Baza je ažurirana 21.10.2024. 

zaključno sa NN 102/24

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Gž-907/18-2 Županijski sud u Zadru
Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu

Broj: Gž-907/18-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Zadru, po sutkinji Franki Zenić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja V. i. o. d.o.o. iz Z., OIB: …, zastupanog po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćnicima - odvjetnicima iz Odvjetničkog društva M., Š., M., M., S. & P. d.o.o. iz Z., protiv ovršenika N. Č. iz Z., OIB: …, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Povrv-1942/17-2 od 12. prosinca 2017., dana 13. lipnja 2019.,

 

r i j e š i o   j e

 

Uvažava se žalba ovrhovoditelja V. i. o. d.o.o., ukida rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Povrv-1942/17-2 od 12. prosinca 2017. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

  

Obrazloženje

 

              Uvodno označenim rješenjem prvostupanjskog suda riješeno je:             

              "Odbacuje se prijedlog za ovrhu i ukida se Rješenje o ovrsi javnog bilježnika I. L. iz Z., posl.br. Ovrv-13799/2017 od 10.10.2017.g."

              Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio ovrhovoditelj zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi kako pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, odnosno u njemu nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a navedeni razlozi su nejasni i proturječni. Ističe da su prema odredbi čl. 278. Ovršnog zakona javni bilježnici nadležni odlučivati o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu sa odredbama istog Zakona. Štoviše, sukladno odredbi čl. 279. Ovršnog zakona ako prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave bude podnesen sudu umjesto javnom bilježniku sud će prijedlog odbaciti. Nadalje, uredbe na koje se sud prvog stupnja u obrazloženju poziva neprimjenjive su na predmetni postupak prvenstveno iz razloga što u istom nema međunarodnog elementa, odnosno nije povezan sa pravom neke druge članice Europske unije, niti postoji potreba za priznanjem ili izvršenjem odluke javnog bilježnika nekoj drugoj državi članici. Predmetne uredbe primjenjuju se kada su u pitanju postupci povezani sa pravima dviju ili više država članica, a budući da u konkretnom slučaju ovršenik nije državljanin neke druge države članice već je državljanin Republike Hrvatske u kojoj ima i prebivalište, postupanje i nadležnost javnog bilježnika te primjena nacionalnog zakonodavstva Republike Hrvatske nije sporna. Nadalje, ističe da je sud prvog stupnja, ukoliko je smatrao da podnesak ovrhovoditelja nije razumljiv, ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu postupilo, sukladno odredbi čl. 109. Zakona o parničnom postupku, trebao ovrhovoditelju naložiti da podnesak ispravi odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu podnesak vratiti radi ispravka ili dopune. Također je nejasno zašto je sud prvog stupnja smatrao da bi za punomoćnika ovrhovoditelja navedenog u ovršnom prijedlogu E. O., zaposlenika tužitelja, trebala postojati punomoć za zastupanje. Naime, sukladno odredbi čl. 43. Zakona o trgovačkim društvima isti se smatra punomoćnikom po zaposlenju odnosno osobom čija je dužnost da kao radnik trgovačkog društva obavlja poslove koji po redovitom tijeku stvari uključuju i sklapanje određenih ugovora, odnosno poduzimanje određenih pravnih radnji, a koji je kao takav ovlašten da kao punomoćnik zastupa društva sklapa i te ugovore i poduzima pravne radnje u granicama poslova koje obavlja. Također je neprijeporno da su odvjetnici i odvjetnički vježbenici iz Odvjetničkog društva M., Š., M., M., S. & P. d.o.o. po generalnoj punomoći pohranjenoj kod Općinskog suda u Novom Zagrebu pod posl.br. Su-256/17 ovlašteni za zastupanje ovrhovoditelja u svim građanskim, parničnim, izvanparničnim, ovršnim i kaznenim postupcima, postupcima pred sudovima u upravnim postupcima pred tijelima državne uprave, upravnim sporovima, pred Financijskom agencijom te svim ostalim postupcima koji se vode pred sudovima bili koje vrste. Predlaže da  sud drugog stupnja uvaži žalbu i pobijano rješenje preinači odnosno ukine i prema potrebi predmet vrati na ponovni postupak.

                 Na žalbu nije odgovoreno.

Žalba je osnovana.

              Iz spisa predmeta slijedi da je sud prvog stupnja pobijanim rješenjem odbacio prijedlog za ovrhu i ukinuo rješenje o ovrsi javnog bilježnika I. L. iz Z., posl.br. Ovrv-13799/17 od 10. listopada 2017. s obrazloženjem da je predmetno rješenje o ovrsi donijelo apsolutno nenadležno tijelo.

Međutim, odredbom čl. 278. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16 - dalje OZ) propisano je da javni bilježnici odlučuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu s odredbama ovog Zakona.

Također je odredbom čl. 279. st. 1. OZ propisano da je za određivanje ovrhe mjesno nadležan javni bilježnik čije sjedište je u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika, dok st. 3. određuje da će sud, ako prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave bude podnesen sudu umjesto javnom bilježniku, prema odredbi st. 1. istog članka, prijedlog odbaciti.

              Dakle, prema odredbi čl. 278. OZ javni bilježnici su nadležni odlučivati o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu sa odredbama istog Zakona slijedom čega je time što je odbacio prijedlog za ovrhu i ukinuo predmetno rješenje o ovrsi, prvostupanjski sud, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, počinio bitnu povredu odredaba (ovršnog) postupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 - pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - dalje ZPP), vezano za čl. 278. OZ, s obzirom da ovršenik nije državljanin neke druge države članice Europske Unije već je državljanin Republike Hrvatske u kojoj ima i prebivalište postupanje i nadležnost javnog bilježnika te primjena nacionalnog zakonodavstva Republike Hrvatske nije sporna, slijedom čega je nepravilno primijenio navedene odredbe što je bilo od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja.

Za istaknuti je da se Uredba (EU) broj 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (- dalje Uredba) na koju se poziva sud prvog stupnja, a koja se treba tumačiti na način da javni bilježnici u Hrvatskoj, kada postupaju u okviru ovlasti koje su im povjerene nacionalnim pravom u ovršnim postupcima na temelju vjerodostojne isprave, nisu obuhvaćeni pojmom sud u smislu te Uredbe, ne primjenjuje na predmetni postupak prvenstveno iz razloga što u istom nema međunarodnog elementa, odnosno konkretan predmet nije povezan s pravom neke druge članice Europske unije, niti postoji potreba za priznanjem ili izvršenjem odluke javnog bilježnika u nekoj drugoj državi članici.

              Nadalje, što se tiče punomoći za istaknuti je da je sukladno odredbi čl. 43. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15) kao punomoćnik ovrhovoditelja u prijedlogu za ovrhu naveden E. O., dipl. iur., koji je zaposlenik ovrhovoditelja slijedom čega se sukladno navedenoj odredbi smatra punomoćnikom po zaposlenju odnosno osobom čija je dužnost da kao radnik trgovačkog društva obavlja poslove koji po redovitom tijeku stvari uključuju poduzimanje određenih pravnih radnji u granicama poslova koje obavlja. Dakle, isti je kao punomoćnik ovrhovoditelja po zaposlenju bio ovlašten poduzimati pravne radnje u predmetnom ovršnom postupku.

              Također je za istaknuti da su odvjetnici i odvjetnički vježbenici iz Odvjetničkog društva M., Š., M., M., S. & P. d.o.o., po generalnoj punomoći pohranjenoj kod Općinskog suda u Novom Zagrebu pod posl.br. Su-256/17, pred kojim sudom se vodi predmetni postupak, ovlašteni za zastupanje ovrhovoditelja u svim građanskim, parničnim, izvanparničnim, ovršnim i kaznenim postupcima.

Stoga je valjalo uvažiti žalbu i u smislu odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP, u svezi čl. 21. st. 1. OZ, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

              U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba ovršnog postupka na koju je ukazano ovim rješenjem, te nastaviti s postupanjem u predmetnom ovršnom postupku.

 

U Zadru 13. lipnja 2019.

Copyright © Ante Borić