Baza je ažurirana 20.11.2024.
zaključno sa NN 109/24
EU 2024/2679
Broj: Gž-2551/2019-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Krunoslave Dropulić, kao predsjednika vijeća, Drage Grubeše, kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Snježane Androš, kao člana vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja M. J. iz S., ..., OIB ... i II-tuženika L. J., ž. M., r. F., iz S., ..., OIB ..., oboje zastupani po punomoćniku J. A. M., odvjetniku u S., protiv tuženika B. J. iz S., OIB ..., zastupanog po punomoćniku M. Š., odvjetniku u S., radi utvrđenja prava stvarne služnosti puta, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu – Stalna služba u Supetru br. P-4941/16. od 14. lipnja 2019., u sjednici vijeća održanoj 17. listopada 2019.,
p r e s u d i o j e
Žalba tuženika odbija se kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu – Stalna služba u Supetru br. P-4941/16. od 14. lipnja 2019. (toč. I. do IV. izreke).
Tuženiku se ne dosuđuje trošak žalbe.
Obrazloženje
Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
"I. Utvrđuje se da u korist č.zem. ... stojna kuća pov. 162 m2 i dvor pov. 346 m2 k.o. S. kao povlasnog dobra postoji pravo služnosti puta označenog i omeđenog kao lik A-B-C-D-E-F-G-H-A pov. 30 m2 sve sukladno skici vještaka P. G. V 136/2018, a na teret zemljišta označenog kao čest. zem. ... vg. pov. 380 m2 k.o. S. kao poslužnog dobra, što je tuženik J. B. M. dužan trpjeti kao svakodobni vlasnik poslužne nekretnine.
II. Tužitelji su ovlašteni temeljem ove presude zatražiti i postići upis prava služnosti puta označenog kao A-B-C-D-E-F-G-H-A u pov. pod 30 m2 na skici vještaka P. G. V136/2018 na nekretnini označenoj kao čest. zem. ... k.o. S. kao poslužnog dobra, a u korist čest. zem. ... sve k.o. S. kao povlasnog dobra.
III. Nalaže se tuženiku da tužiteljima omogući nesmetan prolaz preko puta opisanog u točki I. ove tužbe, te poruši zid i sagradi stepenice na navedenom putu koje omogućavaju korištenje tog prolaza, te se kaniti takvog i sličnog ograničavanja prolaza putem, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
IV. Nalaže se tuženiku, da u roku od 15 dana, naknadi tužiteljima trošak parničnog postupka u iznosu od 6.125,04 kune."
Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tuženik zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13.) – dalje: ZPP, s prijedlogom da se prvostupanjska presuda ukine i odbije tužbeni zahtjev ili podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje i dosudi trošak žalbe.
Odgovor na žalbu nije podnesen.
Žalba nije osnovan.
Prvostupanjski sud je utvrdio da su tužitelji suvlasnici kč.br. ... stojna kuća, dvor sa 508 m2 uknjižene u zk.ul.br. ... k.o. S., a tuženik vlasnik kč.br. ... v.g. sa 380 m2 uknjižene u zk.ul.br. ... k.o. S..
Nastavno, utvrđeno je da je između oca tužitelja i tuženika (braće) zaključen darovni ugovor 20. prosinca 2000., kojim darovnim ugovorom je otac darovao i predao u posjed tuženiku kč.br. ... koja je u to vrijeme u zemljišnim knjigama bila uknjižena kao vlasništvo D. s. s. M. I. P. s. J., i da je u toč. IV, ugovoreno između stranaka slijedeće:
Darovatelj zasniva u korist kuće M. J. u S. pravo prolaza širine 1,3 m prema B. na teret odnosne nekretnine B. J., o čemu su se ugovorne strane suglasile (Ov-...). Također, utvrđeno je da su darovnim ugovorom od 13. prosinca 2007. D. s. s. M. I. P. s. J. u S. tuženiku darovale kč.br. ..., te da su stranke u vrijeme sklapanja darovnog ugovora već bile upoznate s činjenicom da je darodavatelj samo formalno bio uknjižen vlasnikom kč.br. ...
Također, utvrđeno je da se put nalazi uz ogradni zid čest. zem. ..., istočno, djelomično izbetoniran, a djelomično pod travom, da je isti površine 30 m2, a prema nalazu vještaka P. G. označen toč. A-B-C-D-E-F-G-H-A.
Pored toga, utvrđeno je da su tužitelji prolazili putem pješice od 1989. pa do 2016., kada je tuženik srušio stepenice između točaka D-E i postavio betonski podzid.
Prvostupanjski sud je zahtjev tužitelja pod toč. I. i II. prihvatio pozivom na odredbu čl. 229. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – dalje: ZV.
Stvarna služnost osniva se na temelju Zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz 20 godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.
Tužitelji su po ocjeni i ovog suda pošteno posjedovali i izvršavali sadržaj služnosti oko 27 godina bez protivljenja vlasnika poslužnog dobra do nastupanja roka za stjecanje prava služnosti puta pješice na povlasnom dobru dosjelošću.
Tuženikove žalbene navode da nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava služnosti puta pješice, ovaj sud ne prihvaća, jer je otac stranaka već oporukom od 30. svibnja 1997. rasporedio imovinu sinovima, te također svojom izjavom posljednje volje ustanovio služnost puta za nekretninu tužitelja, a zaključenim darovnim ugovorom oporuku izvršio darovanjem nekretnina, te ustanovljenjem u toč. IV ugovora stvarnu služnost puta u korist nekretnina koje je darovao sinu M. J. na teret nekretnina (povlasnog dobra) koje je darovao B. J. (tuženiku).
Po čl. 175. ZV svaka služnost mora imati razumnu svrhu.
S obzirom da svrha služnosti može biti kraći i brži pristup moru, igralištu za balote (Gzz-1/99. od 16.2.1988.), time što je tužitelj prodao štalu, služnost puta pješice nije time izgubila razumnu svrhu.
Kako su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava služnosti puta pješice dosjelošću, prvostupanjski sud je ispravno primijenio materijalno pravo prihvaćanjem tužbenog zahtjeva pod toč. I.
Osnovan je i zahtjev pod toč. II, jer tužiteljima pripada ovlaštenje da služnost stečenu na temelju zakona uknjiže u zemljišne knjige.
Čl. 233. ZV regulirana je zaštita poštovanja prava služnosti.
Kada je tuženik samovlasno uklonio stepenice i zazidao zid time je onemogućio tužitelju u izvršavanju prava služnosti puta pješice, ispravno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo prihvaćanjem tužbenog zahtjeva pod toč. III.
Suprotno žalbenim navodima činidaba tuženika pod toč. III. izreke je ovršiva. Tuženik je izvršavajući volju oca sagradio stepenice. Stoga, tuženiku ne može biti nepoznato da je dužan sagraditi upravo stepenice kakve su bile u vrijeme uklanjanja, te porušiti samo onaj dio zida koji je betonskim podzidavanjem zatvorio.
Odluka o parničnom trošku je zakonita i pravilna (čl. 154. st. 1. ZPP, čl. 155. ZPP i Odvjetnička tarifa – NN br. 142712., 103/14., 118/14.).
Odluka o trošku žalbe temelji se na odredbi čl. 166. st. 1. ZPP.
Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi, a niti razlozi za žalbu na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci.
Osijek, 17. listopada 2019.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.