Objavljeno u NN 76/07 od 23.07.2007.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PATENTU

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o patentu, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 6. srpnja 2007. godine.

Klasa: 011-01/07-01/79

Urbroj: 71-05-03/1-07-2

Zagreb, 13. srpnja 2007.

Predsjednik

Stjepan Mesić, v. r.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PATENTU

Članak 1.  

U Zakonu o patentu (»Narodne novine«, br. 173/03. i 87/05.) u članku 5. dodaje se stavak 7. koji glasi:

»(7) Odredbom iz stavka 6. ovoga članka se od patentibilnosti isključuju navedeni predmeti ili aktivnosti samo u onoj mjeri u kojoj se prijava patenta ili patent odnose na te predmete ili aktivnosti kao takve.«

Članak 2.  

U članku 6. stavku 1. točki 1. riječi: »Zakona. Pri« zamjenjuju se riječima: »Zakona, pri«

Članak 3.  

U članku 7. stavku 1. iza riječi: »moralu« stavlja se zarez i dodaju riječi: »ali ne samo zbog toga što je takvo iskorištavanje zabranjeno zakonom ili drugim propisom.«

Članak 4.  

Članak 15. mijenja se i glasi:

»(1) Državni zavod za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Zavod) provodi upravni postupak za priznanje patenta i konsenzualnog patenta te za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti i obavlja druge upravne i stručne poslove glede zaštite izuma.

(2) Protiv upravnih akata koje je u prvom stupnju donio Zavod dopuštena je žalba o kojoj odlučuje Žalbeno vijeće u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Za pojedina pitanja iz postupka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

(4) Protiv upravnih akata koje je u drugom stupnju donijelo Žalbeno vijeće može se voditi upravni spor u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima.«

Članak 5.  

U članku 16. stavku 1. iza riječi: »u vrijednosti patenta« stavlja se zarez i dodaju riječi: »konsenzualnog patenta i svjedodžbe o dodatnoj zaštiti«.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Za podnošenje žalbe plaća se upravna pristojba i naknada troškova u skladu s posebnim propisima. Ako pristojba i naknada troškova ne budu plaćene prije isteka roka za žalbu, smatra se da žalba nije podnesena.«

Članak 6.  

U članku 23. stavku 1. riječi: »svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi« zamjenjuju se riječima: »svaka fizička ili pravna osoba«, riječi: »njezinu pravnom sljedniku« zamjenjuju se riječima: »njezin pravni sljednik«, a iza riječi: »prve prijave« dodaje se riječ: »u«.

Članak 7.  

U članku 24. stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Zavod prethodno obavještava podnositelja o razlozima zbog kojih zahtjev za obnovu prava prvenstva namjerava odbiti u cijelosti ili djelomično, te ga poziva da se u roku od dva mjeseca od dana primitka poziva izjasni o tim razlozima.«

Članak 8.  

Iza članka 24.a dodaje se članak 24.b koji glasi:

»Članak 24.b  

Zahtjevi iz članka 24. stavka 2. i članka 24.a stavka 1. ovoga Zakona ne mogu se podnijeti nakon što je podnositelj prijave patenta podnio zahtjev za objavu prijave u skladu s člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona, osim ako je takav zahtjev za objavu povučen prije završetka tehničkih priprema za objavu prijave.«

Članak 9.  

U članku 29. stavku 1. točki 3. riječi: »na stranom jezik« zamjenjuju se riječima: »na stranom jeziku«.

U točki 5. riječi: »fizička ili pravna osoba koja nema prebivalište, odnosno sjedište« zamjenjuju se riječima: »pravna ili fizička osoba koja nema sjedište, odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište«.

Članak 10.  

U članku 34. stavku 1. točke 4. i 5. brišu se.

Stavak 5. briše se.

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 5.

Članak 11.  

U članku 36. stavku 1. točka 2. briše se.

Dosadašnja točka 3. postaje točka 2.

Članak 12.  

Naslov iznad članka 38. i članci 38., 39. i 40. brišu se.

Članak 13.  

U članku 47. stavku 1. točka 2. briše se.

Dosadašnja točka 3. postaje točka 2.

Članak 14.  

U članku 48. stavku 1. točka 2. briše se.

Dosadašnja točka 3. postaje točka 2.

Članak 15.  

Naslov iznad članka 54. i članak 54. brišu se.

Članak 16.  

Naslov iznad članka 57. »8. Ponovna uspostava prava« mijenja se i glasi: »8. Povrat u prijašnje stanje«.

U članku 57. riječi: »ponovna uspostava prava« u odgovarajućem padežu zamjenjuju se riječima: »povrat u prijašnje stanje« u odgovarajućem padežu.

U stavku 3. dodaje se druga rečenica koja glasi:

»U slučaju propuštanja roka za plaćanje godišnje pristojbe za održavanje patenta u vrijednosti, rok propisan u članku 74. stavku 3. ovoga Zakona se uračunava u rok od godine dana.«

U stavku 5. točki 7. brojka: »104« zamjenjuju se brojkom: »103«.

Članak 17.  

U članku 58. stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) U nedostatku dokaza o suprotnom, smatrat će se da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom ako je proizvod nov ili ako je vjerojatno da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom i da nositelj patenta nije mogao, unatoč razumnom trudu, utvrditi postupak koji je stvarno korišten. Vjerojatnost da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom postoji osobito kad je zaštićeni postupak jedini poznati postupak.«

Članak 18.  

Iza članka 61. dodaje se Glava: »V.a PROMJENE NA PATENTU« te naslov i članak 61.a koji glase:

 

»UPIS PROMJENA U REGISTRE  

Članak 61.a  

(1) Na zahtjev stranke za upis promjena u registru, Zavod donosi rješenje o upisu u Registar prijava patenata ili Registar patenata promjena koje nastupe nakon podnošenja prijave ili nakon upisa rješenja o priznanju patenta.

(2) Upisane promjene iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u službenom glasilu Zavoda.

(3) Postupak upisa promjena u Registre Zavoda i njihovo objavljivanje u službenom glasilu te plaćanje upravnih pristojbi i naknada troškova upravnog postupka utvrđuju se Pravilnikom i posebnim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.«

Članak 19.  

U članku 62. stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Licencija i prijenos prava imaju učinak prema trećima od datuma upisa u registar.«

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

»(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na zaključivanje ugovora o licenciji i ugovora o prijenosu prava iz prijave patenta, konsenzualnog patenta i svjedodžbe o dodatnoj zaštiti.«

Članak 20.  

Iza članka 62. dodaju se naslovi i članci 62.a i 62.b, koji glase:

 

»ZALOG I OVRHA  

Članak 62.a  

(1) Patent može biti predmetom založnog prava i predmetom ovrhe.

(2) Na zahtjev založnog vjerovnika ili založnog dužnika založno pravo upisuje se u registar. Osnivanje založnog prava ima učinak prema trećima od datuma upisa u registar.

(3) Sud koji provodi ovrhu po službenoj dužnosti bez odgode obavješćuje Zavod o pokrenutoj ovrsi na patentu radi upisa ovrhe u registar. Upis ovrhe u registar provodi se na teret ovrhovoditelja.

(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na osnivanje založnog prava i ovrhu na pravu iz prijave patenta, konsenzualnog patenta i svjedodžbe o dodatnoj zaštiti.

 

STEČAJ  

Članak 62.b  

Kada je patent, pravo iz prijave patenta, konsenzualni patent ili svjedodžba o dodatnoj zaštiti dio stečajne mase, stečajni upravitelj po službenoj dužnosti obavješćuje Zavod o pokrenutom stečajnom postupku radi upisa stečaja u registar.«

Članak 21.  

Članak 66. mijenja se i glasi:

(1) Stavljanjem u promet od strane nositelja patenta ili uz njegovu izričitu suglasnost, na području Republike Hrvatske, odnosno nakon stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije na području neke od država Europske unije odnosno države stranke ugovornice Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru, proizvoda koji je izrađen prema izumu ili proizvoda koji je direktno dobiven postupkom koji je predmet izuma, iscrpljuju se za područje Republike Hrvatske isključiva prava stečena patentom u odnosu na taj proizvod.

(2) Odredbe iz stavka 1. ovoga članka se na odgovarajući način primjenjuju i na isključiva prava stečena svjedodžbom o dodatnoj zaštiti.«

Članak 22.  

Iza Glave »VII. PRISILNE LICENCIJE« dodaje se podnaslov 1., članak 67.a i podnaslov 2. koji glase:

 

»1. Zajedničke odredbe  

NADLEŽNOST I POSTUPAK ZA IZDAVANJE PRISILNE LICENCIJE  

Članak 67.a  

(1) Sud nadležan za izdavanje prisilne licencije je Trgovački sud u Zagrebu.

(2) Postupak za izdavanje prisilne licencije pokreće se tužbom protiv nositelja patenta ili nositelja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti, koja sadrži zahtjev za izdavanjem prisilne licencije. Tužitelj je dužan u tužbi iznijeti sve činjenice i predložiti sve dokaze na kojima temelji svoj zahtjev. O izdavanju prisilne licencije sud odlučuje presudom.

(3) Protiv odluka suda u postupcima o izdavanju prisilne licencije dopuštena je žalba u skladu s odredbama iz Zakona o parničnom postupku.

(4) U nedostatku dokaza o suprotnom, u postupku za izdavanje prisilne licencije smatra se da je nositelj patenta, odnosno nositelj svjedodžbe o dodatnoj zaštiti osoba koja je kao takva upisana u Registar patenata.

(5) Za pojedina pitanja iz postupka o izdavanju prisilne licencije koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se Zakon o parničnom postupku.

 

2. Prisilne licencije u slučajevima nedovoljnog iskorištavanja patenta, izvanrednih stanja na nacionalnoj razini, potrebe za zaštitom od nepoštenog tržišnog natjecanja, za iskorištavanjem drugog patenta ili zaštićene biljne vrste te za uzajamnim licenciranjem.«  

Članak 23.  

U članku 68. stavku 4. na kraju prve rečenice riječi: »ili zaštićenu biljnu vrstu« brišu se.  

Članak 24.  

Iza članka 69. dodaje se podnaslov: »3. Prisilne licencije za patente koji se odnose na proizvodnju farmaceutskih proizvoda za izvoz u zemlje s problemima javnog zdravlja«, te naslovi i članci 69.a do 69.h, koji glase:

»IZDAVANJE PRISILNE LICENCIJE  

Članak 69.a  

(1) Sud može bilo kojoj osobi koja podnese zahtjev u skladu s odredbama ovoga Zakona izdati prisilnu licenciju za patent i/ili svjedodžbu o dodatnoj zaštiti, potrebnu za proizvodnju i prodaju farmaceutskog proizvoda, kada je takav proizvod namijenjen izvozu u zemlje uvoznice s problemima javnog zdravlja. Pri odlučivanju o izdavanju prisilne licencije sud će osobito uzeti u obzir potrebu provedbe Odluke glavnog vijeća WTO-a od 30. kolovoza 2003. godine o provedbi točke 6. Deklaracije iz Dohe o Sporazumu TRIPS i javnom zdravlju od 14.studenoga 2001.godine (u daljnjem tekstu: Odluka).

(2) Farmaceutski proizvod iz stavka 1. ovoga članka je svaki proizvod farmaceutske industrije, uključujući lijekove za ljudsku uporabu, pod kojim se podrazumijeva svaka tvar ili mješavina tvari koja je namijenjena liječenju ili sprječavanju bolesti kod ljudi te svaka tvar ili mješavina tvari koja se može primijeniti na ljudima u svrhu obnavljanja, ispravljanja ili prilagodbe fizioloških funkcija izazivanjem farmakoloških, imunoloških ili metaboličkih djelovanja ili postavljanja medicinske dijagnoze, uključujući aktivne sastojke i pribor za dijagnosticiranje ex vivo.

(3) Zemlja uvoznica iz stavka 1. ovoga članka je svaka zemlja u koju se izvozi farmaceutski proizvod. Zemlja uvoznica može biti:

a) bilo koja najmanje razvijena zemlja navedena kao takva na popisu Ujedinjenih naroda,

b) bilo koja članica WTO-a, izuzev najmanje razvijene zemlje članice iz točke a) ovoga stavka, koja je uputila obavijest Vijeću za TRIPS o svojoj namjeri da se koristi sustavom kao uvoznica, bilo da ga koristi u cijelosti ili na ograničeni način,

c) bilo koja zemlja koja nije članica WTO-a, ali je od strane Vijeća za pomoć u razvoju OECD navedena na popisu zemalja niskog dohotka s bruto nacionalnim proizvodom po glavi stanovnika manjim od 745$, i koja je uputila obavijest Zavodu o svojoj namjeri da se koristi sustavom kao uvoznica, bilo da ga koristi u cijelosti ili na ograničeni način.

(4) Zemlja članica WTO-a koja je dala izjavu da neće koristiti sustav za uvoz kao članica WTO-a, nije zemlja uvoznica koja udovoljava uvjetima.

(5) Zemlje uvoznice koje nisu članice WTO-a, a koje su najmanje razvijene zemlje i zemlje u razvoju i udovoljavaju pretpostavkama iz stavka 3. ovoga članka, moraju ispuniti dodatne pretpostavke:

a) zemlja uvoznica dužna je uputiti obavijest sukladno Odluci izravno Zavodu;

b) zemlja uvoznica dužna je u obavijesti navesti da će sustav koristiti za rješavanje problema javnog zdravlja a ne kao sredstvo za postizanje ciljeva industrijske ili trgovačke politike te da će usvojiti mjere iz točke 4. Odluke;

c) sud može, povodom tužbe nositelja prava ili Zavoda, povući prisilnu licenciju ako zemlja uvoznica ne poštuje svoje obveze iz točke b).

(6) Tužba koja sadrži zahtjev za izdavanjem prisilne licencije podnosi se sudu u skladu s odredbama iz članka 67.a ovoga Zakona ako na području Republike Hrvatske postoji patent ili svjedodžba o dodatnoj zaštiti čiji učinci pokrivaju namjeravanu djelatnost proizvodnje i prodaje radi izvoza.

(7) U tužbi se navodi:

a) podatak o zahtjevima za izdavanjem prisilnih licencija u drugim državama za isti proizvod s podacima o količinama i odnosnim zemljama uvoznicama,

b) podatak o podnositelju zahtjeva za izdavanjem prisilne licencije i njegovom zastupniku, ako ga ima,

c) nezaštićeno ime farmaceutskog proizvoda koje podnositelj zahtjeva namjerava proizvoditi na temelju prisilne licencije,

d) količina farmaceutskog proizvoda koju podnositelj zahtjeva namjerava proizvoditi na temelju prisilne licencije,

e) zemlja uvoznica,

f) dokaz o prethodnim pregovorima s nositeljem prava, u skladu s odredbama iz stavka 10. ovoga članka,

g) dokaz o posebnom zahtjevu u kojem je navedena količina potrebnog proizvoda, upućenom od ovlaštenog predstavnika zemlje uvoznice ili nevladine organizacije koja djeluje s formalnim ovlaštenjem jedne ili više zemalja uvoznica ili tijela UN-a ili druge međunarodne zdravstvene organizacije koja djeluje s formalnim ovlaštenjem jedne ili više zemalja uvoznica.

(8) Prilikom odlučivanja o zahtjevu za izdavanjem prisilne licencije sud je dužan provjeriti osobito sljedeće:

a) je li svaka od zemalja uvoznica navedena u zahtjevu, koja je članica WTO-a, uputila obavijest WTO-u sukladno Odluci, odnosno je li svaka zemlja uvoznica navedena u zahtjevu, koja nije članica WTO-a, uputila obavijest Zavodu sukladno odredbama iz ovoga članka u odnosu na svaki od proizvoda iz zahtjeva. Ovo ne utječe na mogućnost koju najmanje razvijene zemlje imaju prema Odluci Vijeća za TRIPS od 27. srpnja 2002.godine;

b) da količina proizvoda navedena u zahtjevu ne prelazi onu o kojoj je zemlja uvoznica koja je članica WTO-a obavijestila WTO odnosno Zavod;

c) da, uzimajući u obzir druge prisilne licencije izdane drugdje, ukupna količina proizvoda za koju je dozvoljena proizvodnja u odnosu na bilo koju zemlju uvoznicu ne prelazi značajno količinu o kojoj je ta zemlja obavijestila WTO, odnosno Zavod.

(9) Podatke iz stavka 8. ovoga članka dužan je u tužbi navesti i priložiti podnositelj zahtjeva za izdavanjem prisilne licencije.

(10) Prisilna licencija može se izdati samo ako je podnositelj zahtjeva bezuspješno, u razdoblju od trideset dana prije podnošenja tužbe, pokušao od nositelja prava dobiti odobrenje za iskorištavanje zaštićenog izuma pod razumnim tržišnim uvjetima i rokovima. Ova se odredba neće primjenjivati u slučajevima nacionalnog stanja nužde ili drugim okolnostima krajnje žurnosti ili u slučajevima javne nekomercijalne uporabe prema članku 31. točki b) Sporazuma TRIPS.

UVJETI POD KOJIMA SE IZDAJE PRISILNA LICENCIJA  

Članak 69.b  

(1) Prisilna licencija se izdaje kao neisključiva, a njezin opseg i trajanje, koji se obavezno navode u presudi kojom se odlučuje o izdavanju prisilne licencije, vezani su isključivo uz razloge zbog kojih je izdana. Količina proizvoda koji se na temelju takve licencije može proizvesti ne smije prelaziti onu koja je nužna za zadovoljenje potreba zemlje uvoznice, odnosno zemalja uvoznica navedenih u tužbi, uzimajući u obzir količinu proizvoda proizvedenih na temelju prisilnih licencija izdanih drugdje.

(2) Prisilna licencija se može prenositi samo zajedno s proizvodnim pogonom u kojem se iskorištava izum za koji je izdana.

(3) Sud u presudi navodi radnje na koje je podnositelj zahtjeva ovlašten i koje su potrebne u svrhu proizvodnje radi izvoza i distribucije u zemlji odnosno zemljama navedenima u zahtjevu. Nijedan proizvod proizveden ili uvezen na temelju licencije ne smije biti ponuđen na prodaju ili stavljen na tržište bilo koje druge zemlje osim one navedene u zahtjevu, izuzev kada zemlja uvoznica iskoristi mogućnost iz točke 6. podtočke (i) Odluke da izvozi u suugovornicu regionalnog trgovinskog sporazuma s kojom dijeli odnosni zdravstveni problem.

(4) Sud u presudi nalaže da proizvodi proizvedeni na temelju takve licencije moraju biti jasno identificirani posebnim etiketama ili oznakama kao proizvodi proizvedeni na temelju prisilne licencije. Proizvodi se moraju razlikovati od onih koje proizvodi nositelj prava i to posebnim pakiranjem i/ili posebnim bojama ili oblicima, pod uvjetom da je takvo razlikovanje moguće te da nema značajan utjecaj na cijenu. Pakiranje ili bilo koji pripadajući tekst moraju sadržavati napomenu da je proizvod predmet prisilne licencije, ime suda koji ju je izdao i broj spisa predmeta, te jasan napis da je proizvod namijenjen isključivo za izvoz i distribuciju u odnosnu zemlju uvoznicu odnosno zemlje uvoznice. Podrobni podaci o značajkama proizvoda moraju biti stavljeni na raspolaganje carinskim tijelima u Republici Hrvatskoj i u državama članicama Europske unije.

(5) Sud u presudi nalaže da primatelj licencije prije isporuke u zemlju uvoznicu, mora na web stranicu, čiju će adresu priopćiti Zavodu, staviti podatke:

a) o količini proizvoda kojima zemlje uvoznice opskrbljuje proizvodima na temelju prisilne licencije,

b) o razlikovnim obilježjima odnosnog proizvoda.

(6) Ako je proizvod, u odnosu na kojeg je u Republici Hrvatskoj izdana prisilna licencija, zaštićen patentom u zemlji uvoznici navedenoj u zahtjevu on može biti izvezen samo ako su te zemlje izdale prisilnu licenciju za uvoz, prodaju i/ili distribuciju odnosnog proizvoda.

(7) U presudi sud nalaže podnositelju zahtjeva plaćanje naknade nositelju prava koju utvrđuje na sljedeći način:

a) u slučajevima nacionalnog stanja nužde ili drugim okolnostima krajnje žurnosti ili u slučajevima javne nekomercijalne uporabe prema članku 31. točki (b) Sporazuma TRIPS, naknada iznosi najviše 4% od ukupne cijene koju plaća zemlja uvoznica ili koja se plaća u njezinu korist,

b) u svim drugim slučajevima, naknada se utvrđuje uzimajući u obzir ekonomsku vrijednost uporabe na koju je ovlaštena odnosna zemlja uvoznica ili zemlje uvoznice na temelju licencije, kao i humanitarne i nekomercijalne okolnosti u vezi s izdavanjem licencije.

(8) Nakon što presuda kojom se odlučuje o izdavanju prisilne licencije postane pravomoćna, sud može povodom prijedloga za osiguranje dokaza, kojeg sudu podnese nositelj prava, izvršiti uvid u poslovne knjige i druge dokumente primatelja licencije, isključivo u svrhu provjere ispunjava li on sve obveze iz presude kojom se odlučuje o izdavanju prisilne licencije, a posebice u svrhu provjere podataka o konačnom odredištu proizvoda. Poslovne knjige i dokumenti moraju sadržavati dokaz o izvozu proizvoda u obliku izvozne deklaracije koju je ovjerila carina, te dokaz o uvozu.

(9) Uvjeti licencije ne utječu na način distribucije u zemlji uvoznici.

ODBIJANJE ZAHTJEVA ZA IZDAVANJEM PRISILNE LICENCIJE  

Članak 69.c  

Sud će presudom odbiti zahtjev za izdavanjem prisilne licencije ako on ne sadrži elemente potrebne za odlučivanje ili ako nisu ispunjene pretpostavke za izdavanje prisilne licencije propisane u ovom Zakonu.

PRESTANAK ILI IZMJENA PRISILNE LICENCIJE  

Članak 69.d  

(1) Nositelj prava ili primatelj licencije može tužbom zahtijevati da sud ukine prisilnu licenciju ako utvrdi da suprotna strana ne poštuje odluku o izdavanju prisilne licencije. U presudi kojom odlučuje o prestanku prisilne licencije, sud će odrediti rok u kojem je primatelj licencije dužan o svom trošku preusmjeriti sve proizvode koji se nalaze u njegovom posjedu, skrbi ili ovlasti u zemlje s potrebama iz članka 69.a ovoga Zakona ili ih na drugi način ukloniti uz savjetovanje s nositeljem prava.

(2) Nakon što je zemlja uvoznica obavijestila da je količina farmaceutskih proizvoda postala nedovoljna za zadovoljenje njezinih potreba, primatelj licencije može tužbom zahtijevati izmjenu uvjeta licencije radi proizvodnje i izvoza dodatnih količina proizvoda do razine potrebne za zadovoljenje potreba odnosne zemlje uvoznice. U takvim slučajevima sud postupa žurno. Ako zatražena dodatna količina proizvoda ne prelazi 25%, ne primjenjuju se odredbe iz članka 69.a stavka 8. ovoga Zakona.

OBAVIJESTI  

Članak 69.e  

(1) Sud će putem Zavoda obavijestiti Vijeće za TRIPS o svojim pravomoćnim presudama o izdavanju prisilne licencije, uvjetima pod kojima je izdana, kao i o njezinom prestanku i izmjeni.

(2) Dostavljeni podaci uključuju osobito sljedeće:

a) ime i adresu primatelja licencije,

b) odnosni proizvod,

c) količinu kojom se opskrbljuje,

d) zemlju uvoznicu,

e) trajanje licencije,

f) adresu web stranice iz članka 69.b stavka 5. ovoga Zakona.

ZABRANA UVOZA  

Članak 69.f  

(1) Zabranjen je uvoz u Republiku Hrvatsku i zemlje članice Europske unije proizvoda proizvedenih na temelju prisilne licencije izdane sukladno odredbama ovoga Zakona radi slobodnog puštanja u promet, ponovnog uvoza, stavljanja pod suspenzivne postupke ili stavljanja u slobodne zone ili slobodna skladišta.

(2) Stavak 1. ovoga članka se ne primjenjuje u slučaju ponovnog izvoza u zemlju uvoznicu navedenu u prijavi i identificiranu na pakiranju i dokumentaciji koja prati proizvod, ili stavljanje u postupak tranzitnog ili carinskog skladištenja ili u slobodne zone ili slobodna skladišta u svrhu ponovnog izvoza u tu zemlju uvoznicu.

RADNJE CARINE  

Članak 69.g  

(1) Ako postoji osnova za sumnju da su proizvodi proizvedeni na temelju prisilne licencije izdane u skladu s odredbama ovoga Zakona uvezeni na područje Republike Hrvatske suprotno odredbama iz članka 69.f stavka 1. ovoga Zakona, nadležna tijela carine će radi provjere zadržati odnosne proizvode toliko dugo koliko je potrebno, a najdulje 10 radnih dana. Ako postoje posebne okolnosti, nadležna tijela carine mogu odlučiti o produljenju razdoblja zadržavanja za najdulje dodatnih 10 radnih dana.

(2) O zadržavanju iz stavka 1. ovoga članka nadležna tijela carine će bez odgode obavijestiti nositelja prava i proizvođača ili izvoznika odnosnih proizvoda, te ga pozvati na dostavu podataka i dokaza o odnosnim proizvodima.

(3) Ako nadležna tijela carine u razdoblju zadržavanja utvrde povredu prisilne licencije suprotno zabrani iz članka 69.f stavka 1. ovoga Zakona, zaplijenit će proizvode i ukloniti ih iz prometa u skladu s carinskim propisima.

(4) Postupak zadržavanja i pljenidbe robe provodi se na trošak uvoznika, u skladu s carinskim propisima. Solidarno s uvoznikom za odnosne troškove odgovara i svaka druga osoba koja je pokušala nezakonit uvoz.

(5) Ako se utvrdi da se uvozom proizvoda koji su zadržani u skladu s odredbama iz ovoga članka ne bi prekršila zabrana iz članka 69.f stavka 1. ovoga Zakona i ako su poštivani carinski propisi, nadležna tijela carine pustit će proizvode u promet na području Republike Hrvatske.

(6) O zapljenama i uništenju proizvoda prema odredbama ovoga članka nadležna tijela carine obavijestit će Zavod.

Članak 69.h  

Odredbe članaka 69.f i 69.g ovoga Zakona ne primjenjuju se na uvoz male količine proizvoda, unutar granica propisanih u pogledu oslobođenja od plaćanja carine, koji su sadržani u osobnoj prtljazi putnika i namijenjeni za privatno i nekomercijalno korištenje.«

Članak 25.  

Naslovi iznad članaka 71., 72. i 73. te članci 71., 72. i 73. brišu se.

Članak 26.  

U članku 76. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Nositelj patenta se može odreći patenta u cijelosti ili djelomično pisanom izjavom o odricanju, ovjerenom kod javnog bilježnika. Učinci izjave o odricanju nastupaju sljedećega dana od dana dostave Zavodu.«

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Odricanje od patenta upisuje se u registar i objavljuje u službenom glasilu Zavoda.«

Članak 27.  

Naslov iznad članka 77. i članak 77. brišu se.

Članak 28.  

U članku 81. stavku 4. dodaje se druga rečenica koja glasi:

»Kada je potrebno, Zavod ujedno poziva nositelja patenta da podnese opis, patentne zahtjeve i crteže u izmijenjenom obliku, pod uvjetom da predmet zaštite ne izlazi izvan sadržaja patenta kakav je priznat.«

Stavci 5., 6. i 7. mijenjaju se i glase:

»(5) Prije donošenja odluke o održavanju u vrijednosti patenta u izmijenjenom obliku, Zavod obavještava stranke da namjerava održati u vrijednosti patent kako je izmijenjen u postupku proglašenja ništavim i poziva ih da u roku iz stavka 3. ovoga članka podnesu obrazložene primjedbe ako nisu suglasne s tekstom na temelju kojeg namjerava održati patent u vrijednosti. Ako se stranke ne suglase s tim tekstom, postupak za proglašenje patenta ništavim može se nastaviti.

(6) Ako su stranke suglasne s tekstom na temelju kojeg Zavod namjerava održati patent u vrijednosti ili se nisu očitovale po pozivu iz stavka 5. ovoga članka, Zavod poziva nositelja patenta da u roku od 60 dana od primitka poziva plati upravnu pristojbu i naknadu troškova za tiskanje novog patentnog spisa. Ako pristojba i naknada troškova ne budu plaćene, patent se proglašava ništavim u granicama prijedloga.

(7) Zavod može, na obrazloženi zahtjev, produljiti rokove iz ovoga članka za vrijeme koje smatra opravdanim, ali najviše za 60 dana.«

Iza stavka 7. dodaju se stavci 8. i 9. koji glase:

»(8) Ako ocijeni da je to nužno zbog utvrđivanja činjenica bitnih za donošenje odluke, Zavod može održati usmenu raspravu.

(9) Ako je podnesen prijedlog za proglašenje ništavim konsenzualnog patenta i kada su priloženi dokazi iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona dostatni za vjerojatnost da konsenzualni patent ne zadovoljava uvjete iz članka 41. ovoga Zakona, odgovor na poziv iz stavka 3. ovoga članka mora sadržavati i zahtjev za provedbu postupka potpunog ispitivanja.«

Članak 29.  

U članku 83. stavku 1. iza riječi: »djelomično,« dodaju se riječi: »uzimajući u obzir izmjene patenta koje je nositelj izvršio u postupku povodom prijedloga za proglašenje patenta ništavim,«.  

Članak 30.  

Naslov iznad članka 84. i članak 84. brišu se.

Članak 31.  

Iza članka 87. dodaje se Glava »X.a SVJEDODŽBA O DODATNOJ ZAŠTITI« te naslovi i članci 87.a do 87.n koji glase:

 

»ZNAČENJE POJMOVA  

Članak 87.a  

(1) U odnosu na Svjedodžbe o dodatnoj zaštiti priznate za lijekove namijenjene ljudima ili životinjama (u daljnjem tekstu: Svjedodžba) sljedeći pojmovi imaju značenje:

a) »lijek« je svaka tvar ili mješavina tvari namijenjena liječenju ili sprječavanju bolesti kod ljudi ili životinja te svaka tvar ili mješavina tvari koja se može primijeniti na ljudima ili životinjama u svrhu obnavljanja, ispravljanja ili prilagodbe fizioloških funkcija ili postavljanja medicinske dijagnoze,

b) »proizvod« je aktivni sastojak ili mješavina aktivnih sastojaka lijeka,

c) »temeljni patent« je patent kojeg je nositelj odredio u postupku za dobivanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti i kojime se štiti proizvod kao takav, kao što je definiran u točki b) ovoga stavka ovoga članka, ili postupak za dobivanje proizvoda ili primjena proizvoda,

d) »prvo odobrenje za stavljanje u promet« je prvo odobrenje za stavljanje u promet lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji.

(2) U odnosu na svjedodžbe o dodatnoj zaštiti priznate za sredstva za zaštitu bilja (u daljnjem tekstu: Svjedodžba) sljedeći pojmovi imaju značenje:

a) »sredstvo za zaštitu bilja« je aktivna tvar ili pripravak koji sadrži jednu ili više aktivnih tvari, u obliku u kojem dolaze do korisnika, sa svrhom da:

– štiti biljke ili biljne proizvode od štetnih organizama ili sprječava aktivnost štetnih organizama, ako te tvari ili pripravci nisu drukčije definirani,

– utječe na životne procese biljke, ne kao hranjiva tvar, već na drugi način (npr. biljni regulator rasta),

– štiti (konzervira) biljne proizvode, ako ta tvar ili pripravak nisu predmet posebnih odredaba o konzervansima,

– uništava nepoželjne biljke, ili

– uništava dijelove biljaka ili kontrolira ili sprječava nepoželjni rast biljaka,

b) »tvar« je kemijski element ili njegovi sastojci, prirodni ili proizvedeni, uključujući i onečišćenosti koje se neizbježno javljaju kao rezultat proizvodnog postupka,

c) »aktivna tvar« je tvar ili mikroorganizam, uključujući viruse, koja ima opću ili specifičnu aktivnost:

– protiv štetnih organizama, ili

– na biljke, dijelove biljaka ili biljne proizvode,

d) »pripravak« je smjesa ili otopina koja se sastoji od dviju ili više tvari od kojih je najmanje jedna aktivna tvar koja se upotrebljava kao sredstvo za zaštitu bilja,

e) »biljka« je živa biljka kao i živi dijelovi biljaka, uključujući svježe voće i sjemenke,

f) »biljni proizvod« je proizvod u neprerađenom obliku ili rezultat neke jednostavne obrade biljke, kao što su mljevenje, sušenje ili prešanje, ali koji isključuje samu biljku kako je definirana u točki e) ovoga stavka ovoga članka,

g) »štetni organizmi« su biljne štetočine ili štetočine proizvoda dobivenog od biljke, biljne ili životinjske naravi, kao što su virusi, bakterije i mikoplazme, te ostali patogeni,

h) »proizvod« je aktivna tvar kao što je definirana u točki c) ovoga stavka ovoga članka ili kombinacija aktivnih tvari sredstva za zaštitu bilja,

i) »temeljni patent« je patent kojeg je nositelj odredio u postupku za dobivenje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti i kojim se štiti proizvod kao takav, kao što je definiran u točki h) ovoga stavka ovoga članka, pripravak kao što je definiran u točki d) ovoga stavka ovoga članka ili postupak za dobivanje proizvoda ili primjena proizvoda,

j) »prvo odobrenje za stavljanje u promet« je prvo odobrenje za stavljanje u promet sredstava za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji.

TRAJANJE SVJEDODŽBE  

Članak 87.b  

(1) Svjedodžba se u skladu s odredbama ovoga Zakona može izdati u slučaju kada je temeljni patent priznat za lijek namijenjen ljudima ili životinjama ili za sredstvo za zaštitu bilja, za čije stavljanje u promet je potrebno prethodno odobrenje nadležnoga državnog tijela.

(2) Učinci Svjedodžbe nastupaju odmah nakon zakonskog isteka roka trajanja temeljnog patenta.

(3) Prava stečena Svjedodžbom mogu trajati onoliki vremenski period koliki je protekao od datuma podnošenja prijave temeljnog patenta do dana izdavanja prvog odobrenja za stavljanje u promet lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama, odnosno sredstva za zaštitu bilja koji je zaštićen tim patentom, umanjen za pet godina.

(4) Svjedodžba ne može trajati dulje od pet godina od njezina stupanja na snagu.

(5) Trajanje Svjedodžbe određeno je rješenjem Zavoda.

PRETPOSTAVKE ZA DOBIVANJE SVJEDODŽBE  

Članak 87.c  

Svjedodžba se izdaje na zahtjev nositelja temeljnog patenta ako su na dan podnošenja zahtjeva za izdavanje Svjedodžbe ispunjene sljedeće pretpostavke:

1. da je lijek namijenjen ljudima ili životinjama, odnosno sredstvo za zaštitu bilja zaštićeno temeljnim patentom koji je na snazi,

2. da je u Republici Hrvatskoj izdano odobrenje za stavljanje u promet lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama, odnosno sredstva za zaštitu bilja, i da je isto na snazi,

3. da temeljni patent za lijek namijenjen ljudima ili životinjama, odnosno sredstvo za zaštitu bilja nije već bio predmet Svjedodžbe,

4. da je prijava za temeljni patent podnesena u Republici Hrvatskoj nakon 1. siječnja 1993., i

5. da je prvo odobrenje za stavljanje u promet lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama, odnosno sredstva za zaštitu bilja izdano nakon 1. siječnja 2005.

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE SVJEDODŽBE  

Članak 87.d  

Zahtjev za izdavanje Svjedodžbe se podnosi Zavodu u roku od 6 mjeseci od datuma izdavanja odobrenja iz članka 87.c točke 2. ovoga Zakona, za stavljanje u promet lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama odnosno sredstva za zaštitu bilja, a ako je odobrenje izdano prije priznanja temeljnog patenta, u roku od šest mjeseci od datuma objave podatka o priznanju patenta iz članka 51. ovoga Zakona.

SADRŽAJ ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE SVJEDODŽBE  

Članak 87.e  

(1) Postupak za izdavanje Svjedodžbe pokreće se podneskom koji sadržava:

1. zahtjev za izdavanje Svjedodžbe u kojem moraju biti navedeni sljedeći podaci:

a) izričita naznaka da se zahtijeva izdavanje Svjedodžbe,

b) naziv i adresa podnositelja,

c) naziv i adresa zastupnika, ako ga podnositelj ima,

d) broj temeljnog patenta i naziv izuma,

2. broj i datum prvog odobrenja za stavljanje proizvoda u promet ili naznaka broja i datuma prvog odobrenja, ako podneseno odobrenje nije i prvo odobrenje za stavljanje proizvoda u promet,

3. odobrenje za stavljanje proizvoda u promet, izdano od nadležnog tijela, u postupku propisanom posebnim propisom,

4. dokaz iz kojeg je vidljiv identitet proizvoda, sadržaj provedenog postupka i glasilo u kojem je objavljen podatak o odobrenju, ako odobrenje navedeno u točki 2. nije prvo odobrenje za stavljanje proizvoda u promet,

5. dokaz o izvršenoj uplati upravne pristojbe i naknade troškova upravnog postupka za izdavanje Svjedodžbe.

(2) Ako je podnositelj zahtjeva za izdavanje Svjedodžbe nositelj više od jednog patenta za isti proizvod, može mu se izdati samo jedna Svjedodžba za taj proizvod.

(3) Ako se dva ili više zahtjeva odnose na isti proizvod i potječu od dva ili više nositelja različitih patenata, svakom od njih može biti izdana po jedna Svjedodžba za taj proizvod.

(4) Zahtjev iz stavka 1. točke 1. ovoga članka se podnosi na obrascu čiji je sadržaj propisan Pravilnikom.

POSTUPAK FORMALNOG ISPITIVANJA  

Članak 87.f  

(1) Zavod provodi postupak formalnog ispitivanja po podnesenom zahtjevu za izdavanje Svjedodžbe.

(2) U postupku formalnog ispitivanja utvrđuje se sljedeće:

1. je li zahtjev podnesen u propisanoj formi i sadrži li sve podatke propisane člankom 87.e stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona,

2. je li plaćena upravna pristojba i naknada troškova upravnog postupka,

3. je li zahtjev podnesen u roku propisanom člankom 87.d ovoga Zakona,

4. jesu li uz zahtjev priloženi dokazi propisani člankom 87.e stavkom 1. točkama 3. i 4. ovoga Zakona, i

5. je li temeljni patent bio u važenju u vrijeme podnošenja zahtjeva za izdavanje Svjedodžbe.

(3) Ako zahtjev za izdavanje Svjedodžbe ne sadrži dijelove propisane stavkom 2. ovoga članka, Zavod će pozvati podnositelja da u roku 30 dana od primitka poziva ukloni nedostatke navedene u pozivu.

(4) Ako podnositelj u propisanom roku ne ukloni utvrđene nedostatke, Zavod će donijeti rješenje o odbacivanju zahtjeva za izdavanje Svjedodžbe.

(5) Ako podnositelj ukloni nedostatke u roku iz stavka 2. ovoga članka, Zavod će provesti postupak supstancijalnog ispitivanja.

POSTUPAK SUPSTANCIJALNOG ISPITIVANJA  

Članak 87.g  

(1) U postupku supstancijalnog ispitivanja Zavod ispituje sljedeće:

1. jesu li na datum podnošenja zahtjeva bile ispunjene pretpostavke za izdavanje Svjedodžbe propisane člankom 87.c ovoga Zakona,

2. je li proizvod za koji se traži Svjedodžba zaštićen temeljnim patentom,

3. je li odobrenje za stavljanje proizvoda u promet izdano na način koji je propisan posebnim propisom,

4. je li taj proizvod već bio predmet Svjedodžbe.

(2) Ako Zavod u postupku ispitivanja utvrdi da su ispunjene sve propisane pretpostavke, donijet će rješenje o izdavanju Svjedodžbe. U rješenju je određeno i trajanje Svjedodžbe.

(3) Ako Zavod u postupku ispitivanja utvrdi da nisu ispunjene sve propisane pretpostavke, rješenjem će odbiti zahtjev za izdavanje Svjedodžbe.

SADRŽAJ SVJEDODŽBE  

Članak 87.h  

Svjedodžba sadrži sljedeće podatke:

a) naziv i adresu nositelja svjedodžbe,

b) broj temeljnog patenta,

c) naziv izuma,

d) broj i datum odobrenja za stavljanje proizvoda u promet i naziv proizvoda navedenog u odobrenju,

e) broj i datum prvog odobrenja za stavljanje proizvoda u promet, kada je to prema odredbama iz članka 87.e stavka 1. točke 2. ovoga Zakona potrebno,

f) vrijeme trajanja Svjedodžbe.

UPIS U REGISTAR  

Članak 87.i  

Podaci vezani uz postupak po zahtjevu za izdavanje Svjedodžbe, te o njezinom trajanju upisat će se u registar Zavoda u skladu s odredbama Pravilnika.

PREDMET I UČINCI ZAŠTITE  

Članak 87.j  

(1) Unutar zaštite priznate temeljnim patentom, zaštita dobivena Svjedodžbom odnosit će se samo na lijek namijenjen ljudima ili životinjama, odnosno na sredstvo za zaštitu bilja za koje je odobreno stavljanje u promet, kao i za bilo koju primjenu proizvoda kao lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama, odnosno kao sredstva za zaštitu bilja, koja je bila odobrena prije prestanka važenja Svjedodžbe.

(2) Svjedodžbom se nositelju temeljnog patenta ili njegovom pravnom sljedniku daju ista prava kao i temeljnim patentom i podložno istim ograničenjima i istim obvezama.

OBJAVA  

Članak 87.k  

(1) Zavod u službenom glasilu objavljuje podatke o podnesenom zahtjevu za izdavanje Svjedodžbe, donošenju rješenja o izdavanju Svjedodžbe, odnosno odbijanju zahtjeva za izdavanje Svjedodžbe i o prestanku važenja Svjedodžbe.

(2) Podaci koji se objavljuju utvrđuju se Pravilnikom.

PRESTANAK SVJEDODŽBE  

Članak 87.l  

(1) Svjedodžba prestaje istekom vremena za koje je izdana.

(2) Svjedodžba prestaje prije vremena za koje je izdana:

1. ako se nositelj odrekne svjedodžbe, svjedodžba prestaje sljedećega dana od dana dostave Zavodu ovjerene pisane izjave o odricanju,

2. ako godišnja naknada troškova za njezino održavanje nije plaćena u propisanom roku,

3. ako proizvod za koji je svjedodžba odobrena više ne može biti u prometu što je posljedica opoziva odobrenja za njegovo stavljanje u promet u skladu s nacionalnim propisom.

(3) Zavod donosi odluku o prestanku svjedodžbe po službenoj dužnosti, ili na zahtjev zainteresirane osobe.

PROGLAŠENJE NIŠTAVOM SVJEDODŽBE O DODATNOJ ZAŠTITI  

Članak 87.m  

(1) U postupku pred Zavodom Svjedodžba će biti proglašena ništavom:

1. ako je izdana protivno odredbama ovoga Zakona,

2. ako je temeljni patent prestao prema odredbama iz članaka 75., 76. i 85. ovoga Zakona,

3. ako je temeljni patent u potpunosti ili djelomično proglašen ništavim, čime proizvod za koji je Svjedodžba izdana više nije obuhvaćen patentnim zahtjevima temeljnog patenta ili ako nakon prestanka temeljnog patenta postoje razlozi koji bi opravdali takvo proglašenje ništavim.

(2) Na postupak za proglašenje Svjedodžbe ništavom primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona koje se odnose na postupak povodom prijedloga za proglašenje ništavim patenta.

ODNOS PREMA KONSENZUALNOM PATENTU  

Članak 87.n  

Odredbe o Svjedodžbi ne primjenjuju se na konsenzualni patent.«  

Članak 32.  

Glava »XI.OSTVARIVANJE PRAVA«mijenja se i glasi: »XI. ŽALBA«, a, podnaslov »1. Građanskopravna zaštita« mijenja se i glasi: »1.Postupak povodom žalbe«.

Naslov iznad članka 88. mijenja se i glasi: »PRAVO ŽALBE«.

Članak 88. mijenja se i glasi:

»(1) Protiv odluka Zavoda donesenih u prvom stupnju, stranka čijem zahtjevu u cijelosti ili u dijelu nije udovoljeno ima pravo žalbe u roku od 30 dana od dana dostave odluke.

(2) Druge stranke u postupku koji je okončan odlukom protiv koje se podnosi žalba imaju pravo biti stranke u žalbenom postupku.«

Članak 33.  

Naslov iznad članka 89. mijenja se i glasi: »SADRŽAJ ŽALBE«.

Članak 89. mijenja se i glasi:

»Pored podataka koje mora imati svaki podnesak, žalba treba sadržavati:

1. naznaku rješenja protiv kojeg se podnosi,

2. određenu izjavu o tome da se rješenje pobija u cijelosti ili u nekom dijelu,

3. razloge zbog kojih se žalba podnosi,

4. obrazloženje žalbe, te sve dokaze kojima podnositelj žalbe potvrđuje svoje navode iz žalbe,

5. potpis podnositelja žalbe,

6. punomoć ako se žalba podnosi putem zastupnika.«

Članak 34.  

Naslov iznad članka 90. mijenja se i glasi: »ODLUČIVANJE O ŽALBI«.

Članak 90. mijenja se i glasi:

»(1) Žalbeno vijeće odlučuje na sjednicama, većinom glasova.

(2) Žalbeno vijeće odlučuje na temelju podnesaka stranaka, a kada smatra da je to potrebno ili kada stranka u postupku to zahtijeva, može odrediti održavanje usmene rasprave. Stranke se na usmenu raspravu pozivaju najmanje 45 dana prije održavanja.

(3) Odredbe iz članka 47. i 48., odnosno 81. i 83. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način u rješavanju Žalbenog vijeća o žalbi.«

Članak 35.  

Iza članka 90. dodaje se podnaslov koji glasi: »2. Sastav i ustrojstvo žalbenih vijeća«.

Članak 36.  

Naslov iznad članka 91. mijenja se i glasi: »ŽALBENA VIJEĆA«.

Članak 91. mijenja se i glasi:

»(1) Žalbena vijeća u području prava industrijskog vlasništva za odlučivanje o žalbama protiv odluka Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu Žalbena vijeća) osnivaju se kao neovisno tijelo za odlučivanje o žalbi sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) U obavljanju svojih poslova Žalbena vijeća koriste pečat s grbom Republike Hrvatske.

(3) Na sadržaj zaglavlja akata Žalbenih vijeća primjenjuju se propisi kojima se uređuje sadržaj zaglavlja akata tijela državne uprave.

(4) Sjedište Žalbenih vijeća je pri Zavodu. Zavod daje Žalbenim vijećima na raspolaganje radni prostor i opremu što su potrebni za obavljanje njihovih zadaća.

(5) Uredske i druge administrativne poslove za Žalbena vijeća obavlja Tajništvo Žalbenih vijeća organizirano kao ustrojbena jedinica u Zavodu.

(6) Predsjednik Žalbenih vijeća (u daljnjem tekstu predsjednik) upravlja radom Žalbenih vijeća.

(7) Predsjednik i članovi Žalbenih vijeća neovisni su, nisu obvezani nikakvim uputama ravnatelja Zavoda i svoje zadaće obavljaju nepristrano i u skladu sa zakonom.

(8) Predsjednik i članovi Žalbenih vijeća imaju položaj neovisnih stručnjaka a naknadu za svoj rad primaju u skladu s Pravilnikom o naknadama za rad Žalbenih vijeća u području prava industrijskog vlasništva. Oni za vrijeme svog mandata u Žalbenim vijećima mogu obavljati i druge poslove i dužnosti, te mogu istodobno biti službenici i dužnosnici Zavoda.

(9) Predsjednik, uz suglasnost ravnatelja Zavoda donosi Poslovnik o radu Žalbenih vijeća u području prava industrijskog vlasništva.«

Članak 37.  

Naslov iznad članka 92. mijenja se i glasi: »IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE PREDSJEDNIKA I ČLANOVA ŽALBENIH VIJEĆA«.

Članak 92. mijenja se i glasi:

»(1) Predsjednika, dva zamjenika predsjednika i 14 članova Žalbenih vijeća po javnom pozivu imenuje Vlada na prijedlog ravnatelja Zavoda, na vrijeme od 5 godina, uz mogućnost ponovnog izbora.

(2) Za predsjednika može biti imenovan diplomirani pravnik koji je nakon položenog pravosudnog ispita 4 godine radio na pravnim poslovima vezanim uz intelektualno vlasništvo te koji je stručnjak u području prava industrijskog vlasništva.

(3) Za zamjenike predsjednika mogu biti imenovani:

– diplomirani inženjer koji je nakon položenog državnog stručnog ispita 4 godine radio na poslovima vezanim uz intelektualno vlasništvo te koji je stručnjak u području patentnog prava, i

– diplomirani pravnik, diplomirani ekonomist ili profesor francuskog, engleskog ili hrvatskog jezika koji je nakon položenog državnog stručnog ispita 4 godine radio na poslovima vezanim uz intelektualno vlasništvo te koji je stručnjak u području prava žiga i industrijskog dizajna.

(4) Za članove Žalbenih vijeća imenuju se:

– dva diplomirana pravnika s položenim državnim stručnim ispitom koji su stručnjaci u području patentnog prava i prava topografija poluvodičkih proizvoda s 4 godine radnog iskustva na poslovima vezanim uz intelektualno vlasništvo,

– pet diplomiranih inženjera s položenim državnim stručnim ispitom koji su stručnjaci u području patentnog prava s 4 godine radnog iskustva na poslovima vezanim uz intelektualno vlasništvo, i

– sedam osoba koje su ili diplomirani pravnik ili diplomirani ekonomist ili profesor francuskog, engleskog ili hrvatskog jezika i koje su stručnjaci u području prava žiga, industrijskog dizajna i oznaka zemljopisnog podrijetla s 4 godine radnog iskustva na poslovima vezanim uz intelektualno vlasništvo.

(5) Predsjednika, njegove zamjenike i članove Žalbenih vijeća, prije isteka vremena na koje su imenovani, može razriješiti Vlada na obrazloženi prijedlog ravnatelja Zavoda:

– ako to sam zatraži,

– ako trajno izgubi sposobnost obavljanja dužnosti zbog bolesti i sl. razloga,

– ako je osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obnašanja te dužnosti,

– ako se utvrdi da je zlouporabio svoj položaj,

– ako se utvrdi da je teško povrijedio zakon, ili pravila struke ili teško zanemario svoje dužnosti zbog čega je izazvao poremećaj u radu Žalbenih vijeća koji utječe na zakonito i pravodobno izvršavanje njegovih zadaća, ili

– kada navrši 70 godina života.«

Članak 38.  

Naslov iznad članka 93. mijenja se i glasi: »ŽALBENO VIJEĆE U SVAKOM POJEDINOM SLUČAJU«.

Članak 93. mijenja se i glasi:

»(1) Imajući u vidu okolnosti i narav svakog pojedinog slučaja, predsjednik od osoba imenovanih u skladu s odredbama članka 92. ovoga Zakona, određuje Žalbeno vijeće od tri osobe koje odlučuje o žalbi (u daljnjem tekstu: Žalbeno vijeće) i među njima određuje predsjedatelja.

(2) Za člana Žalbenog vijeća iz stavka 1. ovoga članka ne može biti određena osoba koja je sudjelovala u donošenju odluke protiv koje se žalba podnosi.«

Članak 39.  

Naslov iznad članka 94. mijenja se i glasi: »IZUZEĆE ČLANA ŽALBENOG VIJEĆA«.

Članak 94. mijenja se i glasi:

»(1) Član Žalbenog vijeća iz članka 93. ovoga Zakona izuzet će se od odlučivanja o žalbi u predmetu u kojem ima osobni interes, u kojem je prethodno sudjelovao kao zastupnik ili punomoćnik jedne od stranaka, u kojem je sudjelovao u donošenju odluke povodom koje se žalba podnosi, ili ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.

(2) Izuzeće može zahtijevati stranka u postupku i imenovani član. O izuzeću odlučuje ravnatelj Zavoda. Ravnatelj Zavoda je dužan donijeti odluku u roku od 15 dana od dostave zahtjeva za izuzeće. Do odluke ravnatelja Zavoda, član o čijem se izuzeću odlučuje dužan je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu. Protiv odluke ravnatelja Zavoda nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) O podnesenom zahtjevu za izuzeće ravnatelj Zavoda bez odgode obavješćuje predsjednika i člana Žalbenog vijeća na kojeg se zahtjev za izuzeće odnosi. Ako ravnatelj Zavoda odluči da je imenovani član izuzet, predsjednik mora bez odgode na njegovo mjesto imenovati drugog člana.«

Članak 40.  

Iza članka 94. dodaje se Glava: »XI.a ZAŠTITA PRAVA U SLUČAJU POVREDE«.

Članak 41.  

Naslov iznad članka 95. mijenja se i glasi: »OSOBE OVLAŠTENE ZAHTIJEVATI ZAŠTITU PRAVA«.

Članak 95. mijenja se i glasi:

»Osim nositelja prava, odnosno osobe koju on ovlasti u skladu s općim propisima o zastupanju, zaštitu prava iz ovoga Zakona može zahtijevati i nositelj isključive licencije u onoj mjeri u kojoj je stekao pravo na iskorištavanje izuma na temelju pravnog posla ili zakona.«

Članak 42.  

Iza članka 95. dodaju se naslovi i članci od 95.a do 95.m koji glase:

 

»ZAHTJEV ZA UTVRĐENJEM PRAVA NA PATENT  

Članak 95.a

 

(1) Ako je prijavu patenta neovlašteno podnijela osoba kojoj ne pripada pravo na zaštitu izuma patentom, izumitelj, odnosno njegov pravni sljednik može tužbom zahtijevati utvrđenje svog prava na zaštitu izuma patentom.

(2) Ako je prijavu patenta neovlašteno podnijela osoba koja je jedna od više osoba koje su zajedničkim radom stvorile izum, ostali izumitelji odnosno njihovi pravni sljednici mogu zahtijevati utvrđenje svog prava na zajednički patent.

(3) Tužbe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka se mogu podnijeti do donošenja rješenja o priznanju patenta.

(4) Izumitelj odnosno njegov pravni sljednik čije je pravo na zaštitu izuma patentom utvrđeno pravomoćnom sudskom presudom može:

– nastaviti pokrenuti postupak za priznanje patenta u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti sudske presude, ili

– podnijeti novu prijavu patenta za isti izum, zahtijevajući priznavanje datuma podnošenja i prava prvenstva, ako ga ima, od prijave koju je neovlašteno podnijela osoba kojoj to pravo ne pripada.

(5) Izumitelj čije je pravo na zaštitu izuma patentom utvrđeno pravomoćnom presudom može u svako doba od Zavoda zahtijevati upis svog imena u prijavu patenta i sve isprave koje se izdaju za patent te u odgovarajuće registre Zavoda. Upis izumiteljevog imena može zahtijevati i njegov pravni sljednik.

ZAHTJEV ZBOG POVREDE PRAVA NAVOĐENJA IZUMITELJA  

Članak 95.b  

(1) Ako je u prijavi patenta i/ili u ispravama koje se izdaju za patent i/ili u registrima Zavoda, u svojstvu izumitelja upisana osoba koja nije izumitelj ili ako izumitelj nije upisan, izumitelj može tužbom zahtijevati upis svog imena.

(2) Kada je u prijavi patenta i/ili u ispravama koje se izdaju za patent i/ili u registrima Zavoda u svojstvu izumitelja upisana osoba koja nije izumitelj, zahtjev se postavlja protiv te osobe, a ako izumitelj nije upisan, zahtjev se postavlja protiv Zavoda.

(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka pripada i izumitelju zajedničkog izuma.

(4) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka ne zastarijeva i nasljeđuje se.

ZAHTJEV ZA UTVRĐENJEM I ZAHTJEV ZA PRESTANKOM POVREDE  

Članak 95.c  

(1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona povrijedila patent, nositelj patenta može tužbom zahtijevati utvrđenje povrede.

(2) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona povrijedila patent, nositelj patenta može tužbom zahtijevati prestanak povrede i zabranu takve i slične povrede ubuduće.

(3) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke radnje prouzročila ozbiljnu prijetnju da će patent biti povrijeđen, nositelj patenta može tužbom zahtijevati prestanak poduzimanja te radnje i zabranu povrede patenta.

(4) Zahtjevi iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka mogu se postaviti i protiv osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti pruža usluge koje se koriste u radnjama kojima se povrjeđuje patent odnosno od kojih prijeti povreda patenta.

AHTJEV ZA ODUZIMANJEM I UNIŠTENJEM PREDMETA  

Članak 95.d  

(1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona povrijedila patent, nositelj patenta može tužbom zahtijevati da se na njezin teret, proizvodi koji su nastali ili su pribavljeni povredom patenta i predmeti (pribori i alati) pretežno upotrijebljeni za proizvodnju proizvoda kojima se povređuje patent povuku iz prometa, oduzmu ili unište.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka sud će odrediti na teret tuženika, osim ako postoje osobiti razlozi da tako ne odluči.

(3) Prilikom određivanja mjere iz stavka 1. ovoga članka sud će paziti da one budu razmjerne naravi i intenzitetu povrede.

ZAHTJEV ZA NAKNADOM ŠTETE, ZA UOBIČAJENOM NAKNADOM I ZA KORISTIMA STEČENIM BEZ OSNOVE  

Članak 95.e  

(1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona nositelju patenta prouzročila štetu, on može tužbom zahtijevati popravljanje štete prema općim pravilima o popravljanju štete iz Zakona o obveznim odnosima.

(2) Protiv osobe koja je neovlašteno poduzela neku od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona, nositelj patenta može tužbom zahtijevati plaćanje naknade u iznosu kojeg je obzirom na okolnosti mogao zahtijevati u ugovoru o licenciji, da je sklopljen.

(3) Protiv osobe koja je bez osnove u pravnom poslu, odluci suda ili zakonu, neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona povrijedila patent te time stekla neku korist, nositelj patenta može tužbom zahtijevati vraćanje ili naknađivanje tih koristi prema općim pravilima o stjecanju bez osnove iz Zakona o obveznim odnosima.

(4) Zahtjevi iz stavaka 1., 2. i 3. se međusobno ne isključuju. Prilikom odlučivanja o kumulativno postavljenim zahtjevima iz stavaka 1., 2. ili 3. sud će paziti na opća načela iz Zakona o obveznim odnosima.

ZAHTJEV ZA NAKNADOM ŠTETE ZBOG POVREDE PRAVA IZ PRIJAVE PATENTA I KONSENZUALNOG PATENTA  

Članak 95.f  

(1) Protiv osobe koja je u vremenskom razdoblju između datuma objave prijave patenta i datuma objave podatka o priznanju patenta neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 58. stavaka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona povrijedila privremena prava iz prijave patenta iz članka 60. ovoga Zakona, podnositelj prijave patenta može tužbom zahtijevati popravljanje štete prema općim pravilima o popravljanju štete iz Zakona o obveznim odnosima.

(2) Zahtjev iz stavka 1. pripada i nositelju konsenzualnog patenta ako uz tužbu podnese i dokaz da je Zavodu podnio zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka potpunog ispitivanja prijave patenta.

(3) Na zahtjev suda ili neke od stranaka u postupku iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Zavod će odmah uzeti u rad odnosnu prijavu i žurno po njoj postupati.

ZAHTJEV ZA OBJAVOM PRESUDE  

Članak 95.g  

Nositelj patenta može zahtijevati da pravomoćna presuda kojom se makar i djelomično udovoljilo zahtjevu usmjerenom na zaštitu patenta u slučaju povrede, bude objavljena u sredstvima javnog priopćavanja na trošak tuženika. Sud će, u granicama tužbenog zahtjeva, odlučiti u kojem će sredstvu javnog priopćavanja presuda biti objavljena te hoće li se objaviti cijela presuda ili njezin dio. Ako sud odluči da se objavi samo dio presude, odredit će, u granicama tužbenog zahtjeva, da se objavi barem izreka i prema potrebi onaj dio presude iz kojeg je vidljivo o kakvoj se povredi radi i tko je povrijedio patent.  

TERET DOKAZA  

Članak 95.h  

U parničnom postupku koji se vodi zbog povrede patentom zaštićenog postupka za proizvodnju nove tvari, smatra se da je svaka jednaka tvar ili tvar jednakog sastava proizvedena zaštićenim postupkom, dok suprotno ne dokaže osoba koja takvu supstanciju ili kompoziciju proizvodi.  

ZAHTJEV ZA DOSTAVOM PODATAKA  

Članak 95.i  

(1) Nositelj patenta koji je pokrenuo parnični postupak za zaštitu patenta u slučaju povrede može zahtijevati dostavu podataka o podrijetlu i distribucijskim kanalima robe ili usluga kojima se povređuje njegov patent.

(2) Zahtjev iz članka 1. se može postaviti u obliku tužbe ili privremene mjere protiv:

– osobe koja je tužena u parničnom postupku iz stavka 1. ovoga članka,

– osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti posjeduje robu za koju se sumnja da se njome povrjeđuje patent,

– osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti daje usluge za koje se sumnja da se njima povrjeđuje patent,

– osobe koje u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti daju usluge koje se koriste u radnjama za koje se sumnja da se njima povrjeđuje patent,

– osobe koja je od jedne od navedenih osoba označena kao osoba koja sudjeluje u proizvodnji ili distribuciji roba ili davanju usluga za koje se sumnja da se njima povrjeđuje patent.

(3) Zahtjev iz članka 1. se može postaviti i kao prvi zahtjev u stupnjevitoj tužbi, ako je osoba protiv koje se postavlja tuženik i u glavnom zahtjevu.

(4) Zahtjev za dostavom podataka o podrijetlu roba i distribucijskim kanalima roba ili usluga iz stavka 1. ovoga članka može obuhvaćati osobito:

– podatke o imenima i adresama proizvođača i distributera, dobavljača i drugih prijašnjih posjednika robe odnosno davatelja usluga, kao i prodavača na veliko i prodavača na malo kojima je ta roba namijenjena,

– podatke o količinama proizvedene, izrađene, isporučene, primljene ili naručene robe ili usluga, kao i cijenama ostvarenim za odnosnu robu i usluge.

(5) Osoba prema kojoj je postavljen zahtjev na dostavu podataka iz ovoga članka može odbiti dostavu tih podataka iz istih razloga iz kojih se prema pravilima Zakona o parničnom postupku može uskratiti svjedočenje. Ako odbije dostavu podataka bez opravdanog razloga, odgovara za štetu u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima.

(6) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na propise o načinu korištenja povjerljivih podataka u građanskim i kaznenim postupcima, na propise kojima se uređuje odgovornost za zlouporabu prava na dobivanje podataka, te na propise kojima se uređuje obrada i zaštita osobnih podataka.

(7) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na odredbe iz članka 95.l ovoga Zakona kojima se uređuje pribavljanje dokaza.

PRIVREMENE MJERE ZBOG POVREDE PATENTA  

Članak 95.j  

(1) Na zahtjev nositelja patenta koji učini vjerojatnim da mu je patent povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede patenta, sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje povrede, a osobito:

– naložiti protivniku osiguranja da prestane odnosno odustane od radnji kojima se povređuje patent; ovaj nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi povrijedile patent,

– odrediti oduzimanje ili isključenje iz prometa proizvoda koji su nastali ili pribavljeni povredom patenta i predmeta (pribora i alata) pretežito upotrijebljenih u stvaranju proizvoda kojima se povrjeđuje patent.

(2) Na zahtjev nositelja patenta koji učini vjerojatnim da mu je patent povrijeđen u obavljanju gospodarske djelatnosti s ciljem pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi, te da mu zbog takve povrede prijeti nenadoknadiva šteta, pored privremenih mjera iz stavka 1. ovoga članka, sud može odrediti i oduzimanje pokretnina ili nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja koje nisu u neposrednoj vezi s povredom, kao i zabranu raspolaganja sredstvima na računu kod financijskih institucija i raspolaganja drugom imovinom.

(3) Radi određivanja i provedbe privremene mjere iz stavka 2. ovoga članka sud može zahtijevati od protivnika osiguranja ili drugih osoba koje time raspolažu, dostavu bankovnih, financijskih i drugih ekonomskih podataka, ili pristup drugim potrebnim podacima i dokumentima. Sud je dužan osigurati čuvanje tajnosti te zabraniti svaku zlouporabu ovih podataka.

(4) Privremena mjera iz stavka 1. ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita, ili da prijeti opasnost od nastanka nenadoknadive štete. Privremena mjera iz stavka 2. ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita ili da je s obzirom na osobito teške okolnosti povrede to potrebno. Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njenoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.

(5) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.

(6) Na pitanja koja nisu uređena u ovom članku primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona.

(7) Odredbe ovoga članka su bez utjecaja na mogućnost određivanja privremenih mjera prema drugim odredbama ovoga Zakona i odredbama Ovršnog zakona.

PRIVREMENE MJERE ZA OSIGURANJE DOKAZA  

Članak 95.k  

(1) Na zahtjev nositelja patenta koji učini vjerojatnim da mu je patent povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede patenta sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja dokaza.

(2) Privremenom mjerom iz stavka 1. ovoga članka sud može osobito odrediti:

– izradu detaljnog opisa robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje patent, uz ili bez uzimanja primjeraka,

– oduzimanje robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje patent,

– oduzimanje materijala i sredstava što su upotrijebljeni za izradu i distribuciju robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje patent, te dokumentacije koja se na to odnosi.

(3) Privremena mjera iz ovoga članka se može izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da prijeti opasnost od uništenja dokaza ili od nastanka nenadoknadive štete ili da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita. Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njenoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.

(4) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.

(5) Na pitanja koja nisu uređena u ovom članku primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona.

(6) Odredbe ovoga članka ne utječu na mogućnost suda da naloži mjere za osiguranje dokaza u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku.

PRIBAVLJANJE DOKAZA TIJEKOM PARNIČNOG POSTUPKA  

Članak 95.l  

(1) Kada se stranka u parničnom postupku poziva na dokaz i tvrdi da se on nalazi kod druge stranke ili pod njezinom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da podnese taj dokaz, ostavljajući joj za to određeni rok.

(2) Kada nositelj patenta kao tužitelj u tužbi tvrdi da se dogodila povreda patenta u obavljanju gospodarske djelatnosti radi stjecanja gospodarske ili ekonomske koristi i tijekom postupka učini to vjerojatnim, te kada se u postupku poziva na bankovne, financijske ili slične ekonomske dokumente, isprave i slične dokaze i tvrdi da se oni nalaze kod druge stranke ili pod njenom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da podnese te dokaze, ostavljajući joj za to određeni rok.

(3) Kada stranka koja je pozvana na podnošenje dokaza poriče da se dokaz nalazi kod nje ili pod njezinom kontrolom, sud može radi utvrđivanja te činjenice izvoditi dokaze.

(4) U pogledu prava stranke da uskrati podnošenje dokaza na odgovarajući se način primjenjuju odredbe iz Zakona o parničnom postupku o pravu na uskratu svjedočenja.

(5) Sud će, s obzirom na sve okolnosti, po svom vlastitom uvjerenju cijeniti od kakva je značenja to što stranka kod koje se dokaz nalazi neće postupiti po rješenju suda kojim joj se nalaže da podnese dokaz ili protivno uvjerenju suda poriče da se dokaz nalazi kod nje.

(6) Protiv odluke suda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije dopuštena posebna žalba.

HITNOST I PRIMJENA ODREDABA DRUGIH ZAKONA  

Članak 95.m  

(1) Postupak zbog povrede prava iz ovoga Zakona je hitan.

(2) Na postupke zbog povrede patenta se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku odnosno Ovršnog zakona.

(3) Na zahtjev suda ili neke od stranaka u postupku zbog povrede patenta Zavod, odnosno Žalbeno vijeće će odmah uzeti u rad zahtjev za proglašenjem ništavim rješenja o priznanju patenta koji je podnesen prije ili u tijeku parnice i žurno po njemu postupati. Sud će s obzirom na okolnosti slučaja odlučiti hoće li odrediti prekid postupka do konačne odluke o zahtjevu za proglašenje ništavim rješenja o priznanju patenta.«

Članak 43.  

Naslov iznad članka 96. i članak 96. brišu se.

Članak 44.  

U članku 97. stavku 1. točka 4. mijenja se i glasi:

»4. nudi ili isporučuje proizvod koji čini bitan element zaštićenog izuma osobama koje nisu ovlaštene za korištenje tog izuma (članak 58. stavak 3. i članak 59.)«

U stavku 2., brojka: »8.000,00« zamjenjuje se brojkom: »10.000,00«.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 kuna fizička osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, kada su prekršaj počinile u vezi s obavljanjem svog obrta, odnosno samostalne djelatnosti.«

U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 5., brojke: »1., 2. i 3.« zamjenjuju se brojkama: »1., 2., 3. i 4.«.

Članak 45.  

Glava »XII. EUROPSKA PRIJAVA PATENTA I EUROPSKI PATENT« mijenja se i glasi: »XII. PROŠIRENI EUROPSKI PATENT«.  

Članak 46.  

Naslov iznad članka 103. »UČINCI EUROPSKIH PATENATA« mijenja se i glasi: »UČINCI PROŠIRENIH EUROPSKIH PATENATA«.

U članku 103. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) U roku od tri mjeseca od datuma objave podatka o priznavanju europskog patenta, nositelj patenta mora dostaviti Zavodu zahtjev za upis proširenog europskog patenta u Registar patenata, patentni spis europskog patenta kako je objavljen u službenom glasilu EPO-a, prijevod tog patentnog spisa na hrvatski jezik i platiti upravnu pristojbu i naknadu troškova za objavu i tiskanje prijevoda spisa europskog patenta na hrvatski jezik, u skladu s posebnim propisom.«

Članak 47.  

Iza članka 108. dodaje se Glava: »XII.a EUROPSKI PATENT« te naslovi i članci 108.a do 108.o, koji glase:

 

»UČINAK EUROPSKIH PATENATA U REPUBLICI HRVATSKOJ

 

Članak 108.a

 

(1) Europska prijava patenta i europski patent, u skladu s odredbama ovoga Poglavlja, imaju isti učinak i podložni su istim uvjetima kao i nacionalna prijava patenta i nacionalni patent prema ovom Zakonu.

(2) Prema ovom Zakonu:

1. europska prijava patenta znači prijavu europskog patenta podnesenu prema Europskoj patentnoj konvenciji (u daljnjem tekstu: EPC), kao i međunarodnu prijavu patenta podnesenu prema Ugovoru o suradnji na području patenata (u daljnjem tekstu: PCT) za koju Europski patentni ured (u daljnjem tekstu: EPO) obavlja poslove kao naznačeni ili izabrani ured i u kojoj je Republika Hrvatska naznačena,

2. europski patent znači europski patent priznat od EPO-a na temelju europske prijave patenta i u skladu s EPC-om, u kojem je naznačena Republika Hrvatska.

3. nacionalna prijava patenta znači prijavu patenta podnesenu Zavodu prema ovom Zakonu,

4. nacionalni patent znači patent priznat na temelju nacionalne prijave patenta.

PODNOŠENJE EUROPSKE PRIJAVE PATENTA  

Članak 108.b  

(1) Europska prijava patenta može se podnijeti:

a) Europskom patentnom uredu, ili

b) Zavodu.

(2) Europska prijava patenta podnesena Zavodu ima isti učinak kao da je istog datuma podnesena EPO-u, pod uvjetom da ju Zavod u skladu s odredbama EPC-a, pravodobno proslijedi EPO-u.

(3) Europska izdvojena prijava patenta podnosi se neposredno EPO-u.

(4) Ako Zavod na prvi pogled utvrdi da se radi o mogućem povjerljivom izumu od interesa za Republiku Hrvatsku, europsku prijavu patenta neće proslijediti EPO-u u skladu s odredbama iz stavka 2. ovoga članka, već će postupiti u skladu s posebnim propisima o povjerljivim izumima.

(5) Europska prijava patenta koja se podnese Zavodu u skladu s odredbama iz ovoga članka može se podnijeti na bilo kojem od jezika iz članka 14. stavaka 1. i 2. EPC-a.

PRISTOJBE I NAKNADE TROŠKOVA ZA EUROPSKE PRIJAVE PATENTA  

Članak 108.c  

Pristojbe i troškovi u vezi s europskim prijavama patenta plaćaju se u skladu s odredbama EPC-a i propisa uz EPC.

UČINCI EUROPSKIH PRIJAVA PATENATA  

Članak 108.d  

(1) Europska prijava patenta kojoj je utvrđen datum podnošenja i u kojoj je naznačena Republika Hrvatska, ekvivalentna je urednoj nacionalnoj prijavi patenta s pravom prvenstva zahtijevanim za europsku prijavu patenta, kad je priznato, bez obzira na njezin ishod.

(2) Objavljena europska prijava patenta privremeno daje istu zaštitu kakvu daje i objavljena nacionalna prijava patenta prema članku 60. ovoga Zakona, od datuma na koji je podnositelj prijave dostavio prijevod patentnih zahtjeva objavljene europske prijave patenta na hrvatski jezik osobi koja se koristi tim izumom u Republici Hrvatskoj.

(3) Smatra se da europska prijava patenta od početka nije imala učinke navedene u stavku 2. ovoga članka ako je povučena, ako se smatra povučenom, ako je konačno odbijena ili ako je naznaka Republike Hrvatske povučena ili se smatra povučenom.

UČINCI EUROPSKIH PATENATA  

Članak 108.e  

(1) Europski patent u kojem je naznačena Republika Hrvatska, uz ispunjenje pretpostavki iz ovoga članka, daje od datuma objave podatka o njegovu priznavanju od strane EPO-a ista prava koja bi bila dana i nacionalnim patentom priznatim prema ovom Zakonu.

(2) U roku od 3 mjeseca od datuma objave podatka o priznavanju europskog patenta, nositelj patenta mora dostaviti Zavodu zahtjev za upis europskog patenta u Registar patenata, patentni spis europskog patenta kako je objavljen u službenom glasilu EPO-a, prijevod tog patentnog spisa na hrvatski jezik i platiti upravnu pristojbu i naknadu troškova za objavu i tiskanje prijevoda spisa europskog patenta na hrvatski jezik, u skladu s posebnim propisom.

(3) Zavod donosi rješenje o upisu europskog patenta u Registar patenata iz članka 49. ovoga Zakona.

(4) Ako kao rezultat prigovora podnesenog EPO-u europski patent ostane na snazi s izmijenjenim patentnim zahtjevima, ili kao rezultat zahtjeva za ograničenje iz članka 105.a EPC-a europski patent bude ograničen izmjenom patentnih zahtjeva, nositelj patenta mora Zavodu dostaviti prijevod izmijenjenih patentnih zahtjeva na hrvatski jezik i platiti propisanu upravnu pristojbu i naknadu troškova za objavu u službenom glasilu Zavoda, u roku od 3 mjeseca od datuma na koji je objavljen podatak o odnosnoj odluci EPO-a.

(5) Ako tekst patentnih zahtjeva sadržava pozivne oznake upotrijebljene u crtežima, ti se crteži moraju priložiti uz prijevod naveden u stavku 2. i 4. ovoga članka.

(6) Zavod u službenom glasilu objavljuje, što je prije moguće, podatak o svakom prijevodu koji je uredno podnesen prema stavku 2. ili 4. ovoga članka. Sadržaj objave propisat će se Pravilnikom.

(7) Ako prijevod iz stavaka 2. ili 4. ovoga članka nije podnesen u propisanom roku ili ako propisana upravna pristojba i naknada troškova za objavu nisu plaćeni u roku iz stavaka 2. ili 4. ovoga članka, smatra se da europski patent za Republiku Hrvatsku otpočetka ne vrijedi. Članak 122. EPC-a o povratu u prijašnje stanje primjenjuje se na odgovarajući način.

(8) Smatra se da europski patent i prijava na kojoj se temelji otpočetka nisu imali učinke navedene u stavku 1. ovoga članka i članku 108.d stavku 2. ovoga Zakona, u opsegu u kojem je taj patent pred EPO-m ukinut u postupku po prigovoru ili proglašen nevažećim ili ograničen u postupku po zahtjevu iz članka 105.a EPC-a.

VJERODOSTOJAN TEKST EUROPSKIH PRIJAVA PATENATA I EUROPSKIH PATENATA  

Članak 108.f  

(1) Tekst europske prijave patenta ili europskog patenta koji je sastavljen na jeziku postupka koji se vodi pred EPO-m vjerodostojan je tekst u bilo kojem postupku u Republici Hrvatskoj.

(2) Ako prijevod na hrvatski jezik daje zaštitu užu od zaštite koju daje europska prijava patenta ili europski patent, taj će se prijevod smatrati vjerodostojnim, osim u postupcima za proglašenje patenta ništavim.

(3) Podnositelj prijave ili nositelj europskog patenta može u svako doba podnijeti ispravljeni prijevod. Ispravljeni prijevod patentnih zahtjeva objavljene europske prijave patenta nema pravne učinke u Republici Hrvatskoj sve dok nije dostavljen osobi koja se u Republici Hrvatskoj koristi izumom. Ispravljeni prijevod patentnog spisa europskog patenta u kojemu je naznačena Republika Hrvatska nema pravne učinke sve dok Zavod ne objavi podatak da je prijevod ispravljen, što je prije moguće, nakon uplate upravne pristojbe i naknade troškova propisanih za objavu.

(4) Svaka osoba koja se u dobroj vjeri koristi izumom ili koja je obavila učinkovite i ozbiljne pripreme za korištenje izumom, a čije korištenje ne bi činilo povredu europske prijave patenta ili europskog patenta u izvornom prijevodu može, nakon što ispravljeni prijevod počne proizvoditi učinak, nastaviti takvo korištenje u okviru svojeg poslovanja ili za potrebe svojeg poslovanja, bez plaćanja naknade.

PRAVA RANIJEG DATUMA  

Članak 108.g  

(1) U Republici Hrvatskoj europska prijava patenta i europski patent u kojem je naznačena Republika Hrvatska imaju u odnosu prema nacionalnoj prijavi patenta i nacionalnom patentu isti učinak na stanje tehnike kao i nacionalna prijava patenta i nacionalni patent.

(2) Nacionalna prijava patenta i nacionalni patent u Republici Hrvatskoj imaju u odnosu prema europskom patentu u kojem je naznačena Republika Hrvatska, isti učinak na stanje tehnike koji imaju i s obzirom na nacionalni patent.

ISTODOBNA ZAŠTITA  

Članak 108.h  

Ako su europski patent u kojem je naznačena Republika Hrvatska i nacionalni patent, koji imaju isti datum podnošenja, ili ako je zatraženo pravo prvenstva, isti datum prvenstva, priznati istoj osobi ili njezinu pravnom sljedniku, nacionalni patent nema učinak u opsegu u kojem pokriva isti izum kao i europski patent u kojem je naznačena Republika Hrvatska, od datuma na koji je rok za podnošenje prigovora protiv europskog patenta istekao a da prigovor nije podnesen, ili od datuma na koji je u postupku po prigovoru protiv europskog patenta donesena konačna odluka da europski patent ostaje na snazi.

PRETVORBA U NACIONALNU PRIJAVU PATENTA  

Članak 108.i  

(1) Zavod provodi postupak za priznavanje nacionalnog patenta na zahtjev podnositelja europske prijave patenta ili na zahtjev nositelja europskog patenta, u sljedećim slučajevima:

a) kada se europska prijava patenta smatra povučenom prema članku 77. stavku 3. EPC-a, ili

b) kada prijevod europske prijave patenta nije pravodobno podnesen u skladu s odredbom iz članka 14. stavka 2. i članka 90. stavka 3. EPC-a.

(2) U slučaju iz stavka 1. točke a) ovoga članka, zahtjev za pretvorbu podnosi se Zavodu. Zavod, pridržavajući se propisa o nacionalnoj sigurnosti, zahtjev prosljeđuje neposredno središnjim uredima za industrijsko vlasništvo država ugovornica koje su u njemu navedene.

(3) U slučajevima iz stavka 1. točke b) ovoga članka, zahtjev za pretvorbu podnosi se EPO-u koji ga prosljeđuje Zavodu ako je u njemu navedena Republika Hrvatska.

(4) Zahtjev se smatra podnesenim nakon uplate pristojbe i naknade troškova za pretvorbu. Učinci europske prijave patenta iz članka 66. EPC-a prestaju ako zahtjev za pretvorbu nije pravodobno podnesen.

(5) U roku od dva mjeseca od podnošenja zahtjeva za pretvorbu europske prijave patenta u nacionalnu prijavu patenta, podnositelj prijave je dužan platiti propisanu upravnu pristojbu i naknadu troškova za pretvorbu i objavu, u skladu s posebnim propisima, te podnijeti Zavodu prijevod izvornog teksta europske prijave patenta na hrvatski jezik. Podatak o pretvorbi se objavljuje u službenom glasilu Zavoda. Ako upravna pristojba i naknada troškova nisu pravodobno plaćene, odnosno ako prijevod izvornog teksta europske prijave patenta na hrvatski jezik nije pravodobno podnesen, smatra se da zahtjev za pretvorbu nije podnesen, o čemu Zavod donosi odgovarajući akt.

PRISTOJBE ZA ODRŽAVANJE EUROPSKIH PATENATA  

Članak 108.j  

(1) Pristojbe za održavanje europskih patenata plaćaju se Zavodu za godine koje slijede nakon godine u kojoj je objavljen podatak o priznavanju europskog patenta, u skladu s posebnim propisima.

(2) Članak 141. stavak 2. EPC-a primjenjuje se na odgovarajući način.  

RASPOLAGANJA EUROPSKOM PRIJAVOM PATENTA I EUROPSKIM PATENTOM  

Članak 108.k  

Odredbe ovoga Zakona o prijenosu, licenciji, založnom pravu, ovrsi, stečaju i prisilnim licencijama se primjenjuju na europske prijave patenata i europske patente s učinkom na području Republike Hrvatske.

ZAŠTITA OD POVREDE  

Članak 108.l  

Odredbe ovoga Zakona o zaštiti patenata u slučaju povrede se primjenjuju na europske prijave patenata i europske patente u kojima je naznačena Republika Hrvatska.

PROGLAŠENJE NIŠTAVIM EUROPSKOG PATENTA  

Članak 108.m  

(1) Pridržavajući se odredaba iz članka 139. EPC-a, odnosno odredaba iz članaka 78. i 79. ovoga Zakona, europski patent može biti proglašen ništavim u postupku pred Zavodom u skladu s odredbama ovoga Zakona, s učinkom za Republiku Hrvatsku.

(2) Ako je Zavodu podnesen zahtjev za proglašenje ništavim europskog patenta nakon što je pred EPO-m pokrenut postupak povodom prigovora iz članka 99. EPC-a ili zahtjeva za ograničenje ili proglašenje nevažećim iz članka 105.a EPC-a, Zavod će prekinuti postupak povodom zahtjeva za proglašenje ništavim do okončanja navedenih postupaka pred EPO-m.

PRIMJENA EPC-a  

Članak 108.n  

Na europske prijave patenta i europske patente koji u skladu s odredbama EPC-a i ovoga Zakona imaju učinak u Republici Hrvatskoj, primjenjuje se EPC.

PRIJEVODI U SKLADU SA SPORAZUMOM O PRIMJENI ČLANKA 65. EPC-a  

Članak 108.o  

(1) Odredbe članka 108.e stavaka 2. i 4. ovoga Zakona, koje propisuju obvezu nositelja europskog patenta da dostavi prijevod patentnog spisa i izmijenjenih patentnih zahtjeva na hrvatski jezik, primjenjuju se do stupanja na snagu Sporazuma o primjeni članka 65. EPC-a od 17. listopada 2000. godine.

(2) Nakon stupanja na snagu Sporazuma iz stavka 1. ovoga članka nositelj patenta mora dostaviti Zavodu:

1. patentni spis na engleskom jeziku, ili prijevod tog spisa na engleski jezik ako je patent priznat na jeziku postupka koji nije engleski jezik, te prijevod patentnih zahtjeva na hrvatski jezik, u roku i uz obvezu plaćanja propisane upravne pristojbe i troškova za objavu propisanih člankom 108.e stavkom 2. ovoga Zakona, na hrvatski jezik, u roku i uz obvezu plaćanja propisane upravne pristojbe i troškova za objavu propisanih člankom 108.e stavkom 2. ovoga Zakona,

2. prijevod izmijenjenih patentnih zahtjeva na engleski i hrvatski jezik, ako je europski patent ostao na snazi s izmijenjenim patentnim zahtjevima, u roku i uz obvezu plaćanja propisanih upravnih pristojbi i troškova za objavu propisanih člankom 108.e stavkom 3. ovoga Zakona.

(3) U slučaju spora zbog europskog patenta nositelj patenta mora, o vlastitom trošku, dostaviti kompletan prijevod patentnog spisa na hrvatski jezik na zahtjev osobe koja navodno povređuje patent, ili na zahtjev nadležnog suda ili drugoga sudskog tijela koje vodi pravni postupak.

(4) Prijevod naveden u stavku 3. ovoga Zakona smatra se vjerodostojnim tekstom u bilo kojem postupku u Republici Hrvatskoj, osim u postupku poništaja, ako prijevod na hrvatski jezik daje zaštitu koja je uža od zaštite koju daje europski patent na jeziku postupka.«

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE  

Članak 48.  

(1) Upravni sporovi koji su prije 1. lipnja 2008. već pokrenuti pred Upravnim sudom dovršit će se pred Upravnim sudom u skladu s odredbama koje su bile na snazi do tog datuma.

(2) Stranka koja je do 1. lipnja 2008. podnijela tužbu Upravnom sudu u skladu s odredbama koje su bile na snazi do tog datuma, može zahtijevati od Upravnog suda da prekine postupak ako je u roku od 30 dana od tog datuma podnijela žalbu zbog istih razloga i s istim obrazloženjem kao u tužbi, kada je žalba protiv takvog upravnog akta prema odredbama ovoga Zakona dopuštena. Protiv upravnog akta kojeg se na temelju te žalbe donese u drugom stupnju, može se pokrenuti upravni spor, u skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima.

POSEBNA ZAŠTITA NA TEMELJU PATENTA ILI SVJEDODŽBE O DODATNOJ ZAŠTITI U DRŽAVI ČLANICI EUROPSKE UNIJE  

Članak 49.  

(1) Ako je prije dana stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije u nekoj od država članica Europske unije stečen patent ili svjedodžba o dodatnoj zaštiti za lijek namijenjen ljudima ili životinjama, u vrijeme kada za takav lijek u Republici Hrvatskoj nije mogao biti stečen patent ili svjedodžba o dodatnoj zaštiti, nositelj takvog patenta ili svjedodžbe o dodatnoj zaštiti može zabraniti izvoz iz Republike Hrvatske radi nuđenja na prodaju, prodaju, upotrebu ili skladištenje u te svrhe proizvoda izrađenog prema takvom patentu, u države članice Europske unije u kojima je na snazi odnosan patent ili svjedodžba o dodatnoj zaštiti, čak i ako je takav proizvod izrađen ili po prvi puta stavljen u promet na području Republike Hrvatske od strane nositelja patenta ili nositelja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti stečenih prije pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju u odnosnoj državi članici Europske unije, ili uz njegovu izričitu suglasnost.

(2) Posebnim propisom će se urediti način obavješćivanja nadležnih carinskih vlasti o namjeravanom izvozu iz stavka 1. ovoga članka.

ODGODA STUPANJA NA SNAGU ODREDABA O SVJEDODŽBI O DODATNOJ ZAŠTITI I POSEBNA PRAVA U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU  

Članak 50.  

U roku od 6 mjeseci od dana stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije nositelj temeljnog patenta u Republici Hrvatskoj priznatog za lijek namijenjen ljudima ili životinjama odnosno za sredstvo za zaštitu bilja, za koje je na dan stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije u nekoj od država članica Europske unije ili u Republici Hrvatskoj nakon 1. siječnja 2008. godine stečeno odobrenje nadležnog tijela za stavljanje u promet, može zahtijevati izdavanje Svjedodžbe o dodatnoj zaštiti u Republici Hrvatskoj.

Članak 51.  

Danom stupanja na snagu članka 47. ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članaka 99. do 108. Zakona o patentu (»Narodne novine«, br. 173/03. i 87/05.). Svi postupci koji su započeti u skladu s tim odredbama, dovršit će se prema tim odredbama.

Članak 52.  

(1) Postupci koji se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona vode zbog zaštite patenta od povrede, dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Na sve započete postupke za priznanje patenta, za proglašenje patenta ništavim i za ukidanje rješenja o patentu, a koji nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, ne primjenjuju se odredbe iz članaka 10. do 14. ovoga Zakona.

Članak 53.  

(1) Pravilnik iz članka 115. Zakona o patentu (»Narodne novine«, br. 173/03. i 87/05.) uskladit će s odredbama ovoga Zakona ministar nadležan za rad Zavoda, na prijedlog ravnatelja Zavoda, najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Pravilnik iz članka 36. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za rad Zavoda, na prijedlog ravnatelja Zavoda, najkasnije do 1. lipnja 2008. godine.

(3) Poslovnik iz članka 36. ovoga Zakona donijet će se najkasnije do 1. lipnja 2008.

Članak 54.  

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izradi pročišćeni tekst Zakona o patentu.

Članak 55.  

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 4., te članka 32. do 39. koji stupaju na snagu 1. lipnja 2008., članaka 31. i 49. koji stupaju na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju, te članka 47. koji stupa na snagu danom stupanja na snagu EPC-a u Republici Hrvatskoj.

Klasa: 381-03/07-01/01

Zagreb, 6. srpnja 2007.

 

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Vladimir Šeks, v. r.