HRVATSKI SABOR
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU
Proglašavam Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 3. prosinca 2018.
Klasa: 011-01/18-01/161
Urbroj: 71-06-01/1-18-2
Zagreb, 10. prosinca 2018.
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju prihodi i primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu (u daljnjem tekstu: Proračun) i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), predsjednika Vlade, Ministarstva financija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.
II. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA
1. Upravljanje prihodima i rashodima
Članak 2.
Sredstva se u Proračunu osiguravaju proračunskim korisnicima (u daljnjem tekstu: korisnici) koji su u njegovu Posebnom dijelu određeni za nositelje sredstava raspoređenih po programima (aktivnostima i projektima), po vrstama rashoda i izdataka te po izvorima financiranja.
Članak 3.
Radi upravljanja likvidnošću Proračuna za rashode i izdatke za koje je nastala obveza koja dospijeva u ovoj proračunskoj godini mora se izvršiti rezervacija sredstava prema dospijeću tih obveza.
Članak 4.
(1) Korisnici su obvezni u financijskom planu planirati sredstva pomoći, namjenskih primitaka i učešća Republike Hrvatske za projekte financirane iz pomoći i/ili namjenskih primitaka u iznosu koji je predviđen za financiranje projekata, razmjerno sredstvima koja će se koristiti u 2019. godini.
(2) Sredstva za financiranje projekata koja se refundiraju iz pomoći Europske unije mogu se preraspodjeljivati samo između tih projekata, i to bez ograničenja između projekata unutar istog razdjela organizacijske klasifikacije, a najviše do 15 % između projekata različitih razdjela organizacijske klasifikacije, uz suglasnost Ministarstva.
(3) Sredstva učešća Republike Hrvatske planirana u Proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije mogu se preraspodjeljivati samo između tih projekata, i to bez ograničenja između projekata unutar istog razdjela organizacijske klasifikacije, a najviše do 15 % između projekata različitih razdjela organizacijske klasifikacije, uz suglasnost Ministarstva.
(4) Nedostatna sredstva učešća Republike Hrvatske za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije mogu se, tijekom proračunske godine, osigurati preraspodjelom sredstava isključivo iz općih prihoda i primitaka, a u skladu s člankom 46. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 87/08., 136/12. i 15/15.).
(5) Nedostatna sredstva refundacije iz pomoći Europske unije za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije mogu se, tijekom proračunske godine, osigurati preraspodjelom sredstava isključivo iz sredstava refundacije iz pomoći Europske unije.
(6) Sredstva za financiranje projekata koja se refundiraju iz pomoći Europske unije i sredstva učešća Republike Hrvatske za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije mogu se, uz suglasnost Ministarstva, osigurati i u okviru naknadno utvrđenih stavki.
(7) Za naknadno utvrđene aktivnosti i projekte mogu se preraspodjelom osigurati sredstva za financiranje projekata koja se refundiraju iz pomoći Europske unije i sredstva učešća Republike Hrvatske za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije, uz suglasnost Ministarstva.
(8) Kada se sredstva učešća Republike Hrvatske planirana u Proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije izvršavaju kod korisnika sporijom dinamikom od predviđene u Proračunu, ministarstvo nadležno za fondove Europske unije može predložiti Ministarstvu preraspodjelu sredstava učešća u korist drugih korisnika, a najviše do 15 % rashoda u skladu s člankom 46. Zakona o proračunu.
Članak 5.
(1) Sredstva za programsko financiranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta mogu se preraspodjeljivati tijekom proračunske godine, i to bez ograničenja unutar aktivnosti A622122 Programsko financiranje javnih visokih učilišta odnosno unutar aktivnosti A622137 Programsko financiranje javnih znanstvenih instituta, uz suglasnost Ministarstva.
(2) Unutar aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka mogu se, uz suglasnost Ministarstva, naknadno otvarati stavke.
Članak 6.
(1) Rashodi financirani iz namjenskih doprinosa mogu se izvršavati do visine naplaćenih prihoda od namjenskih doprinosa.
(2) Ako se sredstva od namjenskih doprinosa ostvare u iznosu manjem ili većem od planiranog, izvršit će se preraspodjela sredstava u skladu s ostvarenim prihodima od namjenskih doprinosa, uz suglasnost Ministarstva.
Članak 7.
(1) Potraživanja države za javna davanja, naplaćena u financijskoj i nefinancijskoj imovini sukladno posebnim propisima, istodobno za vrijednost te imovine povećavaju izvršenje prihoda i rashoda iznad visine utvrđene Proračunom, a uz suglasnost Ministarstva.
(2) Za iskazivanje prihoda i rashoda iz stavka 1. ovoga članka mogu se naknadno utvrditi aktivnosti i/ili projekti, uz suglasnost Ministarstva.
2. Trošenje proračunskih sredstava
Članak 8.
Radi održavanja tekuće likvidnosti na temelju naloga ministra financija mogu se povlačiti sredstva s računa korisnika.
Članak 9.
(1) Ako se tijekom izvršavanja Proračuna utvrdi da su sredstva Proračuna nepravilno korištena, korisniku će se umanjiti sredstva u visini nenamjenskog korištenja sredstava ili će se privremeno obustaviti isplata sredstava sa stavki s kojih su sredstva bila nenamjenski utrošena.
(2) Odluku o umanjenju i obustavi doznake sredstava donijet će ministar financija.
Članak 10.
(1) Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sredstava Europske unije te kapitalni projekti koji nisu izvršeni do kraja 2018. godine mogu se prenijeti i izvršavati u 2019. godini ako su ispunjeni osnovni preduvjeti:
1. proračunska sredstva osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu za aktivnosti i projekte koji se prenose moraju ostati na kraju 2018. godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela tijekom 2018. godine
2. prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvršavati u 2019. godini uz suglasnost Ministarstva
3. korisnici podnose zahtjev za prijenos najkasnije do 31. ožujka 2019. Uz zahtjev dužni su dostaviti ugovor i račun za obveze nastale u 2018. godini, s dospijećem plaćanja u 2019. godini.
(2) Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sredstava Europske unije te kapitalni projekti koji ne budu izvršeni do kraja 2019. godine mogu se prenijeti i izvršavati u 2020. godini ako su ispunjeni osnovni preduvjeti:
1. proračunska sredstva osigurana u Proračunu 2019. godine za aktivnosti i projekte koji se prenose moraju ostati na kraju 2019. godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela tijekom 2019. godine
2. prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvršavati u 2020. godini uz suglasnost Ministarstva
3. korisnici podnose zahtjev za prijenos najkasnije do 31. ožujka 2020. Uz zahtjev dužni su dostaviti ugovor i račun za obveze nastale u 2019. godini, s dospijećem plaćanja u 2020. godini.
Članak 11.
(1) Korisnici su dužni sredstva doznačena iz Proračuna do 31. prosinca 2019., a za koja nisu iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca 2019., vratiti na račun državnog proračuna.
(2) Način i rok povrata u Proračun sredstava doznačenih iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, a za koja nisu bile iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca 2018., odredit će naputkom ministar financija.
Članak 12.
Korisnik može plaćati predujmom bez suglasnosti ministra financija do pojedinačnog iznosa od 50.000,00 kuna.
Članak 13.
(1) Ministar financija daje suglasnost proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje obveza po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama ako ukupna obveza po ugovoru ne prelazi iznos od 10.000.000,00 kuna.
(2) Ako ukupna obveza po ugovoru koji zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama prelazi iznos iz stavka 1. ovoga članka, suglasnost korisnicima za preuzimanje navedene obveze daje Vlada, na prijedlog ministra financija, sukladno članku 44. Zakona o proračunu.
Članak 14.
(1) U Proračunu su planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 200.000.000,00 kuna.
(2) Iznos sredstava proračunske zalihe iz stavka 1. ovoga članka može se preraspodjeljivati i može, sukladno članku 56. stavku 4. Zakona o proračunu, iznositi najviše 0,50 posto planiranih proračunskih prihoda bez primitaka.
(3) O korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Vlada.
(4) Predsjednik Vlade može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do pojedinačnog iznosa od 500.000,00 kuna.
(5) Ministar financija može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do pojedinačnog iznosa od 100.000,00 kuna.
(6) Neutrošena i nenamjenski utrošena sredstva iz ovoga članka primatelj sredstava dužan je vratiti na račun državnog proračuna.
(7) Ako se tijekom godine u Proračunu osiguraju sredstva za namjenu za koju su sredstva proračunske zalihe dodijeljena, akti kojima su sredstva proračunske zalihe dodijeljena stavljaju se izvan snage po sili ovoga Zakona.
(8) Primatelj sredstava dužan je Ministarstvu dostaviti izvješće o zakonitom, namjenskom i svrhovitom utrošku dodijeljenih sredstava proračunske zalihe.
(9) Nakon što korisnik zaprimi mjesečni izvještaj Financijske agencije (FINA) o ovrhama koje su provedene na teret sredstava proračunske zalihe, a iz nadležnosti su korisnika, korisnik je dužan najkasnije u roku od 14 radnih dana od dana zaprimanja mjesečnog izvještaja preknjižiti ovrhe na svoju proračunsku poziciju. Ako korisnik najkasnije u roku od 14 radnih dana od dana zaprimanja mjesečnog izvještaja ne preknjiži ovrhe na svoje proračunske pozicije odnosno ne dostavi Ministarstvu i Financijskoj agenciji (FINA) obavijest da ovrhe nisu iz njegove nadležnosti, sredstva će na njegove proračunske pozicije preknjižiti Ministarstvo.
Članak 15.
(1) U skladu s odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (»Narodne novine«, br. 93/16. i 104/16.), a u vezi s člankom 58. Zakona o proračunu, raspoređuju se sredstva na korisnike ili u proračunsku zalihu, a odluka o raspoređivanju objavljuje se u »Narodnim novinama«.
(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada.
Članak 16.
(1) Devizna sredstva koja ostvare korisnici uplaćuju se na račun Proračuna.
(2) Sredstvima iz stavka 1. ovoga članka raspolaže Ministarstvo.
(3) Iznimno, korisnici koji ostvaruju devizna sredstva za posebne namjene mogu, uz suglasnost Ministarstva, otvoriti račun.
Članak 17.
(1) Pogrešno ili više uplaćeni prihodi na račun državnog proračuna vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda. Rješenje o tome donosi Ministarstvo.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, rješenja donose:
– Ministarstvo unutarnjih poslova – za pogrešno ili više uplaćene prihode od novčanih kazni, troškova postupka i ostalih prihoda iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova
– Ministarstvo pravosuđa – za pogrešno ili više uplaćene prihode od sudskih pristojbi, novčanih kazni, troškova postupka i ostalih prihoda iz nadležnosti pravosudnih tijela.
(3) Prije donošenja rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka korisnici su dužni dostaviti očitovanje o opravdanosti zahtjeva za povrat pogrešno ili više uplaćenih sredstava na račun državnog proračuna, iznos sredstava koja se vraćaju uplatitelju te dokumentaciju kojom to potkrepljuju.
(4) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 18.
(1) Radi pravodobnog obračunavanja i doznačivanja proračunskih sredstava u 2019. godini za plaće i druge rashode, korisnici koji se financiraju iz Proračuna obvezni su nadležnom ministarstvu dostaviti rješenje o zasnivanju i o prestanku radnog odnosa radnika odnosno ugovor o radu i prestanku ugovora o radu radnika.
(2) Rješenje odnosno ugovor o radu iz stavka 1. ovoga članka korisnici su obvezni dostaviti u roku od osam dana od dana zasnivanja ili prestanka radnog odnosa.
Članak 19.
Ovlašćuje se Vlada da donosi odluku o visini i načinu isplate dnevnica i drugih naknada koje se isplaćuju iz državnog proračuna kojom će se utvrditi naknade i visina troškova za službeno putovanje u tuzemstvu i inozemstvu koje se isplaćuju iz državnog proračuna i visina ostalih naknada koje se prema propisima mogu isplaćivati zaposlenima i dužnosnicima kojima se ti rashodi financiraju iz sredstava državnog proračuna i iz sredstava izvanproračunskih fondova iz članka 2. stavka 2. Zakona o proračunu, a čija prava nisu na drugačiji način uređena kolektivnim ugovorima ili posebnim propisima u dijelu koji se odnosi na materijalna prava.
Članak 20.
(1) Ovlašćuje se Vlada da može dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, najviše do tri posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. (Obrazac: PR-RAS u stupcu 5 pod oznakom AOP 001).
(2) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:
1. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima je Vlada dala suglasnosti do 31. prosinca 2018., a nisu korištene u 2018. godini
2. jedinice lokalne samouprave na potpomognutim područjima
3. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se zadužuju za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije te
4. projekte unapređenja energetske učinkovitosti u kojima sudjeluju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(3) Odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je Vlada donijela do 31. prosinca 2018., a koje se mogu koristiti od 1. siječnja 2019. ulaze u ograničenje od tri posto iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se mijenjati ili dopunjavati uz suglasnost Vlade, a iznimno samo uz suglasnost ministra financija, i to ako se izmjenama i dopunama ugovaraju uvjeti zaduživanja koji su povoljniji za korisnika.
Članak 21.
(1) Doprinosi za mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje koji su uplaćeni za osiguranike prema članku 23. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (»Narodne novine«, br. 44/01., 90/05., 80/08., 38/09. i 148/13.) vratit će se poslodavcima sa sjedištem odnosno s prebivalištem na području Grada Vukovara, Iloka te Lovasa i Tovarnika na teret tih doprinosa.
(2) Poslodavci iz stavka 1. ovoga članka zahtjev za povrat doprinosa podnose Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
Članak 22.
(1) Korisnici su obvezni u svojim financijskim planovima planirati sredstva za obvezno osiguranje vozila, zrakoplova i brodica odnosno jahti prema posebnim propisima iz djelatnosti osiguranja.
(2) Korisnici su obvezni u svojim financijskim planovima planirati sredstva za osiguranje prijevoznih sredstava i druge imovine koja je zbog pojačanog rizika i velike pojedinačne vrijednosti više izložena mogućim štetnim događajima u obavljanju redovite djelatnosti.
(3) Sredstva za naknadu štete na neosiguranoj imovini (poslovne zgrade, uređaji i instalacije) osigurana su u Proračunu i doznačavat će se korisnicima na njihov zahtjev, uz koji je potrebno priložiti dokaze o nastaloj šteti.
(4) U Proračunu su osigurana sredstva za osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja.
Članak 23.
(1) U Proračunu su utvrđena sredstva za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa.
(2) Osnovica za obračun naknada i drugih primanja iz stavka 1. ovoga članka iznosi 3326,00 kuna.
Članak 24.
Ministar financija donijet će naredbu o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2019. godini.
III. UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM I DUGOVIMA
1. Upravljanje državnom imovinom
Članak 25.
(1) Korisnik koji je stekao nekretninu obvezan je u roku od 30 dana od dana njezina stjecanja podnijeti zahtjev nadležnom općinskom državnom odvjetništvu (u daljnjem tekstu: Državno odvjetništvo) radi podnošenja prijedloga za upis prava vlasništva Republike Hrvatske i drugih stvarnih prava na nekretninama kojih je nositelj Republika Hrvatska u zemljišne knjige, s potrebnom dokumentacijom.
(2) Državno odvjetništvo sastavit će prijedlog za upis uknjižbe, koji će podnijeti nadležnom sudu radi upisa prava iz stavka 1. ovoga članka u zemljišne knjige.
Članak 26.
Državno odvjetništvo podnosi prijedlog za upis uknjižbe za upis nekretnine iz članka 69. stavka 2. Zakona o proračunu ako je Vlada dala suglasnost u skladu s člankom 69. stavkom 2. Zakona o proračunu.
Članak 27.
Prihodi od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima s računa Proračuna prihod su Proračuna.
Članak 28.
(1) Kada se sredstva Proračuna koriste za sanaciju, dokapitalizaciju ili kao udio u sredstvima pravne osobe, Republika Hrvatska postaje vlasnikom u tim pravnim osobama razmjerno uloženim sredstvima.
(2) Imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka upisuje njezin korisnik u svoju evidenciju, a pravna osoba upisuje Republiku Hrvatsku kao vlasnika razmjernog dijela kapitala.
(3) Evidenciju o imovini i vlasničkim dijelovima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka vode korisnici i tijelo nadležno za upravljanje državnom imovinom, a podatke o tome dostavljaju Ministarstvu.
2. Zaduživanje i tekuće otplate
Članak 29.
(1) Zaduživanje se može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 30.099.987.548,00 kuna iskazanog u Računu financiranja Proračuna.
(2) Tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna za 2019. godinu u iznosu od 24.092.210.561,00 kuna, te pripadajuće kamate imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim rashodima i izdacima.
(3) Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 435.700.000,00 kuna. Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, iznose 499.600.000,00 kuna.
Članak 30.
(1) Ministar financija može se, uz suglasnost Vlade, u 2019. godini zadužiti iznad visine zaduživanja iz članka 29. ovoga Zakona za povrat državnog duga čije je dospijeće u sljedećim proračunskim godinama ako su uvjeti zaduživanja povoljniji odnosno ako će zaduživanje dovesti do manjih troškova povrata državnog duga.
(2) Ako se ministar financija, uz suglasnost Vlade, u 2019. godini zaduži za povrat državnog duga čije je dospijeće u sljedećoj proračunskoj godini, iznos zaduženja evidentirat će se u 2019. godini.
(3) Iznos zaduženja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne uključuje se u ukupan iznos zaduživanja iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 31.
(1) Ministar financija može se, uz suglasnost Vlade, dodatno zadužiti do iznosa neostvarenih primitaka od prodaje dionica i udjela u glavnici.
(2) Ministar financija može se, uz suglasnost Vlade, u 2019. godini dodatno zadužiti iznad visine zaduživanja iz članka 29. ovoga Zakona za razliku između visine podmirenih obveza temeljem rashoda nastalih provedbom projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije i visine priljeva ostvarenih iz fondova Europske unije u 2019. godini, a najviše do iznosa sredstava za koji se očekuje povrat iz fondova Europske unije u 2020. godini.
Članak 32.
(1) Vlada može radi zaštite interesa Republike Hrvatske posebnom odlukom preuzeti obveze po kreditima odnosno zajmovima pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
(2) Preuzete obveze iz stavka 1. ovoga članka ne ulaze u iznos zaduživanja iz članka 29. ovoga Zakona ako se neće podmirivati u 2019. godini i ako se mogu podmiriti iz prihoda državnog proračuna.
Članak 33.
Tečajne razlike mogu se u skladu s obračunom priznati i iznad iznosa predviđenog Proračunom.
Članak 34.
Mjenice kojima se na teret Proračuna stvaraju obveze može izdavati samo ministar financija.
3. Državna jamstva
Članak 35.
(1) Ovlašćuje se Vlada da u ime Republike Hrvatske može davati financijska i činidbena jamstva na prijedlog Ministarstva.
(2) Godišnja vrijednost novih jamstava za 2019. godinu iznosi 3.850.000.000,00 kuna, od čega se iznos od 1.300.000.000,00 kuna odnosi na izvanproračunske korisnike državnog proračuna iz članka 29. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Ovlašćuje se Vlada da se može, u svoje ime i za svoj račun, zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala za Hrvatske ceste d.o.o., Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocestu Rijeka – Zagreb d.d., što ne ulazi u ukupni iznos zaduženja iz članka 29. ovoga Zakona.
(4) Ministarstvo će ugovorom s društvima iz stavka 3. ovoga članka utvrditi korištenje sredstava zaduženja i međusobna prava i obveze po zaduženju iz stavka 3. ovoga članka.
(5) U iznos iz stavka 2. ovoga članka ne ulazi vrijednost jamstava danih za refinanciranje i reprogramiranje obveza iz prethodnih godina za koje je bilo dano jamstvo.
(6) Godišnja vrijednost novih jamstava može biti iznad iznosa utvrđenog u stavku 2. ovoga članka za iznos jamstava stavljenih izvan snage u prethodnoj godini.
(7) Jamstvena zaliha za jamstva u Proračunu iznosi 1.550.000.000,00 kuna.
(8) Tražitelj jamstva, koji može biti isključivo pravna osoba, dužan je dokumentirani zahtjev dostaviti ministarstvu nadležnom za tražitelja jamstva. Nadležno ministarstvo će zaprimljeni dokumentirani zahtjev, zajedno s provizijom u visini koju određuje Ministarstvo i ostalim potrebnim elementima jamstva koje odredi, u roku od 45 dana od zaprimanja dostaviti Ministarstvu radi davanja mišljenja i prijave Europskoj komisiji, u skladu s odredbama zakona kojim su uređene državne potpore. Prije dostave Ministarstvu nadležno ministarstvo dužno je ocijeniti:
– temelj donošenja prijedloga dodjele jamstva u obliku programa ili druge osnove za podnošenje zahtjeva za dodjelu jamstva
– bonitet tražitelja
– ocjenu stanja zaduženosti
– efekte novog zaduženja na mogućnost razvoja i likvidnosti te
– izraditi stručno mišljenje i jasno opredjeljenje prema odobrenju predloženog jamstva.
(9) Pri ocjeni zahtjeva za davanje državnog jamstva uzimat će se u obzir:
– potpora kapitalnim ulaganjima u razvitak kojima se poboljšavaju opći uvjeti gospodarskog djelovanja i koji utječu na izvozni učinak i
– gospodarska stabilnost i važnost u regionalnom razvitku.
(10) Nadležno ministarstvo, u roku od 30 dana od zaprimanja odobrenja prijedloga državne potpore od Europske komisije odnosno mišljenja Ministarstva ako se radi o državnoj potpori izuzetoj od obveze prijave Europskoj komisiji odnosno odluke Europske komisije o nepostojanju državne potpore, u skladu s odredbama zakona kojim su uređene državne potpore, dostavlja Ministarstvu dokumentirani zahtjev tražitelja jamstva, zajedno s:
– provizijom u visini koju određuje Ministarstvo i ostalim potrebnim elementima jamstva
– odobrenjem prijedloga državne potpore od Europske komisije odnosno mišljenjem Ministarstva ako se radi o državnoj potpori izuzetoj od obveze prijave Europskoj komisiji ili odlukom Europske komisije o nepostojanju državne potpore
– svojom ocjenom i mišljenjem iz stavka 8. ovoga članka te
– prijedlogom odluke o dodjeli jamstva.
(11) Nadležnim ministarstvom odnosno ministarstvom nadležnim za podnošenje zahtjeva Ministarstvu za izdavanje mišljenja i prijavu programa jamstava Europskoj komisiji, u smislu ovoga članka, smatra se ono ministarstvo u čijem su djelokrugu i koje obavlja poslove vezane za namjene za koje se predviđa izdavanje jamstava iz programa jamstava.
(12) Ministarstvo, uz procjenu kreditnih uvjeta banaka davatelja kredita, obvezno je Vladi uputiti svoje mišljenje najkasnije u roku od 30 dana od dostave dokumentacije iz stavka 8. ovoga članka.
(13) Činidbena jamstva iz stavka 1. ovoga članka, koja su u pravilu vezana za okončanje posla, mogu se davati na temelju primljenih predujmova u novcu ili imovini za gradnju brodova do njihove isporuke, nabavu zrakoplova na temelju dugoročnog ugovora o zakupu te za infrastrukturne projekte koji se izvode na osnovi ugovora o koncesiji ili zajedničkih ulaganja.
(14) Vlada može iznimno odobriti jamstvo za zaduženje određenog korisnika vezano za provedbu prioritetnog programa/projekta koji ima značenje za regionalnu gospodarsku stabilnost, radi ublažavanja gospodarske nerazvijenosti određenog područja, uklanjanja ratnih šteta, obnove ili hitne obnove od posljedica elementarnih nepogoda.
(15) Odluka kojom Vlada daje financijsko jamstvo mora sadržavati podatke o davatelju i korisniku kredita, iznosu kredita i jamstva, vrsti i namjeni kredita, otplati glavnice i kamata, naknadama i troškovima te instrumentima osiguranja.
(16) Odluka kojom Vlada daje činidbeno jamstvo iz stvaka 13. ovoga članka mora sadržavati podatke o kupcu, davatelju bankovne garancije, ako je primjenjivo, vrijednosti primljenih predujmova u novcu ili imovini, iznosu jamstva, trajanju jamstva, ugovorenoj kamati za slučaj neispunjenja obveze za koju je dan predujam, ako je primjenjivo, naknadama i troškovima te o instrumentima osiguranja.
(17) Odluke iz stavaka 15. i 16. ovoga članka moraju sadržavati odredbu o obvezi sklapanja ugovora s tražiteljem jamstva, kojim se utvrđuje obveza namjenskog korištenja sredstava za koje je dano jamstvo, izvještavanju nadležnog ministarstva i Ministarstva o korištenju sredstava za koje je dano jamstvo, instrumentima osiguranja, provedbi tehničke i financijske kontrole te općeg nadzora od strane nadležnog ministarstva nad tražiteljem jamstva i nad izvršenjem obveza za koje je jamstvo dano te o obvezi povrata sredstava u državni proračun ako dođe do plaćanja po danom jamstvu.
(18) Ugovor o kreditu za koji je dano jamstvo i jamstvo mogu se mijenjati ili dopunjavati uz suglasnost Vlade, a iznimno samo uz pisanu suglasnost ministra financija, i to ako se izmjenama i dopunama mijenja ročnost i/ili ako se mijenjaju uvjeti zaduživanja koji su povoljniji za korisnika kredita te ako dođe do ustupanja, prenošenja, zamjene, obnove (novacije) ili zalaganja prava i/ili obveza banke davatelja kredita na ime izdanog jamstva. U slučaju zalaganja ili prijenosa prava i tražbina iz ugovora o kreditu ili prijenosa ugovora o kreditu drugim osobama, prava iz jamstva prenose se samo ako se s prijenosom/zalaganjem prethodno pisano suglasio ministar financija.
(19) Za jamstva koja se aktiviraju Ministarstvo može Financijskoj agenciji (FINA) dati nalog za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu radi namirenja duga.
(20) Potraživanja Ministarstva, na temelju utvrđenih obveza dužnika, imaju isti prioritet u izvršavanju kao i nalozi za javna davanja u odnosu na sve ostale naloge po obvezama dužnika, njegova pravnog sljednika ili solidarnog jamca.
(21) Ako zbog neizvršenja kreditnih obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) saouprave bude aktivirano državno jamstvo, ta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može izvršavati samo nužne rashode (minimalne plaće za zaposlene, doprinose, minimalne rashode za materijal i usluge).
Članak 36.
Pravna osoba u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu Republike Hrvatske sklapa ugovore o kreditu, ugovore o zajmu u kojima je zajmoprimac ili daje jamstva na osnovi odluke o suglasnosti Vlade ako vrijednost posla ili jamstvo prelazi iznos od 7.500.000,00 kuna.
Članak 37.
Vlada će uredbom propisati uvjete, način i postupak raspolaganja tražbinama Republike Hrvatske s naslova duga po kreditima i protestiranim državnim jamstvima u predstečajnim i stečajnim postupcima u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
4. Uplata dobiti pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
Članak 38.
(1) Članovi skupština pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska ima većinski paket dionica ili većinski udio obvezni su poduzeti sve potrebne radnje i mjere da trgovačka društva dio dobiti nakon oporezivanja za 2018. godinu uplate izravno u Proračun, a razmjerno paketu dionica ili udjela Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu društva.
(2) U skladu sa stavkom 1. ovoga članka, u pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska ima manjinski paket dionica ili manjinski udio, članovi nadzornih odbora i članovi skupštine koji zastupaju Republiku Hrvatsku obvezni su zahtijevati da se dio dobiti nakon oporezivanja za 2018. godinu uplati izravno u Proračun, a razmjerno paketu dionica ili udjela Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu društva.
(3) Članovi nadzornih odbora pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku dužni su zalagati se za provedbu mjera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, i to na način koji ne utječe negativno na poslovanje u trgovačkom društvu u kojem obnašaju dužnost člana nadzornog odbora.
(4) U skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, članovi nadzornih odbora obvezni su poduzeti sve pripremne radnje prije održavanja redovitih skupština pravnih osoba kojima će se omogućiti provedba mjera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Odluku o visini, načinu i rokovima uplate sredstava iz ovoga članka u Proračun donijet će Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva.
IV. POTICAJNE MJERE U GOSPODARSTVU
Članak 39.
Za temeljni kapital, udio u kreditima i jamstveni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2019. godini osigurava se 60.000.000,00 kuna.
Članak 40.
Nadležno ministarstvo može obustaviti državne potpore korisnicima ako utvrdi nenamjensko korištenje sredstava, ako naknadnom provjerom utvrdi drukčije stanje u odnosu na ono koje je bilo osnova za odobrenje potpore te ako utvrdi da korisnici nisu ispunjavali obveze prema državi za proteklu godinu.
V. KORIŠTENJE NAMJENSKIH PRIHODA I PRIMITAKA
Članak 41.
(1) Nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i primitaka korisnika iz svoje nadležnosti.
(2) Nadležna ministarstva mogu, u suglasnosti s Ministarstvom, donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija za koje namjena nije utvrđena te participacije studenata u troškovima studija na akreditiranim studijskim programima.
(3) Namjenski prihodi i primici svih korisnika planiraju se u državnom proračunu, a obveza uplate ovih prihoda u državni proračun ne odnosi se na proračunske korisnike u visokom obrazovanju, javne institute, Sveučilišni računski centar (Srce), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, proračunske korisnike u pravosuđu – sustavu izvršenja sankcija, ustanove u socijalnoj skrbi, kulturi i zdravstvu, nacionalne parkove, parkove prirode, Agenciju za elektroničke medije, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo, Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti te na prihode ostvarene od pruženih konzularnih usluga u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu.
(4) Ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i primitaka korisnika iz stavka 3. ovoga članka iskazuje se mjesečno u sustavu državne riznice na način i u rokovima koje će uputom utvrditi Ministarstvo.
(5) Sredstva koja se ostvaruju uplatom fizičkih i pravnih osoba za izdane zaštićene isprave i službene obrasce iz Popisa zaštićenih službenih obrazaca i ostalih službenih obrazaca, a koji se izdaju sukladno propisima iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, uplaćuju se u Proračun, od čega je 90 % namjenski prihod Ministarstva unutarnjih poslova, koji se koristi za podmirivanje rashoda prema pravnoj osobi u državnom vlasništvu Agenciji za komercijalnu djelatnost d.o.o. za izradu izdanih zaštićenih isprava i službenih obrazaca.
(6) Ako Ministarstvo unutarnjih poslova u skladu sa stavkom 5. ovoga članka ostvari više prihoda nego što je potrebno za podmirenje rashoda nastalih u 2019. godini, takav će se višak prihoda Ministarstva unutarnjih poslova iskazati kao nenamjenski prihod Proračuna.
VI. KORIŠTENJE VLASTITIH PRIHODA
Članak 42.
(1) Vlastitim prihodima korisnici podmiruju rashode nastale obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima temeljem kojih su vlastiti prihodi i ostvareni.
(2) Ako se vlastiti prihodi ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje rashoda iz stavka 1. ovoga članka, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovite djelatnosti.
(3) Nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje vlastitih prihoda korisnika iz svoje nadležnosti.
(4) Nadležna ministarstva mogu, u suglasnosti s Ministarstvom, donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda iz ovoga članka.
(5) Vlastiti prihodi svih korisnika planiraju se u državnom proračunu, a obveza uplate ovih prihoda u državni proračun ne odnosi se na proračunske korisnike u visokom obrazovanju, javne institute, Sveučilišni računski centar (Srce), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, proračunske korisnike u pravosuđu – sustavu izvršenja sankcija, ustanove u socijalnoj skrbi, kulturi i zdravstvu, nacionalne parkove, parkove prirode, Agenciju za elektroničke medije, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo, Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti.
(6) Ostvarenje i trošenje vlastitih prihoda iz stavka 5. ovoga članka iskazuje se mjesečno u sustavu državne riznice na način i u rokovima koje će uputom utvrditi Ministarstvo.
Članak 43.
(1) Namjenski prihodi i primici te vlastiti prihodi koji nisu iskorišteni u 2018. godini u skladu sa člankom 49. i člankom 52. stavkom 6. Zakona o proračunu prenose se u Proračun, a na zahtjev proračunskog korisnika.
(2) Zahtjev za prijenos namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu najkasnije do 31. ožujka 2019.
VII. NAPLATA PRORAČUNSKIH PRIHODA
Članak 44.
(1) Ako inspektor proračunskog nadzora u postupku nadzora utvrdi da proračunski korisnici, jedinice lokalne i područne samouprave te pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu uplatili u državni proračun prihode za koje je posebnim propisom utvrđena obveza uplate u državni proračun ili su ih uplatili u manjem iznosu od propisanog, donosi rješenje kojim se nalaže njihova uplata u državni proračun.
(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 45.
Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba korisnika Proračuna:
1. ako devizna sredstva ne uplati na račun koji odredi Ministarstvo (članak 16. stavci 1. i 3.)
2. ako naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa poveća suprotno osnovici iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona
3. ako prihode od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima ne uplaćuje u Proračun (članak 27.)
4. ako rashode isplaćuje iznad razine utvrđene člankom 35. stavkom 21. ovoga Zakona
5. ako namjenske prihode i primitke i vlastite prihode koristi suprotno člancima 41. i 42. ovoga Zakona
6. ako korisnik Proračuna u skladu sa člancima 41. i 42. ovoga Zakona nije izuzet od uplate namjenskih prihoda i primitaka i vlastitih prihoda, a ne uplaćuje namjenske prihode i primitke i vlastite prihode u Proračun.
Članak 46.
(1) Uz novčanu kaznu iz članka 45. ovoga Zakona izreći će se i zaštitna mjera obustave daljnjih doznaka sredstava u slučajevima korištenja sredstava Proračuna protivno zakonu.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka mogu se propisati u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine.
Članak 47.
(1) Inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj sastavlja optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave.
(2) Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave.
Članak 48.
Na pravila vođenja prekršajnog postupka, žalbeni postupak i izvanredne pravne lijekove primjenjuju se odredbe Prekršajnog zakona (»Narodne novine«, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15. i 70/17.).
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 49.
Naputak iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona ministar financija donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 50.
(1) Odluku iz članka 19. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Do stupanja na snagu odluke iz stavka 1. ovoga članka ostaje na snazi Uredba o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove (»Narodne novine«, br. 50/92. i 73/93.).
(3) Do stupanja na snagu odluke iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (»Narodne novine«, br. 117/12.), u dijelu u kojem nije u suprotnosti s posebnim propisima i Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (»Narodne novine«, br. 8/06.).
Članak 51.
(1) Naredbu iz članka 24. ovoga Zakona ministar financija donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Do stupanja na snagu naredbe iz članka 24. ovoga Zakona primjenjivat će se Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2018. godini.
Članak 52.
Odluku iz članka 38. stavka 5. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 53.
(1) Uredba o uvjetima, načinu i postupku raspolaganja tražbinama Republike Hrvatske s naslova duga po kreditima i protestiranim državnim jamstvima u predstečajnim i stečajnim postupcima (»Narodne novine«, br. 47/16.) primjenjivat će se do stupanja na snagu uredbe kojom će se propisati uvjeti, način i postupak raspolaganja tražbinama Republike Hrvatske s naslova duga po kreditima i protestiranim državnim jamstvima u predstečajnim i stečajnim postupcima iz članka 37. ovoga Zakona.
(2) Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda kaznenih tijela (»Narodne novine«, br. 114/15.) primjenjivat će se do donošenja pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda iz članka 42. stavka 4. ovoga Zakona.
(3) Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija i vlastitih prihoda nacionalnih parkova i parkova prirode (»Narodne novine«, br. 65/17.) primjenjivat će se do donošenja pravilnika o mjerilima i načinu korištenja donacija za koje namjena nije utvrđena i vlastitih prihoda iz članka 41. stavka 2. i članka 42. stavka 4. ovoga Zakona.
Članak 54.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.
Klasa: 400-06/18-01/07
Zagreb, 3. prosinca 2018.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_12_113_2198.html