Broj: Gž-1145/2018-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Vladi Skorupu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja: I. V., P., OIB ..., i  M. G. iz I. G., OIB ..., oboje zastupani po punomoćniku T. Š., odvjetniku iz I. G., protiv protustranke V. K. iz I. G., OIB ..., radi uređenja međe, rješavajući žalbu protustranke, izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici Stalna služba u Ivanić Gradu, poslovni broj 20 R1-84/2017 od 12. ožujka  2018., 13. kolovoza 2019.

r i j e š i o   j e

Ukida se rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici Stalna služba u Ivanić Gradu, poslovni broj 20 R1-84/2017 od 12. ožujka  2018. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Obrazloženje

Rješenjem suda prvog stupnja, tč. 1. izreke, uređuje se međa između nekretnine u suvlasništvu i suposjedu predlagatelja i to kčbr. ... oranica, vinograd, zgrada G. 437 m2 upisane u zk ul. br. ... k.o. C., i nekretnine u vlasništvu i posjedu protustranke i to kčbr. 761/2 izgrađeno zemljište, vinograd G. 306 m2 upisane u zk ul. br. ... k.o. C. na način da linija međe  polazi od točke A u naravi drveni kolčić crvene boje, preko točke B u naravi željezni stup ograde pa do točke E u naravi željezni stup ograde, sve prema skici očevida mjerničkog vještaka G. Ž. od 12.ožujka 2018.

Narednom, tč. II., utvrđuje se sporna površina omeđena točkama A-B-C-D-E-F-A, površinu koje će vještak izračunati i dostaviti u nalazu i mišljenju i tč. III., određuje da svatko može u parnici dokazivati vlasništvo sporne površine i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ne može to zahtjevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe.     

Protiv tog rješenja žalbu podnosi protustranka pozivajući se na žalbene razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku (“Službeni list“ SFRJ 4/77., 36/77., 36/80., 36/80.,43/52., 69/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91.; “Narodne novine” br. 53/91., 91/92., 112/99, 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 123/08.-Isp., 57/11., 148/11-pročišćeni tekst, 25/13., u nastavku: ZPP).

U žalbi ističu da je sud prvog stupnja među uredio na temelju posljednjeg mirnog posjeda između stranaka, a da pri tome ničim nije obrazložio u čeme se sastoji taj posljednji mirni posjed koji, prema stajalištu žaliteljice, uopće ne odgovora pravom stanju stvari.

Žalba je osnovana.

Predmet postupka je zahtjev predlagatelja za uređenje sporne međe između njihove nekretnine i nekretnine protustranake.

Nakon očevida na licu mjesta, uz prisutnost vještaka mjernika, sud prvog stupnja utvrđuje da  se nekretnine predlagatelja u naravi sastoje od zidane klijeti visoke prizemnice s vinogradom koji se proteže nastavno iza klijeti uzbrdo u smjeru sjevera, dok se nekretnine protustranke u naravi sastoje od zidane kuće sa nadstrešnicom iza koje se nastavno iza kuće uzbrdo u smjeru sjevera proteže livada. Nekretnine protustranke ograđene su ogradom koja se u naravi sastoji od žičanog pletiva povezanog na željezne cijevi koje su betonirane u zemlju, a ogradu je neprijeporno izgradila protustranka. Između nekretnina stranaka, u dijelu do prilaznog puta, zatečen je betonski stupić kao oznaka međe, dok se obilaskom linije međe između nekretnina stranaka više ne pronalazi bilo kakva oznaka međe.

Obzirom da se stranke nisu suglasile da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, sud je među uredio prema posljednjem mirnom posjedu.

U tom smislu sud utvrđuje da je linija međe, prema posljednjem mirnom posjedu kako je zatečen na dan očevida, jasno vidljiva, obzirom na postojeću ogradu, za koju zaključuje da ju je izgradila protustranka. Time je sud uredio među prema posljednjem mirnom posjedu na način da linija međe polazi od točke A koja je u naravi drveni kolčić crvene boje do ceste, zatim linija međe ide do točke B koja je u naravi željezni stup ograde, i na koncu do točke E koja je u naravi željezni stup ograde.

  Kako se linija međe prema posljednjem mirnom posjedu ne poklapa s linijom međe prema katastarskom nacrtu, sud je utvrdio spornu površina od 28 m², omeđenu linijama između točaka A-B-C-D-E-F-A.

Takav slijed obrazloženja prvostupanjske odluke, na što sasvim osnovano ukazuje žalba protustranke, za sada ne omogućava provjeru opravdanosti uređenja međe prema posljednjem mirnom posjedu, jer su razlozi na kojima je ona utemeljena izostali.

Postupak uređenja međa, tj. utvrđivanja pravca koji razdvaja nekretnine predlagatelja i predloženika uređen je odredbom čl. l03 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 137/99. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 22/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09.. 153/09. i 143/12. - u nastavku teksta: ZV) te pravnim pravilima Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (primjenjuje se prema Zakonu o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije travnja l94l. godine - NN 73/9l. - u nastavku ZSP), koja se pravila primjenjuju na odnose koji nisu uređeni važećim propisima Republike Hrvatske.

Međa se ne može urediti prema katastarskom nacrtu ako za to ne postoji izričiti pristanak stranaka, kao što se u predmetnoj pravnoj stvari ne može urediti niti prema sporazumu susjeda, obzirom da isti ne postoji. No, uređenje međa prema posljednjem mirnom posjedu, a sukladno odredbi čl. l03 st. 3 ZV-a predstavlja činjenično pitanje i ukazuje na faktičnu vlast prijeporne međašne površine. Pobijano prvostupanjsko rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama obzirom na navode predloženice,

Takvo stajalište mora biti utemeljeno na činjeničnim i pravnim utvrđenjima koja bi sasvim izvjesno upućivala na to posljednji mirni posjed predstavlja uživanje tog dijela nekretnine bez međusobnog smetanja. Razlozi za to moraju biti vrlo jasno artikulirani i obrazloženi.

Sud treba utvrditi tko od susjeda, koji su u naravi i stranke u ovom postupku, ima u vlasti međašnu površinu i do kuda seže faktična vlast svakog od njih. To je naravno činjenično pitanje, za utvrđenje kojeg sudu stoje na raspolaganju sva raspoloživa dokazna sredstva, ali u svakom slučaju ono treba biti obrazloženo.

U nastavku postupka, prvostupanjski sud će, vodeći računa o tome da je osnovni preduvjet za uređenje međa pretpostavka da su međašni znaci oštećeni u tolikoj mjeri i da je međa sporna, istu urediti na način da se ne dovodi u pitanje postojanje navedenih pretpostavki, a samim time i opravdanost predlagateljevog prijedloga i odluči li se za uređenje prema zadnjem mirnom posjedu, tu pretpostavku obrazložiti, obzirom da je potrebno najprije utvrditi što je kod postojeće međe na terenu sporno, a tek nakon toga, ovisno o ishodu utvrđenja pristupiti uređenju međa prema posljednjem mirnom posjedu.

Iz tih je razloga, temeljem odredbe čl. 380. tč. 3. ZPP-a valjalo riješiti kao u izreci.

U Rijeci, 13. kolovoza 2019.