Broj: Gž-584/2019-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Osijeku, po sucu Marijani Žigić, kao sucu pojedincu u  pravnoj stvari I-predlagatelja J. D. iz O., … , OIB … i II-predlagatelja Š. D. iz O., …, OIB …, koje zastupa punomoćnik M. P., odvjetnik iz N., protiv I-protustranke Lj. S. iz O., …, OIB … i II-protustranke A. P. iz O., …, OIB …, koje zastupa punomoćnica I. S., odvjetnica iz S., radi uređenja međe, odlučujući o žalbama predlagatelja i protustranaka, protiv rješenja Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini od 13. veljače 2019., broj R1-68/2018-14, 15. travnja 2019.

 

r i j e š i o   j e

 

              Žalbe predlagatelja i protustranaka odbijaju se kao neosnovane i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini od 13. veljače 2019., broj R1-68/2018-14.

 

Obrazloženje

 

              Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

 

              "UREĐUJE SE međa između nekretnina predlagatelja J. D., OIB: … i Š. D., OIB: …, upisanih u Pl.br. … k.o. O. i to kč.br. … s 475 m2 i kč.br. … s 1737 m2, te nekretnina protustranka Lj. S., OIB: … i A. P., OIB: …, upisanih u Pl.br. … k.o. O. i to kč.br. … s 1101 m2, prema posljednjem mirnom posjedu, pravcem označenim točkama A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K i L u skici premjeravanja vještaka mjernika, koja je sastavni dio ovog rješenja, koje točke su na licu mjesta strankama pokazane i obilježene drvenim kolcima, odnosno stupovima betonskim i drvenim.

             

              Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K i L, smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to i dokazati.

 

I nakon što je sud u postupku uređenja međe uredio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe, ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe.

 

              Protustranke su dužne predlagateljima solidarno naknaditi trošak postupka u iznosu od 1.400,00 kn, u roku od 15 dana."

 

              Protiv tog rješenja žalbe su izjavili predlagatelji i protustranke.

 

              Predlagatelji su žalbu izjavili zbog svih žalbenih razloga označenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13. i 89/14., dalje ZPP) s prijedlogom da se žalba uvaži a pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

              Protustranke su žalbu izjavili zbog svih žalbenih razloga označenih u čl. 353. st. 1. ZPP s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

              Odgovori na žalbe nisu podneseni.

 

              Žalbe nisu osnovane.

 

              Prvostupanjskim je rješenjem uređena međa između nekretnina stranaka prema posljednjem mirnom posjedu, a međa je obilježena drvenim kolcima, te drvenim i betonskim stupovima ograde sve prema skici očevida mjerničkog vještaka, uz obrazloženje kako stranke nisu bile suglasne da se međa uredi prema katastarskim nacrtima te da se nisu ni sporazumjele o uređenju međe, a da je stanje na terenu takvo da je posljednji mirni posjed na terenu utvrđen temeljem iskaza stranaka i saslušanih svjedoka.

              Ispitujući prvostupanjsko rješenje u granicama razloga navedenih u žalbama te pazeći i po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka i na pravilnu primjenu materijalnoga prava kada se na njih tako pazi prema čl. 365. st. 2. u vezi sa čl. 381. ZPP, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da je prvostupanjsko rješenje pravilno i zakonito, pa su žalbe slijedom toga neosnovane.

              Ne postoje bitne povrede odredaba postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti a nije ostvaren ni žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnoga prava na koji drugostupanjski sud također pazi po službenoj dužnosti.

 

              Prvostupanjski je sud uredio spornu među prema posljednjem mirnom posjedu koji je nesumnjivo utvrdio, a nije bilo uvjeta da se međa uredi prema katastarskom nacrtu jer stranke na to nisu pristale niti su postigle sporazum.

 

              Time je prvostupanjski sud postupio u skladu s odredbama čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje ZV) i pravilno utvrdio posljednji mirni posjed, što je rezultiralo pravilnom i zakonitom odlukom o uređenju međa.

 

Žalbeni navodi predlagatelja da je međa uređena na ročištu, bez da je prethodno sačinjena skica izmjere nisu osnovani. Naime, međa je na terenu pokazana i uređena, a stranke primjedbe nisu stavljale. Međa se i uređuje na samom terenu i odluka tome se unosi na zapisnik, a kako je u konkretnom slučaju i učinjeno sukladno čl. 103. st. 4. i 5. ZV.

 

              Niti jedan navod u žalbama ne dovodi u sumnju utvrđeno činjenično stanje od strane prvostupanjskog suda, naročito ne dovode u sumnju da je posjed stranaka drugačiji nego je to utvrđeno po sudu prvog stupnja, jer je posjed faktično stanje koje je bilo vidljivo na terenu.

 

Treba tome dodati da i nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe (čl. 103. st. 6. ZV).

 

              Iz navedenih je razloga valjalo odbiti žalbe kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsko rješenje pa time, a na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, odlučiti kao u izreci.
 

Osijek, 15. travnja 2019.