Novosti u izmjenama Zakona o sudovima iz NN 67/18

 

Objavljeno 27.07.2018.

Glavni ciljevi ovih izmjena Zakona o sudovima su omogućavanje spajanja općinskih i prekršajnih sudova, unapređenje sustava upravljanja sudovima te obavljanja poslova sudske i pravosudne uprave, kao i adresiranje preporuka GRECO-a vezanih uz izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske te ograničenje njegovog mandata.

U skladu s navedenim glavnim ciljevima u ovim izmjenama Zakona kao najbitnije novosti izdvajaju se:

- omogućavanje spajanja općinskih i prekršajnih sudova izmjenom odredaba kojima su regulirane vrste sudova, na način da su prekršajni sudovi brisani kao posebna vrsta sudova, slijedom čega je proširena stvarna nadležnost općinskih sudova i na prekršajno sudovanje

- unapređenje upravljanja tako spojenih i većih sudova, kroz redefiniranje i jačanje uloge ravnatelja sudske uprave (umjesto tajnika suda)

- osiguranje lakšeg pristupa sudova građanima kroz naglašavanje trajnosti stalnih službi sudova, preciziranjem njihovog značaja i ovlasti kao redovnih ustrojstvenih jedinca sudova, te naglašavanje obveze predsjednika sudova da u stalnim službama osiguraju provođenje postupovnih radnji radi rješavanja predmeta iz sudske nadležnosti koji se odnose na ove ustrojstvene jedinice

- razrada postupka imenovanja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske u skladu s preporukama GRECO-a koje upućuju na ograničenje od najviše dva mandata i veću transparentnost provedbe postupka imenovanja uz definiranu ulogu Državnog sudbenog vijeća u postupku imenovanja te obvezu podnošenja programa rada svih kandidata; razrada postupka prestanka njegove dužnosti i njegovog razrješenja

- preciznije definiranje sadržaja godišnjeg izvješća predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Hrvatskom saboru o stanju sudbene vlasti, primjenom pokazatelja Komisije za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe

- ubrzavanje postupka imenovanja sudaca kroz skraćivanje rokova odlučivanja te smanjivanje broja članova posebnog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje odlučuje o žalbama protiv odluka o ocjeni obnašanja sudačke dužnosti

- jačanje ovlasti sudačkih vijeća davanjem mišljenja o kandidatima u postupku imenovanja sudaca

- izmjena ovlasti za obavljanje poslova sudske uprave u slučaju prestanka dužnosti predsjednika suda i osnivanja novog suda (predsjednik neposredno višeg suda u cilju jačanja samostalnosti i neovisnosti sudova te skraćenja trajanja ovog postupka umjesto ministra pravosuđa)

- obveza određivanja sudaca posrednika prema Europskoj pravosudnoj mreži na većim općinskim sudovima, svim županijskim i visokim sudovima te Vrhovnom sudu Republike Hrvatske radi praćenja prakse Suda Europske unije i prava Europske unije te osiguranja mjerodavnih informacija za primjenu prava Europske unije sucima

- nova nadležnost Etičkog povjerenstva za tumačenje Kodeksa te davanje mišljenja i preporuka o usklađenosti ponašanja sudaca s Kodeksom, pri čemu se radi osiguranja standardizacije prakse i veće transparentnosti postupaka koji se vode u vezi s povredama Kodeksa, predviđa se i objava sažetaka odluka, mišljenja i tumačenja na mrežnim stranicama Vrhovnog suda Republike Hrvatske

- izmjena koncepta i rada pravosudne inspekcije – jačanje uloge državnih službenika u radu pravosudne inspekcije uz suce koji raspolažu iskustvom u obavljanju poslova sudske uprave

- uvođenje novog radnog mjesta sudski savjetnik – specijalist u sudovima prvog i drugog stupnja radi veće mogućnosti napredovanja te razrada i razgraničenje ovlasti sudskih savjetnika od ovlasti viših sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika – specijalista.

 

Detaljno obrazloženje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima:

Članak 1. – ovim člankom se iz sadržaja Zakona o sudovima izostavlja navod tajnika suda

Članak 2. . – ovim člankom propisuje se da sudovi štite pravni poredak Republike Hrvatske, koji je nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji utvrđen i pravnom stečevinom Europske Unije.

Članak 3. – ovim člankom se važeći izvori prava na temelju kojih sude sudovi nadopunjuju pravnom stečevinom Europske unije, a s obzirom da je nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji pravne stečevina unije postala obvezujuće pravo.

Članak 4 . – ovim člankom propisuje se da se, pored plaća, i dodaci na plaće sudaca kao njihova temeljna prava uređuju posebnim zakonom.

Članak 5 . – ovim člankom briše se odredba koja se odnosi na dodjelu predmeta u rad sucima, a koja je materija propisana u članku 86. Zakona o sudovima i ne odnosi se na godišnji raspored poslova koji je predmet članka 10. Zakona o sudovima. S obzirom da će se nakon spajanja općinskih i prekršajnih sudova poslove sudske uprave i ovlasti višeg tijela sudske uprave u odnosu na prekršajno sudovanje obavljati županijski sudovi kao neposredno viši sudovi te Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske kao žalbeni sud, potrebno je izrijekom propisati da se pravomoćan godišnji raspored poslova općinskih sudova dostavlja i Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske. Budući da se u praksi održavanje sastanaka predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjednika županijskih sudova radi razmatranja potrebe izmjena godišnjih rasporeda poslova županijskih sudova četiri puta godišnje pokazalo nepotrebnim, ova se obveza reducira na održavanje najmanje jednog ovakvog sastanka godišnje, što podrazumijeva da se u slučaju potrebe navedeni sastanci mogu održavati i češće.  

Članak 6 . – ovim se člankom sadržaj pečata suda dopunjava naznakom sjedišta suda radi usklađenja članka 13. Zakona o sudovima sa Zakonom o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 33/95).

Članak 7. – ovim se člankom iz sadržaja članka 14. Zakona o sudovima izostavljaju prekršajni sudovi, a s obzirom da se od 1. rujna 2018. planira njihovo spajanje s općinskim sudovima te prestanak postojanja kao samostalne vrste specijaliziranog suda.

Članak 8. – ovim se člankom iz sadržaja članka 15. Zakona o sudovima izostavljaju prekršajni sudovi, a s obzirom da se od 1. rujna 2018. planira njihovo spajanje s općinskim sudovima te prestanak postojanja kao samostalne vrste specijaliziranog suda.

Članak 9 . – ovim se člankom iz sadržaja članka 16. Zakona o sudovima izostavljaju prekršajni sudovi, a s obzirom da se od 1. rujna 2018. planira njihovo spajanje s općinskim sudovima te prestanak postojanja kao samostalne vrste specijaliziranog suda. Izostavljanjem riječi: „iznimno“ iz sadržaja stavka 2. članka 16. Zakona o sudovima naglašava se činjenica da se obavljanje sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj, s obzirom na ukupan broj ovih ustrojstvenih jedinica izvan sjedišta suda, zapravo redovno obavlja u ovim jedinicama, a što je dodatno istaknuto i dodavanjem nove rečenice o sadržaju obavljanja sudbene vlasti u ovim jedinicama.

Članak 10. – ovim člankom propisuje se stvarna nadležnost općinskih sudova.

Članak 11. – ovim člankom propisuje se stvarna nadležnost županijskih sudova.

Članak 12. – ovim člankom dopunjuje se nadležnost Vrhovnog suda Republike Hrvatske odnosno precizira uloga ovog suda u kreiranju programa stručnog usavršavanja sudaca te službenika u sudovima te se u posebnoj točki propisuje da ovaj sud obavlja i druge poslove propisane posebnim zakonom.

Članak 13. – ovim člankom propisuje se stvarna nadležnost trgovačkih sudova.

Članak 14. – ovim člankom briše se članak kojim je bila propisana stvarna nadležnost prekršajnih sudova, a s obzirom da se od 1. rujna 2018. planira njihovo spajanje s općinskim sudovima te prestanak postojanja kao samostalne vrste specijaliziranog suda.

Članak 15. – ovim člankom propisuje se stvarna nadležnost Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, i to na način da se, u odnosu na stvarnu nadležnost ovog suda propisanu važećim Zakonom o sudovima, posebno propisuje nadležnost za rješavanje sukoba nadležnosti između općinskih sudova, odlučivanje o žalbama u postupcima međunarodne pravosudne suradnje i provedbu nadzora nad radom sudaca, sve u odnosu na prekršajno sudovanje.

Članak 16 . – ovim člankom propisuje se da nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima prema odluci predsjednika Visokog prekršajnog suda Republike  Hrvatske obavljaju suci ovog suda, a s obzirom da će se nakon spajanja općinskih i prekršajnih sudova poslovi sudske uprave i ovlasti višeg tijela sudske uprave u odnosu na prekršajno sudovanje dijeliti između županijskih sudova kao neposredno viših sudova te Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kao žalbenog suda.

Članak 17 . – ovim člankom propisuje se mogućnost da ministar pravosuđa pravilnikom propiše način obavljanja pojedinih poslova sudske uprave koji su djelomično podudarni s poslovima pravosudne uprave odnosno nad kojima Ministarstvo pravosuđa u obavljanju poslova pravosudne uprave provodi nadzor.

Članak 18. – ovim člankom se tajnik suda izostavlja iz kruga osoba koje pomažu predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave jer se njegove ovlasti prema ovom Prijedlogu Zakona planiraju kumulirati s ovlastima ravnatelja sudske uprave, a koji se naziv radnog mjesta namjerava zadržati u sustavu službeničkih radnih mjesta u sudovima.

Članak 19. – ovim člankom propisuje se obveza predsjednika sudova na kontinuirano stručno usavršavanje za obavljanje poslova sudske uprave koji provodi Pravosudna akademija sukladno programu kojeg pravilnikom propisuje ministar pravosuđa.

Članak 20. – ovim člankom propisuje se da će u slučaju kada predsjednik suda prestane obnašati svoju dužnost te u slučaju osnivanja sudova predsjednik neposredno višeg suda ovlastiti suca toga ili višeg suda da obavlja poslove sudske uprave dok predsjednik suda ne bude imenovan. U odnosu na važeći tekst Zakona o sudovima, sukladno kojem ovu ovlast ima ministar pravosuđa, navedena se izmjena predviđa s namjerom daljnjeg jačanja samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti, a s obzirom da predsjednike sudova kao i suce imenuje i razrješava Državno sudbeno vijeća kao samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti. Izmjena važećih odredaba članka 34. Zakona o sudovima predlaže se i u cilju skraćenja trajanja ovog postupka.

Članak 21. – ovim člankom propisuju se uvjeti za prijam i raspored službenika na radno mjesto ravnatelja sudske uprave te opis poslova i ovlasti ravnatelja sudske uprave. Popuna navedenog radnog mjesta predviđa se kao obvezna u većim sudovima (s više od 15 sudaca), a u propisanim ovlastima ravnatelja objedinjene su najvažnije ovlasti tajnika suda i ravnatelja sudske uprave sukladno važećem Zakonu o sudovima. Navedenim spajanjem ovlasti predviđa se jačanje ovog službeničkog radnog mjesta te pozicioniranje ovih službenika kao glavnih pomagača predsjednicima sudova u obavljanju poslova sudske uprave, a što ujedno predstavlja i namjeru rasterećenja predsjednika sudova od obavljanja dijela poslova sudske uprave koji nisu neposredno vezani uz suđenje.

Članak 22. – ovim člankom brišu se odredbe članka 36. Važećeg Zakona o sudovima koje se odnose na tajnika suda, a s obzirom da se njegove ovlasti prema ovom Prijedlogu Zakona planiraju kumulirati s ovlastima ravnatelja sudske uprave. Naziv radnog mjesta ravnatelja sudske uprave namjerava se dalje zadržati u sustavu službeničkih radnih mjesta u sudovima.

Članak 23. – ovim člankom se provodi prenumeracija podnaslova iznad članka 36.a Zakona o sudovima, a s obzirom na planirano izostavljanje tajnika suda iz sustava službeničkih radnih mjesta u sudu.

Članak 24. – ovim člankom definiraju se obveze i ovlasti predsjednika sudskih odjela.

Članak 25 . -  ovim člankom predviđa se osnivanje odjela u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, Visokom prekršajnom sudu Republike  Hrvatske, svim županijskim sudovima i većim općinskim sudovima (s više od 50 sudaca) radi obavljanja poslova posredovanja, praćenja te propisa Europske unije i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava te dostave mjerodavnih informacija za primjenu prava Europske unije sucima tih sudova i sucima nižih sudova, na koji bi se način sucima osigurala veća dostupnost informacija o pravu Europske unije i sudske prakse utemeljene na pravu Europske unije.

Članak 26. – ovim člankom propisuje se djelovanje Centra sudske prakse Vrhovnog suda kroz sve županijske i visoke sudove, umjesto isključivo kroz pet županijskih sudova propisanih važećim člankom 43. stavkom 6. Zakona o sudovima. Navedena se izmjena predlaže radi daljnjeg jačanja uloge Vrhovnog suda Republike Hrvatske u ujednačavanju sudske prakse svih drugostupanjskih sudova u Republici Hrvatskoj.

Članak 27. – ovim člankom propisuju se uvjeti za izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske (opći i posebni uvjeti za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske), postupak njegovog izbora sukladno odredbama članka 119. Ustava Republike Hrvatske (na prijedlog Predsjednika Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira Hrvatski sabor) te ograničenje obnavljanja njegovog mandata (najviše dva puta), uvažavajući preporuke Izvješća četvrtog evaluacijskog kruga Skupine zemalja protiv korupcije (GRECO) za Republiku Hrvatsku, usvojenog na 64. plenarnoj sjednici GRECO-a 20. lipnja 2014. u Strasbourgu, radi povećanja transparentnosti i svođenja rizika neprimjerenog političkog utjecaja na najmanju moguću mjeru.

Članak 28. – ovim člancima detaljno se propisuje postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, prestanka njegove dužnosti i njegovog razrješenja. Davanjem uloge inicijatora postupka i tijela ovlaštenog za utvrđivanje valjanih prijava Državnom sudbenom vijeću, sukladno prethodno spomenutim preporukama GRECO-a, dodatno se jača uloga ovog tijela, a propisivanjem objave javnog poziva zainteresiranim kandidatima te njihovih životopisa i programa rada Vrhovnog suda Republike Hrvatske  jača se transparentnost provedbe ovog postupka. Utvrđene kandidature Državno sudbeno Vijeće dalje dostavlja na mišljenje Općoj sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske te zajedno s mišljenjem Opće sjednice Uredu predsjednika Republike Hrvatske radi davanja prijedloga za izbor Hrvatskom saboru. Prije stupanja na dužnost izabrani predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske pred predsjednikom Hrvatskog sabora, kao tijela koje ga bira, daje prisegu. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske predstavlja ovaj sud i sudbenu vlast u Republici Hrvatskoj. Ako se za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske izabere osoba koja nije sudac ovog suda, Državno sudbeno vijeće imenuje je sucem tog suda, a ako predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bude razriješen ove dužnosti prije isteka mandata ili ne bude na nju ponovno izabran, nastavlja obnašati dužnost suca ovog suda. Posebno se propisuju osnove za prestanak dužnosti i osnove za razrješenje dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, i to sukladno osnovama prestanka dužnosti i razrješenja sudaca, kao i sami postupci utvrđenja prestanka njegove dužnosti odnosno razrješenja. Mogućnost prestanka dužnosti i razrješenja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske proizlazi iz članka 119. Ustava Republike Hrvatske, ali važećim Zakonom o sudovima nije normativno razrađena.

Članak 29. – ovim člankom pobliže se uređuje sadržaj godišnjeg izvješća predsjednika  Vrhovnog suda Republike Hrvatske radi osiguranja sveobuhvatnog prikaza stanja i djelovanja sudbene vlasti, primjenom pokazatelja Komisije za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe i osiguranjem komparativnog praćenja tih pokazatelja u prethodnom petogodišnjem razdoblju.

Članak 30. – ovim člankom propisuje se skraćeni i ustaljeni naziv Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske uz nazočnost predsjednika drugih sudova (Proširena opća sjednica)  e propisuje mogućnost saziva ove sjednice radi raspravljanja nacrta zakona ili drugih propisa od važnosti za rad sudova ili sudbenu vlast, što je redovno u nadležnosti Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 31. -  ovim člankom propisuje se nadležnost sudačkog vijeća. U odnosu na važeći tekst Zakona o sudovima nadležnost sudačkog vijeća dopunjuje se ovlašću davanja mišljenja o kandidatima u postupcima imenovanja sudaca, i to s namjerom jačanja sudačkih vijeća kao tijela sudačke samouprave.

Članci 32. do 34 . – ovim člancima propisuju se izmjene u postupcima osnivanja sudačkih vijeća, a uzimajući u obzir za koje sudove se ova vijeća osnivaju, sastav i broj članova sudačkih vijeća, način biranja članova sudačkih vijeća i vrijeme na koje se biraju.

Članak 35. – ovim člankom propisuju se osnove za prestanak dužnosti člana sudačkog vijeća prije isteka mandata, od kojih je osnova privremenog udaljenja od obnašanja sudačke dužnosti nova u odnosu na važeći tekst Zakona o sudovima.

Članak 36 . – ovim člankom propisuje se da poslove pravosudne uprave obavlja Ministarstvo pravosuđa. U odnosu na važeći tekst Zakona o sudovima odredba je precizirana, i to  s obzirom da u obavljanju poslova pravosudne uprave ne postoji hijerarhija te da je Ministarstvo pravosuđa jedino tijelo koje obavlja ove poslove pa se u tom smislu važeća odredba članka 71. stavka 1. Zakona o sudovima ne smatra odgovarajućom. Nadalje, člankom je propisano da se u obavljanju ovih poslova Ministarstvo obraća predsjedniku suda, za razliku od važeće odredbe članka 71. stavka 2. Zakona o sudovima, prema kojoj se predsjednicima sudova obraća isključivo sam ministar, a što u praksi, s obzirom na količinu poslova pravosudne uprave, predstavlja određene poteškoće i otežava rad Ministarstva. Konačno, izričaj odredbe stavka 3. ovog članka predlaže se izmijeniti, a s obzirom da se prema Zakonu o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) pojedinačni akti mogu izvan snage staviti i drugim vrstama odluke pored poništaja i ukidanja (npr. oglasiti ništavim), koji su pravni instrumenti k tome još i vremenski te razlozima ograničeni. Stavak 4. ovog članka iz važećeg Zakona o sudovima predlaže se brisati jer je navedena ovlast donošenja pravilnika kao podzakonskih akata sadržana u predloženoj općoj ovlasti iz članka 72. stavka 2. Zakona.

Članak 37. – ovim se člankom propisuje katalog poslova pravosudne uprave, pri čemu su pojedini poslovi dopunjeni odnosno drugačije formulirani u odnosu na važeći članak Zakona o sudovima (npr. sudjelovanje u procjeni potreba i izradi programa stručnog usavršavanja, prikupljanje i analiza statističkih podataka), a neki se navode kao novi poslovi, iako su već praksom ili općim odredbama o pravosudnoj upravi obuhvaćeni ovlastima Ministarstva pravosuđa (nadzor nad obavljanjem poslova u vezi sa stalnim sudskim vještacima, stalnim sudskim procjeniteljima i stalnim sudskim tumačima, određivanje načina korištenja nekretnina, nadzor nad upravljanjem nekretninama dodijeljenim sudu na korištenje, osiguranje osoba, imovine i objekata sudova). Kao novi posao pravosudne uprave posebno se navodi nadzor nad obradom osobnih podataka u sudskim postupcima, i to s obzirom na obvezu određivanja nadzornog tijela u ovim postupcima sukladno Uredbi (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka ) . Ministru pravosuđa daje se načelna ovlast pravilnicima razraditi način obavljanja ovih poslova.  

Članci 38. – ovim člankom se propisuje sadržaj evidencije sudaca koju vodi Ministarstvo pravosuđa. U odnosu na važeći članak 74. Zakona o sudovima navedeni sadržaj je reduciran na onaj koji je Ministarstvu stvarno potreban za obavljanje poslova iz njegove nadležnosti.

Članak 39. – ovim člankom se propisuju ovlasti Ministarstva pravosuđa u obavljanju poslova pravosudne uprave, pri čemu se u odnosu na važeći tekst članka 75. Zakona o sudovima izrijekom propisuje ovlast vršenja uvida u informacijske sustave u uporabi u sudu te u manjoj mjeri dorađuje izričaj odredbe.  

Članak 40. – ovim člankom propisuje se ovlast ministra pravosuđa na donošenje Sudskog poslovnika te u bitnom sadržaj Sudskog poslovnika. U odnosu na članak 76. važećeg Zakona o sudovima sadržaj Sudskog poslovnika sažeto je formuliran, bez nabrajanja područja koje se Sudskim poslovnikom posebno propisuju.

Članak 41. – ovim člankom dopunjuje se ovlast ministra pravosuđa da, pored obrasca i postupka izdavanja, pravilnikom propiše i sadržaj službene iskaznice sudaca i drugih službenih osoba u sudu.

Članak 42. – ovim člankom se propisuje se ovlast za obavljanje poslova pravosudne inspekcije, koja se daje službenicima Ministarstva pravosuđa koji ispunjavaju uvjete za višeg stručnog savjetnika ili višeg upravnog savjetnika te sucima koji ispunjavaju uvjete za suce županijskog suda i imaju iskustvo u obavljanju poslova sudske uprave. Ministru pravosuđa daje se ovlast pravilnikom propisati način provedbe nadzora od strane pravosudne inspekcije.

Članak 43. – ovim člankom propisuje se da se provedba inspekcijskog nadzora određuje rješenjem ministra pravosuđa.

Članak 44. – ovim člankom propisuje se da se postupak dodjele predmeta u rad sucima, osim Sudskim poslovnikom, propisuje i pravilnicima kojima se uređuje rad u informacijskim sustavima koji su u uporabi u sudovima.

Članak 45 . – ovim člankom propisuje se ovlast ministra pravosuđa da, pored visine,  pravnikom propiše i uvjete za ostvarenje prava na dodatak na plaću sucu upućenom na rad u drugi sud.

Članak 46 . – ovim člankom propisuje se mogućnost da sudac bude imenovan za državnog dužnosnika u Ministarstvu pravosuđa odnosno izabran na dužnost suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, pri čemu mu sudačka dužnost miruje. U odnosu na odredbu važećeg članka 88. stavka 1. Zakona o sudovima odredba je izmijenjena korištenjem općenitog naziva za sve dužnosničke funkcije u Ministarstvu radi izbjegavanja potrebe njezinog naknadnog mijenjanja i usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave. Postupak raspoređivanja sudaca na druge poslove u Ministarstvo pravosuđa, Državno sudbeno vijeće i Pravosudnu akademiju izmijenjen je davanjem takve ovlasti svakom čelniku ovih tijela, a ne više isključivo ministru pravosuđa, pri čemu se, pored suglasnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, traži i mišljenje predsjednika suda u kojem je sudac imenovan. Imajući u vidu narav drugih poslova koje sudac sukladno ovom članku može obavljati, predlaže se kao vrijeme provedeno u obnašanju sudačke dužnosti sucima priznati samo vrijeme provedeno na poslovima navedenim u stavcima 2., 4. i 6. ovog članka.  

Članak 47. – ovim člankom propisuje se da odobrenje za obavljanje određene službe ili posla na zahtjev suca daje Državno sudbeno vijeće, umjesto predsjednika suda odnosno predsjednika neposredno višeg suda kao u važećoj odredbi članka 92. Zakona o sudovima. Razlozi za predloženu izmjenu leže u nastojanju ujednačavanja prakse davanja ovih odobrenja i ujednačavanja položaja i prava svih sudaca.

Članak 48 . – ovim člankom se obveza sudjelovanja u stručnom obrazovanju i usavršavanju sudaca u Pravosudnoj akademiji precizira propisivanjem obveze sudjelovanja u najmanje jednoj radionici godišnje.

Članak 49. – ovim člankom se navode i djelomično razrađuju kriteriji ocjenjivanja sudaca, kao i najveći mogući broj bodova koji se po svakom od ovih kriterija mogu ostvariti u ocjeni.  Cilj izmjene članka 97. Zakona o sudovima je osigurati što veću objektivnost postupka ocjenjivanja sudaca.

Članak 50. – ovim člankom se precizira da se mjerila iz članka 97. Zakona o sudovima razrađuju Metodologijom izrade ocjene obnašanja sudačke dužnosti.

Članak 51. – ovim člankom se rok za donošenje odluke o ocjeni obnašanja sudačke dužnosti sa 60 skraćuje na 45 dana, u nastojanju ubrzanja provedbe postupaka imenovanja sudaca.

Članak 52 . – ovim člankom propisuje se da vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje odlučuje o žalbi na odluku o ocjeni obnašanja sudačke dužnosti čine tri umjesto dosadašnjih pet sudaca. Cilj izmjene je pojednostavniti, a time i ubrzati postupak donošenja ove odluke.

Članak 53. – ovim člankom propisuje se da se sastav vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz članka 102. Zakona o sudovima određuje godišnjim rasporedom poslova, kao i za sva druga vijeća ovog suda, bez posebnog postupka imenovanja njegovih članova i zamjenika.

Članak 54. – ovim člankom se rok za donošenje odluke o prigovoru na ocjenu obnašanja sudačke dužnosti sa 30 skraćuje na 15 dana, u nastojanju ubrzanja provedbe postupaka imenovanja sudaca.

Članak 55. – ovim člankom se daje novi naziv vijeća predsjednika svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj (Etičko povjerenstvo).

Članak 56. – ovim člankom propisuju se tijela ovlaštena za utvrđenje povreda Kodeksa sudačke etike, kao i nadležnost Etičkog povjerenstva za tumačenje Kodeksa te davanje mišljenja i preporuka o usklađenosti ponašanja sudaca s Kodeksom. Radi osiguranja standardizacije prakse i veće transparentnosti postupaka koji se vode u vezi s povredama Kodeksa, predviđa se i objava sažetaka odluka, mišljenja i tumačenja na mrežnim stranicama Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 57. – ovim člankom briše se odredba o mogućnosti premještaja sudskih službenika po potrebi službe odlukom ministra pravosuđa, radi usklađivanja sa Zakonom o državnim službenicima.

Članak 58. – ovim člankom propisuje se da sud može imati sudske savjetnike, više sudske savjetnike i sudske savjetnike – specijaliste. Time se u postojeći sustav sudskih savjetnika uvodi treća vrsta ovih sudskih službenika, a to su sudski savjetnici – specijalisti. Razlog za uvođenje ove vrste sudskih savjetnika leži u nastojanju odvajanja ovlasti pojedinih vrsta sudskih savjetnika te kreiranju posebnog sustava napredovanja ovih službenika, koji prema Ustavu Republike Hrvatske sudjeluju u suđenju. Tekst stavka 3. i 4. u članku 109. važećeg Zakona o sudovima dopunjuje se na način da uvjete za sudske savjetnike mogu ispuniti i državnoodvjetnički savjetnici koji do sada nisu bili obuhvaćeni ovim odredbama.

Članak 59 . – ovim člankom propisuju se ovlasti sudskih savjetnika, viših sudskih savjetnika i  viših sudskih savjetnika– specijalista, i to propisivanjem mogućnosti njihovog samostalnog poduzimanja pojedinih radnji u sudskim postupcima prema njihovoj složenosti, vrstama postupaka odnosno vrijednosti predmeta spora. U svim stavcima članka 110. važećeg Zakona o sudovima dodaju se riječi: „viši sudski savjetnik – specijalist“.

Članak 60. – ovim člankom propisuju se posebni uvjeti za prijam u državnu službu službenika pravosudne policije na poslovima osiguranja osoba, imovine i objekata sudova, koja je mogućnost propisana Zakonom o državnim službenicima. Istovrsne odredbe propisane su Zakonom o izvršenju kazne zatvora za službenike pravosudne policije na poslovima osiguranja kaznionica i zatvora, ali se zbog promjene unutarnjeg ustrojstva Ministarstva pravosuđa iste više ne odnose na službenike pravosudne policije na poslovima osiguranja osoba, imovine i objekata sudova. Navedene posebne uvjete prijma potrebno je propisati uvažavajući posebnosti službe ovih službenika.

Članak 61. – ovim člankom propisuje se ovlast ministra pravosuđa na donošenje pravilnika o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti službenika pravosudne policije kojim se utvrđuju mjerila posebne tjelesne i zdravstvene sposobnosti s obzirom na životnu dob i spol službenika te poslove koje obavljaju.

Članak 62. – ovim člankom brišu se odredbe o imenovanju sudaca porotnika u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, a s obzirom da sukladno važećim postupovnim propisima suci porotnici više ne ulaze u sastav vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 63 . – ovim člankom brišu se odredbe o polaganju prisege sudaca porotnika u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, budući da sukladno postupovnim propisima više ne sudjeluju u sastavu vijeća ovog suda.

Članak 64. – ovim člankom se odredbe o sredstvima za rad sudova dopunjuju odredbama o mogućnosti da sud ostvaruje vlastite prihode (npr. umnožavanjem dijelova spisa, snimanjem radnji i dr.), kao i da su k amate ostvarene od sredstava koja se vode na računima sudova namjenski prihod državnog proračuna te se koriste za potrebe pravosudnih tijela.

Članak 65 . – ovim člankom se propisuje osnova za donošenje pravilnika o naknadama za obavljanje očevida, poslova prethodnog kaznenog postupka i dežurstva.

Članak 66. – ovim člankom propisuje se obveza usklađenja st atusa tajnika sudova s odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu, ostavljanjem izbora da se osobe koje su bile raspoređene na ovo radno mjesto u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona rasporede na radno mjesto ravnatelja sudske uprave ili neko drugo radno mjesto u sudu.

Članci 67. – ovim člankom propisuje se da se o graničenje mandata predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz članka 44. stavka 3. Zakona o sudovima primjenjuje na sve kandidate koji su do dana stupanja na snagu ovog Zakona obnašali ovu dužnost, što znači da im se u navedeno ograničenje uračunavaju svi prethodni mandati na ovoj dužnosti. Odredba se propisuje radi izbjegavanja dužeg obnašanja ove najviše dužnosti u sudbenoj vlasti, na koju se osobe izabiru djelovanjem druge dvije grane vlasti, na koji se način ograničava njihov  utjecaj na sudbenu vlast.

Članak 68. – ovim člankom propisuje se obveza donošenja novih pravilnika te usklađenja već donesenih pravilnika i Metodologije izrade ocjene obnašanja sudačke dužnosti s odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu.

Članak 69. – ovim člankom propisuje se rok za održavanje i zbora za sudačka vijeća županijskih sudova prema odredbama ovog Zakona te da radi osiguranja kontinuiteta do početka rada tako osnovanih sudačkih vijeća s radom nastavljaju ranije izabrana sudačka vijeća. Također se propisuje da stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje mandat sudačkog vijeća osnovanog pri Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, a s obzirom da su u sastavu tog vijeća i suci prekršajnih sudova koji će stupanjem na snagu ovog Zakona prestati postojati kao posebna vrsta suda.

Članak 70. – ovim člankom propisuje se da stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje s radom vijeće iz članka 102. Zakona o sudovima, a s obzirom da se ovim Zakonom mijenja broj članova ovog vijeća i način određivanja sudaca koji ulaze u njegov sastav, što će kao posljedicu imati i potrebu izmjene godišnjeg rasporeda poslova Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 71. – ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.