VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 56. stavka 5. i članka 61. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, broj 80/2013), a u vezi s člankom 18. Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 8/2012), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 18. rujna 2014. godine donijela

 

UREDBU O IZRADI I PROVEDBI DOKUMENATA STRATEGIJE UPRAVLJANJA MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM

Pročišćeni tekst

NN 112/14, 39/17, 112/18

I. OPĆE ODREDBE

Predmet

Članak 1.

Ovom se Uredbom uređuju polazne osnove i mjerila za izradu, razvoj, provedbu i praćenje provedbe Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (u daljnjem tekstu: Strategija) i druga pitanja s tim u svezi.

Prijenos

Članak 2. (NN 112/18)

Ova Uredba sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije i Programa Ujedinjenih naroda za okoliš:

– Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kojom se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (SL L 164 25. 6. 2008.) (u daljnjem tekstu: Direktiva)

– Direktivom Komisije (EU) 2017/845 o izmjeni Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu okvirnog popisa elemenata koje treba uzeti u obzir pri pripremi pomorskih strategija (SL L 125 18. 5. 2017.) (u daljnjem tekstu: izmjene i dopune Direktive)

– Odlukom Komisije (EU) 2017/848 o utvrđivanju kriterija i metodoloških standarda za dobro stanje okoliša morskih voda, kao i specifikacija i standardiziranih metoda za praćenje i procjenu te o stavljanju izvan snage Odluke 2010/477/EU (SL L 125 18. 5. 2017.) (u daljnjem tekstu: Odluka)

– Protokolom Barcelonske konvencije o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja, ratificiranim od strane Republike Hrvatske (Zakon o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 8/12) (u daljnjem tekstu: Protokol).

Ciljevi

Članak 3.

(1) Ciljevi koji se trebaju postići upravljanjem i zaštitom morskog okoliša i obalnog područja u područjima koja su pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno u kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju, su:

– zaštita, očuvanje i omogućavanje oporavka i, gdje je to izvedivo, obnavljanje strukture i funkcije morskih i obalnih ekosustava te zaštita bioraznolikosti i njeno održivo korištenje;

– očuvanje zaštićenih područja u moru i ekološki značajnih područja Europske unije Natura 2000;

– smanjenje onečišćenja, odnosno opterećenja u morskom i obalnom okolišu kako bi se osiguralo da nema značajnih negativnih utjecaja ili rizika za ljudsko zdravlje i/ili zdravlje ekoloških sustava i/ili korištenje mora i obale;

– očuvanje, unaprjeđenje i/ili ponovno uspostavljanje ravnoteže između ljudskih aktivnosti i prirodnih resursa u moru i obalnom području;

– očuvanje obalnog područja na korist sadašnjih i budućih generacija;

– održivo korištenje prirodnih resursa, posebice prostora i voda;

– očuvanje cjelovitosti obalnih ekosustava, krajobraza i geomorfologije;

– sprječavanje i/ili ublažavanje utjecaja prirodnih rizika, osobito klimatskih promjena, koji mogu biti prouzročeni prirodnim ili ljudskim aktivnostima;

– usklađenost između javnih i privatnih inicijativa i svih odluka vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, a koje utječu na korištenje obalnog područja.

(2) Ciljevi iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na postizanje i održavanje dobroga stanja okoliša trebaju se ostvariti do 2020. godine.

(3) Radi ostvarivanja ciljeva iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se, razvija i primjenjuje Strategija na temelju ekosustavnog pristupa upravljanja ljudskim djelatnostima, kao i drugih načela integralnog upravljanja obalnim područjem.

Područje primjene

Članak 4. (NN 39/17)

(1) Ova Uredba se primjenjuje na morski okoliš i obalno područje prema pojmovima definiranim u članku 5. točki 1. i 3. ove Uredbe u područjima koja su pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno u kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju.

(2) Odredbe ove Uredbe ne primjenjuju se na aktivnosti čija je jedina svrha obrana i/ili nacionalna sigurnost Republike Hrvatske. Tijela koja su nadležna, u skladu s posebnim propisima, osigurat će da se te aktivnosti obavljaju u mjeri u kojoj je to opravdano i izvedivo, a sukladno Skupu ciljeva utvrđenom prema odredbama ove Uredbe.

Značenje pojmova

Članak 5.

Za potrebe ove Uredbe pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:

1. Morski okoliš je životni prostor organizama i njihovih zajednica koji je određen karakterističnim fizičkim, kemijskim i biološkim značajkama, a obuhvaća: područja otvorenog mora, riječna ušća (estuarije) te morska obalna područja uključujući unutarnje morske vode, teritorijalno more, morsko dno, morsko podzemlje, odnosno morske vode pod suverenitetom Republike Hrvatske, te u kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju,

2. Morske vode (za potrebe Direktive) obuhvaćaju:

(a) unutarnje morske vode, teritorijalno more Republike Hrvatske i njihovo dno i podzemlje, kao i morske prostore, uključujući njihovo dno i podzemlje, na kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava, odnosno jurisdikciju u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 11/95 i 9/2000) (u daljnjem tekstu: UNCLOS) i posebnim zakonima Republike Hrvatske;

(b) priobalne vode kako su definirane posebnim propisom iz vodnoga gospodarstva, njihovo dno i podzemlje, u mjeri u kojoj posebni aspekti ekološkoga stanja morskog okoliša već nisu obuhvaćeni tim propisom ili drugim zakonima Republike Hrvatske;

3. Obalno područje mora (u daljnjem tekstu: obalno područje) je geomorfološko područje s obje strane obalne crte (crta plimnog vala), uključujući uži obalni pojas akvatorija, zaobalje i otoke, u kojem se međusobno djelovanje između morskih i kopnenih dijelova odvija u obliku složenih ekoloških sustava koji čine biotske i abiotske komponente, životni prostor za ljudske zajednice i njihove društvenogospodarske aktivnosti. Zemljopisni obuhvat obalnog područja uključuje područje određeno vanjskom granicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske dok granicu obalnog područja u smjeru kopna čini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorija zahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m;

4. Strategija upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, donosi se na temelju odredbi zakona kojim se uređuje zaštita okoliša i Zakona o potvrđivanju Protokola, za morski okoliš i obalna područja pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno u kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju, uzimajući pritom u obzir da su morski okoliš i obalno područje sastavni dio morske regije Sredozemnog mora, odnosno morske podregije Jadranskog mora. Pojmovi morska regija Sredozemnog mora i morska podregija Jadranskog mora koriste se sukladno aktima Europske unije i Programa Ujedinjenih naroda za okoliš iz članka 2. ove Uredbe;

5. Ukupno stanje čini stanje okoliša i sustava upravljanja obalnim područjem;

6. Stanje okoliša je ukupno stanje morskog okoliša i okoliša obalnog područja, uzimajući u obzir strukturu, funkciju i procese ekosustava koji ih čine, zajedno s prirodnim fiziografskim, geografskim, biološkim, geološkim i klimatskim čimbenicima, kao i fizikalne (posebno akustične i svjetlosne) i kemijske uvjete, uključujući i one nastale uslijed ljudskog djelovanja na tom području ili izvan njega;

7. Dobro stanje okoliša je takvo stanje okoliša u kojem su morski okoliš i okoliš obalnog područja očuvani, ekološki raznoliki i dinamični, te su čisti, zdravi i produktivni u svojim prirodnim uvjetima, a njihovo korištenje na održivoj je razini, čime se čuva potencijal za korištenje i aktivnosti sadašnjih i budućih generacija, odnosno:

(a) struktura, funkcije i procesi ekosustava, zajedno s povezanim fiziografskim, geografskim, geološkim i klimatskim čimbenicima, omogućuju potpuno funkcioniranje ekoloških sustava i njihovu otpornost na promjene koje uzrokuje čovjek. Vrste i staništa su očuvani, spriječeno je smanjivanje bioraznolikosti djelovanjem čovjeka, a razne biološke komponente djeluju u ravnoteži;

(b) hidromorfološka, fizikalna i kemijska svojstva morskih i obalnih ekosustava, uključujući svojstva nastala zbog ljudskih djelatnosti na tom području, potpomažu funkcioniranje ekosustava kako su gore opisani. Antropogeni unosi tvari i energije u okoliš, uključujući podmorsku buku, ne uzrokuju štetne učinke onečišćenja;

8. Stanje sustava upravljanja obalnim područjem odnosi se na način planiranja i korištenja te strukture, funkcije i procese upravljanja obalnim područjem;

9. Kriteriji su mjerila za karakteristična/odgovarajuća svojstva povezana s kvalitativnim deskriptorima;

10. Cilj u zaštiti okoliša podrazumijeva kvalitativno ili kvantitativno očitovanje o željenom stanju raznih komponenata okoliša, kao i opterećenja i utjecaja na njih, za podregiju odnosno morsku regiju;

11. Onečišćenje podrazumijeva izravno ili neizravno unošenje tvari ili energije u okoliš, koje nastaje kao posljedica ljudske aktivnosti uključujući promjenu svjetlosnih uvjeta i morsku podvodnu buku koju uzrokuje čovjek, a koje dovodi ili može dovesti do štetnih posljedica kao što su: nanošenje štete prirodnim dobrima i ekosustavima uključujući gubitak bioraznolikosti; uzrokovanje opasnosti za ljudsko zdravlje; sprječavanje morskih aktivnosti uključujući ribolov, turizam i rekreaciju; sprječavanje drugih dopuštenih uporaba mora i kopna; pogoršavanje uporabne kakvoće morskih voda; umanjenje privlačnosti okoliša, ili, općenito, narušavanje održivog korištenja dobara i usluga u ekosustavima;

12. Regionalna konvencija o moru je Konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (u daljnjem tekstu: Barcelonska konvencija) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 12/93 i 11/2004);

13. Regionalna suradnja podrazumijeva suradnju i usklađenost aktivnosti država članica Europske unije i država potpisnica Barcelonske konvencije, a u svrhu razvijanja i primjene usuglašenih morskih strategija i strategija integralnog upravljanja obalnim područjem;

14. Međunarodni sporazum za zaštitu Jadranskog mora (u daljnjem tekstu: Sporazum) je Sporazum o suradnji na zaštiti voda Jadranskog mora i obalnih područja od zagađivanja od 14. veljače 1974. godine;

15. Države morske regije su ugovorne stranke Barcelonske konvencije;

16. Države morske podregije su države koje imaju suverenitet, odnosno jurisdikciju nad dijelom morskih voda morske podregije Jadransko more;

17. Ekosustavni pristup podrazumijeva pristup upravljanja ljudskim djelatnostima utemeljen na najboljim dostupnim spoznajama o ekosustavima i njihovoj dinamici i procesima te na održivom korištenju dobara i usluga, čime se osigurava da se ukupno opterećenje od tih djelatnosti zadrži na razini koja omogućava postizanje i održavanje dobrog stanja okoliša kao i da se ne ugrozi sposobnost odgovora ekosustava na promjene koje uzrokuje čovjek;

18. Integralno upravljanje obalnim područjem podrazumijeva dinamički proces održivog upravljanja i korištenja obalnog područja, uzimajući istovremeno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost aktivnosti i korištenja, njihovo međusobno djelovanje, pomorsku usmjerenost pojedinih aktivnosti i korištenja te njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove;

19. Kvalitativni deskriptor je opisni prikaz dobrog stanja okoliša;

20. Zakon je Zakon o zaštiti okoliša;

21. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša;

22. Nadležna tijela su tijela nadležna za provedbu Uredbe prema Prilogu VII. ove Uredbe.

Pripadnost morskoj regiji, odnosno morskoj podregiji

Članak 6.

(1) Ministarstvo je prilikom izvršavanja zadaća prema ovoj Uredbi, a zbog usklađivanja s ciljevima zaštite morskog okoliša određenima aktima Europske unije te ciljevima Protokola iz članka 2. ove Uredbe, dužno primjereno voditi računa da su morski okoliš i obalno područje pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno u kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju sastavni dio morske podregije Jadranskog mora, odnosno morske regije Sredozemnog mora.

(2) Ministarstvo je dužno, uzimajući u obzir posebnosti područja morskog okoliša, ovu Uredbu primjenjivati uz upućivanje na možebitnu potrebu daljnje podjele tog morskog okoliša na odgovarajućoj razini s obzirom na zaštitu morskog okoliša u smislu ove Uredbe, a pri tome vodeći računa o odgovarajućoj razini razgraničenja u podregiji.

(3) Podjele morskog okoliša u smislu odredbe stavka 2. ovoga članka mogu se revidirati nakon izrade Početne procjene stanja morskog okoliša iz članka 7. stavka 2. točke a) alineje 1. ove Uredbe.

(4) Ministarstvo će u suradnji s nadležnim tijelima obavijestiti Europsku komisiju o možebitnim daljnjim podjelama morskih voda u svrhu zaštite morskog okoliša u smislu stavka 2. ovoga članka.

Strategija i Plan djelovanja za morski okoliš

Članak 7.

(1) Strategija se donosi za morski okoliš i obalno područje pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno u kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju u skladu s Planom djelovanja iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Republika Hrvatska surađuje s državama morske podregije, odnosno državama morske regije kako bi se u morskoj podregiji, odnosno morskoj regiji osigurala povezanost i usklađenost mjera potrebnih za ostvarivanje ciljeva u zaštiti okoliša prema ovoj Uredbi, posebno elemenata morskih strategija navedenih u točkama a) i b) ovoga stavka, a u skladu sa sljedećim Planom djelovanja kojim države teže zajedničkom pristupu u:

a) pripremi:

– Početne procjene stanja morskog okoliša u skladu s člankom 12. ove Uredbe;

– Skupa značajki dobroga stanja morskog okoliša u skladu s člankom 13. ove Uredbe;

– Skupa ciljeva u zaštiti morskog okoliša i s njima povezanih pokazatelja, u skladu s člankom 14. ove Uredbe;

– Sustava praćenja i promatranja za stalnu procjenu morskog okoliša te redovito usklađivanje s nastalim promjenama ciljeva, u skladu sa člancima 16. i 17. ove Uredbe.

b) izradi programa mjera:

– najkasnije do 2015. godine, razvoj Programa mjera za postizanje i/ili održavanje dobroga stanja okoliša, u skladu s člankom 18. ove Uredbe;

– najkasnije do 2016. godine, početak primjene Programa iz alineje 1. ove točke u skladu s člankom 19. stavkom 7. ove Uredbe.

Potreba žurnog djelovanja

Članak 8.

(1) U slučaju ocijenjene potrebe žurnog djelovanja radi narušenog dobrog stanja pojedinih dijelova morskog okoliša, Ministarstvo će u suradnji s nadležnim tijelima izraditi odgovarajući plan žurnog djelovanja. Planom žurnog djelovanja predložit će se raniji početak primjene Programa mjera i možebitno strože zaštitne mjere, pod uvjetom da se time ne sprječava postizanje i/ili održavanje dobroga stanja okoliša u morskoj podregiji.

(2) Plan žurnog djelovanja iz stavka 1. ovoga članka, na prijedlog Ministarstva, donosi Vlada Republike Hrvatske.

(3) U slučaju donošenja Plana žurnog djelovanja, po ovlaštenju Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo će obavijestiti Europsku komisiju o svojem izmijenjenom rasporedu aktivnosti u vezi s donošenjem Plana žurnog djelovanja. Vezano za potrebu žurnog djelovanja, može se predložiti Europskoj komisiji da Plan žurnog djelovanja proglasi oglednim projektom i u tom smislu razmotri pružanje potpore u pojačanim naporima na poboljšanju stanja okoliša u morskoj podregiji.

Regionalna suradnja

Članak 9.

(1) Radi postizanja usklađenosti kako je određeno člankom 7. stavkom 2. ove Uredbe, Ministarstvo će za suradnju koristiti postojeće regionalne institucionalne strukture koje se odnose na morsku podregiju, odnosno morsku regiju, uključujući osobito one utemeljene na Barcelonskoj konvenciji i na Sporazumu.

(2) Republika Hrvatska će, putem Ministarstva i nadležnih tijela, radi izrade i primjene Strategije, s državama morske podregije, odnosno s državama morske regije nastojati uskladiti svoje djelovanje koristeći odgovarajuće međunarodne forume, uključujući mehanizme i strukture Barcelonske konvencije i Sporazuma.

(3) Pri ispunjavanju obveza iz stavka 2. ovoga članka, koliko je moguće, treba se oslanjati na odgovarajuće postojeće programe i aktivnosti razvijene u okviru struktura proizašlih iz međunarodnih sporazuma i Barcelonske konvencije.

(4) Ministarstvo može, prema ocijenjenoj potrebi, Vladi Republike Hrvatske predložiti da donese odluku o proširenju usklađivanja i suradnje na sve države u slivu morske podregije, odnosno morske regije, uključujući i one bez izlaza na more, kako bi Republika Hrvatska u morskoj podregiji, odnosno morskoj regiji mogla ispuniti svoje obveze na temelju ove Uredbe, odnosno nakon donošenja Strategije služeći se uspostavljenim strukturama za suradnju propisanima ovom Uredbom i propisima iz područja vodnoga gospodarstva.

Tijela nadležna za provedbu Uredbe

Članak 10. (NN 112/18)

(1) Za provedbu Uredbe nadležno je Ministarstvo. Ministarstvo je koordinator suradnje s nadležnim tijelima koja su određena u Prilogu VII. ove Uredbe. Ministarstvo je nadležno za uspostavu i koordinaciju rada Koordinacijskog mehanizma za provedbu Strategije.

(2) Koordinacijski mehanizam čine Povjerenstvo za koordinaciju izrade i provedbe dokumenata Strategije (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za koordinaciju), Nacionalni odbor za izvršenje zadaća uređenih ovom Uredbom i izradu i provedbu Strategije (u daljnjem tekstu: Nacionalni odbor), stručna, tematska i tehnička radna tijela i/ili radne skupine i Administrativna jedinica. Administrativna jedinica ustrojstveno je tijelo Ministarstva koje za potreba izrade i provedbe dokumenata Strategije obavlja administrativne i tajničke poslove.

(3) Rad Koordinacijskog mehanizma uređuje se Poslovnikom o radu Koordinacijskog mehanizma kojeg donosi ministar nadležan za zaštitu okoliša.

(4) Povjerenstvom za koordinaciju rukovodi ministar nadležan za zaštitu okoliša. Povjerenstvo za koordinaciju zaključkom potvrđuje dokumente Strategije. Dokumenti Strategije dostavljaju se na potvrđivanje Povjerenstvu za koordinaciju. Uz dokumente Strategije, dostavljaju se i mišljenja Nacionalnog odbora.

(5) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, odlukom imenuje predsjednika i članove Nacionalnog odbora. Radom Nacionalnog odbora rukovodi predsjednik Nacionalnog odbora koji je predstavnik Ministarstva. Nacionalni odbor o dokumentima Strategije donosi mišljenje.

(6) Radna tijela Nacionalnog odbora i članove radnih tijela na prijedlog predsjednika Nacionalnog odbora imenuje ministar nadležan za zaštitu okoliša. Radnim tijelom, ovisno o nadležnosti, rukovodi Voditelj radnog tijela, a odgovoran je predsjedniku Nacionalnog odbora i ministru nadležnom za zaštitu okoliša. Voditelj Radnog tijela je predstavnik nadležnog tijela iz priloga VII. ove Uredbe.

(7) Nadležna tijela iz Priloga VII. ove Uredbe sudjeluju u radu Koordinacijskog mehanizma svatko u okviru svojega propisanog djelokruga nadležnosti što uključuje sudjelovanje u radu, vođenje i koordinaciju aktivnosti radnih tijela, kao i provedbu administrativnih, znanstvenih i stručnih aktivnosti iz relevantnog upravnog i tematskog područja, a koje je u nadležnosti pojedinog tijela.

(8) Članovi Nacionalnog odbora i Radnih tijela koji nisu zaposlenici središnjih tijela državne uprave, imaju pravo na naknadu sukladno Odluci o visini naknade članovima povjerenstava, vijeća, savjeta, radnih skupina i drugih sličnih tijela, klase: 120-02/11-01/04, urbroja: 50-30120-11-1, od 5. svibnja 2011. godine i urbroja: 5030120-11-5, od 18. kolovoza 2011. godine.

(9) Ministarstvo nadležnim tijelima Europske unije i Programa Ujedinjenih naroda za okoliš dostavlja pobliže informacije o propisanom djelokrugu tijela iz ovoga članka i Priloga VII. ove Uredbe.

II. STRATEGIJA – PRIPREMA

Članak 11. (NN 112/18)

(1) Pripremni postupci i/ili dokumenti koji se utvrđuju kao stručna podloga i elementi za izradu akcijskih programa Strategije su:

1. Početna procjena ukupnog stanja:

– početna procjena stanja okoliša,

– početna procjena stanja sustava upravljanja obalnim područjem.

2. Utvrđivanje dobroga stanja okoliša Skupom značajki dobroga stanja okoliša

3. Utvrđivanje Skupa ciljeva:

– u zaštiti okoliša,

– u upravljanju morskim okolišem i obalnim područjem.

(2) Strategijom se utvrđuje obveza izrade i donošenja sljedećih akcijskih programa:

– Sustav praćenja i promatranja morskog okoliša i obalnog područja (u daljnjem tekstu Sustav praćenja i promatranja),

– Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (u daljnjem tekstu Program mjera).

(3) Prilog Odluke i prilozi ove Uredbe predstavljaju stručnu podlogu za izradu dokumenata iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Kao stručna podloga u prilozima ove Uredbe utvrđuju se:

– u Prilogu I.– Kvalitativni deskriptori za utvrđivanje dobroga stanja okoliša;

– u Prilogu II. – Okvirni popis elemenata ekosustava, antropogenih pritisaka i ljudskih aktivnosti od značaja za morske vode;

– u Prilogu III. – Okvirni popis značajki koje treba uzeti u obzir pri određivanju Skupa ciljeva;

– u Prilogu IV. – Obvezni obuhvat Sustava praćenja i promatranja morskog okoliša;

– u Prilogu V. – Obvezni obuhvat Programa mjera;

– u Prilogu VI. – Dio Strategije koji se odnosi na integralno upravljanje obalnim područjem u skladu sa smjernicama Mediteranskog akcijskog plana Programa Ujedinjenih naroda za okoliš.

(4) Ovlašćuje se ministar, da u skladu sa Zakonom, za pripremne postupke i izradu dokumenata kojima se izvršavaju pripremni postupci iz stavka 1. ovoga članka te za izradu stručnih podloga za akcijske programe iz stavka 2. ovoga članka, angažira potrebne znanstvene i/ili stručne institucije, odnosno stručnjake i/ili znanstvenike pojedince.

(5) Ministarstvo sve dokumente Strategije, nakon donošenja, objavljuje na internetskim stranicama Ministarstva.

Početna procjena ukupnog stanja

Članak 12.

(1) Početna procjena ukupnog stanja pripremni je postupak i/ili dokument za izradu Programa mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem kojim se analiziraju svojstva i značajke morskog okoliša i obalnog područja kao i opterećenja i utjecaji na njih te analizira sustav upravljanja obalnim područjem i povezuje zaštita okoliša i integralno upravljanje obalnim područjem. Početna procjena ukupnog stanja uključuje početnu procjenu stanja okoliša i procjenu stanja sustava upravljanja obalnim područjem.

(2) Početna procjena ukupnog stanja obuhvaća:

a) analizu osnovnih svojstava i značajki sadašnjega stanja morskog okoliša, koja se temelji na okvirnim popisima elemenata iz tablice 1. u Prilogu II. ove Uredbe i obuhvaća hidrografska, fizikalna i kemijska svojstva, stanišne tipove, biološka svojstva i hidromorfologiju;

b) analizu glavnih opterećenja i utjecaja na stanje morskog okoliša, uključujući ljudske djelatnosti;

c) analizu stanja i glavnih opterećenja i utjecaja na stanje okoliša obalnog područja, temeljeno na važećim izvješćima o stanju okoliša, prirode i prostora

d) gospodarsko-socijalnu analizu korištenja i troška propadanja morskog okoliša i obalnog područja;

e) analizu postojećih sustava upravljanja obalnim područjem.

Dio Početne procjene ukupnog stanja koji se odnosi na morski okoliš obuhvaća točke a), b) i d) u dijelu koji se odnosi na morski okoliš.

Dio početne procjene ukupnog stanja koji se odnosi na okoliš obalnog područja obuhvaća točke c) i d) u dijelu koji se odnosi na okoliš obalnog područja.

Dio početne procjene ukupnog stanja koji se odnosi na sustav upravljanja obalnim područjem obuhvaća točku e) i točku d) u dijelu koji se odnosi na obalno područje.

(3) Analiza iz stavka 2. točke b) ovoga članka ima sljedeća obilježja:

– temelji se na okvirnim popisima elemenata iz tablice 2. u Prilogu II. ove Uredbe i obuhvaća kvalitativna i kvantitativna obilježja raznih opterećenja te prepoznatljive tendencije;

– obuhvaća glavne kumulativne i sinergijske učinke i

– uzima u obzir odgovarajuće procjene obavljene prema važećim propisima Republike Hrvatske.

(4) U analizama iz stavka 2. ovoga članka uzimaju se u obzir i elementi povezani s priobalnim, prijelaznim i vodama teritorijalnog mora na koje se odnose odgovarajuće odredbe posebnih propisa Republike Hrvatske iz područja vodnoga gospodarstva. Za izradu Početne procjene ukupnog stanja u tim analizama se također uzimaju u obzir, i/ili služe kao podloga, druge odgovarajuće procjene kao što su zajednički obavljene procjene u okviru primjene Barcelonske konvencije.

(5) U okviru pripremnih postupaka povezivanja integralnog upravljanja obalnim područjem i zaštite morskog okoliša izradit će se metodologija integracije.

(6) U pripremi Početne procjene ukupnog stanja Ministarstvo i nadležna tijela dužni su, u skladu s odredbama ove Uredbe, osigurati:

a) dosljednost metodologija procjene na cijelom području morskog okoliša i obalnog područja uključujući i dosljednost prema metodologijama procjene u morskoj podregiji, odnosno morskoj regiji;

b) uzimanje u obzir prekograničnih utjecaja i prekograničnih značajki.

(7) Nositelj izrade Početne procjene ukupnog stanja je Ministarstvo. Početnu procjenu ukupnog stanja razmatra Nacionalni odbor, a potom ju razmatra i potvrđuje Povjerenstvo za koordinaciju. Nacionalni odbor daje mišljenje na Skup značajki dobroga stanja okoliša, kojeg nakon toga razmatra i potvrđuje Povjerenstvo za koordinaciju.

Utvrđivanje dobrog stanja okoliša

Članak 13. (NN 112/18)

(1) Nakon potvrđivanja Početne procjene ukupnog stanja, Ministarstvo, u suradnji s nadležnim tijelima, pristupa utvrđivanju dobrog stanja okoliša. Dobro stanje okoliša utvrđuje se kao Skup značajki dobroga stanja okoliša. Pri utvrđivanju Skupa značajki dobroga stanja okoliša obvezna je suradnja s državama morske podregije i morske regije.

(2) Skup značajki dobroga stanja okoliša utvrđuje se na temelju Početne procjene stanja okoliša i kvalitativnih deskriptora iz Priloga I. ove Uredbe, kriterija i metodoloških standarda za određivanje dobrog stanja okoliša iz priloga Odluke kao i na temelju drugih pokazatelja u skladu s ovom Uredbom. Prilikom utvrđivanja Skupa značajki dobrog stanja okoliša uzimaju se u obzir i okvirni popisi elemenata iz tablice 1. u Prilogu II. ove Uredbe a osobito: fizikalna i kemijska svojstva, stanišni tipovi, biološka svojstva te hidromorfologija. U tom postupku uzimaju se u obzir i opterećenja i utjecaji ljudskih djelatnosti uključujući takve utjecaje i u morskoj podregiji odnosno morskoj regiji sukladno okvirnom popisu iz tablice 2. Priloga II. ove Uredbe.

(3) Za postizanje dobroga stanja okoliša primjenjuje se prilagodljivo upravljanje temeljeno na ekosustavnom pristupu uključujući integralno upravljanje obalnim područjem.

(4) Nacionalni odbor daje mišljenje na Skup značajki dobroga stanja okoliša, kojeg nakon toga razmatra i potvrđuje Povjerenstvo za koordinaciju.

(5) Ministarstvo obavještava Europsku komisiju o Početnoj procjeni stanja morskog okoliša i o utvrđenom Skupu značajki dobrog stanja morskog okoliša, u roku od tri mjeseca od datuma donošenja.

(6) Radi osiguranja dosljednosti i omogućavanja usporedbe u kojoj je mjeri postignuto dobro stanje okoliša unutar morske podregije i morske regije, prilikom obavještavanja iz stavka 5. ovoga članka primjenjivat će se kriteriji i metodološki standardi iz priloga Odluke.

Utvrđivanje Skupa ciljeva

Članak 14. (NN 39/17, 112/18)

(1) Na temelju Početne procjene ukupnog stanja i Skupa značajki dobroga stanja okoliša, radi postizanja dobroga stanja okoliša i njegova održavanja utvrđuje se Skup ciljeva i s njima povezanih pokazatelja.

(2) Skup ciljeva i s njima povezanih pokazatelja u zaštiti okoliša se utvrđuje uzimajući u obzir okvirni popis opterećenja i utjecaja iz tablice 2. u Prilogu II. ove Uredbe kao i okvirni popis značajki iz Priloga III. ove Uredbe. Skup ciljeva u upravljanju morskim okolišem i obalnim područjem i s njima povezanih pokazatelja utvrđuje se uzimajući u obzir analizu ciljeva iz Priloga VI. ove Uredbe, te druge odgovarajuće analize izrađene u okviru primjene Barcelonske konvencije.

(3) Pri utvrđivanju Skupa ciljeva u zaštiti okoliša i s njima povezanih pokazatelja mora se uzeti u obzir i daljnja primjena odgovarajućih postojećih ciljeva u zaštiti morskog okoliša i okoliša obalnog područja koji su, na temelju važećih posebnih propisa, već ranije određeni u Republici Hrvatskoj.

(4) Ministarstvo je nositelj izrade Skupa ciljeva i njihova utvrđivanja. U izradi Skupa ciljeva sudjeluju nadležna tijela ovisno o propisanom djelokrugu. Nacionalni odbor daje mišljenje na Skup ciljeva, kojeg nakon toga razmatra i potvrđuje Povjerenstvo za koordinaciju. Nacionalni odbor, prema ocijenjenoj potrebi, predlaže Ministarstvu izmjene i dopune Skupa ciljeva.

(5) Ministarstvo o Skupu ciljeva i s njima povezanih pokazatelja za morski okoliš obavještava Europsku komisiju u roku tri mjeseca od datuma njihova donošenja.

Obavijesti i dostava podataka na zahtjev Europske komisije

Članak 15.

Na zahtjev Europske komisije, Ministarstvo će dostaviti sve dostupne i potrebne dodatne informacije za morski okoliš u svrhu pojašnjenja obavijesti danih prema odredbama ove Uredbe.

III. STRATEGIJA – AKCIJSKI PROGRAMI: SUSTAV PRAĆENJA I PROMATRANJA I PROGRAM MJERA

Akcijski programi

Članak 16. (NN 39/17)

(1) Kao akcijski programi Strategije donose se Sustav praćenja i promatranja morskog okoliša i obalnog područja (u daljnjem tekstu: Sustav praćenja i promatranja) te Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (u daljnjem tekstu: Program mjera).

(2) Akcijske programe iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.

(3) Nositelj izrade akcijskih programa iz stavka 1. ovoga članka je Ministarstvo u suradnji s nadležnim tijelima. Nacionalni odbor donosi mišljenje na Prijedlog sustava praćenja i promatranja i Prijedlog programa mjera.

(4) Ministarstvo predlaže Vladi Republike Hrvatske donošenje Sustava praćenja i promatranja te Programa mjera nakon što nacrte tih programa i mišljenja Nacionalnog odbora na programe razmotri i potvrdi Povjerenstvo za koordinaciju. Ministarstvo po ocijenjenoj potrebi, predlaže izmjene i dopune Sustava praćenja i promatranja i Programa mjera.

Sustav praćenja i promatranja

Članak 17.

(1) Sustav praćenja i promatranja se izrađuje slijedom Početne procjene stanja okoliša i prema utvrđenom Skupu ciljeva. Sustav praćenja i promatranja morskog okoliša posebno uzima u obzir popis elemenata iz Priloga II. ove Uredbe, vodeći računa o obuhvatu i načinu provedbe utvrđenom u Prilogu IV. ove Uredbe. Sustav praćenja i promatranja za okoliš obalnog područja uključuje postojeće programe praćenja sastavnica okoliša koji se provode na temelju važećih posebnih propisa Republike Hrvatske.

(2) Sustav praćenja i promatranja mora biti usklađen unutar morske podregije i morske regije, i mora se temeljiti na odgovarajućim odredbama posebnih propisa Republike Hrvatske i Europske unije uključujući i međunarodne sporazume kojima se uređuje zaštita sastavnica okoliša i zaštita od opterećenja.

(3) Sustavom praćenja i promatranja u svrhu povezanosti i usklađenosti s drugim programima praćenja u podregiji nastoji se osigurati:

(a) dosljednost metoda praćenja stanja u podregiji i morskoj regiji kako bi se olakšala usporedivost rezultata praćenja;

(b) uzimanje u obzir bitnih prekograničnih utjecaja i prekograničnih značajki.

(4) Propisane specifikacije i standardizirane metode praćenja i procjene stanja za podregije i morske regije u Europskoj uniji i u okviru Barcelonske konvencije, kojima se uzimaju u obzir postojeće obveze i osigurava usporedivost rezultata praćenja i procjene, osnova su za izmjene i dopune ove Uredbe i akata donesenih slijedom ove Uredbe u svrhu njene provedbe.

(5) Sustav praćenja i promatranja koordinira Ministarstvo, a provode ga nadležna tijela za provedbu Uredbe iz Priloga VII. ove Uredbe, svako u području svoje nadležnosti.

Program mjera

Članak 18.

(1) Programom mjera se određuju mjere koje je potrebno poduzeti radi postizanja i/ili održavanja dobroga stanja okoliša te mjere koje je potrebno poduzeti radi ostvarivanja ciljeva upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, sukladno odredbama ove Uredbe.

(2) Mjere u Programu mjera utvrđuju se:

– na temelju Početne procjene ukupnog stanja i uz upućivanje na Skup ciljeva;

– uzimajući u obzir elemente obveznog obuhvata Programa mjera iz Priloga V. ove Uredbe;

– uzimajući u obzir okvirni sadržaj iz Priloga VI. ove Uredbe;

– uzimajući u obzir odgovarajuće mjere već određene slijedom primjene posebnih propisa u Republici Hrvatskoj, a osobito one utvrđene na temelju posebnih propisa iz područja vodnoga gospodarstva: o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda; o standardima kakvoće u okolišu u području vodne politike i u području politike zaštite i upravljanja morskim okolišem; te na temelju propisa kojim se uređuje kakvoća mora za kupanje; kao i na temelju međunarodnih sporazuma.

(3) Program mjera obvezno uključuje i mjere prostorne zaštite koje pridonose stvaranju usklađenih i reprezentativnih mreža očuvanih morskih područja i primjereno obuhvaćaju raznolikost ekosustava koji ih čine. Pri tome, u obzir se uzimaju odredbe posebnih propisa iz područja zaštite prirode za utvrđivanje ekološki značajnih područja Europske unije Natura 2000 i proglašavanje zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj. Program mjera sadrži i mjere o kojima su se države podregije, odnosno države regije usuglasile u okviru regionalnih i međunarodnih sporazuma čije su ugovorne strane.

(4) Pri izradi Programa mjera mora se primjereno voditi računa o održivom razvoju i o socijalnim i gospodarskim učincima predviđenih mjera. U te svrhe Ministarstvo i nadležna tijela su dužni osigurati da predložene mjere imaju odgovarajući omjer troška i učinkovitosti te da su tehnički izvedive. Prije uvođenja nove mjere mora se izraditi procjena učinaka mjere s analizom troškova i koristi te mjere.

(5) Program mjera uključuje institucionalne, pravne i financijske instrumente, vremenski okvir i razine provedbe mjera.

Članak 19.

(1) Kada Ministarstvo u suradnji s nadležnim tijelima procijeni da upravljanje ljudskim djelatnostima na razini Republike Hrvatske može znatno štetno utjecati na stanje okoliša, a osobito na područjima na koja se odnosi članak 18. stavak 3. ove Uredbe, radi otklanjanja i ublažavanja tih utjecaja i omogućavanja održavanja i/ili obnove cjelovitosti, strukture i funkcionalnosti ekosustava, predložit će Vladi Republike Hrvatske odgovarajući, prilagođeni program mjera za ostvarivanje ciljeva sukladno ovoj Uredbi i Strategiji.

(2) Kada Ministarstvo u suradnji s nadležnim tijelima procijeni da upravljanje ljudskim djelatnostima na razini Europske unije i/ili na međunarodnoj razini može znatno štetno utjecati na stanje okoliša u područjima koja su pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno u kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju, a osobito na područjima na koja se odnosi članak 18. stavak 3. ove Uredbe, radi omogućavanja održavanja i/ili obnove cjelovitosti, strukture i funkcionalnosti ekosustava, predložit će Vladi Republike Hrvatske da, u svrhu donošenja odgovarajućeg, prilagođenog programa mjera razmotri mogućnost obraćanja određenom nadležnom tijelu države iz morske podregije, odnosno odgovarajućoj međunarodnoj organizaciji sa zahtjevom da se donesu potrebne mjere za ostvarivanje ciljeva sukladno ovoj Uredbi i Strategiji.

(3) Podaci o područjima iz članka 18. stavka 3. ove Uredbe, objavljuju se putem nadležnih tijela.

(4) U programu mjera i prilagođenom programu mjera utvrđenim u svrhe iz članka 18. stavka 1. ove Uredbe i stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se kako se mjere trebaju provoditi i kako će one pridonijeti ostvarivanju ciljeva u zaštiti i upravljanju morskim okolišem i obalnim područjem određenih prema odredbama ove Uredbe.

(5) Ministarstvo u suradnji s nadležnim tijelima razmatra prekogranični utjecaj programa mjera i prilagođenog programa mjera na morski okoliš na područja koja su izvan područja pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno izvan područja u kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju kako bi se opasnosti od štete za to područje morskog okoliša i negativan utjecaj na njega, sveli na najmanju mjeru, te kako bi utjecaj, ako je moguće, bio pozitivan.

(6) Ministarstvo obavještava Europsku komisiju i druge zainteresirane države o Sustavu praćenja i promatranja morskog okoliša i Programu mjera u dijelu koji se odnosi na morski okoliš, odnosno prilagođenom programu mjera iz stavka 1. ovoga članka, utvrđenima u skladu s ovom Uredbom, u roku tri mjeseca od njihova donošenja.

(7) Ministarstvo će u suradnji s nadležnim tijelima osigurati uvjete da Program mjera, odnosno prilagođeni program mjera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka postanu operativni u roku jedne godine od njihova donošenja, isključujući one mjere utvrđene prilagođenim programom mjera iz stavka 2. ovoga članka čiju operativnost Republika Hrvatska iz razloga svoje nenadležnosti ne može osigurati.

Iznimke

Članak 20.

(1) Ministarstvo u suradnji s nadležnim tijelima može odrediti slučajeve u morskom okolišu u kojima se, zbog bilo kojega od razloga utvrđenog u točkama (a) do (d) ovoga stavka, Skup ciljeva i/ili dobro stanje okoliša ne mogu u svakom pogledu ostvariti mjerama koje Republika Hrvatska poduzima, ili se oni, iz razloga navedenih u točki (e) ne mogu postići u odgovarajućem roku, a razlozi su:

(a) djelovanje ili nedjelovanje za koje Republika Hrvatska nije odgovorna;

(b) prirodni uzroci;

(c) viša sila;

(d) mijenjanje ili preinaka fizikalnih svojstava morskog okoliša uzrokovana mjerama poduzetima iz prevladavajućeg javnog interesa koji je prevladao nad negativnim utjecajem na okoliš i/ili prirodu, uključujući svaki prekogranični utjecaj;

(e) prirodni uvjeti koji onemogućavaju pravovremeno poboljšanje stanja morskog okoliša.

(2) Ministarstvo će u suradnji s nadležnim tijelima jasno odrediti slučajeve iz stavka 1. ovoga članka te će se takvo stajalište Republike Hrvatske obrazložiti Europskoj komisiji u Programu mjera. Pri određivanju slučajeva iz stavka 1. ovoga članka uzimaju se u obzir posljedice za države članice Europske unije u morskoj podregiji, odnosno morskoj regiji.

(3) Na prijedlog Nacionalnog odbora Ministarstvo, radi ostvarivanja Skupa ciljeva i sprječavanja pogoršavanja stanja morskog okoliša ugroženog iz razloga utvrđenih u stavku 1. točkama (b), (c) i (d) ovoga članka, kao i radi ograničavanja štetnih učinaka na razini morske podregije, odnosno morske regije predlaže Vladi Republike Hrvatske donošenje odgovarajućih posebnih (ad hoc) mjera u te svrhe.

(4) U slučaju iz stavka 1. točke (d) ovoga članka posebnim (ad hoc) mjerama se mora osigurati da mijenjanje ili preinaka fizikalnih svojstava morskog okoliša pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno u kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju trajno ne isključi ili ne ugrozi postizanje dobroga stanja okoliša na nekoj od razina iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Posebne (ad hoc) mjere iz stavka 3. ovoga članka uključuju se u Program mjera onoliko koliko je to izvedivo.

Članak 21.

(1) Hrvatski sabor u ime Republike Hrvatske donosi Strategiju na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

(2) Ministarstvo u suradnji s nadležnim tijelima primjenjuje sve elemente Strategije prema ovoj Uredbi, ali nema obveze, osim u odnosu na Početnu procjenu ukupnog stanja, poduzimati posebne aktivnosti ukoliko nema znatne opasnosti za morski okoliš ili ako bi troškovi bili nerazmjerni s obzirom na opasnosti za morski okoliš, pod uvjetom da nema daljnjeg pogoršavanja.

(3) Ukoliko se u Republici Hrvatskoj, iz bilo kojega razloga, ne poduzimaju aktivnosti u smislu stavka 2. ovoga članka, o tome će se dostavit izvješće Europskoj komisiji u kojem će se utemeljeno obrazložiti razlozi za takvo postupanje i istodobno nastojati izbjeći da se trajno ugrozi postizanje dobrog stanja okoliša.

Prijedlozi za djelovanje Europske unije

Članak 22.

(1) Kada Ministarstvo u suradnji s nadležnim tijelima utvrdi problem koji utječe na stanje morskog okoliša, a taj problem se ne može riješiti mjerama donesenima na razini Republike Hrvatske, ili je nastali problem povezan s politikom Europske unije u drugom području i/ili je povezan s primjenom međunarodnog sporazuma, predlaže Vladi Republike Hrvatske da o tome obavijesti Europsku komisiju. Prijedlog i/ili obavijest moraju biti utemeljeno obrazloženi.

(2) Kada je radi otklanjanja problema iz stavka 1. ovog članka potrebno djelovanje institucija Europske unije, Republika Hrvatska će osigurati svoje sudjelovanje s državama članicama u davanju odgovarajućih preporuka Europskoj komisiji i Vijeću, putem Ministarstva i drugih nadležnih tijela.

IV. USKLAĐIVANJE S NASTALIM PROMJENAMA, IZVJEŠTAVANJE, INFORMIRANJE I SUDJELOVANJE JAVNOSTI

Usklađivanje s nastalim promjenama

Članak 23.

(1) Nacionalni odbor predlaže Ministarstvu izmjene i dopune elemenata Strategije, u skladu s nastalim promjenama u odnosu na morsku podregiju odnosno morsku regiju u razdoblju od šest godina, poštujući rokove koje odredi Europska komisija te uzimajući u obzir rokove određene na razini morske regije i morske podregije.

(2) Ministarstvo je dužno, u svrhe izmjena i dopuna u smislu stavka 1. ovoga članka, osigurati da se usklađeno preispitaju elementi Strategije i to: Početna procjena ukupnog stanja, Skup značajki dobroga stanja okoliša i Skup ciljeva, kao i akcijski programi: Sustav praćenja i promatranja te Program mjera.

(3) Podaci o svim promjenama koje su utvrđene preispitivanjem iz stavka 2. ovoga članka šalju se Europskoj komisiji i po potrebi zainteresiranim državama članicama, odnosno tijelima koja su nadležna prema Barcelonskoj konvenciji, u roku tri mjeseca od donošenja strategije o izmjenama i dopunama Strategije.

Među-izvješća

Članak 24.

(1) Ministarstvo će, u roku tri godine od objave Programa mjera uključujući i njegove možebitne izmjene i dopune koje se odnose na morski okoliš, podnijeti Europskoj komisiji među-izvješće o napretku u provedbi toga Programa.

(2) Ministarstvo je nositelj izrade među-izvješća iz stavka 1. ovoga članka, a u izradi sudjeluju i nadležna tijela u skladu s propisanom nadležnošću.

Informiranje, sudjelovanje javnosti i izvještavanje

Članak 25. (NN 112/18)

(1) Ministarstvo je dužno osigurati informiranje i sudjelovanje javnosti u primjeni ove Uredbe sukladno Zakonu i odgovarajućom primjenom provedbenog propisa Zakona kojim je uređeno informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša, uključujući i tijela i strukture po Barcelonskoj konvenciji, znanstvena savjetodavna tijela i regionalna savjetodavna vijeća.

(2) O aktivnostima i aktima koji nastaju provedbom ove Uredbe javnost se informira objavom i stavljanjem na uvid radi provedbe javne rasprave prikaza pojedinih elemenata Strategije uključujući i njezine izmjene i dopune a osobito: Početne procjene ukupnog stanja, Skupa značajki dobroga stanja okoliša i Skupa ciljeva, Sustava praćenja i promatranja i Programa mjera.

(3) Ministarstvo će u suradnji s nadležnim tijelima u skladu sa Zakonom, Europskoj komisiji omogućiti pristup i uporabu podataka i informacija iz Početne procjene stanja okoliša za morski okoliš i Sustava praćenja i promatranja morskog okoliša radi ispunjavanja zahtjeva iz propisa Europske unije kojima se uređuje područje prostornog uređenja, a u svrhu izvršenja zadataka povezanih s propisima Europske unije kojima se uređuje djelovanje u području politike zaštite morskog okoliša,

(4) Ministarstvo će u suradnji s nadležnim tijelima u skladu sa Zakonom, Mediteranskom akcijskom planu Programa Ujedinjenih naroda za okoliš omogućiti pristup informacijama iz Početne procjene ukupnog stanja, Sustava praćenja i promatranja te Programa mjera radi ispunjavanja zahtjeva o izvješćivanju u provedbi Barcelonske konvencije i pripadajućih protokola.

(5) Podaci i informacije iz svih elemenata Strategije Početne procjene te iz Sustava praćenja i promatranja morskog okoliša i obalnog područja bit će u cijelosti dostupni Ministarstvu za potrebe Informacijskog sustava zaštite okoliša (ISZO) i Europskoj agenciji za okoliš. Nadležna tijela će podatke i informacije iz svojih nadležnosti, korištene za Početnu procjenu, Skup značajki dobrog stanja okoliša, Skup ciljeva u zaštiti okoliša i s njima povezanih pokazatelja, Sustav praćenja i promatranja te za Program mjera, kao i podatke iz sustava praćenja i promatranja koja provode, osiguravati putem podatkovnih servisa kako bi se osigurali transparentnost, adekvatni javni pristup, integritet, ažurnost i kontinuiranost razmjene podataka i informacija sa Ministarstvom.

(6) Za potrebe prikupljanja podataka i informacija i izvještavanja Ministarstvo razvija, kao komponentu Informacijskog sustava zašite okoliša, Informacijski sustav more koji služi kao izvor podataka za Europski informacijski sustav za vode i more.

(7) Informacijski sustav more sastavni je dio Informacijskog sustava zaštite okoliša prema Zakonu kojeg razvija i kojim upravlja Ministarstvo.

Sadržajne komponente Informacijskog sustava more moraju najmanje sadržavati:

– bazu podataka iz stručnih podloga i elemenata za izradu Strategije, uključujući izmjene i dopune;

– bazu podataka pokazatelja u vezi ciljeva i mjera zaštite morskog okoliša i obalnog područja;

– baze podataka iz sustava praćenja i promatranja;

– baze prostornih podataka vezano uz morski okoliš i obalno područje;

– baze podataka o prostornim podacima (metadata) prema Direktivi 2007/2/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. kojom se uspostavlja Infrastruktura za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) i Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka;

– numeričke analize i modele u digitalnom zapisu i bazama podataka;

– baze podataka o podacima (metadata) prema standardima direktiva Europske unije;

– podatkovne servise za razmjenu s ostalim dionicima sustava;

kao i druge podatke važne za morski okoliš i obalno područje. Informacijski sustav more usklađuje se i povezuje s informacijskim sustavima koja vode druga nadležna tijela iz Priloga VII. Ove Uredbe unutar podatkovnog portala podataka okoliša.

(8) Informacijski sustav more služi kao sustav izvora podataka i informacija za potrebe dopuna i izmjena elemenata Strategije.

(9) Podaci iz informacijskog sustava more, prikupljeni i obrađeni u odgovarajućem formatu razmjene podataka, koriste se za potrebe izvješćivanja nadležnih tijela Europske unije na način i u rokovima koji su određeni pravnom stečevinom.

(10) Izvještavanje Europske komisije provodi se putem Ministarstva.

(11) Izvještavanje UNEP/MAP-a provodi se putem nadležnog ministarstva za zaštitu okoliša.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prilozi

Članak 26.

Prilozi I., II., III., IV., V., VI. i VII. sastavni su dio ove Uredbe.

Obavijest o članovima Povjerenstva za koordinaciju

Članak 27.

Nadležna ministarstva iz Priloga VII. ove Uredbe dužna su obavijestiti Ministarstvo o osobama koje će sudjelovati u radu Povjerenstva za koordinaciju u skladu s odredbom članka 10. ove Uredbe u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 28.

Stupanjem na snagu ove Uredbe, prestaje važiti Uredba o uspostavi okvira za djelovanje Republike Hrvatske u zaštiti morskog okoliša (»Narodne novine«, broj 136/2011).

Stupanje na snagu

Članak 29.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/14-03/98

Urbroj: 50301-05/25-14-5

Zagreb, 18. rujna 2014.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 39/17

Članak 5.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/17-03/39

Urbroj: 50301-25/14-17-2

Zagreb, 20. travnja 2017.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 112/18

Članak 9.

Ova Uredba objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2019. godine.

Klasa: 022-03/18-03/55

Urbroj: 50301-25/14-18-7

Zagreb, 13. prosinca 2018.

 

 

PRILOG I.   KVALITATIVNI DESKRIPTORI ZA UTVRĐIVANJE DOBROGA STANJA OKOLIŠA (NN 39/17)

DIO A

Kvalitativni deskriptori za utvrđivanje dobroga stanja morskog okoliša sadrže osobito:

1. Bioraznolikost je održana. Kvaliteta i rasprostranjenost staništa te rasprostranjenost i abundancija (brojnost) vrsta u skladu su s prevladavajućim fiziografskim, geografskim i klimatskim uvjetima;

2. Strane vrste unesene ljudskim aktivnostima na takvim su razinama da ne štete ekosustavima;

3. Populacije svih riba, rakova i mekušaca koji se iskorištavaju uključujući i u komercijalne svrhe su unutar sigurnih bioloških granica, a raspodjela populacije prema dobi i veličini pokazuje da je stok zdrav;

4. Svi elementi morskih hranidbenih mreža, u mjeri u kojoj su poznati, javljaju se u uobičajenoj brojnosti i raznolikosti te su na razinama koje mogu osigurati dugoročnu abundanciju (brojnost) vrsta i očuvanje njihove pune sposobnosti razmnožavanja;

5. Eutrofikacija koju uzrokuje čovjek smanjena je na najmanju mjeru, posebno njezini štetni učinci, kao što su gubitak bioraznolikosti, propadanje ekosustava, štetno cvjetanje alga, kao i pomanjkanje kisika u pridnenim slojevima;

6. Cjelovitost morskoga dna na razini je koja osigurava da su struktura i funkcije ekosustava zaštićene, a posebno da bentoski ekosustavi nisu pogođeni štetnim učincima;

7. Trajno mijenjanje hidrografskih i oceanoloških uvjeta ne šteti morskim ekosustavima;

8. Koncentracije onečišćujućih tvari na razinama su koje ne uzrokuju onečišćenje;

9. Onečišćujuće tvari u ribi i drugim morskim organizmima koji se koriste za ljudsku prehranu ne prelaze razine utvrđene odgovarajućim propisima Europske unije ili drugim odgovarajućim utvrđenim standardima;

10. Svojstva i količine morskog otpada ne štete morskom okolišu i okolišu obalnog područja;

11. Unos energije, uključujući podvodnu buku, svjetlost i toplinu je na razinama koje ne štete morskom okolišu;

DIO B

Kvalitativni deskriptori za utvrđivanje dobrog stanja okoliša obalnog područja, temeljeni na programu ekosustavnog pristupa upravljanju Sredozemljem (UNEP/MAP), između ostalih, mogu sadržavati:

1. Lokaciju i obuhvat staništa pod direktnim utjecajem hidrografskih alteracija (EO7; 7.2.2);

2. Duljinu obale podložne fizičkim poremećajima koji nastaju pod utjecajem gradnje (EO8; 8.1.4);

3. Promjenu u korištenju i namjeni prostora (EO8/8.2.1).

Kriteriji i metodološki standardi za određivanje dobrog stanja okoliša obalnog područja, povezani s obalnim deskriptorima, bit će definirani u skladu s preporukama Mediteranskog akcijskog plana Programa Ujedinjenih naroda za okoliš.

Za utvrđivanje Skupa značajki dobroga stanja okoliša kako je predviđeno ovom Uredbom razmatra se svaki od kvalitativnih deskriptora navedenih u ovom Prilogu. Od svih razmotrenih deskriptora treba odrediti one deskriptore koje treba primjenjivati za utvrđivanje dobroga stanja okoliša za podregiju, odnosno morsku regiju. Ako Ministarstvo u suradnji s drugim nadležnim tijelima ocijeni da nije primjereno primjenjivati neki od deskriptora ili više njih iz Dijela A, predlaže Vladi Republike Hrvatske da o tome s obrazloženjem obavijesti Europsku komisiju u okviru obavijesti koje je dužna dostaviti prema odredbama ove Uredbe.

 

PRILOG II.   OKVIRNI POPIS ELEMENATA EKOSUSTAVA, ANTROPOGENIH PRITISAKA I LJUDSKIH AKTIVNOSTI OD ZNAČAJA ZA MORSKE VODE (NN 112/18)

(na koji se odnose članak 12. stavci 1., 2. i 3. članak 13. stavci 1. i 2., članak 13. stavak 6., članak 14. stavci 1., 2. i 3. članak 17. stavci 1. i 2.)

Tablica 1. Struktura, funkcije i procesi u morskim ekosustavima od posebne važnosti za članak 12. stavak 2. točku (a) te članke 13. i 17.

Napomene koje se odnose na tablicu 1.

Napomena 1.:   Okvirni popis relevantnih parametara i karakteristika za vrste, staništa i ekosustave, prikazan je tako da odražava parametre na koje utječu pritisci iz tablice 2. ovog Priloga i koji su važni za kriterije utvrđene u skladu s člankom 9. stavkom 3. Direktive. Posebne parametre i značajke koji će se koristiti za praćenje i procjenu trebalo bi odrediti u skladu sa zahtjevima Direktive, uključujući one iz članaka od 8. do 11.

Napomena 2.:   Brojevi u ovom stupcu odnose se na odgovarajuće numerirane točke iz Priloga I.

Napomena 3.:   U tablici 1. navedeni su samo kvalitativni deskriptori stanja okoliša (1), (3), (4) i (6) za koje su kriteriji utvrđeni u skladu s člankom 9. stavkom 3. Svi drugi kvalitativni deskriptori pritiska na okoliš iz Priloga I. mogu biti relevantni za pojedinu temu.

Napomena 4.:   Te skupine vrsta dodatno su određene u dijelu II. Priloga Odluke.

Napomena 5.:   Ti široki tipovi staništa pobliže su određeni u dijelu II. Priloga Odluke.

Tablica 2. Antropogeni pritisci, upotrebe i ljudske aktivnosti u morskom okolišu ili s utjecajem na njega

Napomene koje se odnose na tablicu 2.

Napomena 1.:   Procjene pritisaka trebale bi se temeljiti na njihovim razinama u morskom okolišu i, ako je primjereno, stopama unosa (iz kopnenih ili atmosferskih izvora) u morski okoliš.

Napomena 2.:   Brojevi u ovom stupcu odnose se na odgovarajuće numerirane točke iz Priloga I.

Napomena 3.:   U tablici 2.a navedeni su samo kvalitativni deskriptori pritiska na okoliš (2), (3), (5), (6), (7), (8), (9), (10) i (11), za koje su kriteriji utvrđeni u skladu s člankom 13. stavkom 6. Svi drugi kvalitativni deskriptori stanja okoliša iz Priloga I. mogu biti relevantni za pojedinu temu.

 

PRILOG III.   OKVIRNI POPIS ZNAČAJKI KOJE TREBA UZETI U OBZIR PRI ODREĐIVANJU SKUPA CILJEVA

Značajke koje treba uzeti u obzir pri određivanju ciljeva zaštite okoliša prema ovoj Uredbi su:

1. odgovarajuća zastupljenost elemenata karakterističnih za okoliš pod suverenitetom Republike Hrvatske, odnosno u područjima u kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju;

2. potrebno je odrediti (a) ciljeve koji odgovaraju željenim uvjetima na temelju definicije dobroga stanja okoliša; (b) mjerljive ciljeve i s njima povezane pokazatelje koji omogućuju praćenje stanja i procjenu; i (c) radne ciljeve povezane s konkretnim provedbenim mjerama kojima se podržava njihovo ostvarivanje;

3. specifikacija stanja okoliša koje treba postići ili održavati kao i izražavanje toga stanja mjerljivim svojstvima elemenata koji karakteriziraju okoliš Republike Hrvatske i država članica Europske unije u morskoj podregiji, odnosno morskoj regiji;

4. dosljednost skupa ciljeva; ciljevi ne smiju biti međusobno suprotstavljeni;

5. specifikacija sredstava potrebnih za ostvarivanje ciljeva;

6. izražavanje ciljeva, uključujući možebitne privremene ciljeve, s rasporedom ostvarivanja;

7. specifikacija pokazatelja namijenjenih za praćenje napretka i usmjeravanje odluka prema ostvarivanju ciljeva;

8. prema potrebi, specifikacija referentnih vrijednosti (ciljne i granične referentne vrijednosti);

9. primjereno razmatranje socijalnih i gospodarskih pitanja pri određivanju ciljeva;

10. provjera skupa ciljeva u zaštiti okoliša, s njima povezanih pokazatelja i graničnih i ciljnih referentnih vrijednosti razvijenih s obzirom na ciljeve u zaštiti okoliša navedene u članku 3. ove Uredbe, radi procjene da li bi ostvarivanje ciljeva osiguralo željeno stanje okoliša pod pravom nadležnosti Republike Hrvatske, odnosno država članica Europske unije u morskoj podregiji i morskoj regiji;

11. spojivost ciljeva Republike Hrvatske s ciljevima na koje su se Europska unija i njezine države članice obvezale na temelju odgovarajućih međunarodnih i regionalnih sporazuma te primjena onih koji su bitni za morsku podregiju i morsku regiju radi ostvarivanja ciljeva u zaštiti okoliša iz članka 3. ove Uredbe;

12. kad se sastavi skup pojedinačnih ciljeva i pokazatelja, treba ih zajedno provjeriti s obzirom na opće ciljeve u zaštiti okoliša iz članka 3. ove Uredbe radi procjene bi li njihovo ostvarivanje osiguralo željeno stanje okoliša.

 

PRILOG IV.   OBVEZNI OBUHVAT SUSTAVA PRAĆENJA I PROMATRANJA MORSKOG OKOLIŠA

Sustav praćenja i promatranja morskog okoliša treba obuhvatiti osobito:

1. dostavu podataka za procjenu stanja okoliša kao i procjenu odstupanja od dobroga stanja okoliša te napretka u njegovu postizanju, u skladu s Prilogom II. ove Uredbe i kriterijima te metodološkim standardima iz priloga ove Odluke;

2. izradu baza podataka koje omogućavaju određivanje odgovarajućih pokazatelja za ciljeve u zaštiti okoliša iz članka 14. ove Uredbe;

3. izradu baza podataka koje omogućavaju procjenu utjecaja mjera iz članka 18. ove Uredbe;

4. aktivnosti za određivanje uzroka promjena, a time i za moguće korektivne mjere u svrhu obnove dobroga stanja okoliša kada se utvrde odstupanja od željenoga stanja;

5. obvezu dostave podataka o kemijskim onečišćujućim tvarima u vrstama za ljudsku potrošnju iz područja za gospodarski ribolov;

6. aktivnosti za potvrdu da korektivne mjere donose željene promjene a nemaju neželjene usputne učinke;

7. obvezu grupiranja podataka prema podregiji i morskoj regiji u skladu s člankom 6. ove Uredbe;

8. predviđen način i osiguranu usporedivost pristupā i metoda procjene u podregiji i morskoj regiji te među njima;

9. razvoj tehničke specifikacije i standardizirane metode praćenja sukladne razini Europske unije kako bi se omogućila usporedivost podataka;

10. osiguranu što veću usklađenost s postojećim sustavima razvijenima na regionalnoj i međunarodnoj razini kako bi se pospješila sukladnost među tim sustavima i izbjeglo udvajanje rada, primjenom onih smjernica za praćenje koje su najznakovitije za podregiju i morsku regiju;

11. u Početnu procjenu ukupnog stanja koja se odnosi na morski okoliš iz članka 12. ove Uredbe uključenu procjenu glavnih promjena uvjeta u okolišu kao i, prema potrebi, procjenu novih i mogućih iznenadnih problema;

12. u Početnoj procjeni ukupnog stanja koja se odnosi na morski okoliš iz članka 12. ove Uredbe obvezno obuhvaćanje odgovarajućih značajki, opterećenja i utjecaja određenih u Prilogu II. ove Uredbe, uključujući njihovu prirodnu promjenjivost, te ocjenu trendova k ostvarivanju Skupa ciljeva u zaštiti okoliša određenih prema članku 14. ove Uredbe, služeći se, prema potrebi, utvrđenim pokazateljima kao i njihovim graničnim ili ciljnim referentnim vrijednostima.

 

PRILOG V.   OBVEZNI OBUHVAT PROGRAMA MJERA

Program mjera obuhvaća osobito:

1. nadzor nad unosom: mjere upravljanja koje utječu na dopušteno opterećenje ljudskim aktivnostima u odnosu na dopušteni stupanj narušavanja komponenata ekosustava;

2. nadzor nad učinkom: mjere upravljanja koje utječu na dopušteni stupanj narušavanja komponenata ekosustava;

3. nadzor nad prostornim i vremenskim rasporedom: mjere upravljanja koje utječu na to gdje i kada se smije obavljati aktivnost;

4. mjere za usklađivanje upravljanja: alati za osiguravanje usklađenosti upravljanja;

5. mjere za poboljšanje, ako je izvedivo, sljedivosti morskog onečišćenja;

6. gospodarske poticaje: mjere upravljanja koje omogućuju da oni koji koriste morske ekosustave imaju gospodarski interes u tome da rade tako da pomažu ostvarenju cilja dobrog stanja okoliša;

7. alate za ublažavanje štete i sanaciju: alati za upravljanje koji usmjeravaju ljudske aktivnosti na obnovu oštećenih komponenata morskih ekosustava;

8. komunikaciju, uključivanje dionika i jačanje javne svijesti.

 

PRILOG VI.   DIO STRATEGIJE KOJI SE ODNOSI NA INTEGRALNO UPRAVLJANJE OBALNIM PODRUČJE U SKLADU SA SMJERNICAMA MEDITERANSKOG AKCIJSKOG PLANA PROGRAMA UJEDINJENIH NARODA ZA OKOLIŠ

1. Usvajanje odnosno donošenje

Službena izjava o usvajanju, odnosno donošenju dokumenta od strane nadležnih nacionalnih tijela.

2. Uvod

– Potreba za Strategijom i kontekst – Protokol;

– Teritorijalni obuhvat – kopnene i morske granice obalnog područja i njegovog ekosustava;

– Vremenski okvir – 10-15 godina, uključujući dostavu redovitog pregleda.

3. Upravljačke strukture i sudjelovanje

Identificirati odgovornosti za koordinaciju i provedbu Strategije; dugoročne upravljačke strukture i postupke koji bi osigurali integraciju, koordinaciju i sudjelovanje javnosti u obalnom području, a u skladu s člankom 14. stavkom 1. Protokola.

4. Vizija

Nacionalna vizija obalnog područja i njegova uloga u međunarodnom kontekstu.

5. Analiza i ciljevi

Kratka analiza postojećeg stanja obalnog područja, temeljnih uzroka glavnih problema i rizika, te potencijalni budući scenariji; nacionalni ciljevi održivog razvoja obalnog područja koji odražavaju prioritete okoliša, te gospodarske i društvene prioritete; identifikacija ključnih pokazatelja mjerenja uspješnosti u odnosu na postavljene prioritete.

6. Prioriteti obalnog područja

Navođenje prioriteta obalnog područja u odnosu na daljnji održivi razvoj gospodarstva, prometa, infrastrukture i drugih relevantnih sektora, sukladno sektorskim strategijama te s tim povezanih eventualnih rizika po morski okoliš i prirodu, osobito u odnosu na klimatske promjene (u skladu s člankom 22. Protokola).

7. Identifikacija specifičnih ekosustava i tema

Definirati specifične obalne ekosustave kojima bi trebalo upravljati, osobito ušća rijeka i močvare, na način da se uzme u obzir njihova funkcija u odnosu na okoliš, te ekonomska i društvena funkcija (u skladu s člankom 10. Protokola); predviđena zaštita obalnog krajobraza (u skladu s člankom 11. Protokola) i kulturne baštine (u skladu s člankom 13. Protokola); prepoznavanje specifičnosti otoka i potreba za njihovom interakcijom (u skladu s člankom 12. Protokola).

8. Sredstva primjene

– Politike

Integralne i harmonizirane politike upravljanja kako bi se podržao održivi razvoj obale.

– Zakonodavni i regulatorni okvir

Zakonodavni i regulatorni okvir, uključujući postojeće i predloženo zakonodavstvo. Strategija bi osobito trebala uključivati prijedloge za ispunjavanje zahtjeva iz članka 8. Protokola – Zaštita i održivo korištenje obalnog područja.

– Gospodarski, financijski i fiskalni instrumenti

Fiskalne i druge gospodarske mjere, kao na primjer usmjerenost prema ulaganjima, te primjena financijskih poticaja ili kazni, a u cilju postizanja ciljeva Strategije (u skladu s člankom 21. Protokola).

– Zemljišna politika

Instrumenti i mjere zemljišne politike, uključujući postupak planiranja; mehanizmi za prijenos zemljišta u javno vlasništvo ili osiguranje korištenja zemljišta za javnu korist (u skladu s člankom 20. Protokola), a sve u skladu sa posebnim propisima.

– Partnerstvo i podizanje svijesti

Identifikacija ključnih partnerstava i plan njihovog aktivnog uključenja; prijedlozi za podizanje svijesti široke javnosti o važnosti obalnog područja i njegovog održivog razvoja.

9. Akcijski plan

Plan podrške za ostvarivanje Strategije, odnosno, akcijski i financijski plan za izradu Strategije u predviđenom vremenskom roku, obično 3 – 6 godina.

10. Smjernice za provedbu Strategije

Prijedlozi i smjernice za identifikaciju prioritetnih područja i integraciju tematskih planova i programa na regionalnoj i lokalnoj razini, te okvira i dodatnih alata za njihovo rješavanje na području obuhvata Strategije.

11. Prekogranična i međunarodna suradnja

Identificirati prekogranične i međunarodne probleme, kao i koordinacijske mehanizme (u skladu s člankom 28. Protokola).

12. Postupak praćenja i procjene

Učestalost i priroda postupka praćenja i procjene, uključujući odgovarajuće pokazatelje kako bi se procijenila učinkovitost strategija, planova i programa integralnog upravljanja obalnim područjima, a prema članku 18. stavku 4. Protokola.

 

PRILOG VII.   TIJELA KOJA ĆE PROVODITI UREDBU (NN 112/18)

(1) Nadležno tijelo za provedbu Uredbe i koordinaciju svih aktivnosti propisanih Uredbom:

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

(2) Tijela koja su nadležna provoditi Uredbu su:

I. ministarstva s upravnim područjima u okviru kojih će se provoditi Uredba:

1. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (zaštita okoliša i zaštita prirode),

2. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja (prostorno uređenje),

3. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (pomorstvo, promet, infrastruktura),

4. Ministarstvo poljoprivrede (ribarstvo, poljoprivreda, šumarstvo),

5. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (gospodarstvo),

6. Ministarstvo turizma (turizam),

7. Ministarstvo zdravstva (zdravstvo),

8. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (regionalni razvoj),

9. Ministarstvo kulture (kultura),

10. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (vanjski i europski poslovi),

11. Ministarstvo znanosti i obrazovanja (znanost),

12. Ministarstvo obrane (Obalna straža).

II. Državni zavodi:

1. Hrvatski zavod za prostorni razvoj,

2. Državna geodetska uprava,

3. Državni hidrometeorološki zavod,

4. Državni zavod za statistiku.

III. Pravne osobe s javnim ovlastima:

1. Hrvatske vode,

2. Hrvatski hidrografski institut, Split,

3. Program Ujedinjenih naroda za okoliš – Mediteranski akcijski plan, Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija.

IV. Znanstvene institucije:

1. Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split,

2. Institut »Ruđer Bošković«,

3. Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku,

4. Institut za turizam.

V. Zavodi za javno zdravstvo u jadranskom prostoru.

VI. Zavodi za prostorno uređenje u jadranskom prostoru.

(3) Tijela iz stavaka 1. i 2. ovoga Priloga nadležna su prema svojem propisanom djelokrugu.

(4) Regionalna i pod-regionalna suradnja:

Usklađivanje na razini podregije, odnosno morske regije koordinirat će Ministarstvo, provodit će se putem postojećih međunarodnih i međudržavnih ugovora o suradnji na zaštiti i upravljanju morskim okolišem:

– suradnja na razini morske podregije kroz rad Mješovite komisije za zaštitu voda Jadranskog mora i obalnih područja (polazni dokument: Uredba o ratifikaciji jugoslavensko-talijanskog Sporazuma o suradnji na zaštiti voda Jadranskog mora i obalnih područja od zagađivanja, Službeni list SFRJ – Međunarodni ugovori, broj 2/77) notom 0506-18/92 od 25. ožujka 1992. godine i notom 233 od 22. siječnja 1993. godine između Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i Veleposlanstva Talijanske Republike u Zagrebu ugovoreno je važenje ugovora sklopljenih između bivše SFRJ i Talijanske Republike u odnosima između Republike Hrvatske i Talijanske Republike, a na temelju pravila međunarodnog prava o sukcesiji država glede međunarodnih ugovora);

– suradnja na razini morske regije kroz aktivnosti Barcelonske konvencije.