Broj: Gž-1126/2018-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Osijeku, po sutkinji dr. sc. Sanji Zagrajski, u pravnoj stvari predlagatelja D. P. iz M. K. (V. L., P.), ..., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik S. G., odvjetnik u Č., protiv protustanke N. V. iz M. K. (V. L., P.), ..., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik D. P., odvjetnik u P., radi: uređenja međe, odlučujući o žalbi protustranke i predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini poslovni broj R1-177/2015-27 od 13. lipnja 2018., 15. srpnja 2019.,

 

r i j e š i o   j e

 

              I. Žalbe protustranke i predlagatelja djelomično se prihvaćaju kao osnovane i djelomično odbijaju kao neosnovane i rješenje Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Glini poslovni broj R1-177/2015-27 od 13. lipnja 2018.:

 

              a) potvrđuje u pobijanoj toč. I. izreke,

 

              b) preinačava u pobijanoj odluci o troškovima postupka pod toč. II. izreke i sudi:

 

              Nalaže se protustranci N. V. iz M. K. (V. L., P.), ..., OIB ... da predlagatelju D. P. iz M. K. (V. L., P.), ..., OIB ..., plati trošak postupka u iznosu od 2.450,00 kn u roku od 15 dana.

 

Obrazloženje

 

Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

 

"1. Uređuje se međa između nekretnine predlagatelja D. P. iz ..., V. L., P., OIB: ... i to čest. kat. br. ... Oranica L. u K. g. od 1167 čhv, upisane u z. k. ul. br. ... k. o. R., na kojoj je predlagatelj upisan u cijelosti, i nekretnine protustranke N. V. iz ..., V. L., P., OIB: ..., i to čest. kat. br. ... O. i L. L. od 1 jutra 1100 čhv upisane u z. k. ul. br. ... k. o. R. na kojoj je protustranka upisan u cijelosti tako da se ista proteže točkama A2-plastična kapa sa željeznim klinom pobijena u zemlju. Ista je udaljena od točke A1 međa po pokazivanju protustranke udaljena na 1,475 m i ista je udaljena od točke A međe po katastarskom planu do 1,475 m, a do točke B2 u pravcu jugozapada u dužini od 166,70 m. Ista je obilježena plastičnom kapom sa željeznim klinom pobijena u zemlju i udaljena od točke B1 međa po pokazivanju protustranke u dužini od 2,75 m, te od točke A međa po katastarskom planu udaljena je 2,75 m. Međne točke su na terenu obilježene kako je navedeno i snimljene mjernim uređajem kojim su određene koordinate istih. Međa se uređuje prema pravičnoj ocjeni suda.

 

2. Nalaže se protustranci N. V. iz ..., V. L., P., OIB: ..., da predlagatelju D. P. iz ..., V. L., P., OIB: ... nadoknadi troškove ovog postupka u iznosu od 625,00 kuna u roku od 15 dana po pravomoćnosti ovog rješenja."

 

Ovo rješenje pravodobno podnesenim žalbama pobijaju protustranka i predlagatelj.

 

Predlagatelj rješenje suda prvog stupnja pobija u odluci o troškovima postupka pod toč. 2. izreke, zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se uz već priznate troškove postupka predlagatelju dosudi i daljnji trošak u iznosu od 4.450,00 kn, od čega 4.000,00 kn na ime troška vještačenja po mjerničkom vještaku i iznos od 450,00 kn na ime ½ iznosa sudskih pristojbi na prijedlog i rješenje o uređenju međe, s tim da potražuje i trošak za sastav žalbe u iznosu od 625,00 kn.

 

Protustranka rješenje suda prvog stupnja pobija u cijelosti zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje, ali drugom sucu pojedincu, a predlagatelja obveže na plaćanje troškova protustranci, uključujući i trošak žalbe u iznosu od 781,25 kn kao i trošak sudske pristojbe na žalbu.

 

Odgovori na žalbe nisu podneseni.

 

Žalbe su djelomično osnovane.

 

Suprotno žalbenim navodima protustranke, rješenje suda prvog stupnja je jasno i razumljivo, sadrži razloge o odlučnim činjenicama, nema proturječnosti i nejasnoća, pa se može ispitati, tako da donošenjem istog sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13. i 89/4., u daljnjem tekstu: ZPP).

 

              Nadalje, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a, jer je sud prvog stupnja pozvao tri svjedoka predložena od strane protustranke i to R. H., I. P. i Ž. C., a sud određuje koje će od predloženih dokaza provesti sukladno odredbi čl. 220. st. 2. ZPP-a. Protustranka je sve svjedoke koje je predložila, uključujući i one koje sud nije saslušao, predlagala saslušati kao vlasnike svih susjednih i okolnih parcela, i koje su vršile radove na parcelama stranaka i koje su vršile procjenu štete od divljači unazad više godina. Prema tome, protustranka nije niti predlagala saslušanje svjedoka na okolnost koja je površina predana u posjed, a stranke su dužne navesti na koju okolnost se svaki pojedini svjedok treba saslušati. Prema tome, sud prvog stupnja saslušanjem tri od više predloženih svjedoka od strane protustranke, nije počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a.

              Nadalje, sud prvog stupnja pravilno je uredio među između stranaka prema pravičnoj ocjeni suda sukladno odredbi čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14., u daljnjem tekstu: ZV).

 

              Odredbom čl. 103. ZV-a propisano je:

 

              1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

             

              2) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.

 

              3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi st 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.

 

              4) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.

 

              5) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

 

              6) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

 

              U konkretnom slučaju sud prvog stupnja nije mogao među utvrditi prema sporazumu stranaka, jer se stranke nisu mogle sporazumjeti o međi između njihovih nekrentina. Nadalje, međa se nije mogla urediti niti prema posljednjem mirnom posjedu, jer se sud prvog stupnja nije mogao utvrditi niti posljednji mirni posjed.

 

              Posljednji mirni posjed ne može se utvrditi niti iz priklopljenog spisa P-..., jer je u tom predmetu tužba za smetanje posjeda koju je podnio predlagatelj protiv protustranke odbačena kao nepravodobna, pa prema tome posljednji mirni posjed i njegovo smetanje nije utvrđeno.

 

              Prema tome, sud prvog stupnja pravilno je postupio kad je spornu međašnu površinu podijelio na jednake dijelove i među uredio prema pravičnoj ocjeni sukladno odredbi čl. 103. st. 2. ZV-a, a na temelju Nalaza i mišljenja vještaka i obavljenog očevida na licu mjesta u nazočnosti stranaka. Upravo kriterij pravičnosti daje sudu prvog stupnja ovlaštenje da uredi među tako da podijeli spornu međašnu površinu na način da to objektivno zadovolji interese sudionika postupka. Prema ocjeni ovog suda, podjelom sporne međašne površine na jednake dijelove, sud prvog stupnja pravilno je među uredio prema pravičnoj ocjeni. 

 

Zahtjev da se  međa obnovi ili ispravi u biti je vindikacijski zahtjev, redovito je to spor o nekoj površini zemljišta koje susjedi svojataju, s tim da je odluka suda o tom zahtjevu donesena u izvanparničnom postupku, predmnijeva da postoji vlasništvo do novooznačene međe od trenutka kad je sud među označio, a tko tvrdi suprotno to treba dokazati u parnici. Pravomoćna presuda oborit će predmnijevu o vlasništvu stvorenu pravomoćnošću rješenja suda prvog stupnja iz postupka uređenja međa.

 

Okolnost da u odluci suda prvog stupnja nije navedeno da stranke mogu u parnici  dokazivati svoje vlasništvo i da se u skladu s tim označi međa, u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja suda prvog stupnja, sukladno odredbi čl. 103. st. 6. ZV-a, nije od utjecaja na to pravo stranaka, kako to u žalbi upire protustranka. Upravo ZV-a daje strankama to pravo, a ne odluka suda, pa su stranke ovlaštene pokrenuti parnicu i u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa.

 

Međutim, sud prvog stupnja pogrešno je primijenio materijalno pravo odlučujući o troškovima postupka, pa su u tom dijelu osnovane žalbe obje stranke.

 

              Naime, ovo iz razloga što se u izvanparničnom postupku na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZPP-a, sukladno paragrafu 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku ("Službene novine" Kraljevine Jugoslavije 45/1934 od 1. kolovoza 1934., u daljnjem tekstu: ZSVP) a koji Zakon se primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine" broj 73/91.).

 

              Prema osnovnom pravilu izvanparničnog postupka, svaki sudionik snosi svoje troškove (paragraf 20. st. 1. ZSVP-a), a o zajedničkim materijalnim troškovima (npr. trošak vještačenja), odlučuje sud sukladno paragrafu 283. st. 1. ZSVP-a.

 

              Međutim, troškovi zastupanja po punomoćniku u izvanparničnom postupku ne predstavljaju nužne troškove postupka koje bi protivna strana bila dužna nadoknaditi, osim kad je prouzročen krivnjom jedne od stranaka (paragraf 20. st. 4. ZSVP-a u vezi čl. 156. ZPP-a). Tada sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući ovdje i troškove pravnog zastupanja koje je prouzročila neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom.

 

              Stoga, uz pravilnu primjenu materijalnog prava iz paragrafa čl. 283. st. 1.  ZSVP-a, kojim je propisano da troškove uređenja međe snose stranke po mjeri svojih graničnih linija, u slučaju kada je uređenje međe bilo potrebno, a u konkretnom slučaju je bilo potrebno (budući da predlažu uređenje međe po različitim osnovama) predlagatelju treba dosuditi  polovicu troškova vještačenja u iznosu od 2.000,00 kn i polovicu troška sudskih pristojbi u iznosu od 450,00 kn, pa je u tom smislu preinačena odluka suda prvog stupnja pod toč. 2. izreke.

 

              Troškovi žalbenog postupak nisu priznati niti predlagatelju niti protustranci, jer je riječ o troškovima zastupanja, koji nisu nužni troškovi.

 

Uz pisani otpravak rješenja, sud će strankama dostaviti i skicu očevida na kojoj će biti ucrtane obje nekretnine te međa na način kako ju je uredio sud i označio točkama.

 

              Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u izreci na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

 

Osijek, 15. srpnja 2019.