Baza je ažurirana 20.11.2024.
zaključno sa NN 109/24
EU 2024/2679
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 78. stavaka 1. i 3. i članka 84. stavka 3. Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 153/2013), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 15. svibnja 2014. godine donijela
Pročišćeni tekst
Članak 1.
(1) Ovom Uredbom pobliže se određuje zahtjev i kriteriji za procjenu utjecaja zahvata na okoliš, sadržaj studije o procjeni utjecaja zahvata na okoliš u slučaju kada sadržaj studije nije određen uputom, način sudjelovanja ovlaštenika koji je izradio studiju o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, način pojedinačnih ispitivanja i kriteriji na temelju kojih se odlučuje o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, način davanja ocjene; zahtjev za izdavanje upute o sadržaju studije o procjeni utjecaja na okoliš i način izdavanja te upute; obvezni sadržaj pismena koja se izdaju vezano za informiranje javnosti i sudjelovanje zainteresirane javnosti u postupcima: procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja upute o sadržaju studije o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, te način rada i obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje povjerenstvo koje sudjeluje u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, izradu smjernica za izradu studija utjecaja na okoliš, sadržaj elaborata iz članka 82. stavka 2. podstavka 3. Zakona, te druga pitanja s tim u vezi.
(2) Ovom Uredbom određuju se zahvati koji su u nadležnosti Ministarstva te nadležnog upravnog tijela u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu...
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 78. stavaka 1. i 3. i članka 84. stavka 3. Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 80/2013 i 153/2013), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 15. svibnja 2014. godine donijela
Pročišćeni tekst
Članak 1.
(1) Ovom Uredbom pobliže se određuje zahtjev i kriteriji za procjenu utjecaja zahvata na okoliš, sadržaj studije o procjeni utjecaja zahvata na okoliš u slučaju kada sadržaj studije nije određen uputom, način sudjelovanja ovlaštenika koji je izradio studiju o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, način pojedinačnih ispitivanja i kriteriji na temelju kojih se odlučuje o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, način davanja ocjene; zahtjev za izdavanje upute o sadržaju studije o procjeni utjecaja na okoliš i način izdavanja te upute; obvezni sadržaj pismena koja se izdaju vezano za informiranje javnosti i sudjelovanje zainteresirane javnosti u postupcima: procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja upute o sadržaju studije o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, te način rada i obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje povjerenstvo koje sudjeluje u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, izradu smjernica za izradu studija utjecaja na okoliš, sadržaj elaborata iz članka 82. stavka 2. podstavka 3. Zakona, te druga pitanja s tim u vezi.
(2) Ovom Uredbom određuju se zahvati koji su u nadležnosti Ministarstva te nadležnog upravnog tijela u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu.
Članak 2. (NN 03/17)
Ovom se Uredbom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:
1. Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 26, 28. 1. 2012);
2. Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (preinačena) (tekst značajan za EGP) (SL L 334, 17. 12. 2010.);
3. Direktiva 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 124, 25. 4. 2014.).
Pojmovi i definicije
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ove Uredbe imaju sljedeće značenje:
1. Ovlaštenik je pravna osoba ovlaštena da pod uvjetima propisanim Zakonom i pravilnikom donesenim na temelju Zakona može obavljati stručne poslove zaštite okoliša;
2. Ministar je ministar nadležan za zaštitu okoliša i prirode;
3. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i prirode;
4. Nadležno tijelo je Ministarstvo i nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba;
5. Zakon je Zakon o zaštiti okoliša.
(2) Izrazi koji se u ovoj Uredbi koriste za osobe, uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.
Zahvati
Članak 4.
(1) Zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš određeni su u popisu zahvata u Prilogu I. ove Uredbe.
(2) Zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš određeni su u popisima zahvata u prilozima II. i III. ove Uredbe.
Članak 5.
(1) Zahvati koji su određeni u popisima zahvata u prilozima I. i II. ove Uredbe u nadležnosti su Ministarstva.
(2) Za zahvate iz popisa zahvata iz Priloga I. ove Uredbe, Ministarstvo odlučuje o zahtjevu za procjenu utjecaja zahvata na okoliš te o zahtjevu za davanje upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš, prije njezine izrade.
(3) Za zahvate iz popisa zahvata iz Priloga II. ove Uredbe, Ministarstvo odlučuje o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.
(4) Kada se za zahvat iz stavka 3. ovoga članka utvrdi potreba procjene utjecaja zahvata na okoliš, Ministarstvo za taj zahvat odlučuje i o zahtjevu za davanje upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš.
Članak 6.
(1) Zahvati koji su određeni u popisu zahvata u Prilogu III. ove Uredbe u nadležnosti su nadležnog upravnog tijela u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu.
(2) Za zahvate iz popisa zahvata iz Priloga III. ove Uredbe nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu odlučuje o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i o zahtjevu za procjenu utjecaja zahvata na okoliš ako se utvrdi da je procjena potrebna.
(3) Kada se za zahvat iz stavka 2. ovoga članka utvrdi potreba procjene utjecaja zahvata na okoliš, nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu za taj zahvat odlučuje i o zahtjevu za davanje upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš.
(4) Nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu koje vodi postupak slijedom odredbe stavka 2. ovoga članka dužno je, bez odlaganja, predmet dostaviti na daljnju nadležnost Ministarstvu u slučaju da ocijeni da bi zahvat mogao znatnije utjecati na okoliš druge države.
(5) U slučaju kada je zahvat iz Priloga III. ove Uredbe planiran na području dvije ili više županija, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš provodi Ministarstvo.
Obvezni sadržaj studije o utjecaju zahvata na okoliš
Članak 7.
(1) Studija o utjecaju zahvata na okoliš (u daljnjem tekstu: studija) obvezno sadrži poglavlja sa sadržajem kako je određeno u Prilogu IV. ove Uredbe.
(2) Kada zahvat može imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže (u daljnjem tekstu: ekološka mreža) prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita prirode, sadržaj studije uključuje i poglavlje koje obrađuje utjecaje zahvata na ekološku mrežu sukladno tim propisima (u daljnjem tekstu: Glavna ocjena).
(3) Pojedina poglavlja u studiji izrađuju stručnjaci najmanje razine visokog obrazovanja sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem prema propisu kojim se uređuje razina obrazovanja odgovarajuće struke za područje koje se poglavljem obrađuje.
Članak 8.
(1) Kada nadležno tijelo utvrdi da zahtjev nositelja zahvata za procjenu utjecaja zahvata na okoliš sadrži sve propisane podatke i dokaze sukladno članku 80. Zakona, čelnik tijela imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo (u daljnjem tekstu: povjerenstvo). Sastav i broj članova povjerenstva određuje se odlukom s objavljenog popisa osoba sukladno Zakonu.
(2) Ovisno o vrsti zahvata određuje se broj članova povjerenstva. Povjerenstvo ima najmanje 5 članova.
(3) Odlukom o imenovanju povjerenstva imenuju se predsjednik i zamjenik predsjednika.
(4) Član povjerenstva ne može biti osoba koja je sudjelovala u izradi studije o kojoj se raspravlja na povjerenstvu ili koja je zaposlena kod ovlaštenika.
Članak 9.
(1) Odlukom o imenovanju povjerenstva imenuje se i tajnik povjerenstva.
(2) Tajnik povjerenstva je službena osoba nadležnog tijela koja obavlja sve administrativne poslove za povjerenstvo.
(3) Na tajnika povjerenstva primjenjuje se odredba članka 8. stavka 4. ove Uredbe.
(4) Tajnik povjerenstva sudjeluje u radu povjerenstva bez prava odlučivanja.
Način rada i obvezni sadržaj mišljenja povjerenstva
Članak 10.
(1) Povjerenstvo radi na sjednicama. Sjednice povjerenstva saziva i sjednicom rukovodi predsjednik.
(2) Sjednice povjerenstva su javne. Javnost se isključuje sa sjednice povjerenstva kada se glasuje o odlukama, odnosno mišljenjima.
(3) Sjednica povjerenstva može se održati ako je na sjednici nazočna natpolovična većina članova. Povjerenstvo donosi odluke natpolovičnom većinom svih članova. Svaki član povjerenstva obvezan je mišljenje o prihvatljivosti zahvata i kvaliteti studije dati u pisanom obliku.
(4) Kada je član povjerenstva predstavnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili zaposlenik tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja je nositelj zahvata o čijem utjecaju na okoliš povjerenstvo daje mišljenje, tada taj član nema pravo glasovanja kod donošenja odluka povjerenstva.
(5) Članovi povjerenstva koji su predstavnici tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima, savjetuju se unutar tijela i/ili osoba čiji su predstavnici te svoje mišljenje izlažu sukladno obavljenom savjetovanju. Članovi povjerenstva koji su predstavnici tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su iznositi mišljenja izvršnih tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje predstavljaju.
Članak 11.
(1) O radu povjerenstva na sjednici vodi se zapisnik.
(2) Predsjednik će po potrebi osigurati vođenje tonskog zapisa sjednice povjerenstva.
(3) Predsjednik sa sjednice povjerenstva može udaljiti osobu koja ometa rad povjerenstva.
(4) Zapisnik sa sjednice povjerenstva potpisuju predsjednik, odnosno njegov zamjenik kad ga zamjenjuje, te tajnik.
Članak 12. (NN 03/17)
(1) Prva sjednica povjerenstva mora se održati u roku od 10 dana od dana imenovanja povjerenstva.
(2) Na prvoj sjednici povjerenstvo ocjenjuje cjelovitost studije u vezi s propisanim obveznim sadržajem, odnosno sadržajem utvrđenim uputom u posebnom postupku. Ocjena stručne utemeljenosti studije može se dati nakon što se utvrdi da je studija cjelovita.
(3) Kada povjerenstvo na prvoj sjednici utvrdi da studija ima nedostatke, koji u bitnom, nisu odlučujući za utvrđivanje cjelovitosti i/ili stručne utemeljenosti studije, predložit će nadležnom tijelu da od nositelja zahvata zaključkom zatraži dopunu studije u primjerenom roku, kojom prilikom će obrazložiti i u kojem dijelu studiju treba dopuniti.
(4) Ako nositelj zahvata ne dopuni studiju prema zaključku nadležnog tijela, tijelo će zahtjev nositelja zahvata odbiti zbog nepodnošenja dokaza.
(5) Kada povjerenstvo na prvoj sjednici ocijeni da studiju treba dopuniti podacima koji su takve prirode da, u bitnom, utječu na cjelovitost studije i pri tome ocijeni da dopunu studije objektivno nije moguće provesti u roku od 30 dana, predložit će nadležnom tijelu da zahtjev nositelja zahvata odbije kao neutemeljen.
(6) Ovisno o lokaciji i obilježju zahvata, nadležno tijelo prikuplja mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, putem članova povjerenstva predstavnika tih tijela. Ukoliko nadležno tijelo ocijeni potrebnim za donošenje odluke, može pisanim putem zatražiti očitovanje i drugih tijela koja nisu bila zastupljena u povjerenstvu.
Članak 13.
(1) Kada nadležno tijelo utvrdi da zahtjev nositelja zahvata za procjenu utjecaja zahvata na okoliš sadrži sve propisane podatke i dokaze sukladno Zakonu, donosi odluku o upućivanju studije na javnu raspravu. Ovisno o složenosti zahvata, nadležno tijelo može odluku o upućivanju studije na javnu raspravu donijeti i nakon što povjerenstvo ocijeni da je studija cjelovita i stručno utemeljena te predloži da se studija uputi na javnu raspravu.
(2) Odluka o upućivanju studije na javnu raspravu obvezno sadrži:
– naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj/kojima treba provesti javnu raspravu,
– mjesto javnog uvida i način provođenja javnog uvida tijekom javne rasprave s obzirom na broj javnih izlaganja i sudionike,
– rok za provedbu javne rasprave,
– broj primjeraka studije i sažetaka studije koji se upućuju na javni uvid i
– druge podatke po potrebi.
(3) O odluci iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo informira javnost i zainteresiranu javnost sukladno Zakonu i uredbi kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.
Mišljenje povjerenstva o prihvatljivosti zahvata
Članak 14.
(1) Nakon provedene javne rasprave prema odluci iz članka 13. stavka 1. ove Uredbe, nadležno tijelo sva mišljenja, primjedbe i prijedloge iz javne rasprave, dostavlja na očitovanje nositelju zahvata putem ovlaštenika. Svojim očitovanjem nositelj zahvata obvezan je predložiti i konačne mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša vezano uz zahvat. Ako se u okviru postupka procjene utjecaja na okoliš provodi i glavna ocjena, očitovanje treba sadržavati i prijedlog mjera ublažavanja negativnih utjecaja na ekološku mrežu te program praćenja i izvješćivanja o stanju ekološke mreže.
(2) Očitovanje nositelja zahvata iz stavka 1. ovoga članka sa svim mišljenjima, primjedbama i prijedlozima iz javne rasprave nadležno tijelo dostavlja povjerenstvu na razmatranje i donošenje mišljenja o prihvatljivosti zahvata.
(3) Povjerenstvo će razmotriti mišljenja, primjedbe i prijedloge te očitovanje iz stavka 2. ovoga članka, obrazložiti razloge njihova prihvaćanja, odnosno neprihvaćanja u odnosu na najprihvatljiviju varijantu zahvata, te će donijeti mišljenje o prihvatljivosti zahvata.
Članak 14.a (NN 03/17)
U slučaju da su nakon provedene javne rasprave dostupne nove informacije, a koje su važne za donošenje odluke u postupku procjene utjecaja na okoliš, nadležno tijelo će putem ponovne javne rasprave omogućiti informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti sukladno uredbi kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.
Članak 15.
(1) Kada nakon razmotrenih mišljenja, primjedbi i prijedloga s javne rasprave povjerenstvo utvrdi da je studiju potrebno doraditi i/ili pribaviti mišljenja tijela i/ili osobe određene posebnim propisima i/ili pribaviti mišljenje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, o tome će se očitovati nadležnom tijelu.
(2) Ako je utvrđena potreba iz stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo provodi daljnji postupak (traži mišljenje tijela i/ili osobe određene posebnim propisima i/ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno zahtijeva dopunu ili doradu studije od nositelja zahvata i slično). U ovom postupku nadležno tijelo određuje i primjereni rok za izvršenje traženog, ali ne duže od 30 dana.
(3) Ako nadležno tijelo provodi postupak prema stavku 2. ovoga članka, nakon toga postupka obvezno se saziva sjednica povjerenstva radi donošenja mišljenja o prihvatljivosti zahvata.
Članak 16.
(1) Mišljenje povjerenstva o prihvatljivosti zahvata sadrži osobito:
– obrazloženja iz članka 14. stavka 3. ove Uredbe, uključujući i možebitna pojašnjenja iz članka 15. stavka 2. ove Uredbe,
– opis najprihvatljivije varijante zahvata za okoliš s obrazloženjem,
– prijedlog mjera zaštite okoliša s prijedlogom plana provedbe,
– prijedlog programa praćenja stanja okoliša s prijedlogom plana provedbe.
(2) Ako se u okviru postupka procjene utjecaja na okoliš provodi i glavna ocjena, mišljenje sadrži i prijedlog mjera ublažavanja negativnih utjecaja na ekološku mrežu te program praćenja i izvješćivanja o stanju ekološke mreže sukladno posebnom propisu.
(3) Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka ne može se predlagati suprotno važećim dokumentima prostornog uređenja.
(4) Nacrt prijedloga mišljenja iz stavka 1. ovoga članka izrađuje tajnik povjerenstva na temelju rasprave i dokumentacije sa sjednice povjerenstva. Mišljenje povjerenstvo daje glasovanjem o utvrđenom prijedlogu mišljenja. Članovi povjerenstva ne mogu se suzdržati od glasovanja o utvrđenom prijedlogu mišljenja.
Članak 17.
(1) Član povjerenstva koji glasuje protiv utvrđenog prijedloga mišljenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, dužan je obrazložiti razloge glasovanja protiv. Ove razloge član povjerenstva dužan je obrazložiti izjavom na zapisnik sa sjednice povjerenstva na kojoj se odlučivalo o utvrđenom prijedlogu mišljenja, odnosno pisanim podneskom koji predaje najkasnije na toj sjednici povjerenstva. Obrazloženje člana povjerenstva ovjereno potpisom člana, sastavni je dio zapisnika sa sjednice povjerenstva na kojoj je doneseno mišljenje o prihvatljivosti zahvata.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo razmatra utemeljenost razloga glasovanja protiv utvrđenog prijedloga mišljenja povjerenstva prije donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš.
Način sudjelovanja ovlaštenika koji je izradio studiju
Članak 18. (NN 03/17)
(1) Nadležno tijelo na sjednicu povjerenstva poziva nositelja zahvata. Nositelj zahvata dužan je osigurati na sjednici povjerenstva nazočnost predstavnika ovlaštenika koji je voditelj izrade studije i po potrebi druge suradnike u izradi studije, te s projektantom koji ispunjava uvjete za obavljanje poslova izrade idejnog projekta prema posebnom propisu, a izradio je idejno rješenje zahvata.
(2) Nositelj zahvata i osobe iz stavka 1. ovoga članka sudjeluju u radu povjerenstva bez prava odlučivanja.
(3) Nositelj zahvata s osobama iz stavka 1. ovoga članka ne može biti nazočan u dijelu sjednice povjerenstva na kojem se glasuje o mišljenju povjerenstva o prihvatljivosti zahvata za okoliš.
(4) Nositelj zahvata dužan je tijekom postupka procjene, odnosno postupka ocjene o potrebi procjene, na zahtjev nadležnog tijela, putem ovlaštenika, odnosno projektanta osigurati odgovarajuće sažetke, stručne podloge i sl. koje se odnose na materiju u svezi sa zahvatom te dostatan broj primjeraka studije potrebnih za provedbu postupka. Ova obveza na odgovarajući način primjenjuje se na nositelja zahvata i u postupku izdavanja upute o sadržaju studije na njegov zahtjev.
(5) Nositelj zahvata dužan je odazvati se pozivu nadležnog tijela da sudjeluje u javnom izlaganju tijekom javne rasprave te je tom prilikom dužan osigurati nazočnost predstavnika ovlaštenika i projektanta.
Način postupanja u pitanjima zaštite prirode
Članak 19.
Kada postupak procjene uključuje i glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu te se tijekom postupka utvrdi potreba utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa i odobrenja zahvata uz kompenzacijske uvjete, nadležno tijelo će donijeti rješenje o prekidu postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš dok se to pitanje ne riješi prema zakonu kojim se uređuje zaštita prirode.
Način postupanja u slučaju mogućeg prekograničnog utjecaja zahvata
Članak 20. (NN 03/17)
(1) Nadležno upravno tijelo u županiji i Gradu Zagrebu će, u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, u slučaju ocjene povjerenstva da bi zahvat mogao značajno utjecati na okoliš druge države, o toj ocjeni obavijestiti Ministarstvo u svrhu postupka prema drugoj državi. Istodobno s dostavom ove obavijesti dostavit će Ministarstvu i zahtjev za pravnu pomoć s preslikom predmeta. U tom slučaju nadležno upravno tijelo u županiji i Gradu Zagrebu ne može donijeti odluku o upućivanju studije na javnu raspravu.
(2) Kada u postupku ocjene o potrebi procjene nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu utvrdi da bi zahvat mogao značajno utjecati na okoliš druge države, postupit će sukladno odredbi stavka 1. ovoga članka.
(3) Ministarstvo će o postupcima slijedom odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka izvijestiti nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu radi možebitne svoje nadležnosti u skladu sa Zakonom i odredbom članka 6. stavka 4. ove Uredbe.
(4) Kada Ministarstvo ocijeni da bi zahvat mogao značajno utjecati na okoliš druge države dužno je informirati javnost i zainteresiranu javnost o obvezi obavještavanja druge države i prekograničnom savjetovanju.
Način donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Članak 21. (NN 03/17)
(1) Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš donosi se nakon što nadležno tijelo razmotri:
– mišljenje povjerenstva i ukoliko je zatraženo, mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o prihvatljivosti zahvata,
– očitovanje (akt) tijela nadležnog za poslove zaštite prirode o utvrđenom prevladavajućem javnom interesu i odobrenju zahvata uz kompenzacijske uvjete, ako su isti utvrđeni prema propisima kojima se uređuje zaštita prirode,
– mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti i zainteresirane javnosti dostavljene tijekom javne rasprave te rezultate bilo kojih prekograničnih konzultacija ako su bile obvezne prema Zakonu.
(2) Prije donošenja rješenja nacrt rješenja stavlja se na uvid javnosti objavom na internetskoj stranici nadležnog tijela u trajanju od 8 dana.
(3) O rješenju iz stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo informira javnost i zainteresiranu javnost, te drugu državu kada je sudjelovala u postupku, sukladno Zakonu i uredbi kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.
(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba obvezno dostavlja Ministarstvu.
Način donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš kada procjena utjecaja zahvata na okoliš sadrži uvjete prema zakonu kojim se uređuje zaštita prirode
Članak 22.
(1) Kada procjena utjecaja zahvata na okoliš uključuje i glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, tada se izrekom rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš posebno navode mjere ublažavanja negativnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu i/ili program praćenja stanja i izvješćivanja o stanju ekološke mreže.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se središnjem tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu prirode.
Članak 23.
Kada se provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš za postrojenje za koje je potrebno ishoditi okolišnu dozvolu, u povjerenstvo se obvezno imenuje jedan ili više odgovarajućih stručnjaka ovisno o tehnološkim i tehničkim obilježjima postrojenja.
Članak 24.
(1) U postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja sukladno mjerilima (primjerice: kapacitet, snaga, površina i dr.) i/ili kriterija određenih u Prilogu V. ove Uredbe utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i odlučuje o potrebi procjene.
(2) Kada nadležno tijelo u postupku iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, u istom postupku može uputiti nositelja zahvata o obveznom sadržaju studije.
Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Članak 25.
(1) Kada nositelj zahvata utvrdi da se njegov zahvat nalazi na popisu zahvata iz Priloga II., odnosno Priloga III. ove Uredbe može podnijeti nadležnom tijelu zahtjev za ocjenu o potrebi procjene koja uključuje i prethodnu ocjenu za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu ili može odmah pristupiti izradi studije.
(2) Ako nositelj zahvata odmah pristupi izradi studije iz stavka 1. ovoga članka, dužan je prije izrade studije pribaviti odgovarajući akt nadležnog tijela slijedom postupka Prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu iz područja zaštite prirode.
(3) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže se Elaborat zaštite okoliša. Elaborat zaštite okoliša obvezno sadrži poglavlja sa sadržajem kako je određeno u Prilogu VII. ove Uredbe.
Postupak po zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Članak 26.
(1) Ovisno o lokaciji i obilježju zahvata, nadležno tijelo će na primjeren način o zahtjevu iz članka 25. ove Uredbe zatražiti mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i/ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tom prilikom nadležno tijelo može zatražiti i očitovanje o obveznom sadržaju studije ako se mišljenjem utvrdi obveza procjene utjecaja zahvata na okoliš.
(2) Nadležno tijelo u obvezi je pribaviti mišljenje tijela nadležnog za zaštitu prirode sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita prirode.
Članak 27.
(1) Rješenje kojim se utvrđuje da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, odnosno rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, donosi se nakon što nadležno tijelo razmotri mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i mišljenja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Rješenje kojim se utvrđuje da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš sadrži osobito:
– podatke o nositelju zahvata,
– podatke o lokaciji i sažeti opis lokacije zahvata,
– podatke o zahvatu i sažeti opis zahvata,
– rezultate prethodne ocjene zahvata za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu s obrazloženjem razloga na temelju kojih je isključena ili utvrđena obveza provedbe glavne ocjene zahvata za ekološku mrežu,
– obrazloženje razloga zbog kojih je utvrđena potreba procjene utjecaja zahvata na okoliš, te
– pobliže podatke o obveznom sadržaju studije za predmetni zahvat, odnosno uputu da se studija izradi prema obveznom sadržaju propisanom ovom Uredbom, ako se daje uputa o sadržaju studije.
(3) Rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš sadrži podatke iz stavka 2. podstavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka te obrazloženje razloga zbog kojih se utvrđuje da nije potrebno provesti procjenu. Temeljem provedenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš rješenje može sadržavati i mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.
(4) O rješenjima iz ovoga članka nadležno tijelo informira javnost i drugu državu ako je sudjelovala u postupku, sukladno Zakonu i uredbi kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.
(5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se tijelu nadležnom za zaštitu prirode.
(6) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba obvezno dostavlja Ministarstvu.
Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju studije
Članak 28.
(1) Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju studije obvezno sadrži:
– podatke o nositelju zahvata,
– podatke o lokaciji i opis lokacije zahvata,
– podatke o zahvatu i opis obilježja zahvata,
– prikaz varijantnih rješenja zahvata ako ih je nositelj zahvata razmotrio,
– opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš i
– pobliže podatke u okviru podataka iz podstavaka 1. – 5. ovoga stavka prema Prilogu VI. ove Uredbe.
(2) Nositelj zahvata dužan je osigurati dostatan broj primjeraka zahtjeva potrebnih za provedbu postupka izdavanja upute.
(3) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo informira javnost sukladno Zakonu i uredbi kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.
Postupak po zahtjevu za izdavanje upute o sadržaju studije
Članak 29.
(1) Kada nadležno tijelo utvrdi da zahtjev za izdavanje upute o sadržaju studije sadrži sve podatke iz članka 28. ove Uredbe, dostavlja ga na mišljenje tijelima i/ili osobama određenim posebnim propisima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ovisno o lokaciji i obilježjima zahvata. Zahtjev se obvezno dostavlja na mišljenje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem području se nalazi zahvat.
(2) Tijela i/ili osobe te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su nadležnom tijelu dostaviti mišljenja iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dostave zahtjeva. Ako mišljenje ne bude dostavljeno u propisanom roku, smatra se da prema posebnim propisima nema dodatnih zahtjeva u pogledu sadržaja studije, u odnosu na minimalni sadržaj propisan ovom Uredbom.
(3) Ako nadležno tijelo ocijeni potrebnim, na primjeren način provest će dodatna pojašnjenja s tijelom i/ili osobom i/ili jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 2. ovoga članka.
Uputa o sadržaju studije
Članak 30. (NN 03/17)
(1) Nakon što razmotri mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i mišljenja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti i zainteresirane javnosti dostavljene tijekom informiranja nadležno tijelo donosi uputu kojom određuje sadržaj studije.
(2) Prije donošenja upute nadležno tijelo dužno je o rezultatima postupka iz stavka 1. ovoga članka zatražiti mišljenje nositelja zahvata.
(3) Uputa iz stavka 1. ovoga članka, ovisno o vrsti i lokaciji zahvata, osobito sadrži:
– podatke o nositelju zahvata,
– podatke o lokaciji i zahvatu,
– popis značajnih učinaka zahvata na okoliš i obrazloženje razloga njihovog odabira,
– popis ostalih mogućih učinaka,
– varijantna rješenja zahvata koja treba razmotriti/obraditi,
– obvezu prikupljanja raspoloživih podataka o stanju okoliša,
– istraživanja koja je potrebno provesti u svrhu pribavljanja podataka o okolišu, koji nedostaju, a bitni su za ocjenu stanja okoliša,
– mjere zaštite okoliša koje treba razmotriti,
– popis tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih zainteresiranih osoba na predmetnoj lokaciji koje treba konzultirati tijekom izrade studije.
(4) Uputom iz stavka 1. ovoga članka nositelj zahvata se upućuje i na obvezni sadržaj studije propisan u članku 7. stavcima 1. i 2. ove Uredbe.
(5) Izdavanje upute iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na pravo nadležnog tijela da u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš zatraži dopunu sadržaja studije.
(6) O uputi iz stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo informira javnost sukladno Zakonu i uredbi kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.
Članak 31.
(1) Nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba dostavlja Ministarstvu izvješće o provedenim postupcima procjene utjecaja na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i izdanim uputama o sadržaju studije do 31. ožujka tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu.
(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži osobito:
– broj provedenih postupaka procjene utjecaja na okoliš na području županije, odnosno Grada Zagreba i načine rješavanja,
– broj provedenih postupaka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš na području županije, odnosno Grada Zagreba i način rješavanja,
– broj izdanih uputa o sadržaju studije,
– broj provedenih postupaka procjene utjecaja na okoliš na području županije, odnosno Grada Zagreba koje su uključivale glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu i načine rješavanja,
– opis možebitnih poteškoća u provedbi postupaka iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Uz izvješće iz stavka 1. ovoga članka i rješenje iz članka 27. stavka 1. ove Uredbe nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba obvezno je dostaviti Ministarstvu i preslike naslovnih i potpisnih stranica studija i elaborata.
(4) Upravni akti i podaci iz stavka 3. ovoga članka mogu se dostaviti i u pisanom obliku i na elektroničkom mediju za pohranu podataka (CD, DVD i sl.).
Sastavni dijelovi ove Uredbe
Članak 32.
Prilozi I., II., III., IV., V., VI. i VII. čine sastavni dio ove Uredbe.
Započeti postupci
Članak 33.
Postupci: procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja upute o sadržaju studije, koji su započeti prije stupanja na snagu ove Uredbe, provest će se prema odredbama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (»Narodne novine«, br. 64/2008 i 67/2009).
Članak 34.
Stupanjem na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (»Narodne novine«, br. 64/2008 i 67/2009).
Članak 35.
Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-03/14-03/46
Urbroj: 50301-05/25-14-4
Zagreb, 15. svibnja 2014.
Članak 9.
Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-03/16-03/50
Urbroj: 50301-25/25-17-4
Zagreb, 5. siječnja 2017.
1. |
Postrojenja za proizvodnju i preradu nafte i prirodnog plina |
2. |
Postrojenja za uplinjavanje ili ukapljivanje 500 t/dan i više ugljena ili bituminoznih stijena |
3. |
Elektrane i energane snage veće od 100 MW |
4. |
Vjetroelektrane snage veće od 20 MW |
5. |
Nuklearne elektrane i drugi nuklearni reaktori, uključujući demontiranje i isključenje iz pogona takvih reaktora(2) (izuzevši znanstveno istraživačkih postrojenja čija ukupna snaga ne prelazi 1 kW stalnog toplinskog opterećenja) |
6. |
Postrojenja za preradu istrošenoga nuklearnog goriva |
7. |
Postrojenja za: − proizvodnju ili obogaćivanje nuklearnog goriva − obradu istrošenog nuklearnog goriva ili visokoradioaktivnog otpada − za konačno odlaganje istrošenog nuklearnog goriva − za konačno odlaganje radioaktivnog otpada − za skladištenje (planirani rok skladištenja duži od 10 godina) istrošenog nuklearnog goriva ili radioaktivnog otpada na lokaciji izvan mjesta proizvodnje |
8. |
Postrojenja za proizvodnju sirovog željeza, čelika i ferolegura |
9. |
Postrojenja za proizvodnju plemenitih i obojenih metala |
10. |
Kemijska postrojenja za industrijsku proizvodnju tvari koja se sastoje od funkcionalno povezanih jedinica te služe: − za proizvodnju temeljnih organskih kemikalija − za proizvodnju temeljnih anorganskih kemikalija − za proizvodnju umjetnih gnojiva na bazi fosfora, dušika, kalija (jednostavna ili složena umjetna gnojiva) − za proizvodnju temeljnih proizvoda za zaštitu bilja i biocida − za proizvodnju osnovnih farmaceutskih proizvoda uporabom kemijskih ili bioloških postupaka − za proizvodnju eksploziva |
11. |
Proizvodnja biogoriva kapaciteta 100.000 t/god i više |
12. |
Željezničke pruge od značaja za međunarodni promet s pripadajućim građevinama i uređajima |
13. |
Aerodromi čija je uzletno-sletna staza dužine 2.100 m i više |
14. |
Autoceste |
15. |
Državne ceste |
16. |
Ceste s četiri ili više prometnih traka ili proširivanje postojeće ceste s dvije ili manje prometnih traka u cestu s četiri ili više prometnih traka ako duljina ceste ili proširene dionice ceste iznosi 10 km ili više |
17. |
Luke unutarnjih voda |
18. |
Plovni putovi unutarnje plovidbe |
19. |
Morske luke otvorene za javni promet osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i morske luke posebne namjene od značaja za Republiku Hrvatsku prema posebnom propisu |
20. |
Spaljivanje opasnog otpada postupkom D10 i/ili R1 |
21. |
Spaljivanje neopasnog otpada postupkom D10 i/ili R1 kapaciteta većeg od 100 t/dan |
22. |
Zbrinjavanje opasnog otpada postupkom D9 |
23. |
Zbrinjavanje neopasnog otpada postupkom D9 kapaciteta većeg od 100 t/dan |
24. |
Zbrinjavanje opasnog otpada odlaganjem postupcima D1, D2, D3, D4, D5 i/ili D12 |
25. |
Centri za gospodarenje otpadom |
26. |
Kafilerije (obrada životinjskih trupala i otpada životinjskog podrijetla) |
27. |
Crpljenje podzemnih voda, ili projekti za umjetno dopunjavanje podzemnih voda kapaciteta 10.000.000 m³ godišnje i više |
28. |
Sustavi za prevođenje voda između riječnih slivova namijenjeni sprječavanju mogućeg manjka vode, pri čemu količina prebačene vode prelazi 100.000.000 m³ godišnje, osim u slučajevima prevođenja vode za piće putem cjevovoda |
29. |
Sustavi za prevođenje voda između riječnih slivova koji nisu namijenjeni sprječavanju mogućeg manjka vode, pri čemu višegodišnji prosječni protok sliva iz kojeg se voda prevodi iznosi više od 2.000.000.000 m³ godišnje, a količina prebačene vode čini više od 5% tog protoka, osim u slučajevima prevođenja vode za piće putem cjevovoda |
30. |
Melioracijski sustavi površine 5.000 ha i veće, a u Jadranskom slivnom području 500 ha i veće |
31. |
Brane i druge građevine namijenjene zadržavanju i akumulaciji vode, pri čemu je nova ili dodatna količina zadržane ili akumulirane vode veća od 10.000.000 m³ |
32. |
Postrojenja za obradu otpadnih voda kapaciteta 50.000 ES (ekvivalent stanovnika) i više s pripadajućim sustavom odvodnje |
33. |
Međunarodni i magistralni cjevovodi za transport plina, nafte, naftnih derivata i kemikalija uključivo terminal, otpremnu i mjerno – regulacijsku (redukcijsku) stanicu tehnološki povezanu s tim cjevovodom |
34. |
Cjevovodi za transport plinova radi trajnog zbrinjavanja plinova u geološkim strukturama |
35. |
Građevine za intenzivan uzgoj peradi kapaciteta 40.000 komada i više u proizvodnom ciklusu |
36. |
Građevine za intenzivni uzgoj svinja kapaciteta više od: − 2.000 mjesta za tovljenike (preko 30 kg) − 750 mjesta za krmače |
37. |
Klaonice dnevnog kapaciteta 100 uvjetnih grla i više |
38. |
Industrijska postrojenja za proizvodnju celuloze i pulpe iz drvne mase ili sličnih vlaknastih materijala |
39. |
Industrijska postrojenja za proizvodnju papira i kartona kapaciteta 100 t/dan i više |
40. |
Eksploatacija mineralnih sirovina: 1. energetske mineralne sirovine: – ugljikovodici (nafta, prirodni plin, plinski kondenzat i zemni vosak) – fosilne gorive tvari: ugljen (treset, lignit, smeđi ugljen, kameni ugljen), asfalt i uljni škriljavci; radioaktivne rude 2. mineralne sirovine za industrijsku preradu: grafit, sumpor, barit, tinjci, gips, kreda, kremen, kremeni pijesak, drago kamenje, bentonitna, porculanska, keramička i vatrostalna glina, feldspati, talk, tuf, mineralne sirovine za proizvodnju cementa, karbonatne mineralne sirovine (vapnenci i dolomiti) za industrijsku preradbu, silikatne mineralne sirovine za industrijsku preradbu, sve vrste soli (morska sol) i solnih voda, mineralne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine, osim mineralnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kao voda za ljudsku potrošnju i druge namjene, na koje se primjenjuju propisi o vodama, brom, jod, peloidi 3. mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala: tehničko-građevni kamen (amfibolit, andezit, bazalt, dijabaz, granit, dolomit, vapnenac), građevni pijesak i šljunak iz neobnovljivih ležišta, građevni pijesak i šljunak iz morskog dna, ciglarska glina 4. arhitektonsko-građevni kamen 5. mineralne sirovine kovina |
41. |
Dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenja napona 220 kV i više, duljine 10 km i više |
42. |
Građevine namijenjene skladištenju: − naftni terminali i terminali ukapljenoga prirodnog plina − podzemna skladišta prirodnog plina − skladišta nafte ili njezinih tekućih derivata kao samostalne građevine kapaciteta 50.000 t i više − skladišta ukapljenog naftnog plina kao samostalne građevine kapaciteta 10.000 t i više − skladišta kemijskih i petrokemijskih proizvoda kao samostalne građevine kapaciteta 50.000 t i više |
43. |
Lokacija za trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama |
44. |
Postrojenje za hvatanje ugljikovog dioksida u svrhu geološkog skladištenja iz postrojenja obuhvaćenih ovim Prilogom ili ako je ukupna količina uhvaćenog ugljikovog dioksida 1,5 Mt godišnje ili više |
45. |
Morska uzgajališta: − uzgajališta bijele ribe u zaštićenom obalnom području mora (ZOP) godišnje proizvodnje veće od 100 t − uzgajališta ribe izvan ZOP-a, a do udaljenosti od 1 Nm godišnje proizvodnje veće od 700 t − uzgajališta ribe izvan ZOP-a, a koja su udaljena od obale otoka ili kopna više od 1 Nm godišnje proizvodnje veće od 3.500 t |
46. |
Uzgajališta školjkaša u ZOP-u godišnje proizvodnje veće od 400 t |
47. |
Igrališta za golf s pripadajućim građevinama |
48. |
Izmjena zahvata iz ovoga Priloga pri čemu zahvat ili izmijenjeni dio zahvata dostiže kriterije utvrđene ovim Prilogom |
49. |
Svi planirani zahvati za koje je potrebno ishoditi okolišnu dozvolu prema posebnom propisu, a koji nisu sadržani u ovom Prilogu osim zahvata iz područja gospodarenja otpadom sadržanih u Prilogu II. ove Uredbe |
|
ZAHVAT |
1. |
Poljoprivreda i akvakultura (osim zahvata u Prilogu I.) |
1.1. |
Gospodarenje vodama namijenjeno poljoprivredi, uključujući navodnjavanje i odvodnju pri čemu je površina navodnjavanja 2.000 ha i veća, a u Jadranskom slivnom području 300 ha i veće |
1.2. |
Građevine za intenzivni uzgoj svinja kapaciteta više od: − 1.000 mjesta za tovljenike (preko 30 kg) − 500 mjesta za krmače |
1.3. |
Morska uzgajališta: − uzgajališta bijele ribe u zaštićenom obalnom području mora (ZOP) godišnje proizvodnje manje od 100 t – uzgajališta ribe izvan zaštićenog obalnog područja (ZOP) godišnje proizvodnje veće od 100 t |
1.4. |
Slatkovodni ribnjaci: − za salmonide godišnje proizvodnje 10 t i više − za ciprinide površine ribnjaka 100 ha i veće |
2. |
Energetika (osim zahvata u Prilogu I.) |
2.1. |
Postrojenja za proizvodnju električne energije, pare i vruće vode snage veće od 10 MW uz korištenje: − fosilnih i krutih goriva − obnovljivih izvora energije (osim vode, sunca i vjetra) |
2.2. |
Hidroelektrane |
2.3. |
Vjetroelektrane |
2.4. |
Sunčane elektrane kao samostojeći objekti |
2.5. |
Cjevovodi za prijenos: – nafte i naftnih derivata, plina (visokotlačni plinovodi) i kemikalija – pare i vruće vode duljine 10 km i više |
2.6. |
Prijenos električne energije vodovima napona 110 kV i više koji su u sklopu prijenosne mreže |
2.7. |
Površinska skladišta prirodnog plina i drugih fosilnih goriva kapaciteta 5.000 m³ i više |
2.8. |
Podzemna skladišta zapaljivih plinova kapaciteta 5.000 m³ i više |
2.9. |
Industrijsko briketiranje ugljena i lignita |
2.10. |
Proizvodnja biogoriva kapaciteta 20.000 t/god i više |
2.11. |
Postrojenje za hvatanje plinova u svrhu trajnog zbrinjavanja plinova u geološkim strukturama |
3. |
Proizvodnja i obrada metala (osim zahvata u Prilogu I.) |
3.1. |
Postrojenja za preradu metala kapaciteta prerade 500 kg/h sirovog materijala: − tople valjaonice (postrojenja za vruće valjanje) − kovačnice s jednim ili više čekića − postrojenje za nanošenje taljenih metalnih premaza |
3.2. |
Ljevaonice metala |
3.3. |
Postrojenja za taljenje obojenih metala i izradu legura izuzev plemenitih metala |
3.4. |
Postrojenja za površinsku obradu metala i plastičnih materijala elektrolizom ili drugim kemijskim postupcima |
3.5. |
Postrojenja za proizvodnju motornih vozila (proizvodnja, sklapanje, proizvodnja motora) |
3.6. |
Brodogradilišta |
3.7. |
Postrojenja za gradnju i popravak zrakoplova |
3.8. |
Postrojenja za proizvodnju željezničke opreme |
3.9. |
Postrojenja za oblikovanje metala pomoću eksploziva |
3.10. |
Postrojenja za pripremu, obogaćivanje, pečenje i kalupljenje metalnih ruda |
4. |
Industrijska prerada mineralnih sirovina (osim zahvata u Prilogu I.) |
4.1. |
Postrojenja za suhu destilaciju ugljena |
4.2. |
Postrojenja za proizvodnju cementnog klinkera, cementa i vapna |
4.3. |
Postrojenja za proizvodnju stakla i staklenih vlakana, uključujući proizvodnju stakla koje se dobiva preradom starog stakla |
4.4. |
Postrojenja za taljenje mineralnih tvari, uključujući i proizvodnju mineralnih vlakana |
4.5. |
Proizvodnja keramike i opekarskih proizvoda |
5. |
Kemijska industrija (osim zahvata u Prilogu I.) |
5.1. |
Obrada (prerada) kemijskih poluproizvoda i proizvodnja kemikalija kapaciteta 10.000 t/god i više |
5.2. |
Proizvodnja: − pesticida − farmaceutskih proizvoda – elastomera − boja i lakova − peroksida |
5.3. |
Skladišta nafte, petrokemijskih i kemijskih proizvoda kapaciteta 10.000 t i više |
6. |
Prehrambena industrija (osim zahvata u Prilogu I.) |
6.1. |
Postrojenja za proizvodnju i preradu ulja i masti biljnog ili životinjskog podrijetla |
6.2. |
Postrojenja za proizvodnju, preradu (konzerviranje) i pakiranje proizvoda biljnog ili životinjskog podrijetla kapaciteta 1 t/dan i više |
6.3. |
Postrojenja za obradu i preradu mlijeka kapaciteta 1 t/dan i više |
6.4. |
Postrojenja za proizvodnju piva i priprava napitaka vrenjem slada |
6.5. |
Postrojenja za proizvodnju kvasca |
6.6. |
Postrojenja za proizvodnju konditorskih proizvoda i sirupa kapaciteta 5 t/god i više |
6.7. |
Postrojenja za proizvodnju industrijskog škroba |
6.8. |
Postrojenja za proizvodnju ribljeg brašna i ribljeg ulja |
6.9. |
Postrojenja za proizvodnju ili rafiniranje šećera |
6.10. |
Postrojenja za proizvodnju alkoholnih i bezalkoholnih pića i punionice vode kapaciteta 2.000.000 l/god i više |
6.11. |
Postrojenja za proizvodnju duhanskih proizvoda |
7. |
Tekstilna, kožna, drvna i papirna industrija (osim zahvata u Prilogu I.) |
7.1. |
Postrojenja za proizvodnju papira, kartona i ljepenke |
7.2. |
Postrojenja za prethodnu obradu i bojenje tekstilnih vlakana |
7.3. |
Postrojenja za proizvodnju i obradu celuloze |
7.4. |
Postrojenja za obradu i preradu kože i krzna |
8. |
Gumarska industrija (osim zahvata u Prilogu I.) |
8.1. |
Postrojenja za proizvodnju i preradu gume i kaučuka |
9. |
Infrastrukturni projekti (osim zahvata u Prilogu I.) |
9.1. |
Zahvati urbanog razvoja (sustavi odvodnje, sustavi vodoopskrbe, ceste, groblja, krematoriji, nove stambene zone, kompleksi sportske, kulturne, obrazovne namjene i drugo) |
9.2. |
Trgovački i prodajni centri građevinske bruto površine 50.000 m2 i više |
9.3. |
Sportski i rekreacijski centri površine 5 ha i više |
9.4. |
Industrijske zone površine 5 ha i više |
9.5. |
Željezničke pruge (osim gradskih i prigradskih) i željeznički terminali za kombinirani utovar i istovar tereta |
9.6. |
Aerodromi čija je uzletno-sletna staza duljine do 2.100 m |
9.7. |
Brane i druge građevine namijenjene zadržavanju ili akumulaciji vode pri čemu je nova ili dodatna količina zadržane ili akumulirane vode veća od 1.000.000 m3 |
9.8. |
Međugradski i međunarodni akvadukti |
9.9. |
Crpljenje podzemnih voda ili programi za umjetno dopunjavanje podzemnih voda |
9.10. |
Građevine za prijenos vode između porječja (riječnih slivova) |
9.11. |
Morske luke s više od 100 vezova |
9.12. |
Svi zahvati koji obuhvaćaju nasipavanje morske obale, produbljivanje i isušivanje morskog dna te izgradnja građevina u i na moru duljine 50 m i više |
10. |
Ostali zahvati (osim zahvata u Prilogu I.) |
10.1. |
Eksploatacija šljunka i građevnog pijeska iz obnovljivih izvora |
10.2. |
Eksploatacija mineralne i termalne vode koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe |
10.3. |
Eksploatacija mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe |
10.4. |
Postrojenja za obradu otpadnih voda s pripadajućim sustavom odvodnje |
10.5. |
Postrojenja i uređaji za testiranje motora, turbina i reaktora |
10.6. |
Postrojenja za uništavanje eksplozivnih tvari |
10.7. |
Postrojenja za proizvodnju umjetnih mineralnih vlakana |
10.8. |
Svi planirani zahvati iz područja gospodarenja otpadom za koje je potrebno ishoditi okolišnu dozvolu prema posebnom propisu |
10.9. |
Odlagališta mulja i odlagališta otpada uključujući i njihovu sanaciju |
10.10. |
Skladišta otpadnog željeza koja nisu obuhvaćena točkom 10.8. |
10.11. |
Skladišta otpadnih vozila koja nisu obuhvaćena točkom 10.8. |
10.12. |
Istražne i druge duboke bušotine izuzev bušotina koje služe za ispitivanje stabilnosti tla/geotehničke istražne bušotine |
11. |
Turizam i odmor (osim zahvata u Prilogu I.) |
11.1. |
Turističke zone površine 15 ha i veće izvan granica građevinskog područja naselja |
12. |
Drugi zahvati za koje nositelj zahvata radi međunarodnog financiranja zatraži ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš |
13. |
Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš |
14. |
Rekonstrukcija postojećih postrojenja i uređaja za koje je ishođena okolišna dozvola koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš |
15. |
Zahvati iz Priloga I. namijenjeni isključivo ili uglavnom razvoju ili ispitivanju novih metoda ili proizvoda, a koji se ne koriste više od dvije godine |
|
ZAHVAT |
1. |
Poljoprivreda, šumarstvo i akvakultura (osim zahvata u Prilogu I. i II.) |
1.1. |
Obnavljanje ruralnih područja površine 10 ha i veće |
1.2. |
Korištenje neobrađenog ili djelomično prirodnog područja za intenzivnu poljoprivredu površine 10 ha i veće |
1.3. |
Početno pošumljavanje u svrhu prenamjene zemljišta površine 50 ha i veće |
1.4. |
Krčenje šuma u svrhu prenamjene zemljišta površine 10 ha i veće |
1.5. |
Građevine za intenzivan uzgoj peradi kapaciteta 20.000 komada i više u proizvodnom ciklusu |
1.6. |
Građevine za intenzivan uzgoj stoke i drugih životinja kapaciteta većeg od 500 uvjetnih grla (što ne uključuje građevine za uzgoj svinja i peradi) |
1.7. |
Slatkovodni ribnjaci: − za salmonide godišnje proizvodnje veće od 5 t − za ciprinide površine ribnjaka 50 ha i veće |
2. |
Infrastrukturni projekti (osim zahvata u Prilogu I. i II.) |
2.1. |
Parkirališta kao samostalni zahvati površine 2 ha i veće |
2.2. |
Kanali, nasipi i druge građevine za obranu od poplava i erozije obale |
2.3. |
Tramvajske pruge, nadzemne i podzemne željeznice, viseće i druge željeznice koje se upotrebljavaju za prijevoz putnika: – gradske – duljine 10 km i više – prigradske – duljine 15 km i više |
3. |
Ostali zahvati (osim zahvata u Prilogu I. i II.) |
3.1. |
Asfaltne baze nazivnog kapaciteta 100 t/sat i više |
3.2. |
Betonare nazivnog kapaciteta 30 m³/sat i više |
3.3. |
Trkaće staze za motorna vozila i staze za ispitivanje motornih vozila površine 1 ha i veće |
3.4. |
Svako namjerno potapanje pomorskog objekta (plovnog objekta, plutajućeg objekta i nepomičnog odobalnog objekta) s ciljem daljnjeg korištenja, a nije rezultat pomorske nesreće |
3.5. |
Klaonice dnevnog kapaciteta 50 uvjetnih grla i više |
4. |
Turizam i odmor (osim zahvata u Prilogu I. i II.) |
4.1. |
Skijaške staze, liftovi i žičare i slične konstrukcije s pratećim građevinama površine 1 ha i veće |
4.2. |
Tematski parkovi površine 5 ha i veće |
4.3. |
Kampovi i kamp odmorišta površine 2 ha i veće |
5. |
Izmjena zahvata s ovoga Priloga koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš |
6. |
Za ostale zahvate navedene u Prilogu II. i III., koji ne dosižu kriterije utvrđene u tim prilozima, a koji bi mogli imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu mišljenjem uzimajući u obzir kriterije iz Priloga V. ove Uredbe, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš |
1 Pod pojmom »postrojenje« u prilozima I., II. i III., podrazumijevaju se i građevine kako je to propisano posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja.
2 Nuklearne elektrane i drugi nuklearni reaktori prestaju biti takva postrojenja nakon što se cjelokupno nuklearno gorivo i drugi radioaktivno onečišćeni dijelovi opreme trajno odstrane s lokacije postrojenja.
1. Opis zahvata:
– opis fizičkih obilježja cjelokupnog zahvata i drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata (primjerice: potreba za korištenjem zemljišta tijekom građenja i korištenja zahvata, druge potrebe vezano uz opskrbu energijom i sirovinama, radovi uklanjanja zahvata i ostali bitni podaci)
– opis glavnih obilježja tehnoloških procesa
– popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces (primjerice: energija, prirodni resursi (voda, zemljište, tlo, biološka raznolikost))
– popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš (primjerice: onečišćenje vode, zraka, tla i podzemlja, buka, vibracije, svjetlost, toplina, radijacija, otpad)
– idejno rješenje koje sadrži tekstualno obrazloženje i grafički prikaz zahvata, a za eksploataciju mineralnih sirovina idejni rudarski projekt.
2. Varijantna rješenja zahvata:
Opis razumnih varijantnih rješenja (primjerice u smislu nacrta projekta, tehnologije, lokacije, veličine i opsega) koja su razmatrana i koja su relevantna za planirani zahvat i njegove posebne značajke te obrazloženje razloga odabira određene varijante, uključujući usporedbu utjecaja na okoliš.
3. Podaci i opis lokacije zahvata i podaci o okolišu:
– ovjereni izvodi iz odgovarajućih prostornih planova (u tekstualnom i grafičkom obliku)
– grafički prilozi s ucrtanim zahvatom koji prikazuju odnos prema postojećim i planiranim zahvatima te analiza usklađenosti zahvata s dokumentima prostornog uređenja
– grafički prilozi s ucrtanim zahvatom u odnosu na zaštićena područja i područja ekološke mreže
– opis postojećeg stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj, uključujući posebice stanovništvo, zdravlje ljudi, biološku raznolikost, životinjski i biljni svijet, tlo, korištenje zemljišta, vode (ciljeve zaštite voda), more, zrak, klimu, krajobraz, te materijalna dobra i kulturnu baštinu
– analiza odnosa zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima te prema zaštićenim područjima i rezultatima prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu iz područja zaštite prirode
– prikupljeni podaci i provedena mjerenja na lokaciji zahvata
– opis okoliša lokacije zahvata za varijantu »ne činiti ništa« odnosno prikaz mogućih promjena stanja okoliša bez provedbe zahvata.
Podaci iz podtočaka 2. i 3. ove točke moraju se dati na geokodiranim i ortofoto podlogama.
4. Opis utjecaja zahvata na okoliš, tijekom građenja, korištenja i uklanjanja zahvata, koji uključuje posebice:
– utjecaje na stanovništvo, zdravlje ljudi, biološku raznolikost, životinjski i biljni svijet, tlo, korištenje zemljišta, vode, zrak, klimu, krajobraz, materijalna dobra i kulturnu baštinu, te utjecaje među njima i u vezi sa zahvatom
– utjecaj na postizanje ciljeva zaštite voda:
a) utjecaj zahvata na stanje vodnih tijela (primjerice izravan utjecaj zahvata na stanje vodnih tijela u užem području provedbe zahvata uključujući procjenu utjecaja primjenom metodologije kombiniranog pristupa)
b) utjecaj poplava na zahvat (primjerice procjena potencijalnih štetnih posljedica za zahvat u slučaju nastupanja poplava u odnosu na stupanj vjerojatnosti pojavljivanja poplava)
– utjecaj zahvata na klimu (primjerice: vrsta i količina emisija stakleničkih plinova) i podložnost zahvata klimatskim promjenama
– utjecaje od onečišćujućih tvari, buke, vibracije, svjetlosti, topline, radijacije, štetnih djelovanja, zbrinjavanja i oporabe otpada i slično
– izravne, neizravne, sekundarne, kratkoročne, srednjoročne, dugoročne, trajne, privremene, pozitivne i negativne utjecaje
– kumulativne utjecaje u odnosu na postojeće i/ili odobrene zahvate
– opis potreba za prirodnim resursima (posebice: tla, zemljišta, vode i biološke raznolikosti uzimajući u obzir održivu dostupnost tih resursa)
– opis možebitnih značajnih prekograničnih utjecaja
– opis možebitnih značajnih utjecaja koji proizlaze iz podložnosti zahvata rizicima od velikih nesreća i/ili katastrofa relevantnih za planirani zahvat
– opis mogućih umanjenih prirodnih vrijednosti (gubitaka) okoliša u odnosu na moguće koristi za društvo i okoliš
– kratki opis metoda predviđanja utjecaja koje su korištene u izradi studije.
Podaci iz ove točke koji se odnose na opis utjecaja moraju se dati na temelju korištenja odgovarajućih stručno-znanstveno utemeljenih modela, drugih modela koji su prihvaćeni u općoj metodologiji procjene utjecaja na okoliš te kombiniranom primjenom modela.
5. Prijedlog mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša, tijekom pripreme, građenja, korištenja i/ili uklanjanja zahvata:
– opis predloženih mjera zaštite okoliša za sprječavanje, ograničavanje, ublažavanje ili uklanjanje negativnih utjecaja zahvata na okoliš
– prijedlog programa praćenja stanja okoliša
– prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata za okoliš.
6. Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu ako je ista utvrđena u prethodnoj ocjeni:
1. opći podaci:
– kratki opis metode za predviđanje utjecaja (provedena terenska istraživanja, korišteni stručni i/ili znanstveni modeli procjene i dr.)
2. podaci o ekološkoj mreži:
– ekološke značajke ciljeva očuvanja i karakteristike područja ekološke mreže na koje zahvat može imati utjecaj
– kartografski prikaz područja ekološke mreže s ucrtanom lokacijom zahvata
3. opis značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu:
– mogući pojedinačni utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže
– mogući kumulativni utjecaj zahvata s drugim postojećim i planiranim zahvatima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže
– vjerojatnost, trajanje i učestalost mogućih pojedinačnih i kumulativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže
– jačina i područje pojedinačnih i kumulativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže
4. mjere ublažavanja negativnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu:
– prijedlog mjera ublažavanja negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže
5. program praćenja i izvješćivanja:
– prijedlog programa praćenja i izvješćivanja o stanju ciljeva očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže
6. zaključci:
– konačna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu uz primjenu predloženih mjera ublažavanja i programa praćenja i izvješćivanja iz podtočaka 4. i 5. ove točke
7. Naznaku bilo kakvih poteškoća:
Poteškoćama u smislu ove točke podrazumijevaju se osobito: tehnički nedostaci, pomanjkanja znanja ili iskustva, nedostaci podatka i slično, s kojima su se nositelj zahvata ili ovlaštenik, odnosno projektant suočili prilikom prikupljanja potrebnih podataka ili izrade studije, odnosno projekta.
8. Popis literature:
Popis literature korištene za potrebe izrade studije.
9. Popis propisa:
Popis propisa koji se odnose na zahvat i primijenjeni su u studiji.
10. Ostali podaci i informacije:
Podaci i informacije koje nositelj zahvata, ovlaštenik i projektant smatraju potrebnim navesti u studiji – primjerice: opis odnosa nositelja zahvata s javnošću prije izrade studije, procjena troškova mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša u odnosu na njihov udio u troškovima građenja i korištenja zahvata i dr.
Sastavni dio studije je netehnički sažetak studije, i to:
– sažetak točaka od 1. do 6. ovoga Priloga obveznog sadržaja studije u tekstualnom i grafičkom obliku, sačinjen na način da sadržajno bude razumljiv javnosti – primjerice: izbjegavati tehničke izraze, detaljne podatke, znanstvena objašnjenja i slično
– sažetak, u pravilu, ima 10 – 20 stranica
– sažetak se daje kao privitak studiji u obliku posebnog elaborata.
1. Obilježja zahvata
Obilježja zahvata moraju biti razmotrena osobito s obzirom na:
– veličinu i projektno rješenje zahvata
– kumulativni učinak s ostalim postojećim i/ili odobrenim zahvatima
– korištenje prirodnih resursa (posebice tla, zemljišta, voda i biološke raznolikosti)
– proizvodnju otpada
– onečišćenje i štetna djelovanja
– rizik od velikih nesreća i/ili katastrofa koje su relevantne za planirani zahvat, uključujući one koje su uzrokovane klimatskim promjenama, u skladu sa znanstvenim spoznajama
– rizik za ljudsko zdravlje (primjerice: zbog onečišćenja vode ili zraka).
2. Lokacija zahvata
Osjetljivost okoliša zemljopisnih područja na koje bi zahvat mogao utjecati, moraju biti razmotrena uzimajući posebice u obzir:
2.1. postojeći način korištenja (namjenu) zemljišta
2.2. možebitno bogatstvo, kakvoću i sposobnost obnove prirodnih resursa promatranog područja uključujući i njegov podzemni dio (tlo, zemljište, vode, biološka raznolikost)
2.3. sposobnost apsorpcije (prilagodbe) prirodnog okoliša, obraćajući posebnu pozornost na:
– močvarna područja, obalna područja i ušća rijeka
– obalna područja i morski okoliš
– krška i vodo-zaštitna područja
– planinska i šumska područja
– područje ekološke mreže
– područja kategorizirana ili zaštićena prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita prirode te prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita voda
– područja u kojima su standardi kakvoće okoliša utvrđeni posebnim propisima prekoračeni već postojećim postrojenjima ili aktivnostima
– gusto naseljena područja
– krajobraz
– područja povijesnog, kulturnog i arheološkog značaja zaštićena prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita kulturne baštine.
3. Obilježja i vrste mogućeg utjecaja zahvata
Mogući značajni utjecaji zahvata obvezno se razmatraju u odnosu na zahtjeve iz točaka 1. i 2. ovih Kriterija uzimajući u obzir utjecaj zahvata na čimbenike navedene u članku 76. stavku 2. Zakona o zaštiti okoliša, vodeći računa o:
– dosegu utjecaja (zemljopisno područje i populacija koja je pod utjecajem)
– prekograničnim obilježjima utjecaja
– snazi i složenosti utjecaja
– vjerojatnosti utjecaja
– očekivanom nastanku, trajanju, učestalosti i reverzibilnosti utjecaja
– kumulativnom utjecaju s drugim postojećim i/ili odobrenim zahvatima
– mogućnosti učinkovitog smanjivanja utjecaja.
Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju studije pobliže sadrži:
1. Podatke o nositelju zahvata:
1.1. Za pravnu i fizičku osobu, obrtnika: naziv i sjedište tvrtke, OIB ime odgovorne osobe; za druge fizičke osobe: ime i prezime te adresu, OIB, broj telefona, telefaksa i adresa elektroničke pošte – ako postoji.
1.2. Izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda, izvadak iz središnjeg obrtnog registra, izvadak iz registra poljoprivrednika, odnosno preslika osobne iskaznice kada je nositelj zahvata građanin.
2. Podatke o zahvatu i opis obilježja zahvata:
2.1. Točan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz ove Uredbe.
2.2. Opis glavnih obilježja tehnoloških procesa (u tekstualnom i grafičkom obliku).
2.3. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces.
2.4. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš.
2.5. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata – primjerice: nove ceste, potreba za novom vodoopskrbom, potreba za proizvodnjom ili prijenosom električne energije.
3. Podatke o lokaciji i opis lokacije zahvata:
3.1. Za lokaciju navodi se naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi lokacija zahvata, uključujući ime katastarske općine.
3.2. Grafički prilozi s ucrtanim zahvatom koji prikazuju odnos prema postojećim i planiranim zahvatima te analiza usklađenosti zahvata s dokumentima prostornog uređenja.
3.3. Grafički prilozi s ucrtanim zahvatom u odnosu na zaštićena i područja ekološke mreže te analiza utjecaja zahvata na zaštićena i područja ekološke mreže.
4. Prikaz varijantnih rješenja zahvata (ako su razmatrane):
4.1. Sažeti opis razmatranih varijantnih rješenja zahvata s obzirom na njihove utjecaje na okoliš.
5. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš i možebitno razmatranih mjera zaštite okoliša:
5.1. Sažeti opis mogućih utjecaja zahvata na sljedeće čimbenike: ljude i ljudsko zdravlje, biljni i životinjski svijet, tlo, materijalna dobra, krajobraz, vodu, klimu i dr.
5.2. Sažeti opis mogućih utjecaja zahvata na zaštićena i područja ekološke mreže.
5.3. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja.
5.4. Obilježja utjecaja – primjerice: izravni, neizravni, sekundarni, kumulativni i dr.
5.5. Predvidiva značajnost utjecaja
5.6. Prijedlog možebitno razmatranih mjera zaštite okoliša, procjena očekivanih otpadnih tvari i emisija, a za riječne i morske luke obvezno podaci o provedenim mjerenjima na lokaciji zahvata s predloženim mjerama zaštite okoliša.
Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata, podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata, opis mogućih utjecaja zahvata na okoliš daju se uzimajući u obzir kriterije iz Priloga V. ove Uredbe.
1. Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata:
– idejno rješenje, odnosno opis glavnih obilježja zahvata, tehnoloških procesa (u tekstualnom i grafičkom obliku), te prikaz varijantnih rješenja zahvata ako su razmatrane
– popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces
– popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš
– popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata – primjerice potreba priključenja zahvata na novu infrastrukturu (ceste, javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju, sustave električne energije)
– po potrebi radovi uklanjanja.
2. Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata:
– grafički prilozi s ucrtanim zahvatom koji prikazuju odnos prema postojećim i planiranim zahvatima, na geokodiranim ili ortofoto podlogama, te sažeti opis stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj
– kartografski prikaz s ucrtanim zahvatom u odnosu na zaštićena područja i sažeti opis zaštićenog područja gdje se zahvat planira i/ili na koje bi zahvat mogao imati značajan utjecaj
– podaci o stanju vodnih tijela u užem području zahvata i kartografski prikaz lokacije zahvata u odnosu na područja koja su pod rizikom od poplava
– kartografski prikaz s ucrtanim zahvatom u odnosu na područje ekološke mreže te popis ciljeva očuvanja i područja ekološke mreže gdje se zahvat planira i/ili na koja bi mogao imati značajan utjecaj.
3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš:
– sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša i opterećenja okoliša, kao što su: stanovništvo, zdravlje ljudi, biološku raznolikost, životinjski i biljni svijet, tlo, korištenje zemljišta, vode (ciljeve zaštite voda), zrak, klimu, krajobraz, materijalna dobra i kulturnu baštinu, te buka, otpad, promet i dr.
– vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja
– sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena područja
– sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu s posebnim osvrtom na moguće kumulativne utjecaje zahvata u odnosu na ekološku mrežu
– opis obilježja utjecaja – primjerice: izravni, neizravni, sekundarni, kumulativni i dr.
4. Prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša ako su razmatrani:
– prijedlog možebitno razmatranih mjera zaštite okoliša, procjena očekivanih otpadnih tvari i emisija, te prijedlog praćenja stanja okoliša.
5. Izvori podataka.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.