak 21.b stavak 2.)

20. za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnijoj obnovi, s više od deset parkirališnih mjesta, kada je zgrada stambene namjene, odnosno druge namjene od kojih je jedna stambena, ne osigura postavljanje kanalske infrastrukture, to jest cijevi za električne kabele, za svako parkirališno mjesto kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila kada se parkiralište nalazi u zgradi i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura zgrade, ili kada se parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta (članak 21.c stavak 1.).«.

Članak 33.

U članku 165. stavku 1. podstavku 1. riječi: »stavak 1.« brišu se.

U stavku 2. riječi: »oduzimanja ovlaštenja« zamjenjuju se riječima: »zabrane obavljanja poslova«.

Članak 34.

U članku 171. stavku 1. podstavak 1. mijenja se i glasi:

»1. ne osigura redoviti pregled dostupnih dijelova sustava grijanja ili kombiniranog sustava grijanja i ventilacije prostora efektivne nazivne snage veće od 70 kW, poput generatora topline, sustava kontrole i cirkulacijske pumpe ili pumpi koji se upotrebljavaju za grijanje zgrada, najmanje jednom u deset godina (članak 22.a stavak 1.)«.

Iza podstavka 1. dodaju se novi podstavci 2. i 3. koji glase:

»2. ne osigura redoviti pregled dostupnih dijelova sustava hlađenja ili klimatizacije, odnosno kombiniranih sustava klimatizacije i ventilacije efektivne nazivne snage veće od 70 kW, najmanje jednom u deset godina (članak 22.b stavak 1.)

3. ne osigura opremanje nestambene zgrade, čija je efektivna nazivna snaga sustava grijanja ili kombiniranog sustava grijanja i ventilacije prostora, sustava hlađenja ili klimatizacije, odnosno kombiniranih sustava klimatizacije i ventilacije veća od 290 kW, sustavima automatizacije i upravljanja zgradom i ne osigura dokaz izrađen od ovlaštenog inženjera odgovarajuće struke da nije moguće izvesti odgovarajuće tehničko rješenje ili je mogućnost izvođenja rješenja takva da bi uložena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist (članak 22.c stavak 1.)«.

Dosadašnji podstavci 2., 3. i 4. postaju podstavci 4., 5. i 6.

U dosadašnjem podstavku 5., koji postaje podstavak 7., riječi: »stavci 1. i 2.« brišu se.

Iza dosadašnjeg podstavka 5., koji postaje podstavak 7., dodaju se podstavci 8., 9. i 10. koji glase:

»8. za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, a čija namjena ne uključuje stambenu, s više od deset parkirališnih mjesta, ne osigura postavljanje barem jednog mjesta za punjenje te kanalsku infrastrukturu, to jest cijevi za električne kabele, za barem jedno od svakih pet parkirališnih mjesta, kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila kada se parkiralište nalazi u zgradi i kada su u slučaju značajne obnove zgrade mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura zgrade, ili kada se parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i kada su u slučaju značajne obnove mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta (članak 21.b stavak 1.)

9. za zgradu čija namjena ne uključuje stambenu, s više od dvadeset parkirališnih mjesta, ne osigura postavljanje najmanje jednog mjesta za punjenje (članak 21.b stavak 2.)

10. za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju značajnijoj obnovi, s više od deset parkirališnih mjesta, kada je zgrada stambene namjene, odnosno druge namjene od kojih je jedna stambena, ne osigura postavljanje kanalske infrastrukture, to jest cijevi za električne kabele, za svako parkirališno mjesto kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila kada se parkiralište nalazi u zgradi i kada su u slučaju značajne obnove mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura zgrade, ili kada se parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i kada su u slučaju značajne obnove mjerama obnove obuhvaćeni parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta (članak 21.c stavak 1.).«.

Članak 35.

U članku 172. stavku 1. podstavak 4. briše se.

Dosadašnji podstavci 5., 6. i 7. postaju podstavci 4., 5. i 6.

U stavku 2. iza podstavka 5. dodaje se novi podstavak 6. koji glasi:

»6. ne obavijesti Ministarstvo o svakoj promjeni koja se odnosi na uvjete izdavanja ovlaštenja u roku od osam dana od nastale promjene (članak 43. stavak 3.)«.

Dosadašnji podstavak 6., koji postaje podstavak 7., mijenja se i glasi:

»7. obavi kontrolu energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi unatoč zabrani iz članka 44. ovoga Zakona.«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 36.

Postupci započeti po Zakonu o gradnji (»Narodne novine«, br. 153/13., 20/17. i 39/19.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po tom Zakonu.

Članak 37.

Osobe koje su ovlaštene za provedbu energetskog pregleda zgrade i energetsko certificiranje zgrade te osobe ovlaštene za provedbu kontrole energetskog certifikata i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi na temelju Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 153/13., 20/17. i 39/19.) nastavljaju s obavljanjem poslova za koje su ovlaštene do isteka važenja ovlaštenja.

Članak 38.

Odredba članka 5. ovoga Zakona ne odnosi se na zgrade za koje je zahtjev za izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole podnesen prije 31. prosinca 2019., a za zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti ako je zahtjev za izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole podnesen prije 31. prosinca 2017.

Članak 39.

Investitor, odnosno vlasnik nekretnine dužan je osigurati ispunjenje zahtjeva iz članka 21.b stavka 2., dodanog člankom 6. ovoga Zakona, najkasnije do 1. siječnja 2025.

Članak 40.

Vlasnik nestambene zgrade dužan je osigurati ispunjenje zahtjeva iz članka 22.c stavka 1., dodanog člankom 8. ovoga Zakona, najkasnije do 1. siječnja 2025.

Članak 41.

Prva Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050., iz članka 27. ovoga Zakona, donosi se do 10. ožujka 2020.

Članak 42.

(1) Ministar će tehnički propis iz članka 20. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 153/13., 20/17. i 39/19.) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar će Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (»Narodne novine«, br. 88/17.), Pravilnik o osobama ovlaštenim za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (»Narodne novine«, br. 73/15. i 133/15.) i Pravilnik o kontroli energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (»Narodne novine«, br. 73/15.) iz članka 47. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 153/13., 20/17. i 39/19.) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Do stupanja na snagu propisa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (»Narodne novine«, br. 128/15., 70/18., 73/18. i 86/18.), Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (»Narodne novine«, br. 88/17.), Pravilnik o osobama ovlaštenim za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (»Narodne novine«, br. 73/15. i 133/15.) i Pravilnik o kontroli energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (»Narodne novine«, br. 73/15.).

(4) Vlada Republike Hrvatske će programe iz članaka 47.b, 47.c i 47.d, koji su dodani člankom 27. ovoga Zakona, donijeti do 30. lipnja 2021.

Članak 43.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim:

– članka 21. stavka 1., izmijenjenog člankom 5. ovoga Zakona, koji stupa na snagu 31. prosinca 2020.

– članaka 21.a, 21.b, 21.c i 21.d, dodanih člankom 6. ovoga Zakona, članka 22., izmjenjenog člankom 7. ovoga Zakona, članaka 22.a, 22.b, 22.c, 22.d i 22.e, dodanih člankom 8. ovoga Zakona, članka 162. stavka 2. podstavaka 18. i 20., dodanih člankom 32. ovoga Zakona, i članka 171. stavka 1. podstavaka 1., 2., 8. i 10., dodanih člankom 34. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu 10. ožujka 2020. te

– članka 162. stavka 2. podstavka 19., dodanog člankom 32. ovoga Zakona, i članka 171. stavka 1. podstavaka 3. i 9., dodanih člankom 34. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu 1. siječnja 2025.

Klasa: 022-03/19-01/233

Zagreb, 13. prosinca 2019.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.