Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

NN 106/2019 (6.11.2019.)

 

Ministarstvo pravosuđa

Na temelju članka 7. stavka 5. Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (»Narodne novine«, broj: 14/19), ministar pravosuđa donosi

 

PRAVILNIK O POSTUPKU PRIJMA VJEŽBENIKA U PRAVOSUDNA TIJELA

Članak 1.

Ovim pravilnikom uređuje se način utvrđivanja broja bodova i vrednovanja kandidata te sadržaj pisane provjere znanja i strukturiranog razgovora kandidata u postupku prijma vježbenika u pravosudna tijela (dalje u tekstu: kandidata).

1. Način utvrđivanja broja bodova

Članak 2.

Postupak utvrđivanja broja bodova odnosno vrednovanja kandidata provodi Povjerenstvo za izbor vježbenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

Članak 3.

(1) U postupku odabira kandidat može ostvariti najviše 100 bodova.

(2) Na osnovi rezultata završenog integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija prava (u daljnjem tekstu: studij prava) kandidat može ostvariti najviše 50 bodova.

(3) Opći uspjeh ostvaren na studiju prava bodovno se vrednuje na način da se prosječna ocjena ostvarena na studiju, izražena cijelim brojem i jednom decimalom, množi sa brojem 10 i dobiveni broj predstavlja broj ostvarenih bodova.

(4) Povjerenstvo odlučuje u svakom pojedinom slučaju koji se broj bodova ostvaruje za završen sveučilišni diplomski studij prava u inozemstvu, vrednujući postignuti opći uspjeh na tom studiju primjenom kriterija iz stavka 3. ovog članka.

(5) Kao opći uspjeh ostvaren na studiju prava vrednuju se i postignuća tijekom studija prava za koja kandidat može ostvariti ukupno najviše 5 bodova, i to za:

– rektorovu nagradu 3 boda

– dekanovu nagradu 2 boda.

(6) Kao opći uspjeh ostvaren na poslijediplomskom studiju prava vrednuju se i sljedeća postignuća tijekom poslijediplomskog studija prava za koja kandidat može ostvariti najviše 5 bodova, i to za:

– završen sveučilišni doktorski studij prava 5 bodova

– završen specijalistički poslijediplomski studij 3 boda.

(7) Na temelju rezultata pisane provjere znanja kandidat može ostvariti najviše 40 bodova.

(8) Na temelju rezultata provedenog strukturiranog razgovora kandidat može ostvariti najviše 10 bodova.

(9) Nakon provedenog postupka vrednovanja Povjerenstvo utvrđuje listu kandidata prema ostvarenom broju bodova.

2. Sadržaj pisane provjere znanja

Članak 4.

(1) Cilj pisane provjere znanja je ocijeniti sposobnost kandidata za prepoznavanje pravnih problema u pojedinim predmetima, predlaganje mogućih materijalnopravnih i postupovnih rješenja te sposobnost postupanja u uvjetima ograničenog vremena.

(2) Na pisanoj provjeri znanja kandidat mora:

– odabrati među predloženim odgovorima (višestruki odabir) ili

– dopuniti ponuđenu tvrdnju ključnim pojmom koji nedostaje.

(3) Kandidati pisanu provjeru znanja izrađuju pod osobnom zaporkom koju određuje Povjerenstvo. Članovi povjerenstva koji ocjenjuju pisanu provjeru znanja ne smiju znati identitet kandidata.

(4) Sadržaj pisane provjere znanja utvrđuje Povjerenstvo.

(5) Pisana provjera znanja traje dva sata i sastoji se od 40 pitanja ili zadataka, pri čemu se za svaki točan odgovor dobiva jedan bod.

(6) Pisana provjera znanja provodi se pod nadzorom najmanje jednog člana Povjerenstva ili drugih osoba koje za to odredi Povjerenstvo.

(7) Tijekom pisane provjere kandidati se ne smiju služiti tekstovima propisa, stručnom literaturom niti bilo kakvim tehničkim pomagalima, uključujući i komunikacijske uređaje.

(8) Ako se kandidata zatekne u korištenju materijala i pomagala iz stavka 7. ovog članka, oduzet će mu se do tada napisana radnja, udaljit će se s mjesta provjere znanja i utvrdit će se da više nije kandidat.

(9) Kandidat ne smije napuštati mjesto održavanja pisane provjere znanja bez odobrenja osobe zadužene za provođenje nadzora.

3. Strukturirani razgovor

Članak 5.

(1) Strukturiranom razgovoru može pristupiti kandidat koji je na temelju članka 3. i 4. ovog Pravilnika ostvario najmanje 51 bod.

(2) Strukturiranim razgovorom ocjenjuju se društvene i komunikacijske vještine kandidata, njegovi profesionalni ciljevi te motivacija za rad u pravosudnim tijelima.

(3) Strukturirani razgovor provode članovi Povjerenstva, uz sudjelovanje stručne osobe (psihologa).

(4) O provođenju strukturiranog razgovora vodi se zapisnik.

(5) Ako kandidat na strukturiranom razgovoru ne ostvari niti jedan bod, takva se ocjena pisano obrazlaže.

4. Prijelazne i završne odredbe

Članak 6.

Postupci prijma vježbenika u pravosudna tijela koji nisu dovršeni do stupanja na snagu ovog Pravilnika nastavit će se i dovršiti prema Zakonu o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (»Narodne novine«, broj 84/08 i 75/09) te odredbama Pravilnika o teorijskom i praktičnom stručnom obrazovanju vježbenika u pravosudnim tijelima (»Narodne novine«, broj 96/09, 4/10 i 20/19) koje se odnose na vrednovanje kandidata za vježbenike u pravosudnim tijelima.

Članak 7.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o teorijskom i praktičnom stručnom obrazovanju vježbenika u pravosudnim tijelima (»Narodne novine«, broj 96/09, 4/10 i 20/19) u dijelu koji se odnosi na vrednovanje kandidata za vježbenike u pravosudnim tijelima.

Članak 8.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/19-01/100018 Urbroj: 514-04-02-01-01/3-19-01 Zagreb, 4. listopada 2019.

Ministar Dražen Bošnjaković, v. r.

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_11_106_2122.html

Copyright © Ante Borić