Broj: Gž Zk-95/2016-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Jasminki Pavković, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice A. D. iz S., …, OIB: …, koju zastupa punomoćnik N. S., odvjetnik u S., …, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Supetru poslovni broj Z-1578/15 (Z-1871/13) od 1. veljače 2016., 24. svibnja 2019.,

 

r i j e š i o   j e

             

              I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice A. D. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Supetru poslovni broj Z-1578/15 (Z-1871/13) od 1. veljače 2016. u dijelu pod st. II. izreke.

 

              II. Ukida se isto rješenje u dijelu pod st. I. izreke te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

              III. Ukida se isto rješenje u dijelu pod st. III. izreke.

 

              IV. Nalaže se Općinskom sudu u Splitu Stalna služba u Supetru – zemljišnoknjižnom odjelu brisanje zabilježbe odbijanja prigovora upisane pod poslovnim brojem Z-1578/15 i brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem Z-895/16 u zk. ul. 1124 k. o. S..             

             

Obrazloženje

 

Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

 

''I. Odbija se prigovor predlagateljice kao neosnovan i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Supetru, posl. br. Z-1871/13 od 05. prosinca2013. godine u cijelosti.

 

II. Nalaže se brisanje zabilježbe prikazanja prigovora u Z.U. 1124 K. O. S. pod poslovnim brojem Z-406/14.

III. Nalaže se zabilježba odbijanja prigovora predlagateljice na čest. zgr. 383 Z.U. 1124 K. O. S., pod posl. br. Z-1578/15 do pravomoćnog okončanja postupka povodom žalbe.''

 

Protiv tog rješenja žali se predlagateljica ne navodeći zakonom određene žalbene razloge, no, iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali iz razloga pogrešne primjene materijalnog prava.

 

Žalba predlagateljice je osnovana.

 

Predmet ove zemljišnoknjižne stvari je prijedlog predlagateljice za upis stana kao posebnog dijela zgrade koja je sagrađena na kč. br. zgr. 383 upisanoj u zk. ul. 1124 k. o. S. te uknjižba prava vlasništva na tom posebnom dijelu za korist predlagateljice.

 

Kao razloge odbijanja predmetnog prigovora predlagateljice kao neosnovanog prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da predmetni stan nije upisan u zemljišnoj knjizi, već je Republika Hrvatska upisana kao suvlasnik za određeni suvlasnički dio te da predlagateljica nije priložila potvrdu nadležnog tijela da je predmetni stan samostalna uporabna cjelina, a niti pisanu suglasnost svih suvlasnika nekretnine da pristaju na uspostavu posebnog dijela nekretnine te zaključuje da je osnovano zemljišnoknjižni odjel odbio prijedlog za uknjižbu prava vlasništva, pozivajući se pritom na odredbe čl. 24, 32, 40 i 108. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 – dalje: ZZK) te na odredbu čl. 73. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06  141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje: ZVDSP).

 

Navedeni zaključak prvostupanjskog suda nije pravilan.

 

Prema odredbi čl. 370. st. 5. ZVDSP osobe koje su po prijašnjim propisima imale valjani pravni temelj za stjecanje vlasništva stana odnosno drugoga posebnog dijela nekretnine, ovlaštene su na tom temelju steći taj stan odnosno drugi posebni dio zgrade zajedno s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, čija će se većina utvrditi prema odredbama st. 4. istog zakonskog članka.

 

Iz navedene zakonske odredbe slijedi da postojeći propisi omogućuju upis stana i drugih posebnih dijelova nekretnine koje su osobe stekle po prijašnjim propisima, a u kojem slučaju nije potrebno tražiti pisanu suglasnost svih suvlasnika, kao niti potvrdu da je posebni dio zgrade samostalna uporabna cjelina (tako i mišljenje Ministarstva pravosuđa, Uprave za građansko pravo, klasa: 932-01/05/01-469 od 22. kolovoza 2005.).

 

Naime, kada je predlagateljica u konkretnom slučaju zatražila upis predmetnog stana i uknjižbu prava vlasništva, između ostaloga, na temelju ugovora o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo od 3. ožujka 1998., onda je riječ o slučaju uspostave vlasništva posebnog dijela nekretnine prema posebnim propisima kada je ugovor o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo zaključen nakon stupanja na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. No, kako se navedeni ugovor temelji na čl. 24. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (''Narodne novine'', broj 92/96) (čl. 2. Ugovora) i na čl. 17. st 3. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (čl. 11. Ugovora), onda je ovdje riječ o posebnom slučaju uspostave vlasništva posebnog dijela na temelju posebnog zakona, kada za upis posebnog dijela nije potrebna potvrda nadležnog tijela da je predmetni stan samostalna uporabna cjelina, a niti pisana suglasnost svih suvlasnika nekretnine u smislu odredbi čl. 73. st. 1. i 3. ZVDSP.

 

Kako je odlučujući o predmetnom prigovoru prvostupanjski sud propustio primijeniti naprijed navedenu odredbu čl. 370. st. 5. ZVDSP, posljedično tome propustio je i predmetni prijedlog predlagatelja razmotriti prema Pravilniku o ustrojavanju i vođenu knjige položenih ugovora (''Narodne novine'', broj 42/91 i 16/94) kojim se uređuje postupak polaganja ugovora o kupoprodaji stana na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (''Narodne novine'', broj 43/92 – pročišćeni tekst, 69/92, 25/93, 48/93 i 2/94) u slučajevima kada nekretnina nije upisana u zemljišne knjige (u konkretnom slučaju u zemljišnoj knjizi nije upisana zgrada u S., …, a niti površina čestice zgrade). Stoga, pobijano prvostupanjsko rješenje sadrži nedostatke radi kojih se ne može ispitati, a čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 – dalje: ZPP), a na koju povredu sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u vezi s odredbama čl. 381. ZPP i čl. 91. st. 1. ZZK.

 

Istu bitnu povredu odredaba parničnog postupka ostvario je prvostupanjski sud donoseći pobijano prvostupanjsko rješenje u dijelu pod st. III. izreke kada je naložio zabilježbu odbijanja prigovora predlagateljice do pravomoćnog okončanja postupka povodom žalbe. Naime, nejasno je iz kojih razloga prvostupanjski sud nalaže upis te zabilježbe kada je odredbom čl. 70. st. 1. ZZK propisano da se zabilježbe mogu odrediti kad je to predviđeno Zakonom o zemljišnim knjigama ili drugim zakonom te kada niti Zakon o zemljišnim knjigama, a niti drugi zakon ne  predviđa mogućnost upisa te zabilježbe.

 

Pravilno je prvostupanjski sud postupio kada je pobijanim prvostupanjskim rješenjem naložio brisanje zabilježbe prikazanja prigovora. Ovo stoga jer tu zabilježbu nije niti bilo potrebno upisivati s obzirom da se u konkretnom slučaju nije radilo o prigovoru protiv rješenja o upisu kada se zabilježba prigovora (a ne prikazanja prigovora) upisuje na temelju odredbe čl. 127. st. 1. ZZK, već je riječ o prigovoru protiv rješenja kojim je  prijedlog odbijen i upisana zabilježba odbijenog prijedloga koja čuva red prvenstva za slučaj drugačije odluke povodom pravnih lijekova.

 

S obzirom na izneseno, valjalo je na temelju odredbe čl. 128. st. 3. ZZK odlučiti kao u st. I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi s čl. 91. st. 1. ZZK pobijano prvostupanjsko rješenje u dijelu pod st. I. izreke ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, a u dijelu pod st. III. izreke pobijano prvostupanjsko rješenje ukinuti bez vraćanja predmeta na ponovni postupak.

 

Kako je pobijano prvostupanjsko rješenje u dijelu pod st. III. izreke ukinuto, valjalo je naložiti i brisanje zabilježbe odbijanja prigovora upisane na temelju ukinutog dijela rješenja, a ujedno je valjalo naložiti i brisanje zabilježbe žalbe kao suvišne jer se u konkretnom slučaju ne radi o žalbi protiv rješenja o upisu kada se zabilježba žalbe upisuje na temelju odredbe čl. 127. st. 1. ZZK, već o žalbi protiv rješenja kojim je prigovor odbijen.

 

U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano  ovim rješenjem te će ponovno odlučiti o predmetnom prigovoru imajući u vidu odredbe i okolnosti na koje mu je ukazano ovim rješenjem i to nakon što utvrdi da predmetni stan u S., … nije eventualno već ranije upisan u knjizi položenih ugovora (bez obzira na okolnost što u glavnoj zemljišnoj knjizi nije učinjeno vidljivim postojanje poduložaka).

 

U Velikoj Gorici 24. svibnja 2019.