Objavljeno u NN 173/03 od 31.10.2003.:

 

HRVATSKI SABOR

Na teme­lju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O PATENTU

Proglašavam Zakon o patentu, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 15. listopada 2003.

Broj: 01-081-03-3477/2 Zagreb, 21. listopada 2003.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, v. r.

 

ZAKON O PATENTU

I. OPĆE ODREDBE

Članak l.

(1) Ovaj Zakon uređuje sustav zaštite izuma patentom i konsenzualnim patentom.

(2) Na konsenzualni patent na odgovarajući će se način primijeniti odredbe ovoga Zakona, osim ako je drugačije izričito propisano.

Članak 2.

Patent je isključivo pravo koje štiti nositelja patenta u pogledu gospodarskog iskorištavanja izuma.

Članak 3.

Strane pravne i fizičke osobe koje nemaju sjedište, odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište na teritoriju Republike Hrvat­ske uživaju zaštitu predviđenu ovim Zakonom, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku ili iz primjene načela uzajamnosti.

Članak 4.

Pravnu ili fizičku osobu koja nema sjedište, odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište na teritoriju Republike Hrvat­ske, u postupku pred Državnim zavodom za intelektualno vlas­ništvo (u daljnjem tekstu: Zavod) mora zastupati zastupnik upisan u Registar zastupnika pri Zavodu.

II. PREDMET ZAŠTITE PATENTOM

PATENTIBILNI IZUM

Članak 5.

(1) Patent se priznaje za svaki izum iz bilo kojeg područja tehnike koji je nov, ima inventivnu razinu i koji se može industrijski primijeniti.

(2) Prema uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, patent se priznaje i za izum koji se odnosi na:

1. proizvod koji se sastoji od biološkog materijala ili koji sadržava biološki materijal,

2. postupak kojim je taj biološki materijal proizveden, prera­đen ili upotrijebljen,

3. biološki materijal izoliran iz prirodnog okruženja ili proizveden tehničkim postupkom, čak i ako se ranije nalazio u prirodi.

(3) Biološki materijal iz stavka 2. ovoga članka je bilo koji materijal koji sadrži genetičku informaciju i koji se može razmno­žavati sam ili se može razmnožavati u biološkom sustavu.

(4) Prema uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, izum koji se odnosi na biljke ili životinje smatrat će se patentibilnim ako njegova tehnička izvedivost nije ograničena na određenu biljnu ili životinjsku vrstu i ako postupak ostvarivanja izuma nije bitno biološki.

(5) Postupak za dobivanje biljaka ili životinja iz stavka 4. ovoga članka bitno je biološki ako se u cijelosti sastoji od prirodnih postupaka kao što su križanje ili selekcija.

(6) Ne smatraju se izumima u smislu stavka 1. ovoga članka, osobito:

1. otkrića, znanstvene teorije i matematičke metode,

2. estetske tvorevine,

3. pravila, upute i metode za izvođenje umnih aktivnosti, igara ili za obavljanje poslova,

4. prikazivanje informacija i

5. računalni programi.

IZUZECI OD PATENTIBILNOSTI

Članak 6.

Iz zaštite patentom izuzeti su:

1. izumi životinjskih i biljnih vrsta i bitno bioloških postupaka za dobivanje biljaka ili životinja, osim izuma nebioloških i mikrobioloških postupaka i proizvoda dobivenih tim postupcima kako je propisano člankom 5. stavkom 4. ovoga Zakona. Pri čemu se, u smislu ovoga Zakona, pod mikrobiološkim postupkom pod­razumijeva bilo koji postupak koji uključuje ili koji se provodi na mikrobiološkom materijalu ili čiji je proizvod mikrobiološki materijal,

2. ljudsko tijelo, razni stupnjevi njegovog oblikovanja i raz­voja ili jednostavno otkriće jednog od njegovih elemenata, uklju­čujući odsječak ili djelomični odsječak gena. Izum koji se odnosi na element izoliran iz ljudskog tijela ili proizveden tehničkim postupkom, uključujući odsječak ili djelomični odsječak gena može biti patentibilan, iako je strukturom jednak strukturi prirodnog elementa. Industrijska primjenljivost odsječka ili djelomič­nog odsječka gena mora biti razotkrivena u prijavi patenta, kako je izvorno podnesena,

3. izumi koji se odnose na dijagnostičke ili kirurške postupke ili postupke liječenja koji se primjenjuju neposredno na ljudskom ili životinjskom tijelu, osim proizvoda, posebno tvari i smjesa koje se primjenjuju u navedenim postupcima.

Članak 7.

(1) Neće se smatrati patentibilnima izumi čije bi komercijalno iskorištavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu.

(2) Izumima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito:

1. postupci kloniranja ljudskih bića,

2. postupci za modificiranje genetičkog identiteta zametne loze ljudskih bića,

3. uporaba ljudskih embrija u industrijske ili komercijalne svrhe i

4. postupci za modificiranje genetičkog identiteta životinja koji bi vjerojatno uzrokovali njihovu patnju bez ikakve bitne medicinske koristi za čovjeka ili životinju, kao i životinje koje su rezultat takvih postupaka.

NOVOST IZUMA

Članak 8.

(1) Izum je nov ako nije sadržan u stanju tehnike.

(2) Pod stanjem tehnike razumijeva se sve što je učinjeno pristupačnim javnosti u svijetu, pisanim ili usmenim putem, uporabom ili na bilo koji drugi način prije datuma podnošenja prijave patenta.

(3) U stanje tehnike uključen je i sadržaj svih prijava patenata koje imaju učinak u Republici Hrvatskoj, onakvih kako su podnesene, koje imaju raniji datum podnošenja od datuma prijave iz stavka 2. ovoga članka, i javnosti su učinjene pristupačnim tek na datum podnošenja prijave patenta ili nakon toga, objavom na način predviđen ovim Zakonom.

(4) Odredbe stavka 1. do 3. ovoga članka ne isključuju mogućnost zaštite patentom tvari ili smjesa sadržanih u stanju tehnike, koje se primjenjuju u postupcima iz članka 6. stavak 3. ovoga Zakona, pod uvjetom da njihova primjena u navedenim postupcima nije sadržana u stanju tehnike.

RAZOTKRIVANJE IZUMA BEZ ŠTETNIH POSLJEDICA

Članak 9.

Također, novim se smatra izum koji je najviše šest mjeseci prije datuma podnošenja prijave patenta bio sadržan u stanju tehnike zbog, ili kao posljedica:

1. očite zlouporabe u odnosu na podnositelja prijave patenta ili njegova pravnoga prednika ili,

2. izlaganja na službenoj ili službeno priznatoj izložbi u skladu s Konvencijom o međunarodnim izložbama potpisanoj u Parizu 22. studenoga 1928. i revidiranoj posljednji put 30. studenoga 1972., pod uvjetom da podnositelj naznači u prijavi patenta prilikom njezina podnošenja da je izum bio izložen i najkasnije u roku od 4 mjeseca od datuma podnošenja prijave podnese odgovarajuću potvrdu o izlaganju izuma.

INVENTIVNA RAZINA

Članak 10.

(1) Izum ima inventivnu razinu ako za stručnu osobu iz odgovarajućega područja ne proizlazi, na očigledan način, iz stanja tehnike.

(2) Pri ispitivanju ima li izum inventivnu razinu, ne uzima se u obzir sadržaj prijava iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona.

INDUSTRIJSKA PRIMJENLJIVOST

Članak 11.

Izum je industrijski primjenljiv ako se njegov predmet može proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj grani industrije, uključujući i poljoprivredu.

III. PRAVO NA STJECANJE PATENTA

OVLAŠTENICI ZA STJECANJE PATENTA ZA IZUM

Članak 12.

(1) Pravo na stjecanje patenta ima izumitelj ili njegov pravni sljednik.

(2) Ako je izum stvoren zajedničkim radom dvaju ili više izumitelja, izumiteljima ili njihovim pravnim sljednicima pripada zajedničko pravo na patent.

IZUMITELJ

Članak 13.

(1) Izumitelj je osoba koja je stvorila izum svojim stvaralač­kim radom.

(2) Izumiteljem se ne smatra osoba koja je u stvaranju izuma pružala samo tehničku pomoć.

(3) Izumitelj ima moralno pravo biti naveden u svojstvu izumitelja u prijavi patenta, svim ispravama koje se izdaju za priznanje patenta te u Registru prijava i Registru patenata.

(4) Moralno pravo izumitelja je neprenosivo.

PRAVNI SLJEDNIK IZUMITELJA

Članak 14.

(1) Pravni sljednik izumitelja je fizička ili pravna osoba koja pravo na stjecanje patenta ima na temelju zakona, pravnoga posla ili nasljeđivanja.

(2) Poslodavac se smatra pravnim sljednikom izumitelja kad mu na temelju zakona koji se primjenjuje ili ugovora o radu pripada pravo na stjecanje patenta za izum stvoren u okviru radnog odnosa izumitelja.

IV. POSTUPAK ZA PRIZNANJE PATENTA

1. Zajedničke odredbe o postupku

Članak 15.

(1) Državni zavod za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Zavod) provodi upravni postupak za priznanje patenta i konsenzualnog patenta i obavlja druge upravne i stručne poslove u pogledu zaštite izuma.

(2) Protiv upravnih akata koje donosi Zavod nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor protiv tih akata u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima

(3) Za pojedina pitanja iz postupka koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjivat će se Zakon o općem upravnom postupku.

PRISTOJBE I NAKNADE TROŠKOVA POSTUPKA

Članak 16.

(1) Za stjecanje patenta i održavanje u vrijednosti patenta plaćaju se upravne pristojbe i naknade troškova upravnoga postupka u skladu s posebnim propisima.

(2) Ako u postupku priznanja patenta, upravne pristojbe i naknade troškova upravnoga postupka ne budu plaćene, prijava patenta smatrat će se povučenom, a u slučaju neplaćanja upravnih pristojbi i naknada troškova upravnoga postupka održavanja patenta to pravo prestaje vrijediti.

2. Prijava patenta

POKRETANJE POSTUPKA ZA PRIZNANJE PATENTA

Članak 17.

(1) Postupak za priznanje patenta pokreće se podnošenjem Zavodu prijave patenta.

(2) Način podnošenja prijave patenta utvrđuje se pravilnikom kojeg, na prijedlog ravnatelja Zavoda, donosi ministar nad­ležan za rad Zavoda (u daljnjem tekstu: Pravilnik).

JEDINSTVO IZUMA

Članak 18.

(1) Za svaki izum podnosi se posebna prijava patenta.

(2) Jednom prijavom patenta može se zahtijevati priznanje patenta i za više izuma samo ako su ti izumi međusobno tako povezani da se njima ostvaruje jedinstvena izumiteljska zamisao.

JEZIK I PISMO PRIJAVE PATENTA

Članak 19.

(1) Prijava patenta mora biti sastavljena na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

(2) Ako je prijava sastavljena na stranom jeziku, Zavodu se mora podnijeti prijevod prijave na hrvatski jezik.

SADRŽAJ PRIJAVE PATENTA

Članak 20.

(1) Prijava patenta mora sadržavati:

1. zahtjev za priznanje patenta,

2. opis izuma,

3. jedan ili više zahtjeva za zaštitu izuma (u daljnjem tekstu: patentni zahtjevi),

4. crteže na koje se pozivaju opis izuma i patentni zahtjevi i

5. sažetak izuma.

(2) Zahtjev za priznanje patenta sadržava: izričitu naznaku da se zahtijeva priznanje patenta, naziv izuma koji izražava bit izuma te podatke o podnositelju prijave.

(3) Pisana izjava izumitelja kad ne želi biti naveden u prijavi mora se podnijeti Zavodu najkasnije u roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja prijave.

(4) Izum se mora dovoljno jasno i detaljno otkriti u prijavi patenta tako da ga stručna osoba iz odgovarajućega područja mo­že izvesti.

(5) Ako se izum odnosi na živi biološki materijal koji se ne može opisati tako da se stručnoj osobi omogući njegovo izvođe­nje, uz prijavu se mora priložiti dokaz da je uzorak takva materijala pohranjen kod ovlaštene institucije najkasnije na datum podnošenja prijave patenta.

(6) Ovlaštenom institucijom iz stavka 5. ovoga članka smatra se institucija koja zadovoljava uvjete propisane Budimpeštanskim sporazumom o međunarodnom priznavanju pohrane mikroorganizama, za potrebe patentnog postupka od 28. travnja 1977., revidiranog posljednji put 26. rujna 1980.

(7) Patentnim zahtjevima određuje se predmet čija se zaštita zahtijeva. Oni moraju biti jasni, sažeti i u cijelosti potkrijepljeni opisom izuma. Patentni zahtjevi mogu biti nezavisni i zavisni. Nezavisni patentni zahtjevi sadržavaju nova, bitna obilježja izuma. Zavisni patentni zahtjevi sadržavaju specifična obilježja izuma koji je određen u nezavisnom ili drugom zavisnom patentnom zahtjevu.

(8) Sažetak je kratak sadržaj biti izuma koji služi isključivo radi tehničkoga informiranja.

(9) Sadržaj i način sastavljanja pojedinih dijelova prijave patenta, kao i pojedinosti vezane uz pohranu živog biološkog materijala iz stavka 5. ovoga članka pobliže se utvrđuju Pravilnikom.

SADRŽAJ PRIJAVE PATENTA POTREBAN ZA PRIZNANJE DATUMA PODNOŠENJA

Članak 21.

Za priznanje datuma podnošenja prijave patenta potrebno je da prijava na taj datum sadržava:

1. izričitu naznaku da se zahtijeva priznanje patenta,

2. ime odnosno naziv i prebivalište odnosno poslovno sjediš­te podnositelja prijave i

3. opis izuma i jedan ili više patentnih zahtjeva, iako taj opis i patentni zahtjevi ne zadovoljavaju sve uvjete propisane ovim Zakonom i Pravilnikom.

3. Pravo prvenstva

Članak 22.

(1) Ako su isti izum stvorila dva ili više izumitelja neovisno jedan o drugome, prvenstvo u pogledu prava na priznanje patenta ima podnositelj prijave s ranijim datumom podnošenja, pod uvjetom da je ta prijava objavljena u skladu sa člankom 35. ovoga Zakona.

(2) Prvenstvo vrijedi od datuma podnošenja prijave Zavodu, osim u slučaju kad su zadovoljeni uvjeti za priznanje prava prvenstva iz članka 23. i 24. ovoga Zakona.

UVJETI ZA PRIZNANJE PRAVA PRVENSTVA

Članak 23.

(1) U skladu s odredbama članka 4. Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva (u daljnjem tekstu: Pariška konvencija), svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja je u nekoj državi članici Pariške unije za zaštitu industrijskoga vlasništva (u daljnjem tekstu: Pariška unija) ili državi članici Svjetske trgovinske organizacije (u daljnjem tekstu: WTO) podnijela urednu prijavu za bilo koji oblik zaštite izuma, ili njezinu pravnom sljedniku, uživat će u Republici Hrvatskoj prvenstvo od datuma podnošenja prve prijave državi članici Pariške unije ili članici WTO-a, pod uvjetom da je u roku od dvanaest mjeseci Zavodu podnesena prijava za isti izum i da je zahtijevano priznanje prava prvenstva.

(2) Urednom prijavom iz stavka 1. ovoga članka smatra se prijava čiji je datum podnošenja utvrđen u skladu s nacionalnim zakonodavstvom države članice Pariške unije ili članice WTO-a u kojoj je podnesena ili u skladu s međunarodnim ugovorom zaključenim između država članica, bez obzira na njezinu kasniju pravnu sudbinu.

(3) Kasnija prijava patenta koja je podnesena u istoj ili za istu državu smatrat će se prvom prijavom za potrebe utvrđivanja prava prvenstva u onom dijelu koji se odnosi na predmet izuma prve prijave, ako je na datum podnošenja kasnije prijave prva prijava, koja je služila za utvrđivanje prava prvenstva povučena, odbijena ili odbačena prije nego što je postala dostupna javnosti i nije proizvela nikakve pravne učinke. Prva prijava patenta ne može više služiti kao osnova za zahtijevanje prava prvenstva.

ZAHTJEV ZA PRIZNANJE PRAVA PRVENSTVA

Članak 24.

Podnositelj prijave patenta koji se u Republici Hrvatskoj namjerava koristiti pravom prvenstva iz članka 23. ovoga Zakona dužan je Zavodu podnijeti:

1. zahtjev za priznanje prava prvenstva koji sadržava bitne podatke o prvoj prijavi čije se prvenstvo zahtijeva (broj i datum podnošenja prijave, državu članicu Pariške unije ili članicu WTO-a u kojoj je ili za koju je prijava podnesena), najkasnije do isteka roka od dva mjeseca od datuma podnošenja prijave u Republici Hrvatskoj i

2. prijepis prve prijave ovjeren od nadležnoga tijela države članice Pariške unije ili članice WTO-a u kojoj je ili za koju je prijava podnesena, najkasnije do isteka roka od tri mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva za priznanje prava prvenstva, ili četiri mjeseca od datuma podnošenja prijave patenta u Republici Hrvatskoj, ili šesnaest mjeseci od najranijeg datuma zahtijevanih prvenstva, ovisno o tome koji od navedenih rokova ranije istječe.

ZAHTJEV ZA PRIZNANJE VIŠESTRUKOG PRAVA PRVENSTVA

Članak 25.

Podnositelj prijave patenta može, uz uvjete iz članka 24. ovoga Zakona, zahtijevati priznanje višestrukog prava prvenstva na temelju većega broja ranije podnesenih prijava u jednoj ili više država članica Pariške unije ili članica WTO-a.

OBILJEŽJA IZUMA NA KOJE SE ODNOSI ZAHTJEV ZA PRIZNANJE PRAVA PRVENSTVA

Članak 26.

(1) Zahtjev za priznanje prava prvenstva može se odnositi samo na ona obilježja izuma koja su sadržana u prvoj prijavi ili prijavama čije se prvenstvo zahtijeva.

(2) Ako se pojedina obilježja izuma na koje se odnosi zah­tjev za priznanje prava prvenstva ne nalaze u patentnim zahtjevima sadržanim u prvoj prijavi, odnosno prijavama, pravo prvenstva će se priznati ukoliko se ta obilježja mogu utvrditi iz svih sastavnih dijelova prijave.

DATUM PRIZNATOGA PRAVA PRVENSTVA

Članak 27.

Datum priznatoga prvenstva smatra se datumom podnošenja prijave patenta Zavodu prilikom primjene odredaba članka 8. stav­ka 2. i 3. i članka 22. stavka 1. ovoga Zakona.

RAČUNANJE ROKOVA U SLUČAJU PRIZNANJA VIŠESTRUKOG PRAVA PRVENSTVA

Članak 28.

Ako je zahtijevano višestruko pravo prvenstva, rokovi koji prema ovom Zakonu počinju teći od datuma priznatoga prava prvenstva računaju se od najranijega datuma višestrukog prava prvenstva.

4. Tijek postupka od primitka do objave prijave patenta

ISPITIVANJE PRIJAVE PATENTA NAKON PRIMITKA

Članak 29.

(1) Nakon primitka prijave patenta Zavod ispituje:

1. udovoljava li prijava uvjetima za priznanje datuma podno­šenja iz članka 21. ovoga Zakona,

2. je li plaćena upravna pristojba i naknada troškova upravnoga postupka za podnošenje prijave, u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona za podnošenje prijave,

3. je li podnesen prijevod prijave na hrvatski jezik, ako je prijava sastavljena na stranom jezik

4. jesu li podneseni crteži iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona,

5. zastupa li podnositelja prijave iz članka 4. ovoga Zakona, koji je fizička ili pravna osoba koja nema prebivalište, odnosno sjedište na području Republike Hrvatske, patentni zastupnik upisan u Registar zastupnika pri Zavodu.

(2) Ako prijava ne udovoljava uvjetima za priznanje datuma podnošenja iz članka 21. ovoga Zakona, Zavod poziva podnositelja da u roku od dva mjeseca od dana primitka poziva ukloni nedostatke izričito navedene u pozivu.

(3) Ako podnositelj ne postupi u skladu s pozivom Zavoda u roku iz stavka 2. ovoga članka, prijava patenta se zaključkom odbacuje.

(4) Ako podnositelj ukloni nedostatke u roku iz stavka 2. ovoga članka, Zavod donosi zaključak kojim se datum primitka zahtijevanih ispravaka utvrđuje kao datum podnošenja prijave patenta.

(5) Kad se u prijavi patenta poziva na crteže koji nisu sadržani u prijavi, Zavod poziva podnositelja prijave da dostavi crteže u roku od dva mjeseca od dana primitka poziva, a ako podnositelj postupi po pozivu Zavoda, datumom podnošenja prijave smatrat će se datum na koji Zavod zaprimi crteže. Ukoliko crteži ne budu dostavljeni, smatrat će se da se prijavitelj na njih nije ni pozvao.

(6) Zavod poziva podnositelja prijave koji nije platio upravnu pristojbu i naknadu troška upravnoga postupka ili dostavio prijevod prijave patenta na hrvatski jezik da te nedostatke ukloni u roku od dva mjeseca od dana primitka poziva.

(7) Na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave Zavod može produljiti rokove propisane ovim člankom za razdoblje koje smatra opravdanim, ali ne više od tri mjeseca.

(8) Ako podnositelj ne postupi po pozivu Zavoda iz stavka 6. ovoga članka, prijava patenta kojoj je utvrđen datum podnošenja smatra se povučenom i Zavod donosi zaključak o obustavi postupka za priznanje patenta.

UPIS PRIJAVE U REGISTAR PRIJAVA PATENATA

Članak 30.

(1) Prijava patenta kojoj je zaključkom utvrđen datum pod­nošenja upisuje se u Registar prijava patenata koji vodi Zavod.

(2) Sadržaj i način vođenja Registra prijava patenata utvrđu­ju se Pravilnikom.

SVJEDODŽBA O PRAVU PRVENSTVA

Članak 31.

(1) Na zahtjev podnositelja prijave Zavod izdaje svjedodžbu o pravu prvenstva koje je stečeno datumom podnošenja prijave patenta utvrđenim u skladu s odredbama članka 29. ovoga Zakona.

(2) Uvjeti i postupak izdavanja te sadržaj svjedodžbe iz stav­ka 1. ovoga članka utvrđuju se Pravilnikom.

PODJELA PRIJAVE PATENTA

Članak 32.

(1) Podnositelj može sam ili na zahtjev Zavoda podijeliti predmet prijave patenta kojoj je utvrđen datum podnošenja (prvobitna prijava) na dvije ili više prijava (izdvojena prijava) i na temelju svake od njih nastaviti samostalni postupak, o čemu Zavod donosi zaključak.

(2) Predmet zaštite izdvojene prijave ne smije izlaziti izvan sadržaja prvobitne prijave.

(3) Podjela prvobitne prijave patenta dopuštena je do dono­še­nja rješenja o zahtjevu za priznanje patenta.

(4) Izdvojena prijava zadržava datum podnošenja prvobitne prijave i, ako za to ima temelja u smislu odredbe članka 23. ovoga Zakona, uživa pravo prvenstvo prvobitne prijave patenta.

IZMJENE PRIJAVE PATENTA

Članak 33.

Prijava patenta kojoj je utvrđen datum podnošenja ne može se naknadno izmijeniti proširenjem predmeta čija se zaštita zahtijeva.

PRETPOSTAVKE ZA OBJAVU PRIJAVE PATENTA

Članak 34.

(1) Ispitivanjem pretpostavki za objavu prijave patenta utvrđuje se udovoljava li prijava sljedećim uvjetima:

1. sadržava li sve dijelove iz članka 20. ovoga Zakona sastav­ljene na propisani način i potrebne priloge propisane ovim Zakonom,

2. je li naznačen izumitelj,

3. je li podnesen uredan zahtjev za priznanje prava prvenstva u smislu članka 24. ovoga Zakona, ako je priznanje prava prvenstva zahtijevano,

4. je li prijava, na prvi pogled, u skladu s pravilom o jedinstvu izuma iz članka 18. ovoga Zakona,

5. je li predmet prijave izum koji se, na prvi pogled, može zaštititi patentom u smislu članka 5. stavka 6., te članka 6. i 7. ovoga Zakona,

(2) Ako se provedenim ispitivanjem utvrdi da nije udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, Zavod poziva podnositelja da u primjerenom roku ukloni nedostatke izričito navedene u pozivu. Taj rok ne može biti kraći od dva mjeseca niti dulji od tri mjeseca od dana primitka poziva.

(3) Na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave Zavod može produljiti rok iz stavka 2. ovoga članka za vrijeme koje smatra opravdanim.

(4) Ako podnositelj u određenom roku ne ukloni nedostatke iz stavka 1. ovoga članka, Zavod donosi zaključak o odbacivanju prijave patenta.

(5) Zavod donosi rješenje o odbijanju prijave patenta ako je prijava podnesena za izum za koji je, na prvi pogled, utvrđeno da se ne može zaštititi patentom u smislu članka 5. stavak 6., te članka 6. i 7. ovoga Zakona.

(6) Zavod neće priznati pravo prvenstva, ako podnositelj ne postupi u skladu s pozivom iz stavka 2. ovoga članka u pogledu uređivanja zahtjeva za pravo prvenstva.

5. Objava prijave patenta

NAČIN I SADRŽAJ OBJAVE PRIJAVE PATENTA

 Članak 35.

(1) Prijava patenta, za koju je ispitivanjem utvrđeno da udovoljava svim uvjetima iz članka 34. ovoga Zakona, o čemu Zavod donosi zaključak, objavljuje se u službenom glasilu Zavoda nakon isteka osamnaest mjeseci od datuma podnošenja, odnosno od datuma priznatoga prvenstva, čime postaje dostupna javnosti.

(2) Prijava patenta iz stavka 1. ovoga članka može se objaviti na zahtjev podnositelja i prije isteka navedenog roka, ali ne prije isteka roka od tri mjeseca od datuma podnošenja Zavodu.

(3) Prijava patenta koja je, unatoč tome što je bila povučena ili se smatrala povučenom, objavljena ili na koji drugi način učinjena dostupnom javnosti, ne ulazi u stanje tehnike.

(4) Sadržaj objave prijave patenta pobliže se utvrđuje Pravil­nikom.

6. Tijek postupka od objave prijave patenta do priznanja patenta

ZAHTJEV ZA PRIZNANJE PATENTA

Članak 36.

(1) Podnositelj može, u roku od šest mjeseci od datuma objave prijave patenta u službenom glasilu Zavoda podnijeti:

1. zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka potpunog ispitivanja prijave patenta, ili

2. zahtjev za priznanje patenta na temelju podnesenih rezultata potpunog ispitivanja prijave patenta, ili

3. zahtjev za priznanje patenta bez potpunog ispitivanja pri­ja­ve patenta (konsenzualni patent).

(2) Ako u propisanom roku nije podnesen jedan od zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ili plaćena upravna pristojba i naknada troška upravnoga postupka u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona, prijava patenta smatra se povučenom i Zavod donosi zaklju­čak o obustavi postupka za priznanje patenta.

(3) Sadržaj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka pobliže se utvr­đuje Pravilnikom.

PRIZNANJE PATENTA NA TEMELJU PROVEDBE POSTUPKA  POTPUNOGA ISPITIVANJA PRIJAVE PATENTA

Članak 37.

(1) Potpunim ispitivanjem prijave patenta utvrđuje se udovoljava li izum svim uvjetima za priznanje patenta, tj. je li predmet prijave:

1. izum koji nije isključen iz zaštite patentom u skladu sa člankom 5. stavkom 6., te člankom 6. i 7. ovoga Zakona,

2. izum koji je u prijavi otkriven u skladu sa člankom 20. stavkom 4. ovoga Zakona,

3. izum koji je u skladu s pravilom o jedinstvu izuma iz članka 18. ovoga Zakona,

4. izum koji je nov u skladu sa člankom 8. i 9. ovoga Zakona, koji ima inventivnu razinu u skladu sa člankom 10. ovoga Zakona i koji je industrijski primjenljiv u skladu sa člankom 11. ovoga Zakona.

(2) Potpuno ispitivanje prijave patenta iz stavka 1. ovoga članka Zavod može provesti, u potpunosti ili djelomično, putem jednoga od državnih patentnih ureda drugih zemalja s kojima ima sklopljen ugovor o suradnji.

(3) Podnositelj koji je prijavu patenta za zaštitu istog izuma podnio i jednom od patentnih ureda drugih zemalja, može Zavodu dostaviti rezultate postupka potpunog ispitivanja provedenog od strane tog ureda, prevedene na hrvatski jezik.

PRIZNANJE PATENTA NA TEMELJU PODNESENIH REZULTATA POSTUPKA POTPUNOG ISPITIVANJA

Članak 38.

(1) Zahtjev za priznanje patenta prihvaćanjem rezultata potpunog ispitivanja u skladu sa člankom 36. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona može se podnijeti samo ako je prijava patenta za isti izum prethodno podnesena jednom ili većem broju patentnih ureda.

(2) Uredi iz stavka 1. ovoga članka su državni i međudržavni uredi koji na temelju članka 32. Ugovora o suradnji na području patenata imaju status ovlaštenoga tijela za međunarodno prethodno ispitivanje međunarodnih prijava patenata i drugi uredi, s kojima u trenutku podnošenja zahtjeva iz članka 36. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona Zavod ima potpisan ugovor o suradnji.

Članak 39.

(1) Podnositelj zahtjeva iz članka 36. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona obvezan je uz zahtjev priložiti potpisanu izjavu da će dokaze o rezultatu postupka potpunoga ispitivanja provedenoga u jednom od ureda iz članka 38. ovoga Zakona dostaviti u roku od šest mjeseci od dana raspolaganja istim, a najkasnije pet godina od datuma podnošenja prijave izabranom uredu.

(2) Na temelju obrazloženog zahtjeva podnositelja prijave i priloženih dokaza, Zavod može rok iz stavka 1. ovoga članka produljiti najviše do tri mjeseca nakon okončanja postupka potpunoga ispitivanja.

(3) Ako podnositelj prijave u propisanom roku ne dostavi prijevod rezultata provedenoga postupka potpunog ispitivanja koji su Zavodu dostatni za donošenje rješenja povodom zahtjeva za priznanje patenta, prijava se smatra povučenom i Zavod donosi zaključak o obustavi postupka.

(4) Dokazi koji se prilažu zahtjevima iz ovoga članka pobliže se utvrđuju Pravilnikom.

Članak 40.

(1) Zavod donosi rješenje o zahtjevu za priznanje patenta na temelju uzimanja u obzir rezultata postupka potpunog ispitivanja uvjeta iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona i na temelju dodatnih ispitivanja.

(2) Dodatnim ispitivanjem prijave patenta utvrđuje se udovoljava li izum uvjetima za priznanje patenta, tj. je li predmet prijave:

1. izum za koji su dostavljeni dostatni dokazi za procjenu udovoljavanja svim uvjetima iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona,

2. izum koji je nov u odnosu na sve prijave patenta ranije podnesene Zavodu u skladu sa člankom 8. stavkom 3. ovoga Zakona.

KONSENZUALNI PATENT

Članak 41.

Konsenzualni patent priznaje se za izum čiji je predmet zaštite patentibilan u skladu sa člankom 5. ovoga Zakona, čiji predmet zaštite nije izuzet od patentibilnosti u skladu sa člankom 6. i 7. ovoga Zakona, i koji je industrijski primjenjiv u skladu sa člankom 11. ovoga Zakona.

Članak 42.

(1) Zahtjev za priznanje konsenzualnog patenta iz članka 36. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona objavljuje se u službenom glasilu Zavoda u roku od tri mjeseca od datuma podnošenja.

(2) Način i sadržaj objave iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Pravilnikom.

PRIGOVOR NA PRIZNANJE KONSENZUALNOGA PATENTA

Članak 43.

(1) Svaka fizička ili pravna osoba može u roku od šest mjeseci nakon objave zahtjeva iz članka 42. ovoga Zakona Zavodu podnijeti prigovor protiv priznanja konsenzualnoga patenta, ili zahtjev za provođenje postupka potpunog ispitivanja u skladu sa člankom 36. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona.

(2) Prigovoru ili zahtjevu za potpuno ispitivanje iz stavka 1. ovoga članka prilaže se dokaz o plaćenim troškovima upravnoga postupka za prigovor, koji iznosi jednu trećinu troškova upravnoga postupka potpunog ispitivanja, ili dokaz o plaćenoj naknadi troška za provođenje upravnoga postupka potpunog ispitivanja, u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona.

(3) Sadržaj prigovora iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se detaljnije Pravilnikom.

POSTUPAK POVODOM PRIGOVORA NA PRIZNANJE KONSENZUALNOGA PATENTA

Članak 44.

Ako je podnesen prigovor protiv priznanja konsenzualnog patenta ili zahtjev za provođenje postupka potpunog ispitivanja i ako su za njih plaćene propisane upravne pristojbe i naknade troškova upravnoga postupka, Zavod o tome bez odlaganja obav­ještava pod­nositelja zahtjeva za priznanje konsenzualnoga patenta.

Članak 45.

(1) Podnositelj zahtjeva za priznanje konsenzualnog patenta može u roku od šest mjeseci od primitka obavijesti o prigovoru podnesenom u skladu sa člankom 43. stavkom 1. ovoga Zakona podnijeti zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka pot­punoga ispitivanja u skladu sa člankom 36. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona, pri čemu je dužan platiti razliku između uplaćene upravne pristojbe za podnošenje prigovora i upravne pristojbe za provođenje postupka potpunog ispitivanja.

(2) Ako podnositelj zahtjeva za priznanje konsenzualnoga patenta ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka Zavod zaključkom odbacuje prijavu patenta.

Članak 46.

Svaka fizička ili pravna osoba može podnijeti zahtjev za provedbu postupka potpunoga ispitivanja u skladu sa člankom 36. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona, za cijelo vrijeme trajanja kon­senzualnoga patenta, a postupak se provodi u skladu sa člankom 37. stavkom 1. ovoga Zakona, pod uvjetom da je pla­ćena upravna pristojba i naknada troška upravnoga postupka u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona.

RJEŠENJE O ODBIJANJU PATENTA

Članak 47.

(1) Ako je utvrđeno da prijava patenta:

1. ne udovoljava svim uvjetima za priznanje patenta iz član­ka 37. stavka 1. ovoga Zakona, ili

2. ne udovoljava uvjetima za priznanje patenta iz članka 40. ovoga Zakona, ili

3. ne udovoljava uvjetima za priznanje konsenzualnog patenta iz članka 41. ovoga Zakona,

Zavod u pisanom obliku izvješćuje podnositelja prijave o razlozima zbog kojih se patent ne može priznati i poziva ga da se u pisanom obliku izjasni o navedenim razlozima u roku koji ne može biti kraći od dva mjeseca niti dulji od četiri mjeseca od dana primitka poziva.

(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka Zavod može produljiti na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave.

(3) Ako podnositelj prijave ne postupi u skladu s pozivom iz stavka 1. ovoga članka, Zavod donosi rješenje o odbijanju patenta.

RJEŠENJE O PRIZNANJU PATENTA

Članak 48.

(1) Ako je utvrđeno da prijava patenta:

1. udovoljava svim uvjetima za priznanje patenta iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona ili,

2. udovoljava uvjetima za priznanje patenta iz članka 40. ovoga Zakona ili

3. udovoljava uvjetima iz članka 41. za priznanje konsenzualnog patenta, i ako nije podnesen prigovor u skladu sa člankom 43. ovoga Zakona,

ispunjeni su uvjeti za priznanje patenta, o čemu Zavod donosi rješenje.

(2) Zavod dostavlja podnositelju tekst prijave patenta za koju namjerava priznati patent i poziva ga da u roku od 30 dana od dana primitka poziva podnese pisanu suglasnost na dostavljeni tekst.

(3) Ako podnositelj u roku iz stavka 2. ovoga članka ne postupi u skladu s pozivom, Zavod donosi rješenje o priznanju patenta kao da je suglasnost podnesena.

(4) Ako podnositelj prijave patenta pravodobno dostavi Zavodu pisanu izjavu da nije suglasan s prijedlogom iz stavka 2. ovoga članka, obvezan je navesti razloge i Zavodu dostaviti izmijenjeni tekst patentnih zahtjeva.

(5) Ako Zavod prihvati podnositeljeve razloge i izmijenjeni tekst patentnih zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka, donosi rješenje o priznanju patenta prema tekstu patentnih zahtjeva koje je pred­ložio podnositelj prijave patenta.

(6) Ako se razlozi koje podnositelj navodi ne mogu prihvatiti, Zavod će u pisanom obliku o tome detaljno izvijestiti podnositelja i donijeti rješenje o priznanju patenta prema konačnom tekstu patentnih zahtjeva kakav je dostavljen na suglasnost.

(7) Zavod donosi rješenje iz stavka 3. i 5. ovoga članka pod uvjetom da su plaćene upravne pristojbe i naknade troškova uprav­noga postupka u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona za: održavanje patenta, tiskanje objave patenta, izdavanje isprave o patentu i patentnoga spisa.

REGISTAR PATENATA

Članak 49.

(1) Podaci iz rješenja o priznanju patenta, s datumom dono­še­nja rješenja, upisuju se u Registar patenata koji vodi Zavod.

(2) Podaci iz rješenja o odbijanju zahtjeva za priznanje patenta upisuju se u Registar prijava patenata.

(3) Sadržaj i način vođenja Registra patenata utvrđuju se Pra­vilnikom.

ISPRAVA O PATENTU

Članak 50.

(1) Nositelju patenta izdaje se isprava o priznatom patentu, što je prije moguće, od datuma donošenja rješenja o priznanju patenta, a nositelju konsenzualnog patenta izdaje se isprava o priznatom konsenzualnom patentu.

(2) Sadržaj i oblik isprave iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Pravilnikom.

OBJAVA PODATKA O PRIZNANJU PATENTA

Članak 51.

(1) Podatak o priznanju patenta objavljuje se u prvom idućem broju službenog glasila Zavoda, računajući od datuma donošenja rješenja o priznanju. Rješenje o priznanju patenta ima učinak od datuma objave podatka o priznanju.

(2) Sadržaj objave iz stavka 1. ovoga članka detaljnije se utvrđuje Pravilnikom.

PATENTNI SPIS

Članak 52.

(1) Nositelju patenta izdaje se Patentni spis što je prije moguće, od datuma donošenja rješenja o priznanju patenta, koji se kod konsenzualnoga patenta označava nazivom »Spis konsenzualnoga patenta«.

(2) Sadržaj i oblik Patentnoga spisa i Spisa konsenzualnog patenta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Pravilnikom.

IZVADAK IZ REGISTRA

Članak 53.

(1) Zavod izdaje na zahtjev svake fizičke ili pravne osobe izvadak iz Registra prijava patenata i Registra patenata.

(2) Način izdavanja i sadržaj izvatka utvrđuje se Pravilni­kom.

UPIS PROMJENA U REGISTRE

Članak 54.

(1) Na zahtjev stranke za upis promjena u registru, Zavod donosi rješenje o upisu u Registar patentnih prijava ili Registar patenata promjena koje nastupe nakon podnošenja prijave ili nakon upisa rješenja o priznanju patenta, kao što su: licencija, prijenos prava, promjena naziva i/ili sjedišta podnositelja prijave ili nositelja patenta i drugo.

(2) Upisane promjene iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u službenom glasilu Zavoda.

(3) Postupak upisa promjena u Registre Zavoda i njihovo objavljivanje u službenom glasilu utvrđuje se Pravilnikom.

7. Informacijske usluge

Članak 55.

(1) Zavod će svim pravnim ili fizičkim osobama na njihov zahtjev učiniti dostupnima primjerke prijava patenata objavljenih u službenom glasilu Zavoda, kao i priznatih patenata.

(2) Zavod može prije objave prijave patenta u službenom glasilu zainteresiranoj pravnoj ili fizičkoj osobi učiniti dostupnima sljedeće podatke: broj prijave, datum podnošenja prijave odnosno u slučaju da je zatraženo pravo prvenstva broj, datum i naznaku države ili organizacije kojoj je podnesena prva prijava, podatke o podnositelju prijave te naziv izuma.

(3) Zavod će na zahtjev zainteresirane pravne ili fizičke osobe pružati i druge informacijske usluge kao što je pretraživanje patentnih dokumenata iz određenog područja tehnike ili tehnologije.

(4) Način i opseg pružanja ovih usluga kao i naknada troš­kova uređuju se Pravilnikom.

ISPRAVLJANJE POGREŠAKA U DOKUMENTIMA

Članak 56.

Jezične pogreške, pogreške u pisanju kao i druge slične neispravnosti u dokumentima ispravit će se zaključkom na temelju pisanoga zahtjeva podnositelja prijave, odnosno nositelja patenta, ili po službenoj dužnosti.

8. Ponovna uspostava prava

Članak 57.

(1) Ako je podnositelj prijave ili nositelj patenta, unatoč dužnoj pažnji koju su zahtijevale okolnosti propustio u roku propisanom ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona izvršiti neku radnju u postupku pred Zavodom čega je neposredna posljedica gubitak prava iz prijave patenta ili patenta, Zavod će dopustiti ponovnu uspostavu prava, pod uvjetom da podnositelj:

1. podnese prijedlog za ponovnu uspostavu prava i izvrši sve propuštene radnje u propisanom roku,

2. iznese okolnosti zbog kojih je bio spriječen u roku izvršiti propuštenu radnju,

3. uplati upravnu pristojbu i naknadu troškova u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona.

(2) Prijedlog za ponovnu uspostavu prava podnosi se u roku od tri mjeseca računajući od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje, a ako je podnositelj kasnije saznao za propuštanje, onda od dana kad je to saznao.

(3) Nakon isteka godine dana od datuma propuštanja roka prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ne može se podnijeti.

(4) Zavod prethodno obavještava podnositelja prijedloga za ponovnu uspostavu prava o razlozima zbog kojih prijedlog namjerava odbiti, u cijelosti ili djelomično, te ga poziva da se u roku od dva mjeseca od dana primitka poziva izjasni o tim razlozima.

(5) Prijedlog za ponovnu uspostavu prava ne može se podnijeti zbog propuštanja roka za sljedeće radnje:

1. podnošenje prijedloga iz stavka 1. ovoga članka,

2. podnošenje zahtjeva za produljenje roka,

3. podnošenje zahtjeva iz članka 23. ovoga Zakona,

4. podnošenje jednog od zahtjeva iz članka 36. ovoga Zakona,

5. podnošenje prigovora iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona,

6. plaćanje upravne pristojbe i naknade troškova za održa­vanje patenta,

7. dostavu prijevoda iz članka 29. stavka 1. točka 3. i članka 104. stavka 2. i 3. ovoga Zakona,

8. za sve radnje u postupcima pred Zavodom u kojima sudjeluje više stranaka.

(6) Svaka osoba koja je u dobroj vjeri iskorištavala ili obavila stvarne i ozbiljne pripreme za iskorištavanje izuma koji je pred­met objavljene prijave, u razdoblju između gubitka prava iz stavka 1. ovoga članka i objave podatka o prihvaćanju prijedloga za ponovnu uspostavu prava, može bez naknade štete nastaviti s takvim isko­riš­tavanjem, u svrhu vlastitog poslovanja i potreba vezanih uz takvo poslovanje.

(7) Sadržaj prijedloga, uvjeti i postupak po prijedlogu iz stav­ka 1. ovoga članka, kao i objava podatka o ponovnoj uspostavi prava utvrđuju se Pravilnikom.

V. UČINCI PATENTA

ISKLJUČIVA PRAVA STEČENA PATENTOM

Članak 58.

(1) Nositelj patenta ovlašten je za iskorištavanje zaštićenog izuma.

(2) Bez odobrenja nositelja patenta svakoj drugoj osobi zabranjeno je:

1. izrađivati, nuditi na prodaju, prodavati, upotrebljavati, izvoziti ili uvoziti i skladištiti u te svrhe proizvod koji je izrađen prema izumu,

2. primjenjivati postupak koji je predmet izuma ili nuditi njegovu primjenu,

3. nuditi na prodaju, prodavati, upotrebljavati, izvoziti ili uvoziti i skladištiti u te svrhe proizvod koji je direktno dobiven postupkom koji je predmet izuma.

(3) Bez odobrenja nositelja patenta svakoj drugoj osobi zabranjeno je i nuđenje i isporučivanje proizvoda (tvari, smjese, dijela uređaja) koji čini bitni element izuma osobama koje nisu ovlaštene za iskorištavanje toga izuma, ako je ponuđaču ili isporučitelju poznato ili mu je iz okolnosti slučaja moralo biti poznato da je taj proizvod namijenjen za stavljanje u funkciju tuđega izuma.

(4) Odredbe stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se ako je proizvod koji se nudi ili isporučuje uobičajen na tržištu, osim kad ponuđač ili isporučitelj potiče druge osobe na poduzimanje radnji iz stavka 2. ovoga članka.

(5) U nedostatku suprotnih dokaza, smatrat će se da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom ako je proizvod nov ili ako postoji osnovana sumnja da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom i da nositelj patenta nije bio u stanju, unatoč razumnom trudu, utvrditi postupak koji je stvarno korišten. Osnovana sumnja da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom postoji osobito kad je zaštićeni postupak jedini poznati postupak.

ISKLJUČIVA PRAVA S OBZIROM NA PATENTE IZ PODRUČJA BIOTEHNOLOGIJE

Članak 59.

(1) Ako je patentom zaštićen biološki materijal koji sadrži posebna obilježja koja iz tog izuma proizlaze, isključiva prava iz članka 58. stavka 2. i 3. ovoga Zakona odnosit će se i na bilo koji biološki materijal koji je izveden iz toga biološkog materijala rasplođivanjem ili umnožavanjem u istovjetnom ili različitom obliku s istovjetnim obilježjima.

(2) Ako je patentom zaštićen postupak koji omogućuje proizvodnju biološkog materijala koji sadrži posebna obilježja koja iz izuma proizlaze, isključiva prava iz članka 58. stavka 2. i 3. ovoga Zakona odnosit će se i na biološki materijal dobiven neposredno tim postupkom, kao i na bilo koji biološki materijal koji je izveden iz toga biološkog materijala rasplođivanjem ili umnožavanjem u istovjetnom ili različitom obliku s istovjetnim obilježjima.

(3) Ako je patentom zaštićen proizvod koji sadrži ili se sastoji od genetičke informacije, isključiva prava iz članka 58. stav­ka 2. i 3. ovoga Zakona odnosit će se i na cjelokupan materijal, osim ljudskog tijela, raznih stupnjeva njegovog oblikovanja i razvoja ili jednostavnog otkrića jednog od njegovih elemenata, uključujući odsječak ili djelomični odsječak gena, u koji je taj proizvod ugrađen i u kojem je genetička informacija sadržana i obavlja svoju funkciju.

PRAVA IZ PRIJAVE PATENTA

Članak 60.

(1) Objavom prijave u skladu sa člankom 35. ovoga Zakona podnositelj prijave patenta stječe privremena prava na temelju kojih može zahtijevati naknadu štete od bilo koje treće strane koja je u vremenskom razdoblju između datuma objave prijave patenta i datuma objave podatka o priznanju patenta iskorištavala izum u suprotnosti sa člankom 58. i 59. ovoga Zakona, što bi nakon priznanja patenta moglo biti zabranjeno.

(2) Prijava patenta koja je odbijena, odbačena, povučena ili se smatra povučenom, ne proizvodi učinke propisane odredbom stavka 1. ovoga članka.

OPSEG ISKLJUČIVIH PRAVA

Članak 61.

(1) Opseg isključivih prava nositelja patenta određen je patentnim zahtjevima koji su konačno prihvaćeni u postupku za priznanje patenta, pri čemu će opis i crteži služiti tumačenju patentnih zahtjeva. Pojmovi upotrijebljeni u patentnim zahtjevima nisu strogo ograničeni na doslovno značenje riječi niti će se opis i crteži uzimati u obzir samo u svrhu razjašnjavanja nejasnoća u patentnim zahtjevima. Patentne zahtjeve ne treba shvatiti niti kao upute da se opseg isključivih prava može protezati na ono što bi na temelju opisa i crteža stručnjak u području tehnike mogao zaključiti da je namjeravani opseg zaštite.

(2) U vremenskom razdoblju od datuma objave prijave patenta do priznanja patenta, opseg zaštite određen je patentnim zahtjevima iz prijave patenta objavljene u skladu s ovim Zakonom, ali patentom, onakvim kakav je konačno priznat ili izmijenjen nakon provedenog postupka poništaja u kojem je djelomično poništen, retroaktivno se određuju prava iz prijave patenta, pod uvjetom da opseg zaštite time nije proširen.

UGOVOR O LICENCIJI I PRIJENOS PRAVA

Članak 62.

(1) Ugovorom o licenciji ustupa se pravo na iskorištavanje zaš­tićenoga izuma.

(2) Patent može biti predmet prijenosa, potpunoga i djelo­mičnoga.

(3) Ugovor o licenciji te ugovor o prijenosu patenta zaklju­čuju se uz uvjete i na način koji su propisani Zakonom o obveznim odnosima.

(4) Za zaključivanje ugovora o licenciji ili ugovora o prije­nosu zajedničkog patenta potreban je pristanak svih nositelja prava.

(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na zaključivanje ugovora o licenciji i ugovora o prijenosu prava iz prijave patenta.

VI. OGRANIČENJE UČINAKA PATENTA

IZUZECI OD ISKLJUČIVIH PRAVA

Članak 63.

Isključivo pravo nositelja patenta na iskorištavanje izuma ne odnosi se na:

1. radnje kojima se izum iskorištava u osobne i nekomercijalne svrhe,

2. radnje koje se poduzimaju radi istraživanja i razvoja te po­kusa, koje se odnose na predmet zaštićenoga izuma, uključu­jući kada su te radnje potrebne za dobivanje registracije ili odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji je lijek namijenjen ljudima ili životinjama, ili medicinski proizvod.

3. neposrednu i pojedinačnu pripremu lijeka u ljekarni na temelju pojedinačnoga liječničkog recepta i na postupke koji se odnose na tako pripremljeni lijek.

PRAVO RANIJEGA KORISNIKA

Članak 64.

(1) Patent ne djeluje prema osobi koja je prije datuma podnošenja ili prije datuma priznatog prvenstva prijave patenta, u dobroj vjeri, u Republici Hrvatskoj i u okviru svojih gospodarskih aktivnosti upotrebljavala ili izrađivala proizvod koji je predmet izuma ili je obavila stvarne i ozbiljne pripreme za takvo iskorištavanje izuma.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka ima pravo, bez odobrenja nositelja patenta, nastaviti s iskorištavanjem izuma u opsegu u kojem ga je iskorištavala ili pripremila njegovo iskorišta­vanje do datuma podnošenja prijave patenta za navedeni izum.

(3) Pravo iz stavka 2. ovoga članka može se prenijeti ili naslijediti samo s procesom rada i proizvodnim pogonom u kojem je pripremljeno ili započelo iskorištavanje izuma.

OGRANIČENJE UČINAKA S OBZIROM NA PATENTE IZ PODRUČJA BIOTEHNOLOGIJE

Članak 65.

(1) Isključiva prava koja proizlaze iz odredbe članka 59. ovoga Zakona neće se odnositi na biološki materijal dobiven rasplođivanjem i umnažanjem biološkog materijala koji je na tržište Republike Hrvatske pušten od strane nositelja patenta ili uz njegovu suglasnost, pri čemu rasplođivanje i umnažanje nužno proizlazi iz primjene radi koje je biološki materijal stavljen na tržište, pod uvjetom da se dobiveni materijal kasnije ne upotrebljava za daljnje rasplođivanje i umnažanje.

(2) Iznimno od odredbe članka 59. ovoga Zakona, prodajom ili nekim drugim načinom komercijalne uporabe materijala za umnažanje biljaka poljoprivredniku od strane nositelja patenta ili uz njegov pristanak, a u poljoprivredne svrhe, poljoprivrednik stječe ovlaštenje upotrijebiti proizvode svoje berbe za rasplođivanje ili za umnažanje na svom poljoprivrednom gospodarstvu.

(3) Iznimno od odredbe članka 59. ovoga Zakona, prodajom ili nekim drugim načinom komercijalne uporabe rasplodne stoke ili drugog životinjskoga reprodukcijskog materijala poljoprivredniku od strane nositelja patenta ili uz njegov pristanak, poljoprivrednik stječe ovlaštenjekoristiti zaštićenu stoku u poljoprivredne svrhe čime je ujedno obuhvaćeno i raspolaganje životinjom odnosno drugim životinjskim reproduktivnim materijalom u svrhu obavljanja vlastitih poljoprivrednih aktivnosti, ali ne i prodaja u okviru ili u svrhu komercijalne reprodukcijske djelatnosti.

ISCRPLJENJE ISKLJUČIVIH PRAVA NOSITELJA PATENTA

Članak 66.

Isključiva prava stečena patentom koja se odnose na radnje izvršene na području Republike Hrvatske u pogledu proizvoda zaštićenog patentom, smatrat će se iscrpljenima nakon što je proizvod stavljen na domaće tržište od strane nositelja patenta ili uz njegovu izričitu suglasnost, osim ako postoje zakonski razlozi na temelju kojih nositelj patenta može zabraniti daljnju komercijalizaciju proizvoda.

VOZILA U MEĐUNARODNOM PROMETU

Članak 67.

Uporaba proizvoda izrađenih prema zaštićenom izumu u konstrukciji ili opremi plovila, zrakoplova ili kopnenoga vozila koje pripada nekoj od država članica Pariške unije ili članica WTO-a ne smatra se povredom patenta kada se to prijevozno sred­stvo privremeno ili slučajno nađe na teritoriju Republike Hrvatske, pod uvjetom da ugrađeni proizvod služi isključivo za potrebe toga prijevoznog sredstva.

VII. PRISILNE LICENCIJE

IZDAVANJE PRISILNE LICENCIJE

Članak 68.

(1) Nadležni sud u Republici Hrvatskoj može izdati prisilnu licenciju u slučaju nedovoljnog iskorištavanja patenta bilo kojoj osobi koja podnese zahtjev za prisilnu licenciju ili Vladi Republike Hrvatske, ako nositelj patenta nije iskorištavao izum zaštićen patentom na području Republike Hrvatske pod razumnim uvjetima ili nije poduzeo učinkovite i ozbiljne pripreme za njegovo iskorištavanje.

(2) Zahtjev za izdavanje prisilne licencije iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti nakon isteka roka od četiri godine od datuma podnošenja prijave patenta ili nakon isteka roka od tri godine od datuma priznanja patenta.

(3) Prisilna licencija ne može se izdati ako nositelj patenta dokaže postojanje zakonskih razloga koji opravdavaju neiskoriš­tavanje ili nedovoljno iskorištavanje zaštićenoga izuma.

(4) Na obrazloženi zahtjev, sud može izdati prisilnu licenciju u odnosu na prvi patent nositelju patenta ili nositelju prava na zaštićenu biljnu vrstu, koji ne može iskorištavati svoj patent (drugi patent), odnosno pravo na zaštićenu biljnu vrstu bez povrede prvog patenta, pod uvjetom da izum zaštićen drugim patentom, odnosno, zaštićena biljna vrsta predstavlja značajan tehnološki napredak, koji je od posebnoga gospodarskog značaja u odnosu na izum zaštićen prvim patentom ili zaštićenu biljnu vrstu. Nadležni sud može poduzeti bilo koju mjeru koju smatra korisnim za utvrđivanje takvog stanja.

(5) U slučaju izdavanja prisilne licencije iz stavka 4. ovoga članka nositelju prvog patenta omogućit će se, pod razumnim uvjetima, pravo na uzajamnu prisilnu licenciju za iskorištavanje izuma zaštićenog drugim patentom ili zaštićene biljne vrste.

(6) Sud može izdati prisilnu licenciju ako je iskorištavanje patentom zaštićenoga izuma nužno zbog izvanrednih stanja na nacionalnoj razini (nacionalna sigurnost zemlje, zaštita javnoga interesa u području zdravstva, prehrane, zaštita i unaprjeđivanje čovjekova okoliša, poseban interes za pojedinu granu gospodarstva), ili kada je nužno ispravljanje postupaka za koje je sudskim ili administrativnim postupkom utvrđeno da su protivni tržišnom natjecanju.

(7) U slučaju poluvodičke tehnologije, prisilna se licencija može izdati samo u slučajevima iz stavka 6. ovoga članka.

(8) Prisilna licencija može se izdati samo ako je podnositelj zahtjeva bezuspješno, u razumnom vremenskom razdoblju, pokušao dobiti odobrenje od nositelja patenta za iskorištavanje zaštićenog izuma pod razumnim tržišnim uvjetima i rokovima. Sud može odstupiti od navedenih uvjeta u slučajevima iz stavka 6. ovoga članka. Nositelj prava mora u najkraćem mogućem roku biti obaviješten o izdavanju prisilne licencije.

UVJETI POD KOJIMA SE IZDAJE PRISILNA LICENCIJA

Članak 69.

(1) Prisilna licencija ne može biti isključiva, a njezin opseg i njezino trajanje vezani su isključivo uz razloge zbog kojih je izdana.

(2) Prisilna licencija može se prenositi samo zajedno s proizvodnim pogonom, odnosno njegovim dijelom u kojem se iskorištava izum za koji je izdana.

(3) Prisilna licencija odobrava se prvenstveno za opskrbu domaćega tržišta, osim ako je nužno ispravljanje postupaka za koje je sudskim ili administrativnim postupkom utvrđeno da su protivni tržišnom natjecanju.

(4) Nadležno tijelo će na obrazloženi zahtjev zainteresirane osobe ukinuti prisilnu licenciju ako i kada okolnosti koje su dovele do njezina odobrenja prestanu postojati, a ne postoji mogućnost da bi ponovno mogle nastupiti, ali uz uvjet zaštite legitimnih prava stjecatelja prisilne licencije.

(5) Nositelj patenta ima pravo na naknadu uzimajući u obzir ekonomsku vrijednost licencije i potrebu za ispravljanjem postupaka protivnih tržišnom natjecanju.

(6) Prisilna licencija iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona neprenosiva je, osim u slučaju istodobnog prijenosa drugog patenta ili zaštićene biljne vrste.

VIII. TRAJANJE, ODRŽAVANJE I PRESTANAK PATENTA

ROK TRAJANJA PATENTA

Članak 70.

(1) Patent traje dvadeset godina računajući od datuma podnošenja prijave patenta.

(2) Konsenzualni patent traje deset godina računajući od datuma podnošenja prijave patenta.

SVJEDODŽBA O DODATNOJ ZAŠTITI

Članak 71.

(1) Rok trajanja patenta može se produljiti Svjedodžbom o dodatnoj zaštiti (u daljnjem tekstu: Svjedodžba) u slučaju da je temeljni patent priznat za lijek namijenjen ljudima ili životinjama ili sredstvo za zaštitu bilja, za čije stavljanje u promet je potrebno prethodno odobrenje nadležnoga državnog tijela, za vremenski period koji je protekao od datuma podnošenja prijave patenta do dana izdavanja prvog odobrenja za stavljanje u promet lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama, odnosno sredstva za zaštitu bilja, umanjen za pet godina, ali ne dulje od pet godina od datuma stupanja Svjedodžbe na snagu, o čemu Zavod donosi rješenje.

(2) Svjedodžba će biti izdana na zahtjev nositelja temeljnog patenta ako su na dan podnošenja zahtjeva za izdavanje Svjedodž­be ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. da je lijek namijenjen ljudima ili životinjama ili sredstvo za zaštitu bilja zaštićeno temeljnim patentom koji je na snazi,

2. da je u Republici Hrvatskoj izdano odobrenje za stavljanje u promet lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama ili sredstva za zaštitu bilja, i da je isto na snazi,

3. da temeljni patent za lijek namijenjen ljudima ili životinjama ili sredstvo za zaštitu bilja nije već bio predmet Svjedodžbe,

4. da je prijava za temeljni patent podnesena u Republici Hrvatskoj nakon 1. siječnja 1993. i

5. da je prvo odobrenje za stavljanje u promet lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama ili sredstva za zaštitu bilja izdano nakon 1. siječnja 2005.

(3) Svjedodžba stupa na snagu odmah nakon zakonskog isteka roka trajanja temeljnog patenta.

(4) Prema ovom Zakonu temeljni patent znači patent koji štiti aktivni sastojak ili kombinaciju aktivnih sastojaka lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama ili sredstva za zaštitu bilja te postupak za njihovo dobivanje ili primjenu.

(5) Pojam prvo odobrenje za stavljanje u promet korišten u ovom članku znači prvo odobrenje za stavljanje u promet lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama ili sredstva za zaštitu bilja dobivenog u Republici Hrvatskoj ili EU.

(6) Za izdavanje Svjedodžbe, kao i za godišnje održavanje njenog trajanja plaća se propisana upravna pristojba i naknada troškova.

(7) Zahtjev za izdavanje Svjedodžbe treba se podnijeti Zavodu u roku od 6 mjeseci od datuma izdavanja odobrenja za stavljanje u promet lijeka namijenjenog ljudima ili životinjama ili sredstva za zaštitu bilja, a ako je odobrenje izdano prije priznanja temeljnog patenta, u roku od šest mjeseci od datuma objave podatka o priznanju patenta iz članka 51. ovoga Zakona.

(8) Podaci vezani uz postupak po zahtjevu za izdavanje Svjedodžbe, te o njenom trajanju upisat će se u odgovarajući Registar Zavoda.

(9) Uvjeti i postupak izdavanja kao i sadržaj Svjedodžbe iz stavka 1. ovoga članka detaljnije se utvrđuju Pravilnikom.

(10) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na konsenzualni patent.

PREDMET I UČINCI ZAŠTITE

Članak 72.

(1) Unutar zaštite priznate temeljnim patentom, zaštita dobivena Svjedodžbom odnosit će se samo na lijek i medicinski proizvod namijenjen ljudima ili životinjama, odnosno sredstvo za zaštitu bilja za koje je odobreno stavljanje u promet, kao i za bilo koju primjenu proizvoda kao lijeka i medicinskog proizvoda namijenjenog ljudima ili životinjama, odnosno sredstva za zaštitu bilja koja je bila odobrena prije prestanka važenja Svjedodžbe.

(2) Svjedodžbom se nositelju temeljnog patenta ili njegovom pravnom sljedniku daju ista prava kao i temeljnim patentom i podložna je istim ograničenjima i istim obvezama.

OBJAVA

Članak 73.

(1) Zavod u službenom glasilu objavljuje podatke o podnesenom zahtjevu za izdavanje svjedodžbe, donošenju rješenja o izdavanju svjedodžbe, odnosno, odbijanju zahtjeva za izdavanje svjedodžbe i prestanku važenja svjedodžbe.

(2) Podaci koji se objavljuju pobliže će se utvrditi Pravilnikom.

GODIŠNJE PRISTOJBE I NAKNADE TROŠKOVA POSTUPKA ZA ODRŽAVANJE

Članak 74.

(1) Za održavanje prava iz prijave i priznatog patenta plaća se propisana godišnja pristojba i naknada troškova upravnoga postupka, na način utvrđen Pravilnikom.

(2) Godišnja pristojba i naknada troškova iz stavka 1. ovoga članka plaćaju se za treću i svaku sljedeću godinu, računajući od datuma podnošenja prijave.

(3) Ako nositelj patenta ne plati upravnu pristojbu i naknadu troškova upravnoga postupka u skladu s prethodnim stavkom, može ih platiti u dodatnom roku od šest mjeseci pod uvjetom plaćanja i dodatne upravne pristojbe i dodatne naknade troškova upravnoga postupka.

(4) Zavod će obavijestiti nositelja patenta, odnosno podnositelja prijave o propuštanju plaćanja godišnje pristojbe i naknade troškova postupka za održavanje patenta i na posljedice nepla­ćanja istih, te na mogućnost plaćanja iz stavka 3. ovoga članka.

PRIJEVREMENI PRESTANAK PATENTA ZBOG NEPLAĆANJA GODIŠNJIH PRISTOJBI I NAKNADA TROŠKOVA POSTUPKA ZA ODRŽAVANJE

Članak 75.

Ako nositelj patenta ne plati propisanu upravnu pristojbu i naknadu troška upravnoga postupka za održavanje patenta, patent prestaje sljedećega dana od dana isteka roka za plaćanje iz članka 74. ovoga Zakona.

PRIJEVREMENI PRESTANAK PATENTA ODRICANJEM OD PATENTA

Članak 76.

(1) Ako se nositelj odrekne patenta, patent prestaje sljede­ćega dana od dana dostave Zavodu ovjerene pisane izjave o odricanju.

(2) Ako je u registru patenata upisano određeno pravo u korist trećih osoba, nositelj patenta ne može se odreći patenta bez prethodne ovjerene pisane suglasnosti tih osoba.

PRIJEVREMENI PRESTANAK SVJEDODŽBE

Članak 77.

(1) Svjedodžba iz članka 71. ovoga Zakona prestaje:

1. ako se nositelj odrekne svjedodžbe, svjedodžba prestaje sljedećega dana od dana dostave Zavodu ovjerene pisane izjave o odricanju,

2. ako godišnja naknada troškova za njeno održavanje nije plaćena u roku propisanom ovim Zakonom,

3. ako proizvod za koji je svjedodžba odobrena više ne može biti u prometu na području Republike Hrvatske, što je posljedica opoziva odobrenja za njegovo stavljanje u promet u skladu s nacionalnim propisom.

(2) Zavod donosi odluku o prestanku svjedodžbe po službenoj dužnosti, ili na zahtjev zainteresirane osobe.

NASLJEĐIVANJE SVOJSTVA NOSITELJA PATENTA

Članak 78.

(1) Patent prestaje danom smrti nositelja patenta, odnosno danom gubitka svojstva pravne osobe, osim ako je prešao na nasljednike, odnosno pravne sljednike.

(2) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na podnositelja prijave patenta.

IX. PROGLAŠAVANJE NIŠTAVIM PATENTA

RAZLOZI ZA PROGLAŠAVANJE PATENTA NIŠTAVIM

Članak 79.

Patent se može proglasiti ništavim u svako doba, na prijedlog fizičke ili pravne osobe ili državnoga odvjetnika ako je priznat:

1. za predmet zaštite koji se u smislu članka 5. stavka 6., te članka 6. i 7. ovoga Zakona ne može zaštititi patentom,

2. za izum koji, na datum podnošenja prijave patenta odnosno na datum priznatog prvenstva, nije bio nov ili nije imao inventivnu razinu,

3. za izum koji nije industrijski primjenljiv,

4. za izum koji nije otkriven na dovoljno jasan i detaljan način tako da ga stručna osoba iz odgovarajućeg područja može izvesti,

5. za predmet zaštite koji izlazi izvan sadržaja prijave patenta kakva je prijavljena, ili ako je patent priznat na temelju izdvojene prijave, ili na temelju nove prijave podnesene u skladu s odred­bom članka 89. ovoga Zakona, izvan sadržaja prvobitne prijave, kakva je podnesena,

6. na ime osobe koja nije imala pravo na patentnu zaštitu izuma.

PRIJEDLOG ZA PROGLAŠAVANJE PATENTA NIŠTAVIM

Članak 80.

(1) Postupak za proglašavanje patenta ništavim pokreće se podnošenjem prijedloga Zavodu.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podat­ke o podnositelju prijedloga, nositelju patenta, broj rješenja i registarski broj patenta, razloge zbog kojih se predlaže proglašavanje patenta ništavim, s potrebnim dokazima.

POSTUPAK POVODOM PRIJEDLOGA ZA PROGLAŠAVANJE PATENTA NIŠTAVIM

Članak 81.

(1) Ako prijedlog za proglašavanje patenta ništavim nije sastavljen u skladu s odredbom članka 80. stavka 2. ovoga Zakona ili ako nije plaćena upravna pristojba i naknada troška upravnoga postupka u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona, Zavod poziva podnositelja da u roku od 30 dana od dana primitka poziva otkloni nedostatke.

(2) Ako podnositelj ne uredi prijedlog u roku koji je određen u stavku 1. ovoga članka, Zavod zaključkom odbacuje prijedlog.

(3) Uredan prijedlog Zavod dostavlja nositelju patenta i poziva ga da u roku koji ne može biti kraći od 30 niti dulji od 60 dana od dana njegova primitka dostavi svoj odgovor.

(4) U postupku za proglašavanje patenta ništavim Zavod poziva stranke onoliko puta koliko je potrebno da u roku iz stavka 3. ovoga članka dostave svoje primjedbe na podneske druge stranke.

(5) Zavod održava usmenu raspravu ako ocijeni da je održa­vanje usmene rasprave nužno za utvrđivanje činjenica bitnih za donošenje odluke.

(6) Zavod može, na obrazloženi zahtjev, produljiti rokove iz stavka 1. i 3. ovoga članka za vrijeme koje smatra opravdanim.

(7) U slučajevima kada je riječ o nositelju konsenzualnoga patenta i kad su dokazi iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona dovoljni za opravdanu sumnju da konsenzualni patent ne zadovoljava uvjete iz članka 41. ovoga Zakona, odgovor prema stavku 3. ovoga članka mora sadržavati i postavljen zahtjev za provedbu postupka potpunoga ispitivanja.

NASTAVAK POSTUPKA ZA PROGLAŠAVANJE PATENTA NIŠTAVIM  OD STRANE ZAVODA

Članak 82.

(1) Ako podnositelj prijedloga za proglašavanje patenta ništa­vim u tijeku postupka odustane od prijedloga, Zavod može na vlas­titu inicijativu nastaviti postupak.

(2) Ova se odredba na odgovarajući način primjenjuje i kada se nositelj odrekao patenta ili je patent prestao vrijediti.

RJEŠENJE O PRIJEDLOGU ZA PROGLAŠAVANJE PATENTA NIŠTAVIM

Članak 83.

(1) Na temelju rezultata provedenoga postupka Zavod donosi rješenje o proglašavanju patenta ništavim, u potpunosti ili djelomično, ili rješenje kojim se prijedlog odbija.

(2) Prijava patenta i patent priznat na temelju te prijave od početka neće imati učinke navedene u člankom 58. do 60. ovoga Zakona u mjeri u kojoj je patent proglašen ništavim ili nevažećim.

PROGLAŠAVANJE NIŠTAVOM SVJEDODŽBE O DODATNOJ ZAŠTITI

Članak 84.

(1) Svjedodžba će biti ništava:

1. ako je izdana protivno uvjetima propisanim ovim Zakonom,

2. ako je temeljni patent prestao prema članku 76. i 77. ovoga Zakona,

3. ako je temeljni patent poništen u potpunosti ili djelomič­no, čime proizvod za koji je Svjedodžba izdana više nije obuhva­ćen patentnim zahtjevima temeljnog patenta ili ako nakon prestanka temeljnog patenta postoje razlozi koji bi takav poništaj opravdali.

(2) Na postupak za proglašavanje Svjedodžbe ništavom primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona koje se odnose na postupak povodom prijedloga za proglašavanje patenta ništavim.

X. UKIDANJE RJEŠENJA O PRIZNANJU PATENTA

RAZLOZI ZA UKIDANJE RJEŠENJA O PRIZNANJU PATENTA

Članak 85.

Rješenje o priznanju patenta može se ukinuti prije isteka roka trajanja patenta ako se utvrdi:

1. da živi biološki materijal koji je pohranjen u ovlaštenoj ustanovi u skladu s odredbom članka 20. stavka 6. ovoga Zakona više ne postoji ili da taj materijal iz drugih razloga više nije pristupačan javnosti,

2. da je njegova pristupačnost javnosti preko ovlaštene ustanove u kojoj je pohranjen bila prekinuta u roku duljem od propisanoga.

PRIJEDLOG I POSTUPAK ZA UKIDANJE RJEŠENJA O PRIZNANJU PATENTA

Članak 86.

(1) Postupak za ukidanje rješenja o priznanju patenta pokre­će se podnošenjem prijedloga Zavodu.

(2) Odredbe ovoga Zakona o sadržaju prijedloga i o postupku za proglašavanje patenta ništavim na odgovarajući način primjenjuju se i na sadržaj prijedloga te na postupak za ukidanje rješenja o priznanju patenta.

RJEŠENJE O PRIJEDLOGU ZA UKIDANJE RJEŠENJA O PRIZNANJU PATENTA

Članak 87.

(1) Na temelju rezultata provedenoga postupka Zavod donosi rješenje o ukidanju rješenja o priznanju patenta ili rješenje kojim se prijedlog odbija kao neutemeljen.

(2) Rješenje o ukidanju rješenja o priznanju patenta ima pravni učinak od datuma na koji je Zavod utvrdio da živi biološki materijal više ne postoji ili više nije pristupačan javnosti iz drugih razloga ili da je nastupio prekid pristupačnosti živoga biološkog materijala javnosti u roku duljem od propisanoga.

XI. OSTVARIVANJE PRAVA

1. Građanskopravna zaštita

TUŽBA ZA UTVRĐIVANJE PRAVA NA ZAŠTITU PATENTOM

Članak 88.

(1) Izumitelj odnosno njegov pravni sljednik ima pravo tužbom kod nadležnoga suda zahtijevati utvrđivanje prava na zaštitu izuma patentom ako je prijavu patenta podnijela osoba kojoj ne pripada to pravo ili, u slučaju zajednički stvorenoga izuma, osoba koja nije jedini ovlaštenik toga prava.

(2) Tužba iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti do donošenja rješenja o priznanju patenta.

(3) Tužba se mora hitno uzeti u postupak.

PRAVO NA NASTAVAK POSTUPKA ZA PRIZNANJE PATENTA NA TEMELJU PRAVOMOĆNE SUDSKE PRESUDE

Članak 89.

Izumitelj odnosno njegov pravni sljednik čije je pravo na zaštitu izuma patentom utvrđeno pravomoćnom sudskom presudom ima pravo nastaviti pokrenuti postupak za priznanje patenta u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti sudske presude ili podnijeti novu prijavu patenta za isti izum, zahtijevajući priznavanje datuma podnošenja i prava prvenstva, ako ga ima, od prijave podnesene od strane podnositelja prijave kojem to pravo ne pripada.

TUŽBA ZBOG POVREDE MORALNOGA PRAVA IZUMITELJA

Članak 90.

(1) Izumitelj ima pravo tužbom od nadležnog suda zahtijevati da naloži upis njegova imena u prijavu patenta i u sve isprave koje se izdaju za patent te u odgovarajuće registre Zavoda, ako je u prijavi u svojstvu izumitelja navedena osoba koja nije izumitelj.

(2) Pravo na tužbu iz stavka 1. ovoga članka pripada i onom izumitelju zajedničkoga izuma koji nije naveden u prijavi patenta.

(3) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se istaknuti i zah­tjev da se pravomoćna presuda javno objavi na trošak tuže­nika.

(4) Rok za podnošenje tužbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka nije ograničen. Smrću izumitelja pravo na podnošenje tužbe stječu njegovi nasljednici.

TUŽBA ZBOG POVREDE PATENTA

Članak 91.

(1) Nositelj patenta ili stjecatelj isključive licencije ima pravo podnijeti tužbu kod nadležnoga suda protiv osobe koja neovlaštenim poduzimanjem bilo koje radnje iz članka 58. stavka 2. i 3. i članka 59. ovoga Zakona povrijedi patent.

(2) Pravo na tužbu iz stavka 1. ovoga članka, nakon objave prijave patenta, pripada podnositelju objavljene prijave ili stjecatelju isključive licencije.

(3) Nositelj konsenzualnoga patenta mora prije podnošenja tužbe iz stavka 1. ovoga članka raspolagati dokazom da je podnio zahtjev za priznanje patenta provedbom postupka potpunog ispitivanja prijave patenta.

TUŽBENI ZAHTJEVI

Članak 92.

(1) Tužbom zbog povrede patenta može se zahtijevati:

1. proglašavanje postojanja povrede,

2. zabrana u tužbi navedenih radnji kojima se povređuje patent,

3. naknada štete nastale zbog povrede počinjene namjerno ili nepažnjom,

4. oduzimanje i uništenje proizvoda koji su nastali ili pribavljeni povredom patenta i predmeta (pribora i alata) pretežno upotrijebljenih za proizvodnju proizvoda kojima se povređuje patent,

5. nalaganje povreditelju prava da obavijesti tužitelja o identitetu trećih osoba uključenih u proizvodnju i distribuciju robe ili usluga kojima se vrši povreda prava, te o njihovim distribucijskim kanalima, ako to nije u neskladu s težinom povrede,

6. polaganje poslovnih knjiga na uvid,

7. objavljivanje presude o trošku tuženika.

(2) Podnositelj prijave patenta ima pravo na naknadu štete koja mu je počinjena od datuma objave prijave patenta na način predviđen u članku 35. ovoga Zakona.

(3) Na pitanja u svezi s naknadom štete počinjene povredom patenta koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima.

TERET DOKAZA

Članak 93.

(1 ) Ako je predmet povrede patentom zaštićeni postupak za proizvodnju nove tvari, smatrat će se, dok se protivno ne dokaže, da je svaka jednaka tvar ili tvar jednakog sastava proizvedena zaštićenim postupkom.

(2) Teret dokazivanja pada na tuženog koji takvu supstanciju ili kompoziciju proizvodi.

ODREĐIVANJE PRIVREMENE MJERE

Članak 94.

(1) Tužbom iz članka 92. ovoga Zakona može se zahtijevati da sud do pravomoćnosti presude odredi privremenu mjeru:

1. nalaganja povreditelju prava da prestane odnosno odustane od izvršenja radnji kojima se povređuje patent,

2. oduzimanja odnosno isključivanja iz prometa proizvoda koji su nastali ili pribavljeni povredom patenta i predmeta (pribora i alata) pretežno upotrijebljenih u stvaranju proizvoda kojima se povređuje patent,

3. nalaganja povreditelju prava da tužitelja obavijesti o identitetu trećih osoba uključenih u proizvodnju i distribuciju robe ili usluga kojima se vrši povreda prava, te o njihovim distribucijskim kanalima, ako to nije u neskladu s težinom povrede.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, prijedlog za određivanje privremene mjere može se podnijeti i prije podnoše­nja tužbe, pod uvjetom da se tužba podnese u roku od 15 dana od dana podnošenja prijedloga.

(3) Ako postoji opasnost od nastanka nenadoknadive štete ili ako je očigledno da postoji opasnost od uništenja dokaza, sud može odrediti privremenu mjeru bez prethodnog saslušanja druge strane.

(4) Ako su privremene mjere donesene bez saslušanja druge strane, stranka na koju se mjere odnose o tome mora biti obaviještena bez odlaganja, a najkasnije u roku od 7 dana nakon provedbe mjera.

(5) Sud može zatražiti od podnositelja prijedloga da podnese raspoložive dokaze kako bi se u dostatnoj mjeri uvjerio da je podnositelj prijedloga nositelj prava i da se njegovo pravo povre­đuje ili da postoji neposredna opasnost od povrede njegovih prava, te mu naložiti da položi jamčevinu ili odgovarajuće jamstvo dostatno za zaštitu tuženika i sprječavanje zloporabe.

(6) Na pitanja u svezi s određivanjem privremenih mjera koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odgovarajuće odredbe Ovršnoga zakona.

ZASTARA ROKA ZA PODNOŠENJE TUŽBE ZBOG POVREDE PATENTA

Članak 95.

Tužba zbog povrede patenta može se podnijeti u roku od tri godine od dana saznanja za povredu i učinitelja, ali ne poslije isteka roka od pet godina od dana učinjene povrede.

HITNOST POSTUPKA POVODOM TUŽBE ZBOG POVREDE PATENTA

Članak 96.

Tužba zbog povrede patenta se mora hitno uzeti u postupak.

2. Prekršajne odredbe

Članak 97.

(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako protivno odredbama ovoga Zakona:

1. izrađuje, nudi na prodaju, prodaje, izvozi ili uvozi i skladišti u te svrhe proizvod koji je izrađen prema zaštićenom izumu (članak 58. stavak 2. točka 1. i članak 59.),

2. primjenjuje ili nudi na primjenu postupak koji je predmet zaštićenoga izuma (članak 58. stavak 2. točka 2. i članak 59.),

3. nudi na prodaju, prodaje, uporablja, izvoz ili uvozi i skladišti u te svrhe proizvod koji je izravno dobiven postupkom koji je predmet zaštićenoga izuma (članak 58. stavak 2. točka 3. i članak 59.),

4. nudi ili isporučuje proizvod koji čini bitan element zaš­tiće­noga izuma (članak 52. stavak 3. i članak 59.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 2.000,00 do 8.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna

(4) Proizvodi koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za počinjenje prekršaja iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka oduzet će se i uništiti, o čemu konačnu odluku donosi sudbeno tijelo.

Članak 98.

(1) Za prekršaje iz članka 97. ovoga Zakona, može se rješenjem izreći, uz novčanu kaznu, i zaštitna mjera oduzimanja proizvoda koji su nastali ili pribavljeni izvršenjem prekršaja i predmeta (alata i pribora) pretežno upotrijebljenih u stvaranju proizvoda kojima se povređuje patent, bez obzira na to jesu li u vlasništvu počinitelja.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti uništenje oduzetih proizvoda i predmeta.

XII. EUROPSKA PRIJAVA PATENTA I EUROPSKI PATENT

PROŠIRENJE UČINAKA EUROPSKIH PATENATA

Članak 99.

(1) Europska prijava patenta i europski patent koji se širi na Republiku Hrvatsku, u skladu s odredbama ovog Poglavlja, imaju isti učinak i podložni su istim uvjetima kao i nacionalna prijava patenta i nacionalni patent prema ovom Zakonu.

(2) Prema ovom Zakonu:

1. europska prijava patenta znači prijavu europskog patenta podnesenu prema Europskoj patentnoj konvenciji (u daljnjem tekstu: EPC), kao i međunarodnu prijavu podnesenu prema Ugovoru o suradnji na području patenata (u daljnjem tekstu: PCT) za koju Europski patentni ured (u daljnjem tekstu: EPO) obavlja poslove kao naznačeni ili izabrani ured i u kojoj je Republika Hrvatska naznačena,

2. prošireni europski patent znači europski patent priznat od EPO-a na temelju europske prijave patenta za koju je zahtijevano proširenje na Republiku Hrvatsku,

3. nacionalna prijava patenta znači prijavu patenta podnesenu Zavodu prema ovom Zakonu,

4. nacionalni patent znači patent priznat na temelju nacionalne prijave patenta.

ZAHTJEV ZA PROŠIRENJE

Članak 100.

(1) Europska prijava patenta i europski patent, priznat na temelju te prijave, proširuju se na Republiku Hrvatsku na zahtjev podnositelja prijave. Smatra se da je zahtjev za proširenje podnesen za svaku europsku prijavu patenta koja je podnesena na datum stupanja na snagu Sporazuma o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Europske patentne organizacije ili nakon tog datuma.

(2) Zavod će, što je prije moguće, objaviti u službenom glasilu svaki zahtjev za proširenje nakon što je obaviješten od EPO-a da je plaćena propisana pristojba za proširenje, ali ne prije isteka roka od osamnaest mjeseci od datuma podnošenja ili, kad je zahtijevano prvenstvo, od najranijeg datuma prvenstva.

(3) Zahtjev za proširenje može se povući u svako doba. Zahtjev se smatra povučenim ako propisana pristojba za proši­renje nije plaćena u roku, ili ako je europska prijava patenta konačno odbijena, ili povučena, ili se smatra povučenom. Zavod će promjene objaviti u službenom glasilu što je prije moguće, ako je zahtjev za proširenje već objavljen u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(4) Način i sadržaj objave u skladu sa stavkom 1. i 2. ovoga članka utvrđuju se posebnim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

PRISTOJBA ZA PROŠIRENJE

Članak 101.

(1) Pristojba za proširenje prema članku 100. stavku 2. ovoga Zakona plaća se EPO-u u rokovima koji su u EPC-u predviđeni za plaćanje pristojbe za naznaku.

(2) Pristojba za proširenje može se uredno platiti i u dodatnom roku navedenom u EPC-u za plaćanje pristojbi za naznaku, pod uvjetom da se u tom roku plati u iznosu uvećanom za 50%.

(3) Na plaćanje pristojbi za proširenje primjenjuju se na odgovarajući način pravila EPC-a koja se odnose na pristojbe. Za uredno plaćene pristojbe za proširenje ne postoji mogućnost povrata.

UČINCI EUROPSKIH PRIJAVA PATENATA

Članak 102.

(1) Europska prijava patenta, kojoj je utvrđen datum podno­šenja ekvivalentna je urednoj nacionalnoj prijavi patenta s pravom prvenstva zahtijevanim za europsku prijavu patenta, kad je priznato, bez obzira na njezin ishod.

(2) Objavljena europska prijava patenta privremeno daje istu zaštitu kakvu daje i objavljena nacionalna prijava patenta prema članku 60. ovoga Zakona, od datuma na koji je podnositelj prijave dostavio prijevod patentnih zahtjeva objavljene europske prijave patenta na hrvatski jezik osobi koja se koristi tim izumom u Republici Hrvatskoj.

(3) Smatra se da europska prijava patenta od početka nije imala učinke navedene u stavku 2. ovoga članka ako je zahtjev za proširenje povučen ili se smatra povučenim.

UČINCI EUROPSKIH PATENATA

Članak 103.

(1) Prošireni europski patent, u skladu s odredbama stavka od 2. do 6. ovoga članka, daje od datuma objave podatka o njegovu priznavanju od strane EPO-a, ista prava koja bi bila dana i nacionalnim patentom priznatim prema ovom Zakonu.

(2) U roku od tri mjeseca od datuma objave podatka o priznavanju europskog patenta, nositelj patenta mora dostaviti Zavodu prijevod patentnog spisa na hrvatski jezik i platiti propisanu upravnu pristojbu i naknadu troškova za objavu u službenom glasilu Zavoda, u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona.

(3) Ako kao rezultat prigovora podnesenog EPO-u europski patent ostane na snazi s izmijenjenim patentnim zahtjevima, nositelj patenta mora Zavodu dostaviti prijevod izmijenjenih patentnih zahtjeva na hrvatski jezik i platiti propisanu upravnu pristojbu i naknadu troškova za objavu u službenom glasilu Zavoda, u roku od 3 mjeseca od datuma na koji je objavljen podatak o odluci da europski patent ostane na snazi s izmijenjenim patentnim zahtje­vima.

(4) Ako tekst patentnih zahtjeva sadržava pozivne oznake upotrijebljene u crtežima, ti se crteži moraju priložiti uz prijevod naveden u stavku 2. i 3. ovoga članka.

(5) Zavod u službenom glasilu objavljuje, što je prije moguće, podatak o svakom prijevodu koji je uredno podnesen prema stavku 2. ili 3. ovoga članka. Sadržaj objave propisat će se Pravilnikom.

(6) Ako prijevod naveden u stavku 2. ili 3. ovoga članka nije podnesen u propisanom roku ili ako propisana upravna pristojba i naknada troškova nije plaćena u određenom roku, smatra se da prošireni europski patent otpočetka ne vrijedi. Članak 122. EPC-a primjenjuje se na odgovarajući način.

(7) Smatra se da prošireni europski patent i prijava na kojoj se temelji otpočetka nisu imali učinke navedene u stavku 1. ovoga članka i članku 102. stavku 2. ovoga Zakona, u opsegu u kojem je taj patent ukinut u postupku po prigovoru pred EPO-om.

(8) Zavod donosi rješenje o upisu proširenog europskog patenta u Registar patenata iz članka 49. ovoga Zakona.

VJERODOSTOJAN TEKST EUROPSKIH PRIJAVA PATENATA ILI EUROPSKIH PATENATA

Članak 104.

(1) Tekst europske prijave patenta ili europskog patenta koji je sastavljen na jeziku postupka koji se vodi pred EPO-om vjerodostojan je tekst u bilo kojem postupku u Republici Hrvatskoj.

(2) Ako prijevod na hrvatski jezik daje zaštitu užu od zaštite koju daje proširena europska prijava patenta ili prošireni europski patent, prijevod propisan člankom 102. i 103. ovoga Zakona smatrat će se vjerodostojnim, osim u postupcima za poništaj patenta.

(3) Podnositelj prijave ili nositelj proširenog europskog patenta može u svako doba podnijeti ispravljeni prijevod. Ispravljeni prijevod patentnih zahtjeva objavljene europske prijave patenta nema nikakav pravni učinak sve dok nije dostavljen osobi koja se u Republici Hrvatskoj koristi izumom. Ispravljeni prijevod patentnog spisa proširenoga europskog patenta nema nikakve pravne učinke sve dok Zavod ne objavi podatak da je prijevod ispravljen, što je prije moguće, nakon uplate upravne pristojbe i naknade troškova propisane za objavu.

(4) Svaka osoba koja se u dobroj vjeri, koristi izumom ili koja je obavila učinkovite i ozbiljne pripreme za korištenje izumom, a čije korištenje ne bi činilo povredu prijave ili patenta u izvornom prijevodu može, nakon što ispravljeni prijevod počne proizvoditi učinak, nastaviti takvo korištenje u okviru svojeg poslovanja ili za potrebe svojeg poslovanja, bez plaćanja naknade.

PRAVA RANIJEG DATUMA

Članak 105.

(1) Europska prijava patenta za koju je plaćena pristojba za proširenje i prošireni europski patent imaju, s obzirom na nacionalnu prijavu patenta i nacionalni patent, isti učinak na stanje tehnike kao i nacionalna prijava patenta i nacionalni patent.

(2) Nacionalna prijava patenta i nacionalni patent imaju, s obzirom na prošireni europski patent, isti učinak na stanje tehnike koji imaju i s obzirom na nacionalni patent.

ISTODOBNA ZAŠTITA

Članak 106.

Ako prošireni europski patent i nacionalni patent imaju isti datum podnošenja, ili ako je zatraženo pravo prvenstva, isti je datum prvenstva priznat istoj osobi ili njezinu pravnom sljedniku, nacionalni patent nema učinak u opsegu u kojem pokriva isti izum kao i prošireni europski patent, od datuma na koji je rok za podnošenje prigovora istekao a da prigovor nije podnesen, ili od datuma na koji je u postupku po prigovoru donesena konačna odluka da europski patent ostaje na snazi.

PRISTOJBE ZA ODRŽAVANJE PROŠIRENIH EUROPSKIH PATENATA

Članak 107.

(1) Pristojbe za održavanje proširenih europskih patenata plaćaju se Zavodu za godine koje slijede nakon godine u kojoj je objavljen podatak o priznavanju europskog patenta.

(2) Članak 141. stavak 2. EPC-a primjenjuje se na odgovara­jući način.

PRIMJENA EPC-A

Članak 108.

Odredbe EPC-a i njegovih provedbenih propisa ne primjenjuju se, osim ako je drukčije određeno odredbama ovoga Zakona.

XIII. MEĐUNARODNA PRIJAVA PREMA UGOVORU O SURADNJI NA PODRUČJU PATENATA

MEĐUNARODNA PRIJAVA

Članak 109.

(1) Međunarodna prijava je prijava koja se podnosi u skladu s PCT-em. Svako pozivanje na PCT u ovom poglavlju Zakona smatra se, ujedno, pozivanjem i na odredbe pravilnika u skladu s Ugovorom o suradnji na području patenata.

(2) Na međunarodne prijave koje se Zavodu podnose kao prijamnom uredu, ili u kojima je Zavod naveden kao naznačeni ili izabrani ured primjenjuju se odredbe PCT-a, ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

MEĐUNARODNA PRIJAVA KOJA SE ZAVODU PODNOSI KAO PRIJAMNOM UREDU

Članak 110.

(1) Međunarodna prijava može se Zavodu podnijeti kao prijamnom uredu ako je podnositelj prijave hrvatski državljanin ili fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili pravna osoba koja ima svoje poslovno sjedište u Republici Hrvat­skoj.

(2) Za podnošenje međunarodne prijave iz stavka 1. ovoga članka plaća se propisana upravna pristojba i naknada troškova upravnoga postupka u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona, za prosljeđivanje Međunarodnom uredu, u roku od mjesec dana od datuma primitka međunarodne prijave.

MEĐUNARODNA PRIJAVA KOJA SE ZAVODU PODNOSI KAO NAZNAČENOM ILI IZABRANOM UREDU

Članak 111.

(1) Međunarodna prijava u kojoj je Republika Hrvatska, u skladu s odredbama PCT-a, naznačena ili izabrana radi priznanja nacionalnoga patenta, za koju je plaćena upravna pristojba i naknada troškova upravnog postupka, podnosi se Zavodu na hrvat­skom jeziku najkasnije do isteka 31-og mjeseca računajući od međunarodnog datuma podnošenja, odnosno, datuma prvenstva ako je u međunarodnoj prijavi zahtijevano prvenstvo u skladu sa člankom 8. PCT-a.

(2) Međunarodna prijava koja je Zavodu podnesena kao naznačenom ili izabranom uredu objavljuje se u službenom glasilu Zavoda na način predviđen u članku 35. ovoga Zakona.

(3) Privremena prava propisana odredbom članka 60. ovoga Zakona međunarodna prijava iz stavka 1. ovoga članka stječe datumom objave prijave patenta na hrvatskom jeziku.

(4) Za međunarodne prijave iz stavka 1. ovoga članka rok u kojem se može podnijeti jedan od zahtjeva iz članka 36. ovoga Zakona počinje teći od datuma objave u službenom glasilu Zavoda.

(5) Međunarodna prijava objavljena prema članku 21. PCT-a neće se smatrati stanjem tehnike u skladu s odredbom članka 8. stavka 3. ovoga Zakona sve dok se ne udovolji uvjetima predviđenim odredbom stavka 1. ovoga članka.

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

PATENTI PRIZNATI DO PRIMJENE OVOGA ZAKONA

Članak 112.

(1) Patenti koji su do dana određenog za primjenu ovoga Zakona upisani u Registar patenata pri Zavodu ostaju na snazi i na njih će se primjenjivati odredbe ovoga Zakona.

(2) Nositelj patenta kojim se štiti izum lijeka za ljude ili životinje ili izum koji se odnosi na primjenu tvari ili smjesa u liječenju ljudi ili životinja, za koji je prijava podnesena do 31. prosinca 1992. ili je za takvu prijavu zahtijevano prvenstvo do 31. prosinca 1992. može u postupku zbog povrede patenta tužbom zahtijevati samo naknadu, i to za vrijeme poslije 1. siječnja 1993.

POSTUPCI U TIJEKU

Članak 113.

(1) Svi započeti postupci za priznanje patenta, postupci po prijedlozima za proglašavanje patenta ništavim, kao i postupci po prijedlozima za ukidanje rješenja o patentu, a koji nisu završeni do dana početka primjene ovoga Zakona, dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi do dana početka primjene ovoga Zakona.

 (2) Postupci zbog povrede patenta ili prava iz prijave patenta, a koji nisu završeni do dana početka primjene ovoga Zakona, dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi do dana početka primjene ovoga Zakona.

PRIJEVODI U SKLADU SA SPORAZUMOM O PRIMJENI ČLANKA 65. EPC-A

Članak 114.

(1) Odredbe članka 103. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, koje propisuju obvezu nositelja proširenoga europskog patenta da dostavi prijevod patentnog spisa i izmijenjenih patentnih zahtjeva na hrvatski jezik, primjenjuju se do stupanja na snagu Sporazuma o primjeni članka 65. EPC-a od 17. listopada 2000.

(2) Nakon stupanja na snagu Sporazuma iz stavka 1. ovoga članka nositelj patenta mora dostaviti Zavodu:

1. patentni spis na engleskom jeziku, ili prijevod tog spisa na engleski jezik ako je patent priznat na jeziku postupka koji nije engleski jezik, te prijevod patentnih zahtjeva na hrvatski jezik, u roku i uz obvezu plaćanja propisane upravne pristojbe i troškova za objavu propisanih člankom 103. stavkom 2. ovoga Zakona,

2. prijevod izmijenjenih patentnih zahtjeva na engleski i hrvatski jezik, ako je prošireni europski patent ostao na snazi s izmijenjenim patentnim zahtjevima, u roku i uz obvezu plaćanja propisanih upravnih pristojbi i troškova za objavu propisanih člankom 103. stavkom 3. ovoga Zakona.

(3) U slučaju spora zbog proširenog europskog patenta nositelj patenta mora, o vlastitom trošku, dostaviti kompletan prijevod patentnog spisa na hrvatski jezik na zahtjev osobe koja navodno povređuje patent, ili na zahtjev nadležnog suda ili drugoga sud­skog tijela koje vodi pravni postupak.

(4) Prijevod naveden u stavku 3. ovoga Zakona smatra se vjerodostojnim tekstom u bilo kojem postupku u Republici Hrvat­skoj, osim u postupku poništaja, ako prijevod na hrvatski jezik daje zaštitu koja je uža od zaštite koju daje prošireni europski patent na jeziku postupka.

PRAVILNIK

Članak 115.

Pravilnik kojim se pobliže uređuju pitanja iz: članka 17. stavka 2., članka 20. stavka 9., članka 21., članka 30. stavka 2., članka 31. stavka 2., članka 35. stavka 4., članka 36. stavka 3., članka 39. stavka 4., članka 42. stavka 2., članka 43. stavka 3., članka 49. stavka 3., članka 50. stavka 2., članka 51. stavka 2., članka 52. stavka 2., članka 53. stavka 2., članka 54. stavka 3., članka 55. stavka 4., članka 57. stavka 7., članka 71. stavka 9., članka 73. stavka 2., članka 74. stavka 1., članka 103. stavka 5.i članka 109. stavka 2., donijet će ministar nadležan za rad Zavoda, na prijedlog ravnatelja Zavoda, najkasnije do početka primjene ovoga Zakona.

PRESTANAK VAŽENJA DRUGIH PROPISA

Članak 116.

Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti odred­be Zakona o patentima (»Narodne novine«, br. 78/99. i 32/02.), izuzev odredbe članka 95. u dijelu koji se odnosi na zastupanje, koja se primjenjuje do donošenja posebnog zakona.

ODGODA PRIMJENE POJEDINIH ODREDABA ZAKONA

Članak 117.

(1) Odredbe članka 71.-73. i članka 84. ovoga Zakona počet će se primjenjivati 1. ožujka 2010.

(2) Odredbe članka 99. do 108. i članka 114. ovoga Zakona primjenjivat će se od stupanja na snagu Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske Patentne Organizacije o suradnji na području patenata, sukladno odredbama Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske Patentne Organizacije o suradnji na području patenata (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, br. 14/03).

STUPANJE NA SNAGU I PRIMJENA ZAKONA

Članak 118.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2004.

Klasa: 381-03/03-01/02

Zagreb, 15. listopada 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik             Hrvatskoga sabora             Zlatko Tomčić, v. r.