Onečišćujuća tvar

Emisijska kvota za 2010. g. i u godinama nakon nje

sumporov dioksid (SO2)

70 kt

dušikovi oksidi (NOx)

87 kt

nemetanski hlapivi organski spojevi (NMHOS-evi)

90 kt

amonijak (NH3)

30 kt

Obveze smanjenja emisija Republike Hrvatske i EU za sumporov dioksid (SO2), dušikove okside (NOx), nemetanske hlapive organske spojeve (NMHOS), amonijak (NH3) i sitne lebdeće čestice (PM2,5) za razdoblje od 2020. do 2029. godine te od 2030. godine nadalje.

Bazna godina za praćenje i kontrolu ispunjavanja obveze smanjenja emisija je 2005. godina, a za cestovni promet primjenjuje se na emisije izračunane na temelju prodanih goriva.

Smanjenje SO2 u usporedbi s 2005. godinom

Smanjenje NOx u usporedbi s 2005. godinom

Smanjenje NMHOS u usporedbi s 2005. godinom

Za bilo koju godinu od 2020. do 2029. godine

Za bilo koju godinu od 2030. godine

Za bilo koju godinu od 2020. do 2029. godine

Za bilo koju godinu od 2030. godine

Za bilo koju godinu od 2020. do 2029. godine

Za bilo koju godinu od 2030. godine

Repub­lika Hrvatska

55 %

83 %

31 %

57%

34 %

48 %

Europska unija

59 %

79 %

42 %

63%

28 %

40 %

Smanjenje NH3 u usporedbi s 2005. godinom

Smanjenje PM2,5 u usporedbi s 2005. godinom

Za bilo koju godinu od 2020. do 2029. godine

Za bilo koju godinu od 2030. godine

Za bilo koju godinu od 2020. do 2029. godine

Za bilo koju godinu od 2030. godine

Repub­lika Hrvatska

1 %

25 %

18 %

55 %

Europska unija

6 %

19 %

22 %

49 %

2.3.1 Prioritetne politike i njihova povezanost s prioritetima postavljenim u drugim relevantnim područjima politika (M)

Nacionalne obveze smanjenja emisija u odnosu na baznu godinu 2005 (u %) (M):

SO2

NOx

NMHOS

NH3

PM2,5

2020 – 2029 (M):

55 %

31 %

34 %

1 %

18 %

Od 2030 (M):

83 %

57 %

48 %

25 %

55 %

Ciljevi kvalitete zraka: nacionalne prioritetne politike povezane s EU ili nacionalnim ciljevima kvalitete zraka (uklj. granične i ciljne vrijednosti i obveze koncentracije izloženosti (M):

Nacionalna politika zaštite zraka određena je Planom zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (»Narodne novine«, broj 139/13).

Relevantni ciljevi nacionalne prioritetne politike vezane za kvalitetu zraka su:

•     C1. Sprječavanje ili postupno smanjenje onečišćenja zraka u cilju zaštite zdravlja ljudi, kvalitete življenja i okoliša u cjelini.

•     C2. Unaprjeđivanje cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom zraka i praćenja kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske.

Za ciljeve C1 i C2 vezano je niz mjera za praćenje i ocjenjivanje kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske u skladu sa zahtjevima CAFE Direktive (vidjeti poglavlje 3.2).

U nastavku je opisano ispunjenje obveza koje donosi CAFE Direktiva:

– utvrđeno je razgraničenje države na zone i aglomeracije

– utvrđene su lokacije mjernih mjesta i program praćenja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (u skladu s mjerilima CAFE Direktive)

– u godišnjim izvješćima o kvaliteti zraka objavljuje se klasifikacija zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi, te klasifikacija prema razinama onečišćenosti s obzirom na zaštitu vegetacije.

Praćenje kvalitete zraka u RH provodi se sukladno člancima 27., 31., 32. i 33. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, broj 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) (u daljnjem tekstu: ZOZZ) kroz državnu mrežu za praćenje kvalitete zraka te lokalne mreže gradova, županija i onečišćivača.

Planom zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (»Narodne novine«, broj 139/13) predložene su sljedeće mjere kojima se postiže usklađenost sa zakonodavstvom EU u pogledu praćenja kvalitete zraka i procjene sukladnosti sa ciljevima kvalitete zraka:

•     MPR-2 Donošenje nove uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka.

•     MPR-3 Donošenje nove uredbe o utvrđivanju lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka i popisu mjernih mjesta za praćenje koncentracija onečišćujućih tvari za uzajamnu razmjenu informacija i izvješćivanje o procjenjivanju i upravljanju kvalitetom zraka.

•     MPR-4 Donošenje novog Programa mjerenja razine onečišćenosti na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka.

•     MPR-5 Unaprjeđenje sustava praćenja kvalitete zraka na postajama iz državne mreže i osiguranje kvalitete mjerenja i podataka

•     MOZ-1 Izrada registra emisija onečišćujućih tvari potrebnih za modele kvalitete zraka u procjeni onečišćenja prizemnim ozonom iz koje slijedi MPR-11 Izrada registra emisija onečišćujućih tvari za male i difuzne izvore s prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije.

Zone i aglomeracije za praćenje kvalitete zraka

Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 1/14)1 utvrđen je obuhvat 5 zona i 4 aglomeracije kako je prikazano na nastavnoj slici i tablicama u kojima se navodi oznaka, naziv i obuhvat zona i aglomeracija:

Na temelju Ocjene kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske u razdoblju 2006. – 2010. godine prema EU Direktivi 2008/50/EC, RH je Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju RH (»Narodne novine«, broj 1/14) podijeljena na 5 zona i 4 aglomeracije za praćenje kvalitete zraka. Procjenjivanje kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske potrebno je provoditi najmanje jedanput u pet godina.

U studenome 2017 izrađena je Ocjena kvalitete zraka na području Hrvatske 2011. – 2015: (dostupna na poveznici: http://iszz.azo.hr/iskzl/datoteka?id=74786) sukladno kojoj nije predložena promjena prostornog obuhvata zona i aglomeracija.

Potvrđivanjem postojeće podjele teritorija na zone i aglomeracije smatra se da je mjera MPR-2 donošenjem, nove uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka realizirana.

Popis zona u Republici Hrvatskoj

Popis aglomeracija u Republici Hrvatskoj

Klasifikacija zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti

Na temelju Ocjene kvalitete zraka za razdoblje 2006. – 2010. (DHMZ, 2012.) donesena je važeća Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju RH s klasifikacijom zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti za svaku onečišćujuću tvar u odnosu na gornji i donji prag procjene/dugoročni cilj s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi i s obzirom na zaštitu vegetacije .

Klasifikacija zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi

Klasifikacija zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti s obzirom na zaštitu vegetacije

Značenje kratica korištenih u tablicama je sljedeće:

– DPP – donji prag procjene,

– GPP – gornji prag procjene,

– DC – dugoročni cilj za prizemni ozon,

– GV – granična vrijednost.

Za ocjenu onečišćenosti u područjima gdje su razine onečišćenosti veće od gornjeg praga procjene(>GPP) obavezno je provoditi mjerenja. U područjima gdje su razine onečišćenosti između gornjeg i donjeg praga procjene (<GPP i >DPP) podaci mjerenja mogu se dopunjavati podacima modeliranja ili indikativnim mjerenjima. U područjima gdje su razine onečišćenosti < DPP može se koristiti i tehnika objektivne procjene.

Lokacije i program mjerenja u državnoj mreži za praćenje kvalitete zraka

Lokacije i program mjerenja u državnoj mreži za praćenje kvalitete zraka propisani su Uredbom o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (»Narodne novine«, broj 65/16) i Programom mjerenja razine onečišćenosti zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (»Narodne novine«, broj 73/16)2.

Državna mreža je u procesu modernizacije te se u nekim zonama u razdoblju 2013. – 2017. opseg mjerenja proširivao kako bi se postigao opseg propisan Uredbom.

Ocjena kvalitete zraka na području Hrvatske 2011. – 2015.

U 2017. godini izrađena je nova ocjena kvalitete zraka kojom se predlaže veći broj mjernih mjesta i proširenje programa mjerenja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka.

U nastavku se daju zaključci iz Ocjene kvalitete zraka na području Hrvatske 2011. – 2015., DHMZ, studeni 2017.:

SO2

– Kriteriji kvalitete zraka s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi te zaštitu vegetacije zadovoljeni u svim zonama i aglomeracijama

– Gornji prag procjene s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi prekoračen u zoni HR02

– Gornji prag procjene s obzirom na zaštitu vegetacije prekoračen u svim zonama

NO2

– Granična vrijednost srednje godišnje koncentracije prekoračena je na postaji Zagreb-1 te je na toj postaji potrebno nastaviti s mjerenjem dušikovog dioksida

– Sve zone su ispod gornjeg praga procjene za zaštitu vegetacije

– Gornji prag procjene s obzirom na satne vrijednosti koncentracija prekoračen u aglomeraciji Zagreb (Zagreb-1), a donji prag procjene u aglomeraciji Osijek (Osijek-1)

– Gornji prag procjene s obzirom na srednje godišnje vrijednosti koncentracija prekoračen u aglomeraciji Zagreb (Zagreb-1)

PM10

– Prekoračena srednja godišnja granična vrijednost u aglomeracijama Zagreb i Osijek te u zoni HR 02 (Sisak-1, Kutina-1, Slavonski Brod-2)

– Broj dana s obzirom na srednju dnevnu vrijednost prekoračen u aglomeracijama Zagreb i Osijek, u zoni HR 02 (Sisak-1, Kutina-1, Slavonski Brod-2) te 2011. godine u zoni HR 01 (Zoljan)

– Prekoračeni donji i gornji pragovi procjene u zonama HR 01 (Kopački rit) i HR 02 (Kutina, Sisak) te u aglomeracijama Zagreb, Osijek i Rijeka te donji prag u zoni HR 04

PM2,5

– Prekoračene granične vrijednosti i tolerantne vrijednosti u Slavonskom Brodu-1

– Prekoračen gornji prag procjene na postaji Slavonski Brod-1, a donji prag procjene u Kopačkom ritu

O3

– Ciljna vrijednost prizemnog ozona (120 μgm-3) prekoračena u zonama HR 01, HR 03, HR 04 i HR 05 i aglomeracijama Zagreb i Rijeka

– Parametar AOT40 prekoračen u zonama HR 01, HR 03, HR 04 i HR 05 i aglomeracijama Zagreb i Rijeka

C6H6

– Prekoračena granična vrijednost srednje godišnje koncentracije na postaji Sisak-1

– Donji prag procjene srednje godišnje koncentracije prekoračen u zoni HR02

H2S

– Prekoračen dozvoljen broj prekoračenja satne granične vrijednosti u Sisku i Slavonskom Brodu te na lokalnoj postaji Zagreb – Jakuševac (narušeni su uvjeti kvalitete života).

– Prekoračen dozvoljen broj prekoračenja dnevne granične vrijednošću u Slavonskom Brodu i na lokalnoj postaji Zagreb – Jakuševac (narušeni su uvjeti kvalitete života).

NH3

– Prekoračen dozvoljen broj prekoračenja dnevne granične vrijednosti u Kutini (narušeni su uvjeti kvalitete života)

B(a)P

– Prekoračene srednje godišnje vrijednosti koncentracija na postajama Zagreb-1, Zagreb-3, Slavonski Brod-1 i Sisak-1

– Gornji prag procjene prekoračen na postajama Zagreb-1 i Sisak-1

PPI Pokazatelj prosječne izloženosti koncentracijama PM2,5

Pokazatelj prosječne izloženosti izražen u μg m-3 temelji se na mjerenjima s gradskih pozadinskih lokacija u zonama i aglomeracijama na čitavom teritoriju države, a koristi se kako bi se provjerilo da li je ostvaren cilj smanjenja izloženosti na nacionalnoj razini. Treba ga procijeniti kao prosjek srednjih vrijednosti godišnjih koncentracija u tri uzastopne godine, na svim točkama uzorkovanja koje su određene prema posebnom propisu. PPI za referentnu godinu 2015. jednak je srednjoj vrijednosti koncentracije za 2013., 2014. i 2015. godinu i iznosi 20.6 μg m-3 te je viša od zahtijevane razine izloženosti za 2015. godinu koja iznosi 20 μg m-3.

Zone i aglomeracije

Ocjenom kvalitete zraka 2011.-2015. predloženo je zadržati prostornu raspodjelu zona i aglomeracije sukladno Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske jer se nisu promijenili uvjeti za razgraničenje obzirom na kvalitetu zraka.

Najmanji broj mjernih mjesta za trajno praćenje kvalitete zraka

Jedan od kriterija za donošenje odluke o potrebi proširenja mjerne mreže je i analiza razine onečišćenosti u odnosu na pragove procjene. Sažeti prikaz analize razina onečišćenosti u odnosu na pragove procjene za razdoblje 2011.-2015. godine prikazan je po onečišćujućim tvarima u tablicama u nastavku.

Ocjena razine onečišćenosti u odnosu na pragove procjene za zdravlje ljudi u razdoblju od 2011. do 2015. godine po mjernim mjestima državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka prema važećim zonama i aglomeracijama (u zonama bez mjerenja primijenjeni su rezultati modela).

Ocjena razine onečišćenosti prema pragovima procjene za zdravlje ljudi u razdoblju od 2011. do 2015. godine po mjernim mjestima državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka prema važećim zonama i aglomeracijama a koja se odnosi na arsen, kadmij, živu, nikal i policikličke ugljikovodike u vanjskome zraku.

Ocjena razine onečišćenosti prema kritičnim razinama za vegetaciju u razdoblju od 2011. do 2015. godine po mjernim mjestima državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka prema važećim zonama. Kritične razine za vegetaciju se ne primjenjuju na područja aglomeracija (u zonama bez mjerenja primijenjeni su rezultati modela).

Ocjenom je utvrđena potreba povećanje opsega mjerenja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka.

U zoni HR 01 nedostaje jedno mjerno mjesto za PM2,5 i jedno mjesto za PM10 budući da je prekoračena gornja granica procjenjivanja (GGP) u Kopačkom ritu. Iako se ova nesukladnost pojavila samo u 2015. godini mora se povećati broj lokacija mjerenja kako bi se zadovoljili kriteriji Priloga V. Direktive 2008/50/EZ. Ovdje treba napomenuti da u ovoj zoni u razdoblju 2006. – 2010. godine nije bilo prekoračenja GGP te se pojavljuje kao nova obveza za razdoblje 2016. – 2020. godine.

U aglomeraciji HR OS također nedostaje jedno mjerno mjesto (gradska pozadinska postaja) koja će biti uspostavljena u razdoblju 2018. – 2021. godine, kroz projekt modernizacije državne mreže.

U aglomeraciji HR ZG prekoračena je GGP za benzen iz čega slijedi da je potrebno uspostaviti dvije dodatne lokacije mjerenja benzena u narednom razdoblju 2016. – 2020. godine, što će se osigurati kroz modernizaciju državne mreže. Prema rezultatima mjerenja prizemnog ozona, kriterij broja mjernih mjesta nije zadovoljen. Iako postoje mjerenja na gradskoj pozadinskoj postaji u Velikoj Gorici i na gradskoj pozadinskoj postaji Zagreb-03, podaci mjerenja nemaju zadovoljavajući obuhvat, tako da je ovaj problem potrebno riješiti kako bi se izbjegla nesukladnost. Prema Uredbi o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (»Narodne novine«, broj 65/16) formalni kriterij je zadovoljen (2 mjerna mjesta) ali s obzirom na kriterij obuhvata podataka samo jedna postaja zadovoljava navedeni kriterij. Osim toga, u zoni HR ZG planira se uspostava još jedne gradske pozadinske postaje u razdoblju 2018. – 2020. godine, tako da se očekuje da ova zona u budućnosti neće biti u nesukladnosti s obzirom na prizemni ozon. Nadalje, u zoni HR ZG postoji nesukladnost i s obzirom na benzo(a)piren (BaP). Vrijednosti prekoračuju GGP tako da je u razdoblju 2018. – 2020. godine potrebno analizirati koncentracije lebdećih čestica na još jednoj mjernoj lokaciji.

U tablici se daje prikaz minimalnog broja mjernih mjesta za praćenje pojedinih onečišćujućih tvari koje je potrebno uspostaviti sukladno novoj Ocjeni kvalitete zraka:

Mjerno mjesto za analizu hlapivih organskih spojeva (HOS) na području Republike Hrvatske do sada još nije uspostavljeno, ali se planira u okviru modernizacije državne mreže (2018. – 2021. godine).

Vezano uz provedbu mjera MPR-3 Donošenje nove uredbe o utvrđivanju lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka i popisu mjernih mjesta za praćenje koncentracija onečišćujućih tvari za uzajamnu razmjenu informacija i izvješćivanje o procjenjivanju i upravljanju kvalitetom zraka i MPR-4 Donošenje novog Programa mjerenja razine onečišćenosti na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka kao i mjere MPR-5 Unaprjeđenje sustava praćenja kvalitete zraka na postajama iz državne mreže i osiguranje kvalitete mjerenja i podataka u 2017. godini doneseni su nova Uredba i Program kao preduvjet za dodjelu bespovratnih sredstava iz strukturnih fonodova za provedbu projekta »Unapređenje i modernizacija državne mreže za prećenje kvalitete zraka – AIRQ«.

Vezano uz realizaciju mjere MOZ-1 Izrada registra emisija onečišćujućih tvari potrebnih za modele kvalitete zraka u procjeni onečišćenja prizemnim ozonom iz koje slijedi MPR-11 Izrada registra emisija onečišćujućih tvari za male i difuzne izvore s prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije, izrađen je cjeloviti registar emisija onečišćujućih tvari za male i difuzne izvore s prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije (poglavlje 6. Plana Preventivne mjere – MPR-11).

Rezultati provedbe mjere dostupni su na poveznici: https://emep.haop.hr/. Rezultati daju prostorni prikaz emisija onečišćujućih tvari u na teritoriju RH za zone u rezoluciji 0,1°x0,1° (long-lat), a za aglomeracije u rezoluciji 500 m x 500 m (long-lat). Realizacijom ove mjere osigurani su detaljni podaci o emisijama za modeliranje kvalitete zraka na skali visoke rezolucije.

Ciljevi politike o klimatskim promjenama

(i energiji)

Republika Hrvatska je u prvom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola prihvatila pojedinačnu obvezu smanjenja emisije za 5% i svoju je obvezu ispunila. U drugom obvezujućem razdoblju, od 2013. do 2020. godine, Republika Hrvatska je prihvatila obvezu smanjenja emisije za 20% u odnosu na razinu 1990. godine, ali kao zajedničku obvezu smanjenja EU prema UNFCCC-u (Amandman iz Dohe [1]).

Republika Hrvatska prema raspodjeli obveza za smanjenje emisija unutar EU, kako je to utvrđeno Odlukom 406/2009/EZ o podjeli napora (u daljenjem tekstu: ESD) može povećati emisije do 2020. godine u sektorima obuhvaćenim ESD-om za 11% u odnosu na 2005. godinu.

Nacionalna politika o klimatskim promjenama određena je Zakonom o zaštiti zraka (»Narodne novine«, broj 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) u poglavlju VIII. Praćenje emisija stakleničkih plinova i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama.

Ublažavanje klimatskih promjena ostvaruje se smanjivanjem emisija stakleničkih plinova koje se osigurava provođenjem Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske, planskih dokumenata, postupnim ograničavanjem emisijskih jedinica gospodarskim subjektima trgovanjem emisijskim jedinicama, mjerama u svim sektorima izvorima emisija, primjenom fleksibilnih mehanizama Kyotskog protokola i drugim mjerama koje pridonose ublažavanju klimatskih promjena (članak 74. Zakona o zaštiti zraka). Prilagodba klimatskim promjenama obavlja se provedbom mjera prilagodbe u sektorima koji su izloženi utjecaju klimatskih promjena. Ciljevi i prioriteti za provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama predloženi su Nacrtom Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama s akcijskim planom.

U okviru politike o klimatskim promjenama izrađeni su:

–     Nacrt Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu, Bijela knjiga, svibanj 2017. (MZOE)

–     Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, Bijela knjiga, rujan 2017. (MZOE).

Za spomenute nacrte strategija provedene su javne konzultacije koje uključuju stratešku procjenu utjecaja na okoliš i ekološku mrežu.

Ciljevi koji se predlažu u Nacrtu strategije niskougljičnog razvoja su sljedeći:

– postizanje održivog razvoja temeljenog na znanju i konkurentnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika i učinkovitim korištenjem resursa. Povećanje zapošljavanja u rastućim sektorima gospodarstva i 1397967985zelenoj’ ekonomiji, poticanje regionalnog i ruralnog razvoja, poticanje inovacija i tehnološkog razvoja, poticanje obrazovanja, cjeloživotnog školovanja i specijalizacija za niskougljično gospodarstvo, doprinos socijalnom uključivanju

–     povećanje sigurnosti opskrbe energijom, održivost energetske opskrbe, povećanje dostupnosti energije i smanjenje energetske ovisnosti

–     solidarnost izvršavanjem obveza Republike Hrvatske prema međunarodnim sporazumima u okviru politike EU, kao dio naše povijesne odgovornosti i doprinos globalnim ciljevima

– smanjenje onečišćenja zraka i utjecaja na zdravlje.

Ciljevi koji se predlažu u Nacrtu strategije prilagodbe klimatskim promjenama su sljedeći:

–     smanjenje ranjivosti društvenih i prirodnih sustava na negativne utjecaje klimatskih promjena, odnosno jačanje njihove otpornosti i sposobnosti oporavka od tih utjecaja (dugoročni cilj)

–     okupljanje svih relevantnih institucionalnih, političkih, gospodarskih i društvenih dionika radi stvaranja dovoljno jake potpore provedbi zajedničkih akcija na realizaciji mjera prilagodbe

–     integracija postupka prilagodbe, uključivo i provedbu mjera, u postojeće i nove politike, programe, planove i ostale aktivnosti koje se provode na svim razinama upravljanja

–     podići razinu svijesti o važnosti klimatskih promjena i neizostavnosti pokretanja postupka prilagodbe u svim društvenim segmentima, koji su i glavni korisnici pozitivnih učinaka procesa prilagodbe klimatskim promjenama.

Planom zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine određen je opći cilj nacionalne politike vezane za klimatske promjene: C4. Smanjivanje i ograničavanje emisija stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj te održavanje razine odliva stakleničkih plinova.

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 130/09) određuje ciljeve vezano za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Operativna provedba ciljeva utvrđena je kroz akcijske planove za korištenje obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost, koji se izvještavaju prema Europskoj komisiji.

Indikativni cilj za ograničavanje ukupne potrošnje energije u Republici Hrvatskoj do 2020. godine iznosi 11,15 Mtoe, 7,0 Mtoe za neposrednu potrošnju energije. Za 2030. godinu je na razini EU određeno smanjenje emisije za najmanje 40% u odnosu na 1990. godinu. To će se provesti tako da se emisija u ETS-u smanji za 43% u odnosu na 2005. godinu, a u sektorima izvan ETS-a za 30% u odnosu na 2005. godinu. Pritom je za Republiku Hrvatsku smanjenje emisija u sektorima obuhvaćenim ESD-om -7% u odnosu na 2005. godinu.

Relevantni ciljevi politika u drugim područjima, uklj. poljoprivredu, industriju i transport (M):

Relevantni ciljevi politika u poljoprivredi

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. – 2020. godine temeljni je dokument za provedbu politike ruralnog razvoja te sadržava sve programe i mjere potpore ruralnom razvoju i definira relevantne ciljeve politika u poljoprivredi. Drugi važeći dokument koji usklađuje nacionalne s ciljevima EU je Nacionalni akcijski plan Republike Hrvatske za postizanje održive uporabe pesticida 2013. – 2023.

Program ruralnog razvitka definira 18 mjera s ciljem povećanja konkurentnosti hrvatske poljoprivrede i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima. Mjere su dodatno podijeljene na podmjere, a podmjere na operacije usmjerena na postizanje točno definiranih ciljeva.

Najvažniji opći ciljevi operacija iz Programa ruralnog razvitka relevantni za pitanje kontrole onečišćenja zraka odnosno sa indirektnim učinkom na smanjenje emisija onečišćujućih tvari nastalih poljoprivrednom praksom mogu se sažeti kako slijedi:

•         Savjetovanje i strukovno osposobljavanje za višestruku sukladnost, paket mjera poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, ekološki uzgoj.

•         Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava kroz bojna ulaganja u ekološku primarnu poljoprivredu i preradu poljoprivrednih proizvoda (npr. ulaganje u kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme i gospodarskih vozila, okrupnjivanje i povećanje prosječne površine poljoprivrednog gospodarstva, ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za životinje, zatvorene/zaštićene prostore, objekte za uzgoj jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, skladištenje i pakiranje proizvoda.

•         Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš (npr. građenje skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i digestate uključujući opremu za rukovanje i korištenje stajskog gnoja i digestata te ulaganja u poboljšanje učinkovitosti korištenja gnojiva (strojevi i oprema za utovar, transport i primjenu gnojiva).

•         Korištenje obnovljivih izvora energije (ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije, objekata za prijem, obradu i skladištenje sirovina, za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu.

•         Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša (npr. kontrola erozije tla (ulaganje u izgradnju terasa, podizanje suhozida i živica), izgradnja novih i obnova postojećih nastambi za stoku, ulaganje u izgradnju i/ili opremanje novih sustava za navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu te poboljšanje postojećih sustava/opreme za navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu), te plaćanja obveza povezanih s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama (npr. obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture, rotacija usjeva, uspostava poljskih traka).

•         Poticanje ekološkog uzgoja kroz plaćanja za održavanje praksi i metoda ekološkog uzgoja.

•         Potpora za pilot-projekte i za razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija.

Iz Programa su izdvojene aktivnosti koje svojom primjenom djeluju i na emisije u zrak:

•         Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu

•         Ulaganja u fizičku imovinu

•         Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti

•         Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja

•         Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

•         Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma

•         Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija

•     Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene

•     Ekološki uzgoj

•     Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima

•     Suradnja

•     Upravljanje rizicima

•     Potpora za lokalni razvoju sklopu inicijative leader (clld – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)

Relevantni ciljevi politika u industriji

Relevantni ciljevi politika u industriji objedinjeni su u Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. Industrijska strategija predstavlja svaki oblik intervencije ili državne politike usmjerene ka unaprjeđenju poslovnog okruženja, odnosno promjene strukture ekonomske aktivnosti prema sektorima, tehnologijama ili zadacima od kojih se očekuje veći doprinos ekonomskom rastu ili društvenom blagostanju, nego što bi to bio slučaj kad bi intervencija izostala. Iz strategije su izdvojeni opći i ostali ciljevi koji bi svojom primjenom djelovali na emisije u zrak.

Opći ciljevi:

•     Povećanje udjela visokoobrazovane radne snage u ukupnome broju zaposlenih u industriji kako bi se postigla veća produktivnost domaće industrije

•     Povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj što je općeprihvaćeno tako da pridonosi inovativnosti

•     Povećanje investicija u fiksni kapital koje trebaju pratiti nova zapošljavanja i povećanja opremljenosti rada kapitalom te amortizaciju postojećih investicija

Ostali ciljevi:

•     Rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85%

•     Rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. godine, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih

•     Rast produktivnosti radne snage za 68,9% u razdoblju 2014. – 2020.

•     Povećanje izvoza u razdoblju 2014. – 2020. za 30% i promjena strukture izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti

U Industrijskoj strategiji u općim i ostalim ciljevima nisu direktno izdvojeni okolišni ciljevi. Razlog nedostatka okolišnih ciljeva je nedostupnost Strategije upravljanja okolišem iako se smatra da će ista imati utjecaj na razvoj industrije. Indirektno se navodi da industrijska politika polazi od važnosti interaktivnosti između moderne visokotehnološke industrije i rastućeg uslužnog sektora, industrije i okoliša. Zakonodavstva razvijenih zapadnih zemalja od industrije zahtijevaju zadovoljavanje visokih standarda zaštite okoliša i zdravlja ljudi u proizvodnim procesima. Takva zakonska regulativa u razvijenim zemljama nametnula je dodatni pritisak na profitabilnost industrije.

Relevantni ciljevi politika u prometu

Relevantni ciljevi politika u prometu predstavljeni su u Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017. – 2030.). Razvoj prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj smatra se izuzetno važnim za ekonomski i socijalni rast kao i za međunarodnu povezanost. Prometna infrastruktura je instrument regionalnog razvoja koji pokreće razmjenu dobara te bolju pristupačnost svim ekonomskim, zdravstvenim, turističkim i ostalim sadržajima. Prilikom izrade općih i specifičnih ciljeva Strategija je uzela u obzir već objavljene europske strategije te zahtjeve vezane za zaštitu okoliša i zaštitu klime.

Opći ciljevi koji će svojom provedbom izravno i neizravno utjecati na emisije i kvalitetu zraka su:

•     Promijeniti raspodjelu prometa putnika u prilog javnog prijevoza (JP) te oblicima prijevoza s nultom emisijom štetnih plinova

•     Promijeniti raspodjelu prometa tereta u prilog željezničkog i pomorskog prometa te prometa unutarnjim plovnim putovima

•     Razviti prometni sustav (upravljanje, organiziranje i razvoj infrastrukture i održavanja) prema načelu ekonomske održivosti

•     Smanjiti utjecaj prometnog sustava na klimatske promjene

•     Smanjiti utjecaj prometnog sustava na okoliš (okolišna održivost)

•     Povećati sigurnosti prometnog sustava

•     Povećati interoperabilnosti prometnog sustava (JP, željeznički, cestovni, pomorski i zračni promet te promet unutarnjim plovnim putovima)

•     Poboljšati integraciju prometnih modova u Hrvatskoj (upravljanje, ITS, VTMIS, P&R itd.)

•     Dalje razvijati hrvatski dio TEN-T mreže (osnovne i sveobuhvatne).

Osim općih ciljeva definirani su i specifični ciljevi za pojedine sektore transporta:

•     Kvalitetnije usuglasiti upravljanje prometom sa susjednim zemljama (BiH – Luka Ploče, cestovne i željezničke veze s BiH, Slovenijom, Srbijom, Italijom, Crnom Gorom i Mađarskom)

•     U pojedinim dijelovima Hrvatske upotpuniti, gdje je primjenjivo, razvoj turističkog sektora kao glavnog gospodarskog čimbenika adekvatnim razvojem prometa, osobito u prilog JP-a i zelene mobilnosti

•     Poboljšati dostupnost udaljenih dijelova Hrvatske (npr. otoka, Južne Dalmacije...)

•     Razviti potencijal glavnih logističkih središta (Luke Rijeka, luke Split, luke Ploče, luke Vukovar, luke Osijek, luke Slavonski Brod, čvora Zagreb)

•     Pojačati položaj Hrvatske kao logističkog čvorišta šire regije, uz osobit naglasak na Zagreb

•     Poboljšati integraciju prometnog sektora u društveno-ekonomska kretanja u regiji (koncept funkcionalnih regija, FR)

•     Gradski, prigradski i regionalni promet

–         Razviti potencijal cestovnog javnog prijevoza (regionalnog i državnog) gdje drugi oblici javnog prijevoza nisu isplativi

–     Povećati konkurentnost tramvajskog prometnog sustava u Zagrebu i Osijeku

–     Bolje integrirati međunarodni/nacionalni prometni sustav u sustave lokalnog i regionalnog prijevoza (putnička čvorišta, integrirani sustav naplate itd.)

–     Povećati efikasnost i smanjenje ekonomskog utjecaja od upravljanja i organizacije javnog prijevoza

–     Povećati privlačnost javnog prijevoza unaprjeđivanjem koncepata upravljanja i modernizacijom voznog parka

–     Upravljanje prometom i logistikom i informiranje

–     Pregled/ažuriranje lokalnih/regionalnih glavnih planova (Master-planova)

•     Željeznički promet

–     Unaprijediti koridore željezničkog teretnog prometa iz Luke Rijeka prema tržištima s najvećim potencijalom za luku (Mađarskoj, BiH, Slovačkoj, Italiji, južnoj Poljskoj i Srbiji)

–     Kvalitetnije koristiti hrvatski željeznički sustav u većim hrvatskim aglomeracijama (Zagreb, Rijeka, Split, Varaždin, Osijek) te unutar i između funkcionalnih regija (podregija)

–     Poboljšati razinu usluge željezničkog voznog parka i njegovog utjecaja na okoliš

–     Bolje integrirati željeznički sustav u sustave lokalnog prometa (sigurnost i zaštita na stanicama, veze s drugim oblicima prijevoza itd.)

–     Povećati sigurnost na željezničko-cestovnim prijelazima

–     Povećati efikasnost hrvatskog željezničkog sustava (upravljanje prometom, poslovanje itd.)

–     Zajamčiti održavanje infrastrukture uvažavajući aspekte ekonomičnosti.

•     Cestovni promet

–     Poboljšati sigurnost cestovnog prometnog sustava

–     Kvalitetnije koristiti hrvatski cestovni sustav u kontekstu javnog prometa (autobusi u lokalnom, regionalnom i državnom sustavu)

–     Smanjiti utjecaj najstarijih dionica hrvatske mreže autocesta na okoliš

–     Optimizirati i međusobno uskladiti različite sustave naplate cestarina u Hrvatskoj

–     Unaprijediti tehničke zahtjeve u projektiranju cesta uz naglasak na ekonomičnija tehnička rješenja, sigurnosne norme, zelenu mobilnost i integraciju vidova prijevoza s nultom emisijom štetnih plinova

–     Povećati cestovnu dostupnost područja u kojima je postojeća infrastruktura dosegnula gornju granicu propusne moći, a alternativni oblici prijevoza (javni željeznički i obalni linijski prijevoz) nisu ekonomski opravdani (turistička središta u Jadranskoj Hrvatskoj), uključujući uvođenje održivog prometnog koncepta u prilog javnom prijevozu i oblicima prijevoza s nultom emisijom štetnih plinova

–     Povećati povezanost sa susjednim zemljama radi podizanja suradnje i teritorijalne integracije na višu razinu

–     Povećati dostupnost područja u Hrvatskoj u kojima je dosegnuta gornja granica propusne moći i u kojima nema alternativne cestovne infrastrukture (paralelne autoceste itd.)

–     od Zagreba u smjeru Bjelovara i od Varaždina u smjeru Koprivnice i Krapine.

–     Smanjiti prometnu zagušenost u visoko opterećenim aglomeracijama uvažavajući posebna pravila koja vrijede za zaštitu nacionalne baštine.

•     Zračni promet

–     Podržati razvoj Zračne luke »Franjo Tuđman« s ciljem očuvanja dostupnosti glavnog grada Hrvatske iz inozemstva

–     Unaprijediti poslovanje i pouzdanost rada Zračne luke Dubrovnik radi očuvanja dostupnosti Južnoj Dalmaciji

–     Poboljšati dostupnost zračnih luka, osobito javnim prijevozom

–     Poboljšati standard sigurnosti u zračnim lukama i zračnom prometu

–     Uskladiti sa zahtjevima za ulazak u šengenski prostor gdje je primjenjiv

•     Pomorski promet

–     Potaknuti razvoj i podići konkurentnost luke Rijeka kao glavne hrvatske morske luke

–     Smanjiti utjecaj pomorskog prometa na okoliš (razvoj flote, zaštite okoliša i mjera prevencije i suzbijanja onečišćenja s pomorskih objekata)

–     Povećati raspodjelu prijevoza tereta na prekomorskim jadranskim i priobalnim pravcima u korist pomorskog prijevoza

–     Povećati pouzdanost pomorskog prometa (javnog prijevoza i opskrbnih lanaca) u otežavajućim vremenskim uvjetima

–     Poboljšati učinkovitost i ekonomičnost pomorskog prometnog sustava

–     Poboljšati sigurnost pomorskog prometnog sustava

–     Poboljšati integraciju luka u sustav lokalnog prijevoza (putničkog i teretnog)

Strategija propisuje da sve infrastrukturne projekte, koji proizlaze iz mjera treba planirati uzimajući u obzir potencijalne klimatske pojave na području realizacije mjere.

Relevantni ciljevi politika u otpadu

Osnovni ciljevi gospodarenja otpadom RH proizlaze iz ocjene stanja gospodarenja otpadom i obveza koje proizlaze iz EU zakonodavstva i propisa, transponiranih u nacionalno zakonodavstvo.

Provedba i uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj omogućena je primjenom i ispunjavanjem ciljeva definiranih Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 94/13 i 73/17) i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine (»Narodne novine«, broj 3/17). Zakon o održivom gospodarenju otpadom glavni je zakon kojim se uređuju pitanja gospodarenja otpadom u RH. Postoji niz pravilnika koji su usvojeni sukladno Zakonu, neki od njih uređuju određene aktivnosti gospodarenja otpadom, a neki uređuju gospodarenje posebnim kategorijama otpada.

Na temelju ocjene postojećeg stanja u gospodarenju otpadom i obveza koje RH mora postići sukladno EU i nacionalnom zakonodavstvu, Planom gospodarenja otpadom definirani su ciljevi koje je potrebno postići do 2022. godine, u odnosu na 2015. godinu:

1. Unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom

–     Smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za 5%

–     Odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.)

–     Odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada

–     Odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada

2. Unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada

–     Odvojeno prikupiti 75% mase proizvedenog građevnog otpada

–     Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

–     Unaprijediti sustav gospodarenja ambalažnim otpadom

–     Uspostaviti sustav gospodarenja morskim otpadom

–     Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim brodovima, podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu

–     Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada

3. Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom

4. Sanirati lokacije onečišćene otpadom

5. Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti

6. Unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom

7. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom

8. Unaprijediti upravne postupke u gospodarenju otpadom

Paketom o otpadu (»Waste Package«) iz 2018. godine uvode se izmjene propisa EU koji se odnose na gospodarenje otpadom uvođenjem ambicioznijih ciljeva za države članice, u cilju promicanja prelaska na kružno gospodarstvo.

Cilj izmjena Direktiva uključenih u Paket o otpadu je postupno u svim državama članicama izjednačiti razine najbolje prakse i potaknuti potrebna ulaganja u gospodarenje otpadom te omogućiti kružno gospodarstvo od proizvodnje do potrošnje, popravka i ponovne proizvodnje, gospodarenja otpadom te vraćanja korisnih sirovina u gospodarstvo. Budući se kružnim gospodarstvom potiče korištenje proizvodnih procesa koji troše manje materijala i energenata, koriste resurse bez otpada i uključuju potpuno recikliranje na kraju životnog vijeka proizvoda, to indirektno utječe na emisiju i kvalitetu zraka – razvija se održivo i konkurentno gospodarstvo s niskim emisijama stakleničkih plinova i ostalih onečišćujućih tvari, doprinosi se smanjenju degradacije okoliša i potrošnje resursa kao i uništavanja bioraznolikosti.

Dana 4. srpnja 2018. godine na snagu su stupila nova EU pravila s pravno obvezujućim ciljevima za recikliranje otpada i smanjenje odlaganja otpada s fiksnim rokovima za države članice koje u sljedeće dvije godine moraju napraviti prilagodbu nacionalnog zakonodavstva za prelazak na kružno gospodarstvo. Hrvatska je obvezna transponirati Direktive o otpadu u svoje zakonodavstvo do 5. srpnja 2020. godine.

Neki drugi ciljevi i prioriteti nacionalnih politika relevantni za NAPCP:

Program Vlade Republike Hrvatske do 2020. godine

Kao važan aktualni dokument koji određuje razvojnu politiku do 2020. godine može se istaknuti Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020.

•     Temeljni ciljevi su:

o ostvarivanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta

o stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta

o zaustavljanje iseljavanja i demografska obnova

o društvena pravednost i solidarnost.

•     U području ekologije, održivog razvoja i zaštite okoliša istaknuti su sljedeći specifični ciljevi:

o zaštita hrvatskih prirodnih resursa

o integralno upravljanje vodama i zaštita nacionalnih vodnih resursa

o prilagodba klimatskim uvjetima

o učinkovito gospodarenje otpadom.

•     U području energetike Strategije energetskog razvoja je u procesu izrade, a istaknuti specifični ciljevi su:

o unaprjeđenje sigurnosti opskrbe naftom u Hrvatskoj i EU

o unapređenje sigurnosti opskrbe plinom u Hrvatskoj i EU.

•     U području demografskog razvitka, populacijske politike i revitalizacije istaknuti ciljevi su:

o poticanje porasta nataliteta uz osiguranje minimalnog i podizanje postojećeg životnog standarda

o stambeno zbrinjavanje obitelji po povoljnim uvjetima.

Nacionalna razvojna strategija

•     U 2017. godini usvojen je Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 123/17). Ovim Zakonom uređuje se sustav strateškog planiranja Republike Hrvatske i upravljanje javnim politikama odnosno priprema, izrada, provedba, izvještavanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje dokumenata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode tijela javne vlasti. Nacionalna razvojna strategija je hijerarhijski najviši dokument. Nakon nje slijede multi-sektorske i sektorske strategije, zatim planovi pa programi.

•     Trenutno se strateški razvoj Republike Hrvatske zasniva na nizu multi-sektorskih i sektorskih strategija te planova i programa, a u izradi je prva Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine. Plan je da se usvoji do 2020. godine.

Energetska strategija

•     Aktualna Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 130/09) postavila je tri temeljna energetska cilja:

o sigurnost opskrbe energijom;

o konkurentnost energetskog sustava;

o održivost energetskog razvoja.

•     S obzirom na promjene u nizu unutarnjih i vanjskih čimbenika od usvajanja Strategije u 2009. godini, prepoznata je potreba za izradom nove Strategije. Nova Strategija je u izradi i njeno usvajanje se očekuje tijekom 2020. godine.

Plan zaštite okoliša

U izradi je Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske. Plan još nije usvojen, a u nacrtu plana (MZOE, 2016.) prepoznati su sljedeći prioriteti:

•     I. Zaštita, očuvanje i poboljšanje vrijednosti prirodnih dobara i okoliša

•     II. Poticanje održive proizvodnje i potrošnje

•     III. Zaštita građana od pritisaka i opasnosti za njihovo zdravlje i blagostanje povezanih s okolišem

•     IV. Jačanje institucionalnog i zakonodavnog okvira

•     V. Bolje povezivanje znanja, sustava upravljanja informacijama i politike okoliša;

•     VI. Razvoj ekonomskih instrumenata i financiranja

•     VII. Poboljšanje održivosti gradova

•     VIII. Promicanje održivog razvoja na europskoj i međunarodnoj razini prema Strategiji održivog razvitka Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 30/09).

CRF SEKTOR

VRSTA PODATKA

IZVOR PODATAKA

Opći parametri

BDP – godišnja stopa rasta

Broj stanovnika

Cijena ugljena

Cijena teškog loživog ulja

Cijena plina

Preporuke Europske komisije

Energetika

Potrošnja goriva

Proizvodnja električne energije

Uvoz električne energije

Neposredna potrošnja energije

Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije

Treći Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti RH za razdoblje 2014. –     2016.

Promet

Broj putničkih kilometara

Prijevoz tereta

Potrošnja energije u cestovnom prometu

Statistički ljetopis RH

Industrija

Indeks rasta proizvodnje

Sektorske studije (proizvodnja cementa i proizvodnja dušične kiseline)

Uporaba otapala

Izvješće o inventaru emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske Prema Konvenciji o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP)

Poljoprivreda

Broj i vrsta stoke

Ekspertna procjena – Agronomski fakultet Zagreb i Ministarstvo poljoprivrede

Biljna proizvodnja

Statistički ljetopis RH

Poljoprivredna proizvodnja, Statistička izvješća

FAOSTAT baza podataka

LULUCF

Površina zemljišta svake potkategorije

NIR 2014

Pretpostavljeni emisijski faktori po pohraništima

CFR 2014

Otpad

Količina proizvedenog komunalnog otpada

Količina komunalnog otpada odloženog na odlagalište

Organski dio komunalnog otpada

Strategija gospodarenja otpadom

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj

Zakon o održivom gospodarenju otpadom

Naziv akcijskog plana

Zona

Grad (JLS)

Onečišćujuće tvari obuhvaćene planom

Mjerne postaje za ocjenu sukladnosti

Datum usvajanja

Razdoblje obuhvaćeno planom

Akcijski plan poboljšanja kvalitete zraka za Grad Slavonski Brod

HR 2

Slavonski Brod

PM2.5

Slavonski Brod-1

4. 7. 2016.

2016. – 2020.

Akcijski plan smanjenja emisija PM10 u Gradu Kutini

HR 2

Kutina

PM10

Kutina-1

17. 12. 2015.

2015. – 2020.

Akcijski plan smanjenja onečišćenja česticama (PM10) za Grad Osijek

HR OS

Osijek

PM10

Osijek-1

1. 1. 2014.

2014. – 2020.

Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka na području Grada Zagreba*

HR ZG

Zagreb

PM10

BaP(PM10)

NO2,

PM2.5

O3

Zagreb-1, Zagreb-3

27. 3. 2015.

I. faza: 2015. – 2017.

II.faza: 2018. – 2020. operativno do 2023.

Akcijski plan za smanjivanje razina koncentracija lebdećih čestica PM10 na području Grada Siska

HR 2

Sisak

PM10

Sisak-1

1. 1. 2014.

2014. – 2017.

Napomena: Akcijski plan za Grad Zagreb izrađen je na temeljem prekoračenja graničnih vrijednosti na dvije postaje državne mreže i šest postaja lokalne mreže.

Aglomeracija

Oneč. tvar

Godina izvješćivanja

Status mjere

Učinkovitost mjere

2015.

2016.

2017.

HR ZG,

Zagreb

PM10

–     Promet

–     Smanjenje emisija čestica iz kućanstava primjenom mjera energetske učinkovitosti

–     Mjere smanjenja emisija čestica iz kućanstava koja koriste kruta i tekuća goriva prelaskom na prirodni plin ili centralni toplinski sustav

–     Promet

–     Smanjenje emisija čes­tica iz kućanstava primjenom mjera energetske učinkovitosti

–     Mjere smanjenja emisija čestica iz kućanstava koja koriste kruta i tekuća goriva prelaskom na prirodni plin ili centralni toplinski sustav

–     Smanjenje emisija čestica iz kućanstava primjenom mjera energetske učinkovitosti

–     Mjere smanjenja emisija čestica iz kućanstava koja koriste kruta i tekuća goriva prelaskom na prirodni plin ili centralni toplinski sustav

Mjere se provode sukladno terminskom planu danom u akcijskom planu.

Grad Zagreb izrađuje godišnja izvješća koja sadrže opis provedbe svake od mjera.

Učinkovitost mjere nije moguće ocijeniti bez opsežnih istraživanja.

Postizanje GV za čestice ovisi o provedbi mjera energetske učinkovitosti usmjerenih na toplinsku zaštitu zgrada i mala kućna ložišta. S obzirom da se većina mjera odnosi na sektor kućanstva planirano je da se one provode kroz duže razdoblje kako bi njihovu učinkovitost bilo moguće ocijeniti kroz poboljšanje kvalitete zraka (npr. manji broj prekoračenja GV dnevnih koncentracija PM10 u sezoni grijanja).

–     Edukacija stanovništva o smanjenju emisija čestica i energetskoj učinkovitosti pravilnim korištenjem peći na drva

–     Mjere usmjerene na praćenje kvalitete zraka

–     Mjere vezane uz Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba (SEAP, 2010)

–     Edukacija stanovništva o smanjenju emisija čestica i energetskoj učinkovitosti pravilnim korištenjem peći na drva

–     Mjere usmjerene na praćenje kvalitete zraka

–     Mjere vezane uz Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba (SEAP, 2010)

–     Edukacija stanovništva o smanjenju emisija čestica i energetskoj učinkovitosti pravilnim korištenjem peći na drva

–     Mjere vezane uz Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba (SEAP, 2010)

Dinamiku provedbe određuju dostupna financijska sredstva i modeli njihova korištenja.

Edukacijske mjere kao i mjere kojima se utječe na životni stil ljudi (npr. biciklizam) treba kontinuirano provoditi godinama da bi imale učinak.

Međugodišnja meteorološka varijabilnost značajno utječe na razinu kako lokalnih tako i pozadinskih koncentracija kako u pogledu emisija (hladnija zima, veće emisije od grijanja) tako i u pogledu transporta onečišćenja i lokalnih uvjeta za disperziju (dugotrajna razdoblja stagnacija dovode do akumuliranja lokalnog onečišćenja).

HR ZG,

Zagreb

BaP

–     Promet

–     Smanjenje emisija čestica iz kućanstava primjenom mjera energetske učinkovitosti

–     Mjere smanjenja emisija čestica iz kućanstava koja koriste kruta i tekuća goriva prelaskom na prirodni plin ili centralni toplinski sustav

–     Edukacija stanovništva o smanjenju emisija čestica i energetskoj učinkovitosti pravilnim korištenjem peći na drva

–     Mjere usmjerene na praćenje kvalitete zraka

–     Mjere vezane uz Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba (SEAP, 2010)

Mjere se provode sukladno terminskom planu danom u Akcijskom planu.

Grad Zagreb izrađuje godišnja izvješća koja sadrže opis provedbe svake od mjera.

Vidjeti primjedbe za PM10

HR ZG,

Zagreb

NO2

–     

–     

–     Uvođenje zona malih emisija cestovnog prometa (tzv. Eko-zone) i proširenja pješačke zone u gradskom središtu

–     Unaprjeđenje regulacije cestovnog prometa radi rasterećenja četvrti Donji grad, Trnje, Trešnjevka – sjever, Novi Zagreb – zapad i Novi Zagreb – istok

–     Unaprjeđenje javnog gradskog prijevoza s naglaskom na jačanje uloge gradskog željezničkog prijevoza

–     Smanjenje emisija autobusnog javnog gradskog prometa na onečišćenjem opterećenijem području grada

–     Nabava vozila u javnom gradskom prijevozu i vlasništvu gradskih tvrtki (ZET, Čistoća, Zagrebačke ceste) primjenom principa »zelene nabave« i tehnička poboljšanja postojećih vozila

Mjere se provode sukladno terminskom planu danom u Akcijskom planu.

Grad Zagreb izrađuje godišnja izvješća koja sadrže opis provedbe svake od mjera.

Učinkovitost mjere nije moguće ocijeniti bez opsežnih istraživanja koja mogu uključivati i dodatna mjerenja i modeliranja.

–     Promicanje ekovožnje

–     Širenje i unaprjeđenje biciklističke infrastrukture

–     Edukacija javnosti o utjecaju cestovnog prometa na kvalitetu zraka i promoviranje oblika prijevoza najmanje štetnih po okoliš

–     Subvencioniranje javnog gradskog prijevoza u gradskom središtu

–     Uspostava i promicanje alternativnih oblika prijevoza vozilima s tzv. »nultom emisijom«

–     Mjere za smanjenje emisija onečišćujućih tvari iz prometa iz Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Gradu Zagrebu 2009.-2012. (SGGZ 7/09)

HR OS,

Osijek

PM10

–     Mjera unaprjeđenja praćenja kvalitete zraka

–     Edukacija građana i promicanje pravilnog korištenja ložišta, eko-vožnje, korištenja i unapređenja javnog prometa

–     Tehničke i ekonomske mjere smanjenja fugitivnih emisija i promicanja tehnologija s niskim emisijama čestica

–     Mjera unaprjeđenja praćenja kvalitete zraka

–     Edukacija građana i promicanje pravilnog korištenja ložišta, eko-vožnje, korištenja i unapređenja javnog prometa

–     Tehničke i ekonomske mjere smanjenja fugitivnih emisija i promicanja tehnologija s niskim emisijama čestica

–     Nema podataka

Mjera unaprjeđenja praćenja kvalitete zraka je u 2015. g. bila u fazi evaluacije dok su ostale dvije mjere bile u provedbi.

U 2016, sve su mjere bile u provedbi.

Nema podataka. (vidjeti primjedbu za PM10 u HR ZG)

HR RI,

Rijeka

prizemni ozon

–     Informiranje i edukacija javnosti (Grad Rijeka)

–     Prijedlog planiranih projekata, studija i istraživanja (Grad Rijeka)

–     Mjere usmjerene na smanjenje emisija cestovnog prometa (Grad Rijeka)

–     Mjere usmjerene na smanjenje emisija pomorskog prometa (Grad Rijeka)

–     Nema podataka

Akcijski plan donesen je 2016. godine te su te godine mjere bile u fazi planiranja.

Nema podataka.

HR 2

Slavonski Brod

PM2.5

–     

–     

–     Izrada katastra emisije za Grad Slavonski Brod za 2015. godinu

–     Poticanje uspostave sustava modeliranja kvalitete zraka za područje Slavonskog Broda i Broda (BiH)

–     Primjena receptorskog modela za ocjenu doprinosa izvora onečišćenja zraka na području Slavonskog Broda

U 2017. godini sve su mjere bile u fazi planiranja.

Nije moguće dati ocjenu jer su mjere su bile u fazi planiranja.

(vidjeti primjedbu za PM10 u HR ZG)

–     Širenje mreže centralnog toplinskog sustava i plinske mreže na području Slavonskog Broda uz subvenciju priključka kućanstvima

–     Razvoj biciklističke infrastrukture

HR 2

Sisak

PM10

–     Međusektorske mjere i instrumenti zaštite okoliša (Grad Sisak)

–     Mjere smanjenja emisija lebdećih čestica PM10 u sektoru industrije (Grad Sisak)

–     Mjere za smanjenje emisija iz kućanstva te malih i srednje velikih uređaja za loženje (Grad Sisak)

–     Mjere za smanjenje emisija iz prometa (Grad Sisak)

–     Među-sektorske mjere i instrumenti zaštite okoliša (Grad Sisak)

–     Mjere smanjenja emisija lebdećih čestica PM10 u sektoru industrije (Grad Sisak)

–     Mjere za smanjenje emisija iz kućanstva te malih i srednje velikih uređaja za loženje (Grad Sisak)

–     Mjere za smanjenje emisija iz prometa (Grad Sisak)

–     Nema podataka

U 2015. i 2016. godini »Međusektorske mjere i instrumenti zaštite okoliša (Grad Sisak)« bila je u fazi implementacije dok za ostale mjere nema podataka o njihovom provođenju.

Nema podataka.

(vidjeti primjedbu za PM10 u HR ZG)

HR 2

Kutina

PM10

–     Mjere za smanjenje emisija iz kućanstva

–     Preventivne mjere za smanjenje emisija PM10

–     Mjere smanjenja emisija u sektoru industrije

–     Mjere za smanjenje emisije iz prometa

–     Mjere za smanjenje emisija iz kućanstva

–     Preventivne mjere za smanjenje emisija PM10

-Mjere smanjenja emisija u sektoru industrije

–     Mjere za smanjenje emisije iz prometa

–     Nema podataka

U 2015. godini sve mjere su bile u fazi planiranja osim »Pre­ven­tivne mjere za smanjenje emisija PM10 koja je bila u fazi implementacije.

U 2016. godini sve su mjere bile u fazi implementacije

Nema podataka.

(vidjeti primjedbu za PM10 u HR ZG)

R.br.

Naziv dokumenta

Razdoblje trajanja

Izrađivač

1.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Šibensko-kninske županije

2016. –     2020.

Šibensko-kninska, Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove

2.

Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Osječko-baranjskoj županiji

2016. – 2020.

Osječko-baranjska, Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i prirode

3.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada Šibenika

2018. – 2020.

Šibenik, Upravni odjel za prostorno planiranje i zaštitu okoliša

4.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Zagrebačke županije

2015. – 2019.

Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjek za zaštitu okoliša Zagrebačke županije

5.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena Krapinsko-zagorske županije

2017. – 2021.

Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapinsko-zagorska županija

6.

Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada Koprivnice

2017. – 2020.

Upravno tijelo Grada Koprivnice nadležno za izradu planskih dokumenata vezanih uz zaštitu okoliša

7.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Sisačko-moslavačke županije

2018. – 2021.

Upravi odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša

8.

Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada Karlovca

2016. – 2020.

Nije raspoloživo

9.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Zadarske županije za četverogodišnje razdoblje

2017. – 2021.

Zadarska županija

10.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanje klimatskih promjena i prilagode klimatskim promjenama za područje Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje od 2017. do 2020. godine

2017. – 2020.

Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode Dubrovač­ko-neretvanske županije

11.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Bjelovarsko-bilogorska županije za razdoblje 2016. – 2020.

2016. – 2020.

Upravni odjel za poljoprivredu, zaštitu okoliša i ruralni razvoj Bjelovarsko-bilogorska županije

12.

Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Splitsko-dalmatinskoj županiji za razdoblje 2017. – 2020. godine

2017. – 2020.

Nije raspoloživo

13.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Karlovačkoj županiji za razdoblje od 2017. do 2021. godine

2017. – 2020.

Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša, Odsjek za zaštitu prirode i okoliša Karlovačka županija

14.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Gradu Zagrebu

2016. – 2020.

Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, Grad Zagreb

15.

Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Gradu Zadru

2015. – 2019.

Upravni odjel za razvitak otoka i zaštitu okoliša

Grada Zadra

16.

Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Gradu Osijeka

2017. – 2020.

Upravno Grada Osijeka nadležno za zaštitu okoliša

17.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Grada Varaždina za razdoblje od 2016. do 2019. godine

2016. – 2019.

Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Varaždina

18.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada Velike Gorice

2018. – 2022.

Ured za zaštitu okoliša Grada Velike Gorice

19.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Varaždinske županije za razdoblje od 2015. do 2019. godine

2015. – 2019.

Upravni odjel za Poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije

20.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada Kaštela

2017. – 2021.

Grad Kaštela, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša

21.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Brodsko-posavskoj županiji za razdoblje 2016. – 2020. godine

2016. – 2020.

Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša Brodsko-posavskoj županiji

22.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Požeško-slavonske županije

2016. – 2020.

Požeško-slavonska županija

23.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Međimurske županije

2016. – 2020.

Međimurska županija Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša

24.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Virovitičko-podravskoj županiji za razdoblje 2017. – 2021. godine

2017. – 2021.

Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša Virovitičko-podravske županije

25.

Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Ličko-senjskoj županiji za razdoblje 2016. – 2020. godine

2016. – 2020.

Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno gospodarstvo Ličko-senjske županije

2.3.2. Nadležnosti dodijeljene nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima (M)

Popis relevantnih tijela (M):

Opisati tip nadležnog tijela (npr. inspektorat u zaštiti okoliša, agencija za zaštitu okoliša, općina) (M):

Gdje je primjereno, naziv nadležnog tijela (npr. Ministarstvo XXX, DHMZ, JLS..):

Opisati dodijeljene odgovornosti u području kvalitete zraka i onečišćenja zraka (M):

Odaberite od sljedećeg prema potrebi:

– Uloga u stvaranju politike

– Uloga u provedbi

– Uloga izvršavanja (uključujući i relevantne inspekcije i dozvole)

– Uloga u izvješćivanju i praćenju

– Uloge koordiniranja

– Ostale uloge (specificirati)

Nacionalne vlasti (M):

Hrvatski sabor

Uloga u stvaranju politike

Zakonodavni okvir

Donosi Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o zaštiti zraka, Zakone o potvrđivanju međunarodnih prootokola.

Hrvatski sabor

Uloga u stvaranju politike

Nacionalne strategije

Donosi nacionalne strategije po pojedinim područjima (npr. Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske, Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine, Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020.)

Vlada RH

Uloga u stvaranju politike

Strategije po područjima, Nacionalni programi i planovi, Akcijski planovi provedbe strategija

Donosi prijedlog strategija, programa, planova i akcijskih planova provedbe.

Vlada RH

Uloga u stvaranju politike

Provedbeni propisi

Donošenje i provedbenih propisa prema ZOZZ

Vlada RH

Uloga u stvaranju politike

Izvješća o provedbi politika

Izvješća o provedbi nacionalnih strategija, planova i programa

Ministar

Uloga u stvaranju politike

Provedbenih propisi

Donosi izradu provedbenih propisa iz pojedinih sektora.

Donosi odluku o osnivanju stručnog povjerenstva za potrebe izrade prijedloga nacionalnih planova, nacionalnih programa, nacionalnih izvješća, nacrta prijedloga provedbenih propisa i izrade provedbenih propisa.

(Na primjer ministar zaštite okoliša i energetike: Pravilnikom propisuje način praćenja kvalitete zraka i prikupljanja podataka, mjerila za lokacije mjernih mjesta, mjerila za određivanje minimalnog broja mjernih mjesta, referentne metode mjerenja, način dokazivanja ekvivalentnosti za druge metode mjerenja, način provjere kvalitete mjerenja i podataka, kao i način obrade i prikaza rezultata i usklađenost s hrvatskim normama, način provjere ispravnosti i umjeravanja mjernih instrumenata, način i troškove rada referentnog laboratorija, osnivanje i način rada povjerenstva za praćenje rada referentnih laboratorija, način dostavljanja podataka za potrebe informacijskog sustava zaštite zraka, sadržaj godišnjeg izvješća i način redovitog informiranja javnosti.

Pravilnikom propisuje način praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, opseg i vrsta mjerenja, referentne metode mjerenja, način dokazivanja ekvivalentnosti za druge metode mjerenja, način provjere ispravnosti i umjeravanja mjernih instrumenata, način provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, postupak uzorkovanja i vrednovanja rezultata mjerenja, način dostave podataka za potrebe informacijskog sustava zaštite zraka o emisijama i način redovitog informiranja javnosti o praćenju emisija).

Minstarstvo

Uloga u stvaranju politike

Propisi

Nadležno tijelo za prijenos pravne stečevine EU, izrađuje prijedloge zakona i podzakonskih akata iz svoje nadležnosti

Ministarstva

Uloga u stvaranju politike

Strategije, planovi, programi

Izrađuje prijedloge sektorskih strategija, planova i programa.

MZOE

Uloga u stvaranju politike

Praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka – Državna mreža

Utvrđuje zone i aglomeracije, Lokacije postaja, na prijedlog Ministarstva, određuje Vlada program mjerenja, provodi stručni nadzor nad radom državne mreže, osigurava Procjenu kvalitete zraka

Vlada RH

Uloga u provedbi

Povjerenstava za međusektorsku koordinaciju za PaM

Osnivanje i kordinacija rada međusektorski koordinacija za PaM

Ministarstva

Uloga u provedbi

Provedba zakonodavnog okvira

Obavlja upravni nadzor nad primjenom zakona i podzakonskih akata iz svoje nadležnosti, obavlja upravni nadzor nad tijelima u nadležnosti ministarstva, osnivanje tematskih povjerenstava i radnih skupina, izada prijedloga podzakonskih propisa, planiranje proračuna u cilju osiguravanja sredstava za provođenje sektorskih politika, surdanja sa EU i međunarodnim institucijama u cilju ispunjavanja obveza RH, izrada izvješća i razmjena informacija u cilju ispunjavanja obveza RH.

Ministarstvo

Uloga u izvršavanju

Nadzor provedbe propisa

Provedba upravnih postupaka temeljem zakona, izdavanje dozvola i rješenja.

Državni inspektorat

Uloga u izvršavanju

Nadzor provedbe propisa

Nadzor provedbe određenih odredbi zakona i podzakonskih propisa provođenjem inspekcijskog nadzora

MZOE

Uloga izvršavanja (enforcement)

Okolišne dozvole, rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, Dozvola za emisije stakleničkih plinova, rješenje o besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica operaterima postrojenja, rješenje o besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica operatorima zrakoplova

Usuglašava, odobrava, izdaje, mijenja i ukida

MZOE

Uloga izvršavanja (enforcement)

Izdavanje dozvole pravnoj osobi – ispitnom laboratoriju i pravnoj osobi – referentnom laboratoriju

Ocjenjuje zahtjeve, izdaje i objavljuje dozvole te ih po potrebi ukida.

MZOE

Uloga izvršavanja (enforcement)

Plan praćenja i izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova iz zrakoplova i plan praćenja i izvješćivanja o podacima o tonskim kilometrima iz zrakoplova

Daje mišljenje da je plan praćenja i izvješćivanja izrađen u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 601/2012, važećim uputama Europske komisije i pravilnikom iz članka 90. stavka 8. ovoga Zakona.

MZOE

Uloga izvršavanja (enforcement)

Plan praćenja emisija stakleničkih plinova iz postrojenja kao sastavni dio Dozvola za emisije stakleničkih plinova

Daje stručno mišljenje o usklađenosti plana s odredbama pravilnika.

MZOE

Uloga izvršavanja (enforcement)

Besplatna dodjela emisijskih jedinica operaterima postrojenja

Nadležni za provedbu Odluke Komisije 2011/278/EU i važećih uputa Europske komisije

MZOE

Uloga u izvješćivanju i praćenju

Niskougljična strategija Republike Hrvatske

Izvješćuje Europsku komisiju o statusu primjene Niskougljične strategije putem izvješća.

MZOE

Uloga u izvješćivanju i praćenju

Izvješće o stanju kvalitete zraka, smanjenju emisija stakleničkih plinova i potrošnji tvari koje oštećuju ozonski sloj za područje Republike Hrvatske (četverogodišnje)

Nositelj izrade izvješća/podnosi vladi svake četiri godine

MZOE

Uloga u izvješćivanju i praćenju

Uloga izvješćivanju i praćenju

Pravilnik o Registru onečišćavanja okoliša (ROO)

Izrađuje i vodi mrežnu bazu podataka, provodi kontrolu kvalitete, obradu i analizu dostavljenih podataka i Izrađuje izvješće o podacima ROO, te ga objavljuje za javnost

MZOE

Uloga u izvješćivanju i praćenju

Uredba E-PRTR

Provodi kontrolu kvalitete podataka i izrađuje izvješće i dostavlja podatke EK te ga objavljuje za javnost.

MZOE

Uloga u izvješćivanju i praćenju

PRTR Protokol

Izrađuje izvješće i dostavlja ga u Tajništvo UNECE te ga objavljuje za javnost.

MZOE

Uloga u izvješćivanju i praćenju

Akcijski planovi za poboljšanje kvalitete zraka i kratkoročni akcijski planovi

Prikupljanje podataka i izvješćivanje

MZOE

Uloga u izvješćivanju i praćenju

Procjenjivanje kvalitete zraka i izvješćivanje

Osigurava procjenu kvalitete zraka i izvješćivanje

MZOE

Uloga u izvješćivanju i praćenju

Procjenjivanje kvalitete zraka

Izrađuje Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske

DHMZ

Uloga u izvješćivanju i praćenju

Procjenjivanje kvalitete zraka, modeliranje za potrebe procjene

Provodi procjenu kvalitete zraka, provodi modeliranje za potrebe procjene i izvješćivanja

Pravne osobe – ispitni laboratoriji

Uloga u izvješćivanju i praćenju

Praćenje kvalitete zraka, praćenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, provjeru ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija iz nepokretnih izvora te praćenje kvalitete proizvoda

Državni zavod za mjeriteljstvo

Uloga u izvješćivanju i praćenju

Prihvaćanje izvješća o ispitivanju opreme prema zahtjevima učinkovitosti referentnih metoda izdana u drugim državama članicama pod uvjetom da su ispitivanja izvršili ispitni laboratoriji akreditirani u skladu s mjerodavnom usklađenom normom za ispitne i umjerne laboratorije te popis prihvaćenih izvješća objavljuje na vlastitim internetskim stranicama

MZOE

Uloga u izvješćivanju i praćenju

Praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka – Državna mreža, Lokalne mreže, Mjerenja posebne namjene

Vodi Informacijski sustav zaštite zraka, Razmjena informacija i izvješćivanje o kvaliteti zraka

MZOE

Uloga u izvješćivanju i praćenju

Vođenje i održavanje baze Registra onečišćavanja okoliša (ROO)

Vodi Informacijski sustav Industrije i energetike, sastavni dio baza ROO, održavanje baza, objava i razmjena informacija

MZOE

Uloga u izvješćivanju i praćenju

Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka

Dostavlja Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka EK. IPR

DHMZ

Uloga u izvješćivanju i praćenju

Praćenje kvalitete zraka u postajama iz državne mreže

Obavlja praćenje kvalitete zraka u postajama iz državne mreže za plinovite onečišćujuće tvari i lebdeće čestice PM10 i PM2,5 (automatske metode)

Dostavlja Ministarstvu godišnje izvorne i validirane podatke i izvješće o razinama onečišćenosti i ocjeni kvalitete zraka.

Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada

Uloga u izvješćivanju i praćenju

Praćenje kvalitete zraka u postajama iz državne mreže

Obavlja praćenje kvalitete zraka u postajama iz državne mreže u dijelu koji se odnosi na uzorkovanje i fizikalno-kemijske analize lebdećih čestica PM10 i PM2,5 te ekvivalenciju nereferentnih metoda za određivanje masenih koncentracija lebdećih čestica PM10 i PM2,5.

Dostavlja Ministarstvu godišnje izvorne i validirane podatke i izvješće o razinama onečišćenosti i ocjeni kvalitete zraka.

Pravna osoba – ispitni laboratorij

Uloga u izvješćivanju i praćenju

Djelatnost praćenja kvalitete zraka i emisija u zrak

Može obavljati djelatnost praćenja kvalitete zraka u lokalnim mrežama i na postajama posebne namjene, djelatnost praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora i/ili djelatnost provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora,

Za provedena mjerenja izrađuje i dostavlja izvješća.

DHMZ

Uloga izvršavanja (enforcement)

Upravlja radom državne mreže

Upravlja radom državne mreže, osigurava izgradnju novih postaja u državnoj mreži, osigurava praćenje kvalitete zraka (mjerenje, prikupljanje podataka, osiguranje kvalitete i provjere mjerenja i podataka, ugađanje i provjera tehničkih karakteristika mjerne opreme u skladu s referentnim metodama mjerenja te obrada i prikaz rezultata mjerenja) i odgovoran je za provođenje programa mjerenja kvalitete zraka na tim postajama

DHMZ

Uloga izvršavanja (enforcement)

Praćenje kvalitete zraka u postajama iz državne mreže

Obavlja praćenje kvalitete zraka u postajama iz državne mreže za plinovite onečišćujuće tvari i lebdeće čestice PM10 i PM2,5 (automatske metode)

Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada

Uloga izvršavanja (enforcement)

Praćenje kvalitete zraka u postajama iz državne mreže

Obavlja praćenje kvalitete zraka u postajama iz državne mreže u dijelu koji se odnosi na uzorkovanje i fizikalno-kemijske analize lebdećih čestica PM10 i PM2,5 te ekvivalenciju nereferentnih metoda za određivanje masenih koncentracija lebdećih čestica PM10 i PM2,5.

MZOE

Uloga izvršavanja (enforcement)

Stručni nadzor nad radom državne mreže

Stručni nadzor nad radom sukladno članku 28. ZOZZ

Pravna osoba – ispitni laboratorij

Uloga izvršavanja (enforcement)

Djelatnost praćenja kvalitete zraka i emisija u zrak

Obavljati djelatnost praćenja kvalitete zraka u lokalnim mrežama i na postajama posebne namjene, djelatnost praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora i/ili djelatnost provjere ispravnosti mjernog sustava za kontinuirano mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora.

Referentni laboratoriji

Uloga izvršavanja (enforcement)

Djelatnost praćenja kvalitete zraka

Obavlja djelatnost osiguranja kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka na području Republike Hrvatske.

MZOE

Uloga izvršavanja (enforcement)

Mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja zraka

Ciljano smanjenje izloženosti PM2,5 na nacinalnoj razini za zaštitu zdravlja ljudi, Onečišćenje iz prirodnih izvora, Prekoračenja koja se mogu pripisati zimskom posipavanju cesta pijeskom ili solju, Kratkoročni akcijski plan za prizemni ozon, Prekogranično onečišćenje zraka.

MZOE

Uloga financiranja

Djelatnost osiguranja kvalitete mjerenja i podataka

Osigurava sredstva za sudjelovanje referentnog laboratorija na međunarodnim ispitivanjima sposobnosti referentnih laboratorija i za suradnju s državama članicama EU i Europskom komisijom u svrhu osiguranja usporedivosti i kvalitete mjerenja.

FZOEU

Uloga financiranja

Osigurava financiranje provedbe Programa mjerenja razine onečišćenosti u državnoj mreži

Osigurava financiranje provedbe Programa mjerenja razine onečišćenosti u državnoj mreži

Regionalne vlasti (M):

JRS/Grad Zagreb i veliki gradovi

Uloga u izvješćivanju i praćenju

Izvješće o provedbi Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama sastavni dio programa zaštite okoliša iz članka 14. Zakona o zaštiti zraka

Izrađuje izvješće o provedbi programa za razdoblje od četiri godine (izrađuje ovlaštenik)

JRS/Grad Zagreb i veliki gradovi

Uloga u izvješćivanju i praćenju

Praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka – Lokalne mreže

Dostavlja Ministarstvu izvorne i validirane podatke o praćenju kvalitete zraka i izvješće o razinama onečišćenosti i ocjeni kvalitete zraka (izrađuje pravna osoba – ispitni laboratorij).

JRS/Grad Zagreb i veliki gradovi

Uloga u izvršavanja (enforcment)

Program zaštite okoliša

Donosi i objavljuje (izrađuje ovlaštenik)

JRS/Grad Zagreb i veliki gradovi

Uloga u izvršavanja (enforcement)

Praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka – Lokalne mreže

Uspostavlja postaje za praćenje kvalitete zraka na svom području, određuje lokacije mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka, donosi program mjerenja razine onečišćenosti, osigurava uvjete njegove provedbe, obavlja nadzor nad provođenjem tih aktivnosti.

Lokalne vlasti (M):

Nadležno upravno tijelo JLS odnosno Grad Zagreb

Uloga u izvješćivanju i praćenju

Akcijski planovi za poboljšanje kvalitete zraka i kratkoročni akcijski planovi

Osigurava dostavu Ministarstvu donesenog akcijski plan ili kratkoročni akcijski plan.

JLS

Uloga u izvješćivanju i praćenju

Praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka – Lokalne mreže

Dostavlja Ministarstvu izvorne i validirane podatke o praćenju kvalitete zraka i izvješće o razinama onečišćenosti i ocjeni kvalitete zraka (izrađuje pravna osoba – ispitni laboratorij).

Predstavničko tijelo JLS odnosno Grada Zagreba

Uloga u izršavanju (enforcement)

Akcijski planovi za poboljšanje kvalitete zraka i kratkoročni akcijski planovi

Donosi akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka i kratkoročni akcijski plan za svoje administrativno područje.

JLS

Uloga izvršavanja (enforcement)

Okolišne dozvole, rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš

Sudjeluju kroz javne rasprave

JLS

Uloga u izvršavanju

Praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka – Lokalne mreže

Uspostavlja postaje za praćenje kvalitete zraka na svom području, određuje lokacije mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka, donosi program mjerenja razine onečišćenosti, osigurava uvjete njegove provedbe, obavlja nadzor nad provođenjem tih aktivnosti i godišnje dostavlja Ministarstvu izvorne i validirane podatke o praćenju kvalitete zraka.

JLS i Grad Zagreb

Uloga izvršavanja (enforcement)

Izvješće o podacima Registra onečišćavanja okoliša (ROO)

Provodi kontrolu kvalitete podataka dostavljenih u ROO i njihovu verifikaciju.

Onečišćivač

(M):

Onečišćivači

Uloga izvršavanja (enforcement)

Praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka – Mjerenja posebne namjene

Osigurava praćenje kvalitete zraka prema rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš ili rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša odnosno okolišnom dozvolom sukladno Zakonu o zaštiti okoliša.

2.4.1. Napredak u smanjenju emisija postignut postojećim PaM te stupanj usklađenosti s nacionalnim obvezama i obvezama EU (M)

Opisati napredak ostvaren trenutnim PaM-a u smanjenju emisija i stupnju usklađenosti s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU (M):

SO2

Ukupna emisija SO2 u 2016. g. je iznosila 13,3 kt, što je smanjenje za 92,2 % u usporedbi s 1990. godinom. Polovina (47.3 %) emisija SO2 u 2016. godini proizlazi iz sektora energetike, proizvodnja električne i toplinske energije, 19,7 % iz izgaranja goriva u industriji i graditeljstvu, 22.5% iz fugitivnih emisija od aktivnosti u sektoru Rafiniranje / skladištenje, 8,3 % iz malih ložišta (nepokretni i pokretni). Do smanjenja uglavnom dolazi zbog prelaska s goriva s visokim sadržajem sumpora na niskosumporna goriva, kako kod cestovnog prometa tako i kod stacionarnog izgaranja. Također, rat za hrvatsku nezavisnost, koji se vodio u razdoblju 1991. – 1995. godine, je bio razlog smanjenja potrošnje goriva i pada cjelokupne proizvodnje u skoro svim sektorima, a posljedica je bila smanjenje emisija. Veliki pad trenda emisije SO2 može se vidjeti u 2000. godini zbog toga što je druga termoelektrana ugljena (TPP) u Hrvatskoj ušla u pogon. Druga TE ima tehniku za smanjenje emisije SO2 (SO2 scrubbing procesa) s učinkovitosti većom od 95%. Druga TE na ugljenu ima približno dvostruki kapacitet u odnosu na prvu. Od 2000. godine, prva TE bez tehnike za smanjenje emisije SO2 je u funkciji tek kada su potrebe za električnom energijom veće (uglavnom ljeti). Od 1990. godine, emisije iz sektora proizvodnje električne energije i topline su se smanjile za 92,8 %, iz industrije i graditeljstva za 91,9 %, iz sektora prometa za 98,3 %, iz malih ložišta za 95 %. Emisije sumpora iz sektora Proizvodni procesi i uporaba proizvoda su se također smanjile i to za 86,6 % u odnosu na 1990. godinu, te su sada manje od 22 tona zbog obustave proizvodnje aluminija, celuloze i papira (Kraft proces) i čađe, te zbog velikog smanjenja proizvodnje sumporne kiseline. Trend rasta emisije SO2 (za 41,1% od 1990. godine) ima sektor Rafiniranje / skladištenje (NFR 1.B.2.a.iv) i to zbog izgradnje postrojenja za proizvodnju sumpora (Claus postrojenja) u okviru dvije rafinerije, prvog u 1997. godini i drugog u 2008. godini Emisija SO2 u 2016. godini bila niža od ciljane vrijednosti od 70 kt prema GP i NEC Direktivi.

NOx

Emisija NOx u 2016. godini iznosila je 50,4 kt, što predstavlja smanjenje od 50,4 % u odnosu na 1990. godinu. Emisije iz energetskog sektora u 2016. godini su iznosile oko 49,7 kt i uz doprinos od oko 93,6 % ukupnoj emisiji NOx. Glavni izvor u energetskom sektoru u 2016. godini bio je sektor Promet (NFR 1.A.3), uz doprinos od 48,7 % ukupnoj emisiji NOx, te uz dominaciju cestovnog prometa. U odnosu na 1990. godinu, emisija NOx u sektoru prometa se smanjila za 37% zbog uvođenja katalizatora u automobilima, te zbog uvođenja strožih standarda za emisije. Sektori nepokretne i pokretne (van-cestovni promet) energetike su također zabilježili veliko smanjenje od 1990. godine, uglavnom zbog manje potrošnje goriva. Također, rat za hrvatsku nezavisnost, koji se vodio u razdoblju 1991. – 1995. godine, je bio razlog smanjenja potrošnje goriva i pada cjelokupne proizvodnje u skoro svim sektorima, a posljedica je bila smanjenje emisije NOx. Od 2007. godine, trend emisije NOx je zabilježio pad zbog gospodarske krize koja je još uvijek prisutna u Hrvatskoj. Oko 18,9 % emisija NOx u 2016. godini proizlazi iz malih izvora izgaranja (NFR 1.A.4 pokretni i nepokretni), 13,2 % proizlazi iz izgaranja goriva u industriji i graditeljstvu (NFR 1.A.2), dok 12,5 % proizlazi iz energetskog sektora proizvodnje električne energije i topline (NFR 1.A.1). U svim navedenim sektorima je zabilježen pad od 1990. godine, u sektoru 1.A.4 za 37 %, 1.A.2 za 70,2 % i 1.A.1 za 63,3 %. Proizvodnja usjeva i poljoprivredna tla također predstavljaju izvore emisija NOx u Hrvatskoj, uz doprinos od 4,3 % ukupnoj nacionalnoj emisiji NOx u 2016. godini. Emisije NO se javljaju u mikrobiološkim procesima u tlu, gdje su zabilježile smanjenje za oko 33,6 % u razdoblju od 1990. do 2016. godine uglavnom zbog smanjenja uporabe N-gnojiva u proizvodnji usjeva, te u odnosu na prethodnu godinu zabilježila smanjenje za 18,3%. Emisija u sektoru Industrijski procesi i uporaba proizvoda je pala za oko 60,5 % u razdoblju između 1990. i 2016. godine uglavnom zbog obustave proizvodnje aluminija, celuloze i papira (Kraft proces), čađe te zbog općenitog smanjenja proizvodnje. U odnosu na godinu ranije zabilježen je porast za oko 1 % i naznaka je oporavka proizvodnje. Emisija NOx u 2016. godini je bila niža od ciljane vrijednosti od 87 kt prema GP i NEC Direktivi.

NH3

Emisija NH3 u 2016. godini iznosila je 35,2 kt. Od 1990. godine, emisija se smanjila za 34,4 %, a u odnosu na godinu prije za 11,1 %. Ukupni trend emisije NH3 iz uzgoja životinja se smanjuje i ovisi o broju životinja (49% smanjenje u 2016. godini u usporedbi s 1990.) s kontinuiranim padajućim brojem životinja za većinu kategorija životinja od 1990. godine. Smanjenje u razdoblju od 1991. do 1995. godine rezultat je rata za hrvatsku neovisnost, dok je razlog smanjenja u godinama nakon 2008. gospodarska kriza. Emisija NH3 iz poljoprivrednih tala razlikuje se u odnosu na ukupnu količinu N – mineralnih gnojiva primijenjenih u razdoblju od 1990. do 2016. godine (smanjenje ~ 2% u 2016. godini u odnosu na 1990. godinu). Najdominantniji izvor u ukupnoj emisiji NH3 iz poljoprivrednih tala u Hrvatskoj je gnojivo N-urea (40% u 2016. godini, 29% 1990. godine), nakon čega slijedi kalcijev amonijev nitrat (27% u 2016. godini, 29% u 1990. godini) i složena NPK gnojiva (17% u 2016. godini, 27% u 1990. godini). Ostale vrste gnojiva doprinose s manje od 1% ukupnim emisijama NH3 uslijed primjene gnojiva u 2016. godini. Povećanje emisije NH3 također se može promatrati u sektoru prometa s dominacijom cestovnog prometa(za oko 17 puta povećanje emisije NH3 iz cestovnog prometa u odnosu na 1990) zbog stvaranje NH3 u katalizatorima osobnih vozila. Emisija amonijaka u 2016. godini bila je iznad vrijednosti od 30 kt propisane u GP i NEC Direktivom.

NMHOS

U 2016. godini, emisije NMHOS su iznosile 62,6 kt. Emisije NMHOS su se znatno smanjile u 2016., za 58,9 % u odnosu na 1990. Smanjenje od 1990. godine je zamjetno u sektoru Industrijski procesi i uporaba proizvoda (za 68,8 %), te u sektoru prometa (uz dominaciju cestovnog prometa (za 80,4 %). Trend smanjenja od 1990. godine se javlja uglavnom zbog smanjenih emisija iz proizvoda koji sadrže otapala i to dijelom kao rezultat provođenja najboljih raspoloživih tehnika (NRT), dijelom kao rezultat smanjene proizvodnje otapala i proizvoda na bazi otapala, a dijelom kao rezultat smanjenja broja stanovnika u RH. Sektor cestovnog prometa je također doprinio trendu smanjenja emisije NMHOS zbog povećane upotrebe energetski učinkovitih vozila i uvođenja novih zahtjeva za emisije ispušnih plinova. Fugitivne emisije NMHOS iz naftnih derivata (uz dominaciju benzina) i prirodnog plina su također zabilježile smanjenje za 45,2 % od 1990. godine. Također, rat za hrvatsku nezavisnost, koji se vodio u razdoblju 1991. – 1995. godine, je bio razlog smanjenja potrošnje goriva i pada cjelokupne proizvodnje u skoro svim sektorima. Gospodarska kriza je pridonijela daljnjem smanjenju emisija NMHOS od 2007. godine. Također, smanjenje od 2008. godine dijelom je posljedica postupne zamjene određenog postotka tradicionalnih domaćih peći i manualnih kotlova s naprednim / s eko oznakama pećima, kotlovima i pećima na pelete. Emisija NMHOS-a u 2016. godini bila je ispod vrijednosti od 90 kt postavljenih prema GP i NEC Direktivi.

PM2,5

Emisija PM2,5 u 2016. godini je iznosila 20,5 kt. Emisije su se smanjile za 45,8 % u odnosu na 1990. godinu. Energetski sektor je najveći izvor emisije PM2,5 i doprinosi s oko 91,6 % ukupnoj nacionalnoj emisiji u 2016. godini. Mala ložišta s dominacijom izgaranja biomase u kućanstvu su ključni izvori emisije PM2,5 i doprinose s 78,8 % ukupnoj nacionalnoj emisiji u 2016. godini. Sektor prometa doprinosi emisiji u manjoj mjeri (s 8,8 % u 2016) te bilježi povećanje za 12,5 % u odnosu na 1990. godinu. U sektoru prometa, cestovni promet dominira u emisijama PM2,5, pri čemu u emisiji podjednako sudjeluju emisije od izgaranja pogonskog goriva i fugitivne emisije od trošenja cesta i trošenja kočnica i guma. Proizvodni procesi i uporaba otapala jesu također veliki izvor emisija PM2,5 (6,8% u 2016), koji je zabilježio smanjenje za 6,6% od 1990. godine. Poljoprivreda je također izvor emisije PM2,5 u Hrvatskoj, s udjelom od 8,5% na nacionalni udio u 2016. godini. Upravljanje stajskim gnojem doprinijelo je 4,5% ukupne emisije PM2,5 2016, a proizvodnja usjeva i poljoprivrednih tala sa 4%. Izgaranje u industriji i graditeljstvu doprinosi ukupnim nacionalnim emisijama sa 2,3 % u 2016., a u periodu od 1990. godine bilježi značajno smanjenje emisija PM2,5 (do 84,6%) zbog smanjene potrošnje krutih goriva i biomase, a istodobno povećanje potrošnje i plinovitih i tekućih goriva. Trend emisije PM2,5 ima nekoliko poniranja i pikova u razdoblju između 1990. i 2016. godine. Veliko smanjenje u razdoblju od 1991. do 1994. godine je uzrokovano ratom za hrvatsku nezavisnost (1991. – 1995.), zbog manje potrošnje goriva i sveukupnog smanjenja proizvodnje u skoro svim sektorima. Godine 1994. je započeo obnova ratom razrušenih područja pa su i emisije iz sektora proizvodnje mineralni proizvoda porasle, a trend povećanja potrajao je do 1999. godine. Drugi trend povećanja je započeo u 2002. godini uglavnom zbog povećanog aktivnosti asfaltiranja prometnica, kamenolomi, izgradnje i rušenja objekata, proizvodnje cementa i proizvodnje anorganskih proizvoda (kao što je čađa, amonij fosfat, urea i NPK gnojiva). Asfaltiranje prometnica je zabilježilo veliki porast u 2002. godini uglavnom zbog početka izgradnje najdulje autoceste u Hrvatskoj »A1« (Dalmatina) od Zagreba do Dubrovnika (ukupna duljina je 456 km). Gospodarska kriza, koja je najviše pogodila građevinski sektor u Hrvatskoj, doprinijela je smanjenju emisija PM2,5 od 2007. godine. Zamjetno smanjenje od 2005. godine je rezultat postupne zamjene određenog postotka tradicionalnih domaćih peći i manualnih kotlova s naprednim / s eko oznakama pećima, kotlovima i pećima na pelete.

PM10

Ukupna emisija PM10 u 2016. godini je iznosila 27,8 kt. Emisija se smanjila za 45,8 % u odnosu na 1990. godinu, a povećala za 0,2 % u odnosu na 2015. godinu. Energetski sektor je najveći izvor emisije PM10 i doprinosi s 72,9% ukupnoj nacionalnoj emisiji u 2016. godini. Mala ložišta uz dominaciju izgaranja biomase u kućanstvu su ključni izvori emisije PM10 i doprinose s 60,7 % ukupnoj nacionalnoj emisiji u 2016. godini. Sektor prometa koji doprinosi u manjoj mjeri (8 % u 2016. godini), bilježi povećanje za 17,3 % u odnosu na 1990. godinu. Cestovni promet dominira u emisijama PM10 u sektoru prometa pri čemu u emisiji podjednako sudjeluju emisije od izgaranja pogonskog goriva i fugitivne emisije od trošenja cesta i trošenja guma i kočnica. Sektor Proizvodni procesi i uporaba proizvoda predstavlja drugi najveći izvor emisija PM10 (18,6 % u 2016. godini). Taj sektor je zabilježio veliki porast (za 26,7 %) od 1990. godine. Poljoprivreda je također izvor emisija PM10 i u Hrvatskoj doprinosi s 8,5 % ukupnoj nacionalnoj emisiji u 2016. godini. Gospodarenje stajskim gnojivom doprinosi s 4,5 %, a proizvodnja usjeva i poljoprivrednih tala s 4,5 %. Emisije iz sektora poljoprivrede su se smanjile u odnosu na 1990. godinu (za oko 50%), zbog pada u broju životinja i smanjenju proizvodnje usjeva. Izgaranje u industriji i graditeljstvu doprinosi ukupnoj nacionalnoj emisiji s 1,8 % u 2016. godini i u razdoblju od 1990. godine ovaj sektor je znatno smanjio emisiju PM10 za 84,8% zbog smanjenja potrošnje krutih goriva i biomase i istovremenog povećanja potrošnje i plinovitih i tekućih goriva. Trend emisije PM10 ima nekoliko poniranja i pikova u razdoblju između 1990. i 2016. godine. Veliko smanjenje u razdoblju od 1991. do 1994. godine je uzrokovano ratom za hrvatsku nezavisnost (1991. – 1995.), zbog manje potrošnje goriva i sveukupnog smanjenja proizvodnje u skoro svim sektorima. Godine 1994. je započeo obnova ratom razrušenih područja

pa su i emisije iz sektora proizvodnje mineralni proizvoda porasle, a trend povećanja potrajao do 1999. godine. Drugi trend povećanja je započeo u 2002. godini uglavnom zbog povećanog aktivnosti asfaltiranja prometnica, kamenolomi, izgradnje i rušenja objekata, proizvodnje cementa i proizvodnje anorganskih proizvoda (kao što je čađa, amonij fosfat, urea i NPK gnojiva). Asfaltiranje prometnica je zabilježilo veliki porast u 2002. godini uglavnom zbog početka izgradnje najdulje autoceste u Hrvatskoj »A1« (Dalmatina) od Zagreba do Dubrovnika (ukupna duljina je 456 km). Gospodarska kriza, koja je najviše pogodila građevinski sektor u Hrvatskoj, doprinijela je smanjenju emisija PM10 od 2008. godine. Zamjetno smanjenje od 2005. godine je rezultat postupne zamjene određenog postotka tradicionalnih domaćih peći i manualnih kotlova s naprednim / s eko oznakama pećima, kotlovima i pećima na pelete.

Navesti potpunu referencu (poglavlje, stranicu) za pružanje podrške javno dostup­nim skupovima podataka (npr. povijesno izvješćivanje o inventaru emisija) (M):

IZVJEŠĆE O PRORAČUNU EMISIJA ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI U ZRAK NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE 2018.

(1990. – 2016.), Poglavlje III Trendovi emisija onečišćujućih tvari (str. 80 – str. 104)

Link HAOP: http://www.haop.hr/hr/emisije-oneciscujucih-tvari-u-zrak-na-podrucju-republike-hrvatske/emisije-oneciscujucih-tvari-u

Link CEIP: http://www.ceip.at/ms/ceip_home1/ceip_home/status_reporting/2018_submissions

Portal prostorne raspodjele emisija

– Emisijski registar za male i difuzne izvore, te sve ostale (prisutne) pokretne i nepokretne izvore emisija po zonama (cijeli teritorij RH) i aglomeracijama (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek) te zasebno za Grad Slavonski Brod.

– Prostorno raspodijeljene emisije onečišćujućih tvari u EMEP mreži rezolucije 0,1x0,1° long-lat (približno 10x10 km) za cijeli teritorij Republike Hrvatske, a za aglomeracije na prostornoj skali 0,5 km x 0,5 km, uključujući i Grad Slavonski Brod.

Link HAOP: https://emep.haop.hr/

Uključiti grafičko ilustriranje smanjenje emisija po onečišćujućoj tvari i/ili po ključnim sektorima.

Grafovi u nastavku ilustriraju godišnje emisije šest glavnih onečišćujućih tvari u zrak u Hrvatskoj od 1990. do 2016. godine. Emisije SOx imaju najizraženiji padajući trend, nakon čega slijedi NOx, ne-metanski hlapljivi organski spojevi (NMHOS) i amonijak (NH3) od kojih su svi prekursori u stvaranju O3. Najozbiljniji onečišćivači u Europi u smislu štetnosti ljudskom zdravlju jesu PM, NO2 i prizemni O3. Najvažniji učinci onečišćenja zraka na nacionalne ekosustave su eutrofikacija, zakiseljavanje i oštećenje vegetacije uslijed izloženosti O3. Budući da su emisije sumpora smanjene, emisije NH3 iz poljoprivredne djelatnosti i NOx iz procesa sagorijevanja postali su dominantni po pitanju zakiseljavanja i eutrofikacije ekosustava.

Emisija SO2 (kt/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji SO2

(Izvor: Izvješće o proračunu emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske 2018. (1990. – 2016.))

Emisija NOx (kt/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji NOx

(Izvor: Izvješće o proračunu emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske 2018. (1990. – 2016.))

Emisija NH3 (kt/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji NH3

(Izvor: Izvješće o proračunu emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske 2018. (1990. – 2016.))

Emisija NMHOS (kt/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji NMHOS

(Izvor: Izvješće o proračunu emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske 2018. (1990. – 2016.))

Emisije PM2,5 (kt/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji PM2,5

(Izvor: Izvješće o proračunu emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske 2018. (1990. – 2016.))

Emisije PM10 (kt/god) i postotni udio po sektoru i promjene u emisiji PM10

(Izvor: Izvješće o proračunu emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske 2018. (1990. – 2016.))

2.4.2. Napredak u poboljšanju kvalitete zraka postignut postojećim PaM te stupanj usklađenosti s nacionalnim obvezama i obvezama EU (M):

Opisati napredak ostvaren trenutnim PaM-a u poboljšanju kvalitete zraka i stupnju usklađenosti s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU, minimalno navođenjem broja zona kvalitete zraka (AQ zone) u ukupnom broju zona kvalitete zraka, koje (ni)su sukladni s EU ciljevima kvalitete zraka za NO2, PM10, PM2,5 i O3 i bilo koja druga onečišćujuća tvar(i) za koju(e) postoji prekoračenje (M):

Lokacije i program mjerenja u državnoj mreži za praćenje kvalitete zraka propisani su Uredbom o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (»Narodne novine«, broj 65/16) i Programom mjerenja razine onečišćenosti zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (»Narodne novine«, broj 73/16).

Ranije važeće bile su Uredba o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (»Narodne novine«, broj 22/14) i prateći Program mjerenja razine onečišćenosti zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (»Narodne novine«, broj 103/14, ispr. 117/14).

Napredak ostvaren trenutnim PaM-a u poboljšanju kvalitete zraka i stupnju usklađenosti s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU prikazuje se pregledom praćenja kvalitete zraka u 2013. godini (kada je RH pristupila EU) i 2016. godine (zadnje raspoloživo godišnje izvješće).

Popis mjernih mjesta za ocjenu onečišćenosti (sukladnosti) zona i aglomeracija (bojama je označeno da li je zadovoljen obuhvat podataka u 2013. godini):

(Izvor: Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2013. godinu, HAOP, prosinac 2014.)

Popis mjernih mjesta za ocjenu onečišćenosti (sukladnosti) zona i aglomeracija (bojama je označeno da li je zadovoljen obuhvat podataka u 2016. godini):

(Izvor: Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2016. godinu, HAOP, studeni 2017.)

U nastavku je dan pregled prekoračenja za razdoblje 2013. – 2016. godine temeljem podataka objavljenim u godišnjim izvješćima o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske koja su dostupna na http://iszz.azo.hr/iskzl/godizvrpt.htm?pid=0&t=0.

Prekoračenja u zonama/aglomeracijama utvrđena temeljem kombinacije analize rezultata mjerenja i objektivne procjene u razdoblju 2013. – 2016. godine su sljedeća:

Prekoračenja NO2 zabilježena su samo u aglomeraciji Zagreb (HR ZG). Prekoračenja benzena samo u Industrijskoj zoni (HR 2).

Prekoračenja benzo(a)pirena zabilježena su u aglomeraciji Zagreb (HR ZG)i Industrijskoj zoni (HR 2).

U nastavnoj tablici prikazan je broj sukladnih zona/aglomeracija:

Sukladnost za zone/aglomeracije nije ocjenjena ukoliko nije bilo mjerenja ili je pak obuhvat podataka bio manji od 85%. Nadalje, podaci modeliranja nisu se mogli koristiti za ocjenu sukladnosti PM10 i PM2,5 jer su razine onečišćenosti u svim zonama i aglomeracijama bile veće od donjeg praga procjene (DPP). Također, podaci modeliranja nisu se mogli upotrijebiti za ocjenu sukladnosti prizemnog ozona u zonama i aglomeracijama jer su razine onečišćenosti u svim zonama i aglomeracijama veće od dugoročnog cilja (DC).

U nastavnoj tablici prikazan je broj neocijenjenih zona/aglomeracija:

Ocjena sukladnosti za svaku od zona/aglomeracija za prizemni ozon u razdoblju 2013.-2016. prikazana je u sljedećoj tablici:

Razlika u broju prekoračenja za prizemni ozon u 2013. i 2016. godini posljedica je raspoloživosti podataka, a ne promjene razine onečišćenja. Onečišćenje prizemnim ozonom podliježe prirodnoj međugodišnjoj varijabilnosti kao što se vidi iz stanja u aglomeracijama Zagreb (HR ZG) i Rijeka (HR RI). Kao što se može i očekivati u ruralnim područjima primorske i gorske Hrvatske tj. zonama HR 3, HR 4 i HR 5 problem onečišćenja prizemnim ozonom jače je izražen no u aglomeracijama.

Navesti potpunu referencu (poglavlje, stranicu) za pružanje podrške javno dostupnim skupovima podataka (npr. Planovi kvalitete zraka, količinski doprinosi – raspodjela izvora) (M):

Sve informacije vezane za praćenje kvalitetu zraka te akcijske planove poboljšanja kvalitete zraka javno su dostupne su na internet stranicama HAOP-a: http://iszz.azo.hr/iskzl/index.html

IZVJEŠĆIVANJA O KVALITETI ZRAKA

Pristupanjem EU Republika Hrvatska preuzela je obvezu dostavljati informacije/podatke o kvaliteti zraka Europskoj komisiji. Iz tog razloga je HAOP u 2014. godini razvila portal »Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj« te putem portala od 2014. godine (podaci za 2013. godinu) Republika Hrvatska dostavlja podatke o kvaliteti zraka Europskoj komisiji i na taj način ispunjava sve obaveze izvješćivanja o kvaliteti zraka koje zahtijeva Provedbena odluka IPR.

Na taj način dostavljaju se svi relevantni podaci/informacije o kvaliteti zraka:

– Podaci o zonama i aglomeracijama (B)

– Podaci o sustavu procjene (C)

– Podaci o mrežama i postajama (meta podaci) (D)

– Izvorni i validirani podaci (E)

– Ocjena onečišćenosti s prekoračenjima graničnih i ciljnih vrijednosti (G)

– Informacije o planovima za poboljšanje kvalitete zraka (H)

– Informacije o raspodjeli izvora (I)

– Informacije o scenariju za godinu postizanja (J)

– Informacije o mjerama za poboljšanje kvalitete zraka (K).

U okviru projekta IPA 2013 »Jačanje inspekcije zaštite okoliša radi učinkovite kontrole praćenja kakvoće zraka i sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova, kako bi se postigla bolja kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj« provedena je analiza stanja izvješćivanja o kvaliteti zraka te je zaključeno da se razmjena podataka prema EK odvija na zadovoljavajući način i prema predviđenom rasporedu.

Informacije Akcijskih planova dostavljene Europskoj komisiji:

U 2015. godini su za prekoračenja u 2013. godini u EK dostavljene informacije iz sljedećih akcijskih planova:

– Akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka na području Grada Zagreba – za prekoračenja GV lebdećih čestica PM10

– Akcijskog plana za smanjivanje razina koncentracija lebdećih čestica PM10 na području Grada Siska – za prekoračenja GV lebdećih čestica PM10

– Akcijskog plana smanjenja emisija PM10 u Gradu Kutini – za prekoračenja GV lebdećih čestica PM10

– Akcijskog plana smanjenja onečišćenja česticama (PM10) za Grad Osijek – za prekoračenja GV lebdećih čestica PM10

– Za prekoračenja CV prizemnog ozona u Gradu Rijeci dostavljene su mjere za smanjenje onečišćenja prizemnim ozonom iz Akcijskog plana za smanjenje onečišćenja prizemnim ozonom za Grad Rijeku (ZOZZ za prekoračenje CV propisuje izradu i donošenje Akcijskog plana, a sukladno Direktivi 2008/50/EU za prekoračenje CV obavezna je dostava samo mjera).

U 2016. godini su dostavljene informacije o provedbi akcijskih planova za prekoračenja u 2014. godini. O provedbi akcijskih planova izvještava se na način da se već poslane informacije po potrebi ažuriraju na godišnjoj razini. U 2016. godini su za prekoračenja u 2014. godini dostavljene informacije iz:

– Akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka na području Grada Zagreba – za prekoračenja CV BaP u PM10.

Svi izrađeni aktualni akcijski planovi mogu se pronaći na portalu Kvaliteta zraka u RH na stranicama HAOP-a na poveznici http://iszz.azo.hr/iskzl/godizvrpt.htm?pid=0&t=4.

Sve informacije o akcijskim planovima koji su dostavljeni EK javno su dostupne i također se nalaze na portalu Kvaliteta zraka u RH na stranicama HAOP-a na poveznicama (po godinama dostave podataka):

– Informacije o planovima za poboljšanje kvalitete zraka (H): http://iszz.azo.hr/iskzl/hPlan.htm

– Informacije o raspodjeli izvora (I): http://iszz.azo.hr/iskzl/iSourceAppointment.htm

– Informacije o scenariju za godinu postizanja (J): http://iszz.azo.hr/iskzl/jEvaluation.htm

– Informacije o mjerama za poboljšanje kvalitete zraka (K): http://iszz.azo.hr/iskzl/kMeasure.htm

U 2017. godini dostavljene su informacije za Akcijski plan za Grad Slavonski Brod za prekoračenja PM2,5 u 2013. godini koji je usvojen u 2016. godini,

– Akcijski plan poboljšanja kvalitete zraka za Grad Slavonski Brod

Uključite karte sadašnjih koncentracija u zraku (barem za sljedeće onečišćujuće tvari: NO2, PM10, PM2.5 i O3 te za ostale AAQD onečišćivače koji predstavljaju problem) i koje pokazuju, na primjer, broj zona, od ukupnog broja zona kakvoće zraka, koje su (nisu) sukladni u baznoj godini i izvještajnoj godini:

Karte koncentracija SO2, NO2, PM10, PM2,5, O3, teških metala i B(a)P za razdoblje 2001. – 2015. godine dane su u dokumentu: Objektivna ocjena kvalitete zraka u zonama Republike Hrvatske za 2016. godinu (DHMZ, Zagreb, rujan 2017.) dostupnom na poveznici: http://iszz.azo.hr/iskzl/datoteka?id=69590.

Objektivna procjena kvalitete zraka provodi se za sva područja (zone) u kojima se ne provode mjerenja kvalitete zraka, mjerenja se provode nekom od nestandardiziranih metoda ili se provode nekom standardiziranom metodom za koju nisu provedeni testovi ekvivalencije s referentnom metodom, ali samo u slučaju gdje su razine koncentracija onečišćujućih tvari na razmatranom području manje od donjeg praga procjene (DPP) odnosno dugoročnog cilja (DC) sukladno člancima 6. i 9. Direktive 2008/50/EK.

Rezultati su dobiveni primjenom posljednje verzije EMEP modela iz 2016. godine. Korišten je model prostornog mjerila 50km x 50km koji je namijenjen primarno ocjenjivanju utjecaja regionalnog i daljinskog prijenosa onečišćujućih tvari. Model nije dovoljno fine rezolucije za procjenu iznosa koncentracija u slučajevima kada dominiraju izvori lokalnog onečišćenja. Modeliranje u finoj rezoluciji (0,1⁰ x 0,1⁰) na nacionalnoj razini i na razini AQ zona i aglomeracija nije još provedeno.

U nastavku su prikazane karte za 2015. godinu

SO2

Modelirane vrijednosti godišnjih koncentracija SO2 manje su od 2 μg/m3 na većem području Hrvatske. Vrijednosti u rasponu od 2-10 μg/m3 su za područjima koja graniče s Bosnom i Hercegovinom (BiH) (Republika Srpska) i Republikom Srbijom (RS), što je i očekivano s obzirom na velike točkaste izvore emisije u tim državama.

Na čitavom području RH godišnje koncentracije SO2 su ispod vrijednosti donjeg praga procjene (50 μg/m3) s obzirom na zdravlje ljudi kao i donjeg praga procjene (8 μg/m3) s obzirom na zaštitu vegetacije.

NO2

Godišnje koncentracije NO2 najviše su u blizini industrijskih izvora tj. na području aglomeracija. Proračunate vrijednosti koncentracija NO2 kreću se u rasponu od 2-10 μg/m3 što je ispod donje granice procjene s obzirom na ljudsko zdravlje (26 μg/m3) kao i donje granice procjene kritične razine dušikovih oksida s obzirom na zaštitu vegetacije i prirodnih ekosustava (19,5 μg/m3).

Iako su dominantni izvori dušikovih oksida uključeni u emisijske podatke, velika prostorna skala modela ne omogućuje precizno određivanje iznosa koncentracija u sredinama, gdje postoje izraženiji pojedinačni ili izolirani izvori emisije dušikovih oksida (cementare, termoelektrane, rafinerije i sl.).

PM10

Godišnje koncentracije PM10 kreće se od 8-18 μg/m3. Proračunate vrijednosti koncentracija su ispod donje granice procjene s obzirom na zdravlje ljudi (20 μg/m3). Prostorna raspodjela koncentracija godišnjih koncentracija PM10 mijenja se iz godine u godinu što uvelike ovisi o meteorološkim uvjetima. Može se uočiti da je najveće opterećenje lebdećim česticama PM10 u zonama HR01, HR04 i HR05 dok su u zoni HR02 koncentracije nešto niže.

Modelirane vrijednosti koncentracija PM10 usporedive su samo s vrijednostima mjerenima na ruralnim postajama i mogu se smatrati pouzdanima u propisanim granicama nesigurnosti mjerenja/modeliranja za lebdeće čestice PM10 (granica nesigurnosti iznosi 50%). Nešto veća odstupanja u odnosu na mjerene vrijednosti dobivena su na mjernoj postaji Kopački rit, gdje srednje godišnje vrijednosti koncentracija iznose 20,6 μg/m3, dok se rezultati proračuna iznose oko18 μg/m3 što je ipak unutar granica prihvatljivosti rezultata modela.

PM2.5

Modelirane vrijednosti koncentracija PM2.5 kreću se u rasponu od 6-16 μg/m3 te na čitavom području RH ispod gornje granice procjene (16 μg/m3).

Na postaji Kopački rit izmjerene vrijednosti koncentracija PM2.5 veće su od modeliranih vrijednosti te ukazuju na utjecaj potencijalnog prirodnog izvora emisije.

Ozon

Rezultati proračuna koncentracija prizemnog ozona pokazuju da su srednje dnevne vrijednosti prizemnog ozona visoke te da postoji gradijent povećanja koncentracija idući od kontinentalnog dijela Hrvatske prema Jadranu. Vrijednosti srednjih dnevnih koncentracija kreću se u rasponu od 60-100 μg/m3 što je usporedivo s vrijednostima dobivenim mjerenjima.

Iako postoji blagi trend smanjenja srednjih vrijednosti koncentracija (prvenstveno u priobalnom području) vrijednosti se značajnije ne mijenjaju iz godine u godinu.

Teški metali (Pb, Cd, Hg) i postojani organski spojevi (BaP)

Modelirane vrijednosti koncentracija olova (Pb) i kadmija (Cd) usporedive su s mjerenim vrijednostima, dok su vrijednosti benzo(a)pirena (BaP) značajno podcijenjene. Međutim, mjerenja se provode u središtima s velikim utjecajem lokalnih izvora tako da nije moguće donijeti konačan sud da li su modelirane vrijednosti zaista podcijenjene na područjima zona u kojima mjerenja nisu obavljena.

Prostorna raspodjela srednjih godišnjih vrijednosti koncentracija teških metala (Pb, Cd, Hg) i postojanih organskih spojeva (BaP)

Prostorno mjerilo modela predstavlja najveću prepreku za donošenje konačne procjene. Međutim, uzimajući u obzir činjenicu da su vrijednost B(a)P najviše u gradovima, aglomeracijama i industrijskim središtima procjenjujemo da u ruralnim područjima (zone HR01, HR03, HR04 i HR05) ne dolazi do prekoračenja ciljne propisane vrijednosti od 1 ng/m3 za BaP.

Tamo gdje se identificiraju problemi u zoni (zonama) kvalitete zraka, opišite kako je ostvaren napredak u smanjenju izvještenih maksimalnih koncentracija:

Na grafovima je prikazana promjena parametra onečišćenja u razdoblju 2013.-2016. temeljem podataka dostavljenih EK.

Koncentracije PM10

Prekoračenja GV javljaju se samo na području nizinske kontinentalne Hrvatske. Na mjernim postajama koja bilježe prekoračenja GV broj prekoračenja dnevne koncentracije značajno je veći od dozvoljenog. Samo je na jednoj lokaciji (Kutina-1) izmjerena prosječna godišnja koncentracija veća od GV. Mjerenja ne ukazuju na trend smanjenja godišnjih koncentracija PM10 niti broja prekoračenja GV za dnevne koncentracije PM10 nego u većini slučaja podaci ukazuju na međugodišnju varijabilnost kao što se vidi na sljedećim slikama.

Za lokaciju Zagreb-1 podaci ukazuju na međugodišnju varijabilnost godišnje koncentracije i broja prekoračenja na lokaciji Zagreb-1.

Na postaji Zagreb-3 nema značajnije međugodišnje varijabilnosti prekoračenja. Na toj su lokaciji za 2013. i 2014. godinu prikazani korigirani podaci mjerenja ne-referentnom automatskom metodom, dok za 2015. i 2016. godinu prikazani rezultati korigiranih gravimetrijskih mjerenja. Korigirani podaci mjerenja ne-referentnom automatskom metodom na postaji Zagreb-3 u četverogodišnjem periodu pokazuju značajnu međugodišnju varijabilnost koja nije istog predznaka kao na Zagreb-1.

Na lokaciji Osijek-1 godišnja koncentracija se vrlo malo mijenja, a broj prekoračenje ima međugodišnju varijabilnost.

Na Sisak-1 svi se podaci odnose na gravimetrijska mjerenja. Za razdoblje 2013. – 2016. godine podaci mjerenja provedenih ne-referentnom automatskom metodom na lokacijama Osijek-1 i Kutinu-1 korigirani su sa korekcijskim funkcijama. Za Osijek-1 su korištene korekcijske funkcije sa postaje Zagreb-1, a za Kutinu-1 su korištene korekcijske funkcije sa postaje Sisak-1.

Podaci za lokaciju Sisak-1 pokazuju na međugodišnju varijabilnost tj. nema jasnog trenda.

Za lokaciju Kutina-1 podaci pokazuju značajan porast prekoračenja GV za dnevne koncentracije, a u 2015. i 2016. godini zabilježeno je i prekoračenje GV za godišnje koncentracije PM10.

Koncentracije PM2.5

Na lokaciji Slavonski Brod-1 mjerenja ukazuju na izrazito prekoračenja granične vrijednosti PM2,5. Korigirani podaci mjerenja automatskom ne-referentnom daju nešto veće vrijednosti od mjerenja gravimetrijskom metodom u 2015. i 2016. godini kao što se vidi na donjoj slici. Mjerenja PM2.5 koju su na lokaciji Velika Gorica započela su u svibnju 2015. godine pokazala su prekoračenje GV u 2016. godini te je za tu lokaciju tek treba izraditi akcijski plan.

Koncentracije B(a)P u PM10

Godišnje koncentracije B(a)P na lokacijama Zagreb-1 i Sisak-1 pokazuju porast od 2013. do 2015. godine, a zatim pad u 2016. godini. Na lokaciji Zagreb-3 mjerenja su započela su u lipnju 2014. godine, a koncentracije također pokazuju pad u 2016. godini. Na lokacijama Zagreb-1 i Sisak-1 promjene godišnje koncentracije B(a)P u PM10 ne prati promjene godišnje koncentracije PM10.

Koncentracije NO2

NO2 je prekoračen samo na jednoj od postaja koja se koristi za izvješćivanje EK. Godišnja koncentracija NO2 bila je veća od granične vrijednosti na postaji Zagreb-1 u 2015. i 2016. godini, dok je u 2014. godini bila na samoj granici (40 mg/m3). Zbog nedostatnog obuhvata podataka za 2015. godinu nije iskazana srednja godišnja koncentracija NO2. Na grafu prikazane vrijednosti koncentracije pokazuju malu varijabilnost oko granične vrijednosti.

Benzen (C6H6)

Benzen je prekoračen samo na jednoj od postaja koja se koristi za izvješćivanje EK tj. na postaji Sisak-1. U svim godinama obuhvat podataka bio je manji od 90%. U 2016. godini zbog premalog obuhvata podataka (20%) te nije iskazana srednja godišnja koncentracija. U 2013. i 2015. godini obuhvat podataka iznosio 86%, a u 2014. godini 81%. Srednje godišnje koncentracije benzena značajno su porasle u 2015. godini, a to prva i jedina godina sa prijavom prekoračenja za benzen.

Ozon (O3)

U razdoblju od 2013. – 2016. godine povećao se broj mjernih postaja za koja postoje podaci o prekoračenju ciljne vrijednosti za prizemni ozon. Najveći obuhvat podataka tijekom promatranog četverogodišnjeg razdoblja imaju mjerne postaje u aglomeracijama Rijeka i Zagreb koje pokazuju izrazitu međugodišnju varijabilnost prekoračenja za prizemni ozon. Na ruralnim postajama (Desinić, Parg, Hum, Žarkovica) unatoč obuhvatu manjem od 90% u nekim od godina broj prekoračenja CV je veći od dozvoljenog broja.

Kao što se vidi na slici broj prekoračenja prizemnog ozona ima značajnu međugodišnju varijabilnost. Na godišnji utvrđeni broj prekoračenja utječe i obuhvat podataka koji je na nekim postajama bio manji od 90% u ljetnom periodu kada se javljaju sva prekoračenja ciljne vrijednosti. Na vrijednosti trogodišnjih srednjaka broja dana prekoračenja CV također utječe obuhvat podataka.

Obuhvat podataka na ruralnim postajama utječe i na vrijednost trogodišnjeg srednjaka jer postoji mogućnost da nisu zabilježena neka prekoračenja. Međutim razina prizemnog ozona ljeti u ruralnim područjima kontinentalne Hrvatske (HR 1), a posebice primorske Hrvatske (HR 3, HR 4, HR 5) toliko je visoka da i u slučajevima kada je obuhvat podataka ljeti manji od 90% u sezoni ima više od 25 prekoračenja CV.

2.4.3. Trenutni prekogranični utjecaj domaćih izvora emisije (M, gdje je primjenjivo)

Gdje je primjenjivo, opisati trenutni prekogranični utjecaja domaćih izvora emisija na kvalitetu zraka u susjednim državama članicama (M):

Svaka država doprinosi prekograničnom onečišćenju, a najveći utjecaj je svakako na susjedne zemlje. Specifična izvješća za svaku pojedinu državu, koja izrađuje Norveški meteorološki institut, daju pregled prekograničnog onečišćenja glavnih onečišćujućih tvari, prizemnog ozona i čestica i čine sastavni dio EMEP »Status Report«. Kvantifikacija doprinosa pojedinih država prekograničnom onečišćenju temelji se na izvor-receptor izračunima koji se provode primjenom EMEP-ovog unificiranog modela. Ulazni podaci za model su podaci o emisijama te meteorološki podaci, a rezultati modeliranja prikazuju se, između ostalog, za SO2, NOx i NH3.

Brojne zemlje doprinose onečišćenju u Hrvatskoj. U prekograničnom prijenosu sumporovih spojeva i konačnom taloženju istih na području Republike Hrvatske, najveći doprinos ima susjedna Republika Bosna i Hercegovina dok Italija najviše doprinosi onečišćenju uzrokovanom dušikovim spojevima (NOx, NH3).

Udio prekograničnog taloženja u ukupnom taloženju ukazuje da gotovo sav istaloženi NOx na čitavom području dolazi izvan granica Hrvatske. Po pitanju SOx najveći udio prekograničnog taloženja zabilježen je na području istočne Hrvatske i Dalmacije. Gorski kotar i Dalmacija područja su na kojima se utvrdio veliki prekogranični doprinos (90 i više posto) u ukupnom taloženju NH3.

Grafički prikaz prekograničnog taloženja SO2 te NOx (kao oxid N, red N te zbrojeno) dan je na slikama u nastavku.

Ako se za opisivanje rezultata procjene koriste kvantitativni podaci, navedite koji podaci i metodologije korištene za provedbu gore navedene procjene:

SO2-S

Od ukupne količine sumporovih spojeva Republika Hrvatska 66% izveze u inozemstvo od čega 50% proizlazi iz izgaranja u termoelektranama, 24% iz sektora proizvodnih procesa, 17% iz izgaranja u industriji, 7% iz izgaranja u ne-industrijskim ložištima dok se preostalih 2% odnosi na ostale pokretne izvore.

Sagledavajući bilancu izvoza i uvoza sumporovih spojeva Republika Hrvatska je u 2014. godini u puno većoj mjeri bila uvoznik emisija (uvezena emisija je 5,6 puta veća nego izvezena). U prekograničnom prijenosu sumporovih spojeva i konačnom taloženju istih na području Republike Hrvatske, najveći doprinos ima susjedna Republika Bosna i Hercegovina te Srbija sa 23%.

Oxid N

Od ukupne količine dušikovih spojeva (prikazanih kao oxid N) Republika Hrvatska izveze 91% u inozemstvo od čega 44% proizlazi iz cestovnog prometa, 19% iz ostalih pokretnih izvora, 14% iz izgaranja u termoelektranama, 12% iz izgaranja u ne-industrijskim ložištima dok se preostalih 11% odnosi na izgaranje u industriji.

Sagledavajući bilancu izvoza i uvoza dušikovih spojeva Republika Hrvatska je u 2014. godini izvezla istu količinu dušikovih spojeva (oxid N) kao što je i uvezla. U prekograničnom prijenosu dušikovih spojeva (prikazanih kao oxid N) i konačnom taloženju istih na području Republike Hrvatske, najveći doprinos ima susjedna Italija sa 22%.

Red N

Od ukupne količine dušikovih spojeva (prikazanih kao red N) Republika Hrvatska izveze 67% u inozemstvo od čega 61% proizlazi iz sektora poljoprivrede a preostalih 39% iz sektora proizvodnih procesa.

Sagledavajući bilancu izvoza i uvoza dušikovih spojeva (red N) Republika Hrvatska je u 2014. godini u puno većoj mjeri bila uvoznik emisija (uvezena emisija je 1,5 puta veća nego izvezena). U prekograničnom prijenosu dušikovih spojeva (prikazanih kao red N) i konačnom taloženju istih na području Republike Hrvatske, najveći doprinos ima susjedna Italija sa 17%.

Oxid+Red N

Od ukupne količine dušikovih spojeva (prikazanih kao zbroj oxid i red N) Republika Hrvatska izveze 80% u inozemstvo od čega 44% proizlazi iz sektora cestovnog prometa, 18% iz ostalih pokretnih izvora, 13% iz izgaranja termoelektrana, 12% iz izgaranja u ne industrijskim ložištima, 3% iz sektora poljoprivrede a preostalih 2% iz sektora proizvodnih procesa.

Sagledavajući bilancu izvoza i uvoza dušikovih spojeva (prikazanih kao zbroj oxid i red N) Republika Hrvatska je u 2014. godini u puno većoj mjeri bila uvoznik emisija (uvezena emisija je 1.2 puta veća nego izvezena). U prekograničnom prijenosu dušikovih spojeva (prikazanih kao sumu oxid N i red N) i konačnom taloženju istih na području Republike Hrvatske, najveći doprinos ima susjedna Italija s 19%.

Za kvantitativnu analizu korišteno je izvješće: Norweigan Meteorological Institute: Transboundary air pollution by main pollutants (S, N, O3) and PM, Croatia, 2014.

Ime i kratki opis (ispod tablice) pojedinog PaM-a ili paketa PaM-a:

Na koju onečišćujuću(e) tvari se utječe:

SO2, NOx, NMVOC, NH3, PM2.5, BC kao komponenta PM2.5, ostalo (npr. Hg, dioksini, GHG):

Ciljevi pojedinog PaM ili paketa PaM:

Tip(ovi) PaM-a:

Primarni i gdje je primjereno sekundarni sektor(i) pod utjecajem:

Status (pri­mijenjeno/ usvojeno):

Početak primjene:

Tijelo(a) odgovorno(a) za primjenu:

Referirati se na one navedene u tablici 2.3.2. po potrebi

Tip

Ime

MEN-1: Nacionalni plan za povećanje broja zgrada gotovo-nulte potrošnje energije

Sve onečišćujuće tvari, CO2

poboljšanje učinkovitosti zgrada, povećanje obnovljive energije

regulatorni, ekonomski, planski

potrošnja energije, opskrba energijom

primijenjeno

2014.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

MEN-2: Program energetske obnove višestambenih zgrada

Sve onečišćujuće tvari, CO2

poboljšanje učinkovitosti zgrada, povećanje obnovljive energije

ekonomski

potrošnja energije, opskrba energijom

primijenjeno

2014.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja,

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

MEN-3: Program povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u komercijalnim nestambenim zgradama

Sve onečišćujuće tvari, CO2

poboljšanje učinkovitosti zgrada, povećanje obnovljive energije

ekonomski

potrošnja energije, opskrba energijom

primijenjeno

2017.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike,

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja,

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

MEN-4: Program energetske obnove obiteljskih kuća

Sve onečišćujuće tvari, CO2

poboljšanje učinkovitosti zgrada, povećanje obnovljive energije

ekonomski

potrošnja energije, opskrba energijom

primijenjeno

2014.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja,

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU,

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

MEN-5: Program energetske obnove javnih zgrada

Sve onečišćujuće tvari, CO2

poboljšanje učinkovitosti zgrada, povećanje obnovljive energije

ekonomski

potrošnja energije, opskrba energijom

primijenjeno

2014.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja,

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama

MEN-6: Gospodarenje energijom u javnom sektoru

Sve onečišćujuće tvari, CO2

poboljšanje učinkovitosti u uslugama/tercijarnom sektoru, upravljanje potražnjom/smanjenje

regulatorni

potrošnja energije

primijenjeno

2014.

Nacionalne vlasti

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost

MEN-7: Mjerenje i informativni obračun potrošnje energije

Sve onečišćujuće tvari, CO2

upravljanje potražnjom/smanjenje

regulatorni, informacijski

potrošnja energije

primijenjeno

2014.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, distributeri energije

MEN-8: Označavanje energetske učinkovitosti kućanskih uređaja

Sve onečišćujuće tvari, CO2

poboljšanje učinkovitosti uređaja

regulatorni, informacijski

potrošnja energije

primijenjeno

2014.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

MEN-9: Ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju

Sve onečišćujuće tvari, CO2

poboljšanje učinkovitosti uređaja

regulatorni, informacijski

potrošnja energije

primijenjeno

2013.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

MEN-10: Promicanje energetske učinkovitosti i provedbe mjera kroz model energetskih usluga

Sve onečišćujuće tvari, CO2

poboljšanje učinkovitosti zgrada;

poboljšanje učinkovitosti u uslugama/tercijarnom sektoru;

poboljšanje učinkovitosti u ind. granama krajnje upotrebe

informacijski

potrošnja energije

primijenjeno

2007.

Nacionalne vlasti

Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost,

ESCO tvrtke

MEN-11: Program smanjenja energetskog siromaštva

Sve onečišćujuće tvari, CO2

poboljšanje učinkovitosti zgrada,

poboljšanje učinkovitosti uređaja,

upravljanje potražnjom/smanjenje

ekonomski,

regulatorni

potrošnja energije

usvojeno

2017.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku,

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

MEN-12: Obrazovanje u području energetske učinkovitosti

Sve onečišćujuće tvari, CO2

upravljanje potražnjom/smanjenje

edukacijski

potrošnja energije

primijenjeno

2012.

Nacionalne vlasti

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

MEN-13: Nacionalni program energetske učinkovitosti u javnoj rasvjeti

Sve onečišćujuće tvari, CO2

poboljšanje učinkovitosti u uslugama / tercijarnom sektoru

ekonomski

potrošnja energije

primijenjeno

2014.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost,

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i EU fondovi

MEN-14: Zelena javna nabava

Sve onečišćujuće tvari, CO2, CH4, N2O

poboljšanje učinkovitosti u uslugama/tercijarnom sektoru,

poboljšanje učinkovitosti uređaja,

povećanje obnovljive energije,

poboljšanje učinkovitosti vozila

regulatorni

potrošnja energije, opskrba energijom, promet

primijenjeno

2014.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta,

Središnji državni ured za središnju javnu nabavu,

Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost

MEN-15: Energetski pregledi u industriji

Sve onečišćujuće tvari, CO2, CH4, N2O

poboljšanje učinkovitosti u industrijskim granama krajnje upotrebe,

upravljanje potražnjom/smanjenje

regulatorni, informacijski

potrošnja energije, opskrba energijom

primijenjeno

2014.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta,

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

MEN-16: Mreža industrijske energetske efikasnosti (MIEE)

Sve onečišćujuće tvari, CO2, CH4, N2O

poboljšanje učinkovitosti u industrijskim granama krajnje upotrebe,

upravljanje potražnjom/smanjenje

dobrovoljni

potrošnja energije, opskrba energijom

primijenjeno

2008.

Nacionalne vlasti

Hrvatska gospodarska komora, Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost,

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

MEN-17: Povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u industrijskom sektoru

Sve onečišćujuće tvari, CO2, CH4, N2O

poboljšanje učinkovitosti u industrijskim granama krajnje upotrebe,

upravljanje potražnjom/smanjenje,

povećanje obnovljive energije

ekonomski

potrošnja energije, opskrba energijom

primijenjeno

2017.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost,

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

MEN-18: Feed-in tarife i sustav premija za potporu korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije i za visokoučinkovitu kogeneraciju

Sve onečišćujuće tvari, CO2

povećanje obnovljive energije

ekonomski, regulatorni

opskrba energijom

primijenjeno

2007.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Hrvatski operator tržišta energije

MEN-19: Program energetske učinkovitosti u grijanju i hlađenju

Sve onečišćujuće tvari, CO2

poboljšanje učinkovitosti zgrada,

smanjenje gubitaka, poboljšanje učinkovitosti u sektoru energetike i transformacije

ekonomski, regulatorni, informacijski

potrošnja energije, opskrba energijom

usvojeno

2016.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

MEN-20: Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti putem HBOR-a

Sve onečišćujuće tvari, CO2, CH4, N2O

povećanje obnovljive energije,

poboljšanje učinkovitosti u industrijskim granama krajnje upotrebe

ekonomski

potrošnja energije, opskrba energijom

primijenjeno

2009.

Nacionalne vlasti

Hrvatska banka za obnovu i razvitak

MEN-21: Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Sve onečišćujuće tvari, CO2, CH4, N2O

povećanje obnovljive energije,

poboljšanje učinkovitosti zgrada,

poboljšanje učinkovitosti uređaja,

poboljšanje učinkovitosti u uslugama/tercijarnom sektoru,

poboljšanje učinkovitosti u industrijskim granama krajnje upotrebe,

upravljanje potražnjom/smanjenje,

poboljšanje učinkovitosti vozila,

modalni pomak na javni prijevoz ili ne-motorizirani prijevoz,

alternativna goriva/električni automobili,

upravljanje potražnjom/smanjenje,

poboljšano ponašanje

ekonomski, regulatorni

potrošnja energije, opskrba energijom, promet

primijenjeno

2004.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

MEN-22: Porez na emisiju CO2 za stacionarne izvore koji nisu u EU ETS-u

Sve onečišćujuće tvari, CO2

povećanje obnovljive energije, prebaciti na manje C-intenzivna goriva

porezni

potrošnja energije, opskrba energijom

primijenjeno

2013.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo financija, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

MEN-23: Revitalizacija i energetska učinkovitost u postojećim termoelektranama i hidroelektranama

Sve onečišćujuće tvari, CO2

povećanje obnovljive energije, smanjenje gubitaka,

poboljšanje učinkovitosti u sektoru energetike i transformacije,

ugradnja tehnika za smanjenje onečišćenja

dobrovoljni, regulatorni

opskrba energijom

primijenjeno

2014.

Ostalo

HEP-Proizvodnja d.o.o.

MEN-24: Rekonstrukcija i obnova vrelovoda i parovoda

Sve onečišćujuće tvari, CO2

smanjenje gubitaka,

poboljšanje učinkovitosti u sektoru energetike i transformacije

regulatorni, ekonomski

opskrba energijom

primijenjeno

2014.

Ostalo

HEP-Toplinarstvo d.o.o.

MEN-25: Vođenje elektroenergetskog sustava i razvoj prijenosne i distribucijske mreže

Sve onečišćujuće tvari, CO2

povećanje obnovljive energije, smanjenje gubitaka,

poboljšanje učinkovitosti u sektoru energetike i transformacije

ekonomski, regulatorni

opskrba energijom

primijenjeno

2014.

Ostalo

Hrvatski operator prijenosnog sustava, HEP-Operator distribucijskog sustava

MEN-26: Smanjenje emisija hlapivih organskih spojeva koje nastaju tijekom punjenja motornih vozila benzinom na benzinskim postajama

NMHOS, CO2

smanjenje gubitaka,

ugradnja tehnika za smanjenje onečišćenja

ekonomski, regulatorni

Energetika, fugitivne emisije,

Cestovni prome

primijenjeno

2012.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

MEN-27: Smanjenje emisija hlapivih organskih spojeva koje nastaju skladištenjem i distribucijom benzina

NMHOS, CO2

smanjenje gubitaka,

ugradnja tehnika za smanjenje onečišćenja

ekonomski, regulatorni

Energetika, fugitivne emisije

primijenjeno

2007.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

MEN-28: Kontrola kvaliteta tekućih naftnih goriva

SO2, NMHOS

druga opskrba energijom

ekonomski, regulatorni

energetika

primijenjeno

2002.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

MEN-29: Ograničavanje emisija onečišćujućih tvari iz ne-cestovnih pokretnih strojeva

CO, VOC, NOx, PM2,5, PM10

ugradnja tehnika za smanjenje onečišćenja

regulatorni

promet

primijenjeno

2008.

Nacionalne vlasti

Državni zavoda za mjeriteljstvo

MTR-1: Informiranje potrošača o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisiji CO2 novih osobnih automobila

Sve onečišćujuće tvari, CO2

poboljšanje učinkovitosti vozila, alternativna goriva/električni automobili,

poboljšano ponašanje

informacijski

promet

primijenjeno

2007.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

MTR-2: Obuka vozača cestovnih vozila za eko vožnju

Sve onečišćujuće tvari, CO2

poboljšano ponašanje

obrazovni

promet

primijenjeno

2011.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,

Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost

MTR-3: Obveza korištenja biogoriva u prometu

Sve onečišćujuće tvari, CO2

alternativna goriva/električni automobili

regulatorni, ekonomski, porezni

promet

primijenjeno

2010.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

MTR-4: Posebna naknada za okoliš za vozilima na motornim pogon

Sve onečišćujuće tvari, CO2

poboljšanje učinkovitosti vozila, alternativna goriva/električni automobili,

poboljšano ponašanje

porezni, ekonomski

promet

primijenjeno

2014.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo financija,

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

MTR-5: Posebni porez na motorna vozila

Sve onečišćujuće tvari, CO2

poboljšanje učinkovitosti vozila, alternativna goriva/električni automobili,

poboljšano ponašanje

porezni, ekonomski

promet

primijenjeno

2015.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo financija

MTR-6: Financijski poticaji za kupnju hibridnih i električnih vozila

Sve onečišćujuće tvari, CO2

poboljšanje učinkovitosti vozila, alternativna goriva/električni automobili

ekonomski

promet

primijenjeno

2014.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

MTR-7: Razvoj infrastrukture za alternativna goriva

Sve onečišćujuće tvari, CO2

alternativna goriva/električni automobili

regulatorni, ekonomski

promet

primijenjeno

2014.

Nacionalne vlasti, Regionalne vlasti, Lokalne vlasti

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture,

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja,

Ministarstvo financija,

Ministarstvo unutarnjih poslova, Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

MTR-8: Promicanje integriranih i inteligentnih transportnih sustava i alternativnih goriva u urbanim područjima

Sve onečišćujuće tvari, CO2

alternativna goriva/električni automobili,

poboljšana prometna infrastruktura,

modalni pomak na javni prijevoz ili ne-motorizirani prijevoz

planski

promet

primijenjeno

2014.

Nacionalne vlasti, Regionalne vlasti, Lokalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

MTR-9: Praćenje, izvještavanje i verifikacija emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku tekućih goriva

Sve onečišćujuće tvari, CO2

alternativna goriva/električni automobili

regulatorni

promet

primijenjeno

2012.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

MTR-10: Sprječavanje i nadzor emisija u zrak s brodova

SOx, NOx, VOC, tvari koje oštećuju ozon

drugi transport

regulatorni

promet

primijenjeno

2005.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture,

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

MTR-11: Ograničavanje emisija onečišćujućih tvari iz cestovnih vozila

CO, VOC, NOx, PM2,5, PM10

implementaciju tehnologija za smanjenje emisije na vozilima, poboljšanje učinkovitosti vozila

regulatorni

promet

primijenjeno

2008.

Nacionalne vlasti

Državni zavod za mjeriteljstvo

MIP-1: Smanjenje emisije hlapljivih organskih spojeva u sektoru uporabe proizvoda koji sadrže otapala

NMHOS, CO2

Smanjiti emisije

ekonomski, regulatorni

proizvodni procesi i uporaba proizvoda

primijenjeno

2014.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

MAG-0: Provedba programa ruralnog razvoja 2014. – 2020. godine

CH4, N2O

druge aktivnosti kojima se poboljšava upravljanje poljoprivrednim zemljištem,

aktivnosti unapređivanja ispaše,

ostala poljoprivreda

regulatorni, ekonomski

poljoprivreda

primijenjeno

2018.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo poljoprivrede,

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

MWM-1: Sprječavanje nastajanja i smanjivanje količine krutog komunalnog otpada

NMHOS, PM2,5,

CH4

upravljanje potražnjom/smanjenje,

smanjenje odlaganja otpada

kontrola onečišćenja temeljena na izvoru,

ekonomski instrumenti,

regulatorni instrumenti,

obrazovanje,

planiranje

upravljanje otpadom/otpad

primijenjeno

2013.

Nacionalne vlasti, Regionalne vlasti, Lokalne vlasti

MZOE

JRS/Grad Zagreb i veliki gradovi

JLS

MWM-2: Povećanje količine odvojeno skupljenog i recikliranog krutog komunalnog otpada

NMHOS, PM2,5,

CH4

upravljanje potražnjom/smanjenje,

povećano recikliranje,

smanjenje odlaganja otpada

kontrola onečišćenja temeljena na izvoru,

ekonomski instrumenti,

regulatorni instrumenti

upravljanje otpadom/otpad

primijenjeno

2013.

Nacionalne vlasti, Regionalne vlasti, Lokalne vlasti

MZOE

JRS/Grad Zagreb i veliki gradovi

JLS

MWM-3: Spaljivanje metana i NMHOS na baklji

NMHOS i CH4

poboljšane tehnologije obrade,

poboljšano upravljanje odlagalištima

ekonomski instrumenti,

regulatorni instrumenti

upravljanje otpadom/otpad

primijenjeno

2013

Nacionalne vlasti, Regionalne vlasti, Lokalne vlasti

MZOE

JRS/Grad Zagreb i veliki gradovi

JLS

MWM-4: Smanjenje količine odloženog biorazgradivog krutog komunalnog otpada

NMHOS, PM2,5, NH3, CH4

povećano recikliranje,

poboljšane tehnologije obrade,

smanjenje odlaganja otpada

kontrola onečišćenja temeljena na izvoru,

regulatorni instrumenti

upravljanje otpadom/otpad

primijenjeno

2013.

Nacionalne vlasti, Regionalne vlasti, Lokalne vlasti

MZOE

JRS/Grad Zagreb i veliki gradovi

JLS

MWM-5: Korištenje bioplina za proizvodnju električne energije i topline

CO2, CH4

poboljšane tehnologije obrade

ekonomski instrumenti,

regulatorni instrumenti

upravljanje otpadom/otpad

primijenjeno

2013.

Nacionalne vlasti, Regionalne vlasti, Lokalne vlasti

MZOE

JRS/Grad Zagreb i veliki gradovi

JLS

MCC-1: Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za PaM za ublaživanje i prilagodbu klimatskim promjenama

svi staklenički plinovi

multisektorska politika

regulatorni

međusektorski

primijenjeno

2014.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, nadležna ministarstva

MCC-2: Sustav za mjerenja i verifikaciju ušteda energije

CO2, onečišćujuće tvari

potrošnja energije,

promet,

proizvodnja energije

informacijski, regulatorni

međusektorski

primijenjeno

2015.

Nacionalne vlasti

Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost

MCC-3: Promicanje korištenja inovativnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) radi smanjenja emisija stakleničkih plinova

CO2, onečišćujuće tvari

multi-sektorska politika

informacijski

međusektorski

primijenjeno

2014.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta,

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja,

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

MCC-4: Europski sustav trgovanja emisijskim jedinicama

CO2, N2O, onečišćujuće tvari

proizvodnja energije,

potrošnja energije,

industrijski procesi

ekonomski

međusektorski

primijenjeno

2013.

Nacionalne vlasti

Europska komisija,

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

MCC-5: Korištenje sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u okviru EU ETS-a za mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova

svi staklenički plinovi, onečišćujuće tvari

multisektorska politika

ekonomski

međusektorski

primijenjeno

2013.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

MCC-6: Priprema Nacionalne studije izvodljivosti s akcijskim planom za pripremne aktivnosti za CCS projekte u Republici Hrvatskoj Provedba interdisciplinarnog istraživanja o potencijalima geološkog skladištenja CO2 u Republici Hrvatskoj

CO2

multisektorska politika

planski

međusektorski

planirano

2018.

Nacionalne vlasti,

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

MCC-7: Sustav obveza energetske učinkovitosti

CO2,

sve onečišćujuće tvari

potrošnja energije, proizvodnja energije, promet

ekonomski

međusektorski

usvojeno

2018.

Nacionalne vlasti,

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

MCC-8: Okolišna dozvola

Sve onečišćujuće tvari

ugradnja tehnika za smanjenje onečišćenja, multi-sektorska politika

ekonomski, regulatorni

Energetika,

proizvodni procesi i uporaba proizvoda,

poljoprivreda (farme),

otpad (odlagališta)

primijenjeno

2014.

Nacionalne vlasti,

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

MCC-9: Porez na emisiju SO2 i NOx za pojedinačne izvore

SO2, NOx

multisektorska politika

ekonomski, regulatorni

Energetika, proizvodni procesi i uporaba proizvoda

primijenjeno

2014.

Nacionalne vlasti,

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

MCC-10: Utvrđivanje i kontrola graničnih vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora

Sve onečišćujuće tvari

multisektorska politika

kontrola onečišćenja temeljene na izvoru, ekonomski, regulatorni

Energetika,

proizvodni procesi i uporaba proizvoda

primijenjeno

2012.

Nacionalne vlasti,

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

2.5.1. Projekcije emisija i smanjenje emisija (WM scenarij)

Onečišćujuća tvar (M):

Ukupne emisije (kt) konzistentne s inventarima

Za godinu x-3 (M):

Projekcija % smanjenja emisije ostvareno u odnosu na 2005. (M):

Obveza smanjenja emisija za razdoblje 2020. – 2029. (%) (M):

Obveza smanjenja emisija od 2030. (%) (M):

2005.

Bazna godina:

202.

2025.

203.

2020.

2025.

2030.

SO2

58,72

10,08

9,71

9,38

82,83

83,47

84,02

55

83

NOx

84,46

41,09

36,58

33,58

51,35

56,69

60,24

31

57

NMHOS

117,02

51,68

49,09

47,62

55,84

58,05

59,30

34

48

NH3

42,21

33,53

34,08

35,59

20,57

19,26

15,68

1

25

PM2,5

40,85

18,53

16,95

15,55

54,63

58,49

61,94

18

55

Navedite povezane nesigurnosti za projekcije WM-a kako bi se ispunile obveze smanjenja emisija za 2020., 2025. i 2030. nadalje:

Nesigurnost WM projekcija emisija povezana je s rastom BDP-a, utjecajem promjene temperature na energiju za grijanje i hlađenje, hidrologijom u proizvodnji električne energije hidroelektrana te s razvojem poljoprivrede1 što se opisuje u nastavku.

Rast BDP-a

U svim analiziranim scenarijima pretpostavljen je porast BDP-a do 2050. godine, u prosjeku 1,66% do 2050. godine, što čini nominalno povećanje u odnosu na 2010. godinu za 78% (srednji scenarij). U optimističnom makroekonomskom scenariju očekuje se rast hrvatskog gospodarstva po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,15% (demografska projekcija ostaje ista kao u glavnom scenariju) do 2050. godine. Rezultirajuće povećanje realnog BDP-a po stanovniku do 2050. godine iznosi oko 138% u odnosu na 2012. godinu. Dolazi i do bržeg zatvaranja razvojnog jaza u odnosu na prosjek EU. Tako u optimističnom scenariju Hrvatska dostiže 91% prosječne razvojne razine EU do 2050. godine. S druge strane, u pesimističnom makroekonomskom scenariju ostvaruje se prosječna godišnja stopa rasta od 0,8% te kumulativni porast realnog BDP-a po stanovniku od svega 44% do 2050. godine. Za očekivati je da bi takav rast bio sporiji od rasta EU u cjelini, pa bi hrvatski realni dohodak po stanovniku s današnje razine od oko 60% prosjeka EU, pao na 55%.

Utjecaj promjene temperature na energiju za grijanje i hlađenje

Promjena temperature utjecat će na smanjenje potreba za grijanjem, ali će se na drugoj strani povećati potrebe za hlađenjem. Cilj klimatske politike je zadržavanje porasta globalne temperature unutar 2 °C. U Republici Hrvatskoj je od kada se provode mjerenja utvrđen prorast temperature. Ovdje se pretpostavlja porast do 2050. godine za oko 1 °C.

Ogrjevne potrebe. Unutrašnja projektna temperatura u zgradama u većini slučajeva iznosi 20 °C, no realno se temperature grijanih prostora održavaju i na temperaturama do 24 °C. Uz navedene pretpostavke, smanjenje potrebne topline za grijanje u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske moglo bi iznositi između 7,7 i 11,3 %, a u primorskom dijelu Hrvatske između 12,7 i 24,2 %.

Rashladne potrebe. Za razliku od potreba za grijanjem, ne postoji tako izražena ovisnost potreba za komfornim hlađenjem o vanjskoj temperaturi zraka, s obzirom da je utjecaj toplinskih dobitaka uslijed Sunčevog zračenja ovdje dominantan. U ovom trenutku raspoloživih podataka nije moguće dati procjenu utjecaja promjene vanjske temperature na rashladne potrebe. Može se tek procijeniti kako će utjecaj biti manje izražen nego što je to slučaj kod potreba za grijanjem.

Ostali utjecaji na energetiku. Promjene temperature, količine oborina, energije vjetra utjecati će na proizvodnju obnovljivih izvora energije. Ove je utjecaje potrebno kvantificirati i ugraditi u operativno planiranje, osobito na regionalnoj i lokalnoj razini gdje su moguće velike razlike.

Hidrologija u proizvodnji električne energije hidroelektrana

Ovisno o hidrologiji proizvodnja iz velikih hidroelektrana varira od 4 TWh do 8 TWh. To je 20% ili 40% ukupne proizvodnje električne energije Republike Hrvatske.

Ciklusi sušnih i vlažnih godina mogu trajati i nekoliko godina, s tim u vezi emisija elektroenergetskog sektora može znatno varirati. Nedostatak proizvodnje iz hidroelektrana nadopunjava se povećanom proizvodnjom iz termoelektrana ili povećanim uvozom.

Razvoj poljoprivrede

Mala gospodarstva su karakteristična za poljoprivredu u Hrvatskoj. Prosječno obiteljsko gospodarstvo veličine je svega 2 hektara. Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine, samo 20% obrađenog zemljišta je u privatnom vlasništvu s prosječnih 159 hektara. Slična je situacija i u području govedarstva: 96% svih proizvođača mlijeka posjeduje samo 15 krava, dok se 90% svinja nalazi na 200.000 malih gospodarstava, pri čemu 170.000 gospodarstva posjeduje manje od 10 svinja. Takva fragmentacija i stare populacije sprječavanju brži razvoj. Poljoprivreda će se stoga mijenjati polako, što će predstavljati izazov s gledišta emisija.

Detalji metodologije/modela korištenih za određivanje utjecaja

Pri izradi projekcija korišten je model NUSPCRO razvijen u softverskom paketu LEAP (eng. Long-Range Energy Alternatives Planning System).

U softverskom paketu LEAP za potrebe projekcija za energetiku i promet kreiran je model energetskog sektora Hrvatske u kojem su korištene specifične metodologije i dodatni alati za pojedine kategorije u energetskom sektoru. Tako je za potrebe detaljnog modeliranja razvoja i optimizacije elektroenergetskog sustava korišten je napredniji model, čiji su rezultati integrirani u model energetskog sektora. Pri izradi projekcija za sektore Proizvodni procesi i uporabu proizvoda, Otpad i Poljoprivreda razvijeni su inženjerski simulacijski modeli 'bottom-up' tipa koji polaze od sektorskih podataka i pojedinačnih izvora emisije, a proračunavaju se emisija stakleničkih plinova kao i emisija onečišćujućih tvari. Pri tome su korištene standardne metode, postupci i struktura u skladu sa inventarom emisije Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime i Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka. Korišteni su tehničke podloge »2006 IPCC Guidelines for National GHG Inventories« i »2016 EMEP/EEA Air Pollutant Emission Inventory Guidebook: Technical Guidance To Prepare National Emission Inventories«. Pojedini sektorski modeli također su integrirani u model NUSPCRO.

Integrirani model NUSPCRO omogućuje računanje emisija stakleničkih plinova i emisija onečišćujućih tvari te tehno-ekonomskih pokazatelja koji uključuju sve sektore, a izlazni podaci modela strukturirani su u skladu sa strukturom inventara emisije prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime te prema Konvenciji o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka. Projekcije su napravljene do 2030. godine, a indikativno do 2050. godine, s korakom od jedne godine.

Navesti ključne pretpostavke i povezane nesigurnosti

Prilog 2 Programa:

Tablica 5-1: Pretpostavke za projekcije – Energetika i Promet;

Tablica 5-2: Pretpostavke za projekcije – Proizvodni procesi i uporaba proizvoda

Tablica 5-3: Pretpostavke za projekcije – Poljoprivreda

Tablica 5-4: Pretpostavke za projekcije – Otpad

Tablica 5-5 Parametri za projekcije – opći parametri

Tablica 5-6: Parametri za projekcije – energetika: ukupna potrošnja goriva, proizvodnja električne energije, scenarij ‘s mjerama’

Tablica 5-7: Parametri za projekcije – energetika: neposredna potrošnja energije

Tablica 5-8: Parametri za projekcije – klima

Tablica 5-9: Parametri za projekcije – industrija

Tablica 5-10: Parametri za projekcije – promet

Tablica 5-11: Parametri za projekcije – poljoprivreda

Tablica 5-12: Parametri za projekcije – Otpad

Povezane nesigurnosti prikazane su u nastavku teksta.

Scenarij u odnosu na koji je analizirana osjetljivost projekcija

Promijenjeni parametri

Utjecaj na emisije onečišćujućih tvari

WM

Stalne cijene emisijskih jedinica na razini od 15 EUR/EUA, umjesto rasta cijena kao što je u EU Referentnom scenariju 2016,

Zadržavanje cijene emisijskih jedinica u EU ETS-u na stalnoj razini od 15 EUR/EUA dovodi do većih emisija onečišćujućih tvari zbog većeg rada termoelektrana na fosilna goriva. Emisije SO2 su u 2030. godini za 4,7% veće od emisija u WM scenariju. U 2040. i 2050. godini ta razlika je ispod 0,3%. Uz SO2 vidljivo je povećanje emisija NOx-a za 0,5% u 2030. godini, za 2,9% u 2040. godini te za 6,7% u 2050. godini u odnosu na WM scenarij. Također veće su emisija i NMHOS-a za 0,2% u 2030. i 2040. godini te za 1,0% u 2050. godini.

2.5.2. Projekcija poboljšanja kvalitete zraka (WM) i projekcija stupnja usklađenosti (M)

2.5.2.1. Kvalitativni opis projekcija poboljšanja kvalitete zraka

Dati kvalitativni opis projekcije poboljšanja kvalitete zraka i projekcije daljnjeg razvoja stupnja usklađenosti (WM scenarij) s EU ciljevima kvalitete zraka za NO2, PM10, PM2,5 i O3 vrijednosti i bilo koja druga onečišćujuća tvari (tvari) koja predstavlja problem do 2020, 2025 i 2030 (M):

Dati potpunu referencu (poglavlje i stranicu) kako bi se podržali javno dostupne skupove podataka (npr. Planovi kvalitete zraka, raspodjela izvora) koji opisuju projekciju poboljšanja i daljnji razvoj stupnja usklađenosti (M):

Informacije o scenarijima provođenja mjera iz akcijskih planova (obrazac J iz e-reporting sustava) dane su za svaki od akcijskih planova u nastavnim tablicama.

2.5.2.2. Kvantitativni opis projiciranog poboljšanja kvalitete zraka

Parametar praćenja

Broj nesukladnih zona kvalitete zraka:

Broj sukladnih zona kvalitete zraka:

Ukupan broj zona kvalitete zraka:

Navesti baznu godina:

2020.

2025.

2030.

Navesti baznu godina:

2020.

2025.

2030.

Navesti baznu godina:

2020.

2025.

2030.

PM2,5 (1 god.):

NO2 (1 god.):

PM10 (1 god.:)

O3 (max. 8 sati srednjak):

Drugo (navesti):

2.6.1. Pojedinosti o opcijama PaM koje se razmatraju da bi se ostvarilo udovoljavanje obvezama smanjenja emisija (izvješćivanje na razini PaM-a) (M):

Ime i kratki opis pojedinog PaM-a ili paketa PaM-a (M)1:

Na koju onečišćujuću(e) tvari se utječe, odaberite prema potrebi (M):

SO2, NOx, NMHOS, NH3, PM2.5, BC kao komponenta PM2.5, ostalo (npr. Hg, dioksini, GHG)

Ciljevi pojedinog PaM ili paketa PaM* (M):

Tip(ovi)

PaM-aˆ (M):

Primarni i gdje je primjereno sekundarni sektor(i) pod utjecajem † (M):

Period primjene (M za mjere odabrane za primjenu):

Tijelo(a) odgovorna za primjenu (M za mjere odabrane za primjenu):

Referirati se na one navedene u tablici 2.3.2. po potrebi

Pojedinosti o metodologijama koje se koriste za analizu (npr. specifični modeli ili metode) (M):

Kvantificirati očekivana smanjenja (za pojedinačne PaM ili za pakete PaM-a po potrebi (kt, godišnje ili kao raspon, u usporedbi sa WM scenarijem) (M):

Kvalitativni opis nesigurnosti (M, gdje je dostupno):

Početka

Kraj

Tip

Ime

2020.

2025.

2030.

MEN-P-1: Integracija mjera za smanjenje emisija onečišćujućih tvari u planske dokumente i projekte za energetsku obnovu zgrada

NOx, PM10, PM2,5, CH4, SO2, NMHOS, NH3, CO2

poboljšanje učinkovitosti zgrada, smanjenje gubitaka, poboljšanje učinkovitosti uređaja

ekonomski, fiskalni, informacije, regulatorni, obrazovanje, planiranje

potrošnja energije

2019, planski, od 2021. utjecaji

2030.

nacionalne vlasti, regionalne vlasti

MZOE, MGIPU

Poglavlje 4.1.1.

NOx: 0,48 kt,

PM10: 1,17 kt,

PM2,5: 1,14 kt,

SO2: 0,08 kt,

NMHOS: 1,98 kt,

NH3: 0,28 kt

NOx: 0,92 kt,

PM10: 2,04 kt,

PM2,5: 1,99 kt,

SO2: 0,15 kt,

NMHOS: 3,27 kt,

NH3: 0,45 kt

Poglavlje 4.1.1

MTR-P-1: Integracija mjera za smanjenje emisija onečišćujućih tvari u planske dokumente i projekte iz cestovnog prometa

NOx, PM10, PM2,5, CH4, SO2, NMHOS, NH3, CO2

implementaciju tehnologija za smanjenje emisije na vozilima, poboljšanje učinkovitosti vozila, modalni pomak na javni prijevoz ili ne-motorizirani prijevoz, alternativna goriva/električni automobili, upravljanje potražnjom/smanjenje, poboljšano ponašanje, poboljšana prometna infrastruktura, promicanje upotrebe bicikala

ekonomski, fiskalni, informacije, regulatorni, obrazovanje, planiranje

promet

2019, planski, od 2021. utjecaji

2030.

nacionalne vlasti, regionalne vlasti

MZOE, MPPI

Poglavlje 4.1.1

NOx: 0,48 kt,

PM10: 0,05 kt,

PM2,5: 0,03 kt,

SO2: 0,01 kt,

NMHOS: 0,15 kt,

NH3: 0,02 kt

NOx: 0,81 kt,

PM10: 0,09 kt,

PM2,5: 0,05 kt,

SO2: 0,01 kt,

NMHOS: 0,30 kt,

NH3: 0,03 kt

Poglavlje 4.1.1

MAG-1: Promjena u prehrani stoke i svinja i kvaliteta stočne hrane

NH3, NOx, PM10, PM2,5, NHMHOS, CH4, N2O

poboljšano upravljanje stočarstva,

poboljšani sustavi upravljanja životinjskim otpadom;

ekonomski

poljoprivreda

2018.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo poljoprivrede

Poglavlje 4.1.1

NOx: 0,01 kt,

PM10: 0,01 kt,

PM2,5: 0,00 kt,

NH3: 4,40 kt

NOx: 0,01 kt,

PM10: 0,02 kt,

PM2,5: 0,01 kt,

NH3: 8,55 kt

Poglavlje 4.1.1

MAG-2: Anaerobna razgradnja gnoja i proizvodnja bioplina

NH3, CH4, N2O, CO2

poboljšani sustavi upravljanja životinjskim otpadom

ekonomski

poljoprivreda

2018.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo poljoprivrede, savjetodavne službe

Poglavlje 4.1.1

Poglavlje 4.1.1

MAG-3: Poboljšanje stočarskih postrojenja i sustava upravljanja životinjskim otpadom

NH3, NOx, PM10, PM2,5, NHMHOS, CH4, N2O, CO2

poboljšano upravljanje stočarstva,

poboljšani sustavi upravljanja životinjskim otpadom

ekonomski

poljoprivreda

2018.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo poljoprivrede, savjetodavne službe

Poglavlje 4.1.1

Poglavlje 4.1.1

MAG-4: Poboljšanje metoda primjene mineralnih gnojiva

NH3, NOx, PM10, PM2,5, N2O

smanjenje mineralnih gnojiva na poljoprivrednom zemljištu

ekonomski, informacijski, planski

poljoprivreda

2020.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo poljoprivrede, savjetodavne službe

Poglavlje 4.1.1

Poglavlje 4.1.1

MAG-5: Hidrotehnički zahvati i sustavi zaštite od prirodnih katastrofa

NH3, NOx, PM10, PM2,5, N2O, CO2

smanjenje mineralnih gnojiva i stajskog gnojiva na poljoprivrednom zemljištu,

druge aktivnosti kojima se poboljšava upravljanje poljoprivrednim zemljištem

ekonomski

poljoprivreda

2018.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo poljoprivrede, savjetodavne službe

Poglavlje 4.1.1

Poglavlje 4.1.1

MAG-6: Uvođenje novih kultivara, sorti i vrsta

NH3, NOx, PM10, PM2,5, N2O

smanjenje mineralnih gnojiva/stajskog gnojiva na poljoprivrednom zemljištu,

druge aktivnosti kojima se poboljšava upravljanje poljoprivrednim zemljištem,,

ostala poljoprivreda

informacijski, planski

poljoprivreda

2020.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo poljoprivrede

Poglavlje 4.1.1

Poglavlje 4.1.1

MAG-7: Izrada Nacionalnih savjetodavnih načela dobre poljoprivredne prakse u skladu s Okvirnim načelima dobre poljoprivredne prakse za smanjenje emisija amonijaka Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu iz 2014. godine

NH3, NOx, PM10, PM2,5, NHMHOS, CH4, N2O, CO2

poboljšano upravljanje stočarstva,

poboljšani sustavi upravljanja životinjskim otpadom, smanjenje mineralnih gnojiva/stajskog gnojiva na poljoprivrednom zemljištu, obrazovanje

planski

poljoprivreda

2019.

Nacionalne vlasti

Ministarstvo poljoprivrede

Poglavlje 4.1.1

Poglavlje 4.1.1

MCC-1: Potpora povećanju administrativnih, tehničkih i upravljačkih kapaciteta lokalnih zajednica

NOx, PM10, PM2,5, SO2, NMHOS, NH3, CO2, CH4

Projekt potpore lokanim zajednicama financiran iz LIFE programa

planski

multi-sektorska politika

2019.

2030.

Nacionalne vlasti

MZOE

MCC-2: Potpora za izradu dokumentacije za osiguranje dodatnih financijskih resursa za učinkovitiju provedbu akcijskih planova poboljšanja kvalitete zraka

NOx, PM10, PM2,5, SO2, NMHOS, NH3, CO2, CH4

Izrada projektnog prijedloga za korištenje sredstva iz strukturnih fondova EU

planski

multi-sektorska politika

2019.

2030.

Nacionalne vlasti

MZOE

MCC-3: Potpora istraživanjima vezano za planiranje PaM-ova i praćenje njihovih učinaka na emisije i kvalitetu zraka

NOx, PM10, PM2,5, SO2, NMHOS, NH3,

Utvrđivanje troškovno učinkovitih mjera, i kvantitativno praćenje smanjenja emisija, poboljšanja kvalitete zraka i utjecaja na okoliš

Planski, istraživanje

Svi sektori

2019.

2025.

Ministarstva, ovlaštenici

MZOE, Ministarstvo znanost i obrazovanja

Modeli, metode, baze podataka, informatičke platforme

Odgovori na polje označene s (*), (ˆ) i (†) popunjavaju se korištenjem unaprijed definiranih opcija za odgovor koji su u skladu s obvezama izvješćivanja prema Uredbi 525/2013 o mehanizmu praćenja i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i Provedbene uredbe Komisije br. 749/2014.

Odgovori na polje označeno s (*) popunjavaju se korištenjem sljedećih unaprijed definiranih opcija za odgovor, koje treba odabrati kako je prikladno (može se odabrati više od jednog cilja, dodatni ciljevi mogu se dodati i specificirati pod »drugima«) (M):

1. Opskrba energijom:

• povećanje obnovljive energije;

• prebaciti na manje C-intenzivna goriva;

• povećana neobnovljiva proizvodnja niskog ugljika (nuklearni);

• smanjenje gubitaka;

• poboljšanje učinkovitosti u sektoru energetike i transformacije;

• ugradnja tehnika za smanjenje onečišćenja;

• druga opskrba energijom.

2. Potrošnja energije:

• poboljšanje učinkovitosti zgrada;

• poboljšanje učinkovitosti uređaja;

• poboljšanje učinkovitosti u uslugama/tercijarnom sektoru,

• poboljšanje učinkovitosti u industrijskim granama krajnje upotrebe,

• upravljanje potražnjom/smanjenje;

• drugu potrošnju energije.

3. Transport:

• implementaciju tehnologija za smanjenje emisije na vozilima

• poboljšanje učinkovitosti vozila;

• modalni pomak na javni prijevoz ili ne-motorizirani prijevoz;

• alternativna goriva/električni automobili;

• upravljanje potražnjom/smanjenje;

• poboljšano ponašanje;

• poboljšana prometna infrastruktura;

• drugi transport.

4. Industrijski procesi:

• ugradnja tehnologija smanjenja onečišćujućih tvari;

• poboljšana kontrola fugitivnih emisija iz industrijskih procesa;

• drugi industrijski procesi.

5. Upravljanje otpadom/otpad:

• upravljanje potražnjom/smanjenje;

• povećana recikliranje;

• poboljšane tehnologije obrade;

• poboljšano upravljanje odlagalištima;

• spaljivanje otpada s korištenjem energije;

• poboljšani sustavi upravljanja otpadnim vodama;

• smanjenje odlaganja otpada;

• ostali otpad.

6. Poljoprivreda:

• smanjenje mineralnih gnojiva/stajskog gnojiva na poljoprivrednom zemljištu;

• druge aktivnosti kojima se poboljšava upravljanje poljoprivrednim zemljištem,

• poboljšano upravljanje stočarstva,

• poboljšani sustavi upravljanja životinjskim otpadom;

• aktivnosti unapređivanja ispašu zemlje ili travnjaka,

• poboljšanje upravljanja organskim tlima

• ostala poljoprivreda.

7. Cross-cutting:

• okvir politike

• multi-sektorska politika

• ostale cross-cutting.

8. Ostalo:

• Države članice mora dati sažeti opis cilja.

Odgovori na polje označeno s (ˆ) popunjavaju se pomoću sljedećih unaprijed definiranih opcija za odgovor, koje treba odabrati kako je prikladno (može se odabrati više od jedne vrste PaM, dodatni tip PaM-a može se dodati i specificirati pod 'ostalo') (M):

• Kontrola onečišćenja temeljene na izvoru

• Ekonomski instrumenti

• Fiskalni instrumenti

• Dobrovoljni/pregovarački sporazumi

• Informacije

• Regulatorni

• Obrazovanje

• Istraživanje

• Planiranje

• Ostalo, navedite.

Odgovori na polje označeno s (†) popunjavaju se pomoću sljedećih unaprijed definiranih opcija za odgovor, koje treba odabrati kako je prikladno (više od jednog sektora može se odabrati, dodatni sektori mogu se dodati i specificirati pod »drugima«) (M):

• opskrba energijom (koja obuhvaća vađenje nafte i plina, transport, distribuciju i skladištenje goriva, kao i proizvodnju energije i električne energije)

• potrošnja energije (obuhvaća potrošnju goriva i električnu energiju krajnjih korisnika, kao što su kućanstva, usluge, industrija i poljoprivreda)

• promet

• industrijski procesi (koji obuhvaćaju industrijske djelatnosti koje kemijski ili fizički transformiraju materijale koji dovode do emisija stakleničkih plinova, uporabe stakleničkih plinova u proizvodima i neenergetskim korištenjem ugljičnih fosilnih goriva)

• poljoprivreda

• upravljanje otpadom/otpad

• cross-cutting

• ostali sektori, navedite.

2.6.2. Utjecaj na kvalitetu zraka i okoliš pojedinih PaM-a ili paketa PaM-a razmatranih da udovolje obvezama smanjenja emisije

Gdje je to prikladno, utjecaje na kvalitetu zraka (može se referencirati na preporučane ciljeve kvalitete zraka prema WHO) i okoliš

Nije raspoloživo.

Potrebna su dodatna istraživanja.

2.6.3. Proračun troška i koristi pojedinih PaM-a ili paketa PaM-a razmatranih da udovolje obvezama smanjenja emisije

Ime i sažeti opis pojedinačnog PaM ili paketa PaM-a:

Trošak u EUR po toni smanjenja onečišćujuće tvari:

Apsolutni trošak investicija (EUR):

Godišnje koristi (EUR):

Trošak/ korist omjer:

Godišnji troškovi (EUR):

Kvalitativni opis izračuna troška i koristi:

MEN-P-1: Integracija mjera za smanjenje emisija onečišćujućih tvari u planske dokumente i projekte za energetsku obnovu zgrada

NE

NE

NE

NE

NE

Na nacionalnoj razini radi se o koordiniranom oblikovanju mjera i prioritetnom usmjeravanju sredstava koja se očekuju na temelju PaM koje proizlaze iz drugih obveza.

Na projektnoj i regionalnoj razini troškove i koristi potrebno je procijeniti ovisno o izabranim mjerama za pojedina područja.

MTR-P-1: Integracija mjera za smanjenje emisija onečišćujućih tvari u planske dokumente i projekte iz cestovnog prometa

NE

NE

NE

NE

NE

Na nacionalnoj razini radi se o koordiniranom oblikovanju mjera i prioritetnom usmjeravanju sredstava koja se očekuju na temelju PaM koje proizlaze iz drugih obveza.

Na projektnoj i regionalnoj razini troškove i koristi potrebno je procijeniti ovisno o izabranim mjerama za pojedina područja.

MAG-1: Promjena u prehrani stoke i kvaliteta stočne hrane

NE

5.300.000

13.000.000

0,4

NE

Ekspertna procjena stručnjaka Agronomskog fakulteta. Apsolutni trošak proizlazi iz primjene svih podmjera na svim relevantnim skupinama životinja, korist je i povećana konkurentnost i proizvodnja.

MAG-2: Anaerobna razgradnja gnoja i proizvodnja bioplina

NE

NE

NE

NE

NE

Nije poznato.

MAG-3: Poboljšanje stočarskih postrojenja, sustava upravljanja životinjskim otpadom i načina primjene organskog gnojiva

NE

120.000.000

13.000.000

9,2

NE

Ekspertna procjena stručnjaka Agronomskog fakulteta. Trošak se odnosi na cijelo razdoblje do 2050 god, ulaganja u objekte i opremu koje se koriste više od jedne godine. Korist je povećana konkurentnost i proizvodnja.

MAG-4: Poboljšanje metoda primjene mineralnih gnojiva

NE

NE

10.000.000

NE

NE

Ekspertna procjena stručnjaka Agronomskog fakulteta. Izračun se temelji na uštedi ukupne količine primijenjenog m. gnojiva.

MAG-5: Hidrotehnički zahvati i sustavi zaštite od prirodnih katastrofa

NE

1.000.000.000

4.500.000

222,2

NE

Trošak je ekspertna procjena stručnjaka temeljem zadanih polazišta i ciljeva (površina) NAPNAV1 plana. Korist su umanjene štete u proizvodnji, potrošnji sredstava za zaštitu i gnojiva.

MAG-6: Uvođenje novih kultivara, sorti i vrsta

NE

NE

10.000.000

NE

NE

Ekspertna procjena uz korištenje pretpostavke zanemarivih ulazne troškova (koji se odnose samo na edukaciju, bez poticaja proizvodnje) uz povećanje konkurentnosti, proizvodnje i širenja na trenutno slabo pogodna tla.

MAG-7: Izrada Nacionalnih savjetodavnih načela dobre poljoprivredne prakse u skladu s Okvirnim načelima dobre poljoprivredne prakse za smanjenje emisija amonijaka Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu iz 2014. godine

NE

20.000

NE

NE

NE

Procjena troška tiska i distribucije brošura i održavanja prezentacija/radionica

MCC-1: Potpora povećanju administrativnih, tehničkih i upravljačkih kapaciteta lokalnih zajednica

NE

5.000.000

NE

NE

NE

Procjena administrativnih troškova razvoja

MCC-2: Potpora za izradu dokumentacije za osiguranje dodatnih financijskih resursa za učinkovitiju provedbu akcijskih planova poboljšanja kvalitete zraka

NE

1.000.000

NE

NE

NE

Procjena administrativnih troškova razvoja

MCC-3: Potpora istraživanjima vezano za planiranje PaM-ova i praćenje njihovih učinaka na emisije i kvalitetu zraka

NE

1.000.000

NE

NE

NE

Koristi od ove mjere bit će mnogostruke veće od ulaganja jer će se omogućiti izbor troškovno učinkovitih mjera i pratiti njihov stvarni učinak. Novčana sredstva se neće ulagati u skupe mjere, a primjena će biti optimalnih razmjera, toliko koliko je potrebno da se ostvare ciljevi.

2.6.4. Dodatne pojedinosti za opcije politika iz Dodatka III dio 2 NEC Direktive koje ciljaju sektor poljoprivrede za udovoljenje obvezama smanjenja (M):

Popis mjera uključenih u Prilog III.

Dio 2

Je li PaM uključen u Program kontrole onečišćenja zraka?

Da/Ne (M):

Ako da, – navesti poglavlje/broj stranice u Programu:

(M):

Je li PaM primijenjen točno?

Da/Ne (M):

Ako ne, opisati napravljene modifikacije (M):

A. Mjere za kontrolu emisija amonijaka

1. Države članice će utvrditi nacionalni savjetodavni kodeks dobre poljoprivredne prakse za kontrolu emisija amonijaka, uzimajući u obzir UNECE Okvirni kodeks za dobru poljoprivrednu praksu za smanjenje emisija amonijaka iz 2014. godine, koji obuhvaća barem sljedeće stavke (M):

a) upravljanje dušikom, uzimajući u obzir cijeli ciklus dušika

b) strategije hranidbe stoke

c) tehnike širenja gnoja s niskim emisijama

d) sustavi skladišta gnojiva s niskim emisijama

e) sustavi za životinje s niskim emisijama

f) mogućnosti ograničavanja emisije amonijaka iz uporabe mineralnih gnojiva.

Da

(mjere

MAG-1, MAG-2, MAG-3, MAG-4

MAG-7)

Ne

Ministarstvo poljoprivrede, temeljem članka 22. Uredbe o nacionalnim obvezama smanjenja određenih onečišćujućih tvari u zraku u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 76/18) u procesu je izrade Nacionalnih savjetodavnih načela dobre poljoprivredne prakse u skladu s Okvirnim načelima dobre poljoprivredne prakse za smanjenje emisija amonijaka Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu iz 2014. godine, koja obuhvaćaju:

– upravljanje dušikom, vodeći računa o čitavom ciklusu dušika

– strategije hranjenja stoke

– tehnike razgrtanja gnojiva uz niske emisije

– sustave skladištenja gnojiva uz niske emisije

– sustave smještaja životinja uz niske emisije

– mogućnosti ograničavanja emisija amonijaka iz uporabe mineralnih gnojiva.

2. Države članice mogu uspostaviti nacionalni proračun za dušik za praćenje promjena ukupnih gubitaka reaktivnog dušika iz poljoprivrede, uključujući amonijak, dušikov oksid, amonij, nitrate i nitrite, na temelju načela navedenih u dokumentu UNECE-a o proračunu dušika:

Ne

Ne

3. Države članice zabranit će uporabu amonij karbonatnih gnojiva (M) i mogu smanjiti emisije amonijaka iz anorganskih gnojiva korištenjem sljedećih pristupa:

a) zamjena gnojiva na bazi uree na osnovi amonij-nitratnih gnojiva

b) ako se nastavljaju primjenjivati gnojiva na bazi uree, uporabom metoda za koje je pokazano da smanjuju emisije amonijaka za najmanje 30% u usporedbi s primjenom referentne metode, kako je navedeno u Dokumentu za smjernice za amonijak

c) poticanje zamjene anorganskih gnojiva organskim gnojivima i, gdje se nastavljaju primjenjivati anorganska gnojiva, širiti ih u skladu s predvidivim zahtjevima primljenih usjeva ili travnjaka s obzirom na dušik i fosfor, uzimajući u obzir postojeći sadržaj hranjivih tvari u tlu i hranjivim tvarima iz drugih gnojiva.

Da

Da

Zabrana uporabe amonijsko karbonatnih gnojiva je propisana u članku 22. stavku 2. Uredbe o nacionalnim obvezama smanjenja određenih onečišćujućih tvari u zraku u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 76/18).

Mogućnost smanjenja emisija amonijaka iz anorganskih gnojiva korištenjem pristupa a) do c) nije preuzeta u hrvatsko zakonodavstvo te u ovom kontekstu nije primjenjiva.

3. Države članice mogu smanjiti emisije amonijaka iz stajskog gnoja pomoću sljedećih pristupa:

a) smanjenje emisija iz suspenzije i primjene čvrstog gnoja na obradive zemlje i travnjake, primjenom metoda koje smanjuju emisije za najmanje 30% u usporedbi s referentnom metodom opisanom u Dokumentu za smjernice za amonijak i pod sljedećim uvjetima:

i. samo širenje gnojiva i gnojnica u skladu s predvidivim potrebama hranjivih tvari primljenih usjeva ili travnjaka s obzirom na dušik i fosfor, uzimajući u obzir i postojeći sadržaj hranjivih tvari u tlu i hranjive tvari drugih gnojiva

ii. ne širenje gnojiva i gnojiva kada je zemlja koja prima zemlju zasićena, potopljena, smrznuta ili prekrivena snijegom

iii. nanošenje mulja rasprostire se na travnjacima pomoću pratećeg crijeva, prateće cipele ili kroz plitku ili duboku injekciju

iv. uključivanje gnojiva i gnojiva rasprostranjeno na obradivu zemlju unutar tla unutar četiri sata od širenja.

b) smanjenje emisija stakleničkih plinova izvan životinjskih kuća, koristeći sljedeće načine:

i. za skladišta za slaganje izgrađene nakon 1. siječnja 2022. koristeći sustave skladišta s niskim emisijama ili tehnike za koje je pokazano da smanjuju emisije amonijaka za najmanje 60% u usporedbi s referentnom metodom opisanom u Dokumentu za smjernice za amonijak i za postojeće gnojnice najmanje 40%

ii. pokrivajući odlagališta za čvrsta gnojiva

iii. osiguravanje farmi imaju dovoljno kapaciteta skladištenja stajskog gnoja za širenje gnoja samo tijekom razdoblja pogodnih za rast usjeva.

c) smanjenje emisija iz životinjskih stanova, korištenjem sustava za koje je pokazano da smanjuju emisije amonijaka za najmanje 20% u usporedbi s referentnom metodom opisanom u Dokumentu za smjernice za amonijak

d) smanjenje emisija stajskog gnoja primjenom strategija hranjenja s niskom proteinom, za koje je pokazano da smanjuju emisije amonijaka za najmanje 10% u usporedbi s referent metodom opisanom u Dokumentu za smjernice za amonijak.

Ne

Ne

Mogućnost smanjenja emisija amonijaka iz stajskog gnoja pomoću pristupa od a) do d) bit će sastavni dio Nacionalnih savjetodavnih načela dobre poljoprivredne prakse koja su u procesu donošenja.

B. Mjere za smanjenja emisije i kontrolu emisije sitnih čestica (PM2,5) i crnog ugljika (BC)

1. Ne dovodeći u pitanje Prilog II. o međusobnoj usklađenosti Europskog parlamenta i Vijeća (1), Uredbe (EU) br. 1306/2013 (1), države članice mogu zabraniti otvoreno polje spaljivanja ostataka poljoprivrednog žetve i otpada i ostataka šuma. Države članice prate i provode provedbu bilo koje zabrane koja se provodi u skladu s prvim podstavkom. Svako izuzeće od takve zabrane ograničeno je na preventivne programe kako bi se izbjegli nekontrolirani požari, kontrolirali štetnike ili zaštitili bioraznolikost.

Ne

Ne

Dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetom GAEC 6 Pravilnika o višestrukoj sukladnosti, (»Narodne novine«, br. 32/15, 45/16, 26/18 i 84/18), propisano je upravljanje žetvenim ostacima i sprečavanje zarastanja poljoprivrednih površina neželjenom vegetaciom s ciljem očuvanja tla i sadržaja ugljika u tlu.

Žetveni ostaci s poljoprivrednih površina ne smiju se spaljivati. Žetvenim ostacima ne smatraju se ostaci nastali orezivanjem trajnih nasada.

Spaljivanje žetvenih ostataka dopušteno je samo u cilju sprječavanja širenja ili suzbijanja organizama štetnih za bilje o čemu postoji službena naređena mjera.

Ispunjavanjem ovoga uvjeta održava se povoljna razina organske tvari u tlu koja je neophodna za provedbu poljoprivredne proizvodnje, sprječava se opasnost od pojave požara, sprječava se onečišćenje okoliša dimom i pepelom, sprječava uništavanje požarom mikro i makrofaune, poboljšavaju se fizikalno-kemijska svojstva tla i potiče se biološka aktivnost u površinskom sloju tla. U svrhu ispunjavanja ovog uvjeta zabranjeno je spaljivanje žetvenih ostataka na poljoprivrednim površinama.

2. Države članice mogu uspostaviti nacionalni savjetodavni kodeks dobre poljoprivredne prakse za pravilno gospodarenje ostatkom žetve, na temelju sljedećih pristupa:

a) poboljšanje strukture tla kroz ugradnju ostataka žetve

b) poboljšane tehnike za ugradnju ostataka žetve

c) alternativno korištenje ostataka žetve

d) poboljšanje stanja hranjivih tvari i strukture tla ugradnjom gnojiva prema potrebi za optimalnim rastom biljaka, čime se izbjegava spaljivanje gnojiva (gnojnica i duboki sloj).

Ne

Ne

26. svibnja 2015. godine Europska komisija je odobrila Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. izrađen od strane djelatnika Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razdoblju.

Programom je definirano 18 mjera koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće.

Program uključuje i mjeru M2: Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima, čija je provedba regulirana Pravilnikom o provedbi mjere 02: Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (»Narodne novine«, broj 123/15)

C. Sprječavanje utjecaja na malim farmama (M):

U poduzimanju mjera navedenih u Odjeljcima A i B, države članice moraju osigurati da se utjecaji na male i mikro farme u potpunosti se uzimaju u obzir.

Države članice, primjerice, mogu osloboditi male i mikro farme iz tih mjera kada je to moguće i prikladno s obzirom na primjenjive obveze smanjenja (M).

Ne

Ne

2.7.1. Rezultati konzultacija – prije završetka programa – javnosti, nadležnih tijela koja, zbog svoje specifične odgovornosti za zaštitu okoliša u području onečišćenja zraka, kvalitete i upravljanja na svim razinama, vjerojatno će biti zainteresirani za rezultate u provedbi nacionalnog programa kontrole onečišćenja zraka i, gdje je to moguće, prekograničnih konzultacija

Konzultacije s

Postupak/ metoda za konzultacije:

Vrijeme perioda konzultacije:

Sažetak ishoda u odnosu na odabir PaM-a:

Link na dokumente proizašle nakon konzultacija:

Nacionalnim nadležnim tijelima, Javnost sukladno s Direktivom 2003/35

Radionice prilikom projekta 'Potpora Republici Hrvatskoj u izradi Strategije nisko-ugljičnog razvoja (LEDS)'

Sektorske radionice održane su u razdoblju od 14.9. 2012. godine do 14.11. 2012. godine

Održane su sektorske radionice po sektorima energetska promet (14.9.2012.), poljoprivreda (20.9.2012.), energetika i industrija (24.9.2012.), gospodarenje otpadom (2.10.2012.), LULUCF (19.10.2012.), zgradarstvo (26.10.2012.) i turizam (14.11.2012.). Na radionicama su bili predstavnici nacionalnih nadležnih tijela, sektorski stručnjaci, predstavnici industrijskih udruženja, nevladine organizacije te zainteresirana javnost. Raspravljano o mjerama za dugoročni niskougljični razvoj. Prepoznate ključne mjere po sektorima su dostupne na linku.

http://www.mzoip.hr/doc/tranzicija_prema_niskougljicnom_razvoju_hrvatske.pdf

Nacionalnim nadležnim tijelima, Javnost sukladno s Direktivom 2003/35

Radionice prilikom izrade stručnih podloga za Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu

Sektorske radionice u razdoblju od 13. svibnja do 3. srpnja 2015. godine. Završna konferencija 18. prosinca 2015. godine.

Održane su sektorske radionice po sektorima energetska postrojenja i industrija (13.5.2015.), promet (22.5.2015.), zgradarstvo (29.5.2015.), poljoprivreda i šumarstvo (9.6.2015.), gospodarenje otpadom (3.7.2015.).

Na radionicama su bili predstavnici nacionalnih nadležnih tijela, sektorski stručnjaci, predstavnici industrijskih udruženja, nevladine organizacije te zainteresirana javnost. Prezentirane su analize stanja i potreba te je raspravljano o mjerama za dugoročni niskougljični razvoj. Prezentacije su dostupne na linku.

http://www.mzoip.hr/hr/klima/strategije-planovi-i-programi.html

Nacionalnim nadležnim tijelima, Javnost sukladno s Direktivom 2003/35,

Lokalnim nadležnim tijelima,

Regionalnim nadležnim tijelima

Javno savjetovanja o Nacrtu strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. godine i Strateške studije o utjecaju na okoliš

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike postavilo je Nacrt strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godine na e-Savjetovanje u razdoblju od 16. lipnja 2017. do 16. srpnja 2017. godine. Dana 14. srpnja 2017. godine u Hrvatskoj gospodarskoj komori održana je javna prezentacija i rasprava o Nacrtu strategije.

Ukupno je 12 fizičkih i pravnih osoba dostavilo komentare na Nacrt strategije, od toga šest fizičkih osoba, dvije javne ustanove, jedno javno poduzeće, dvije nevladine organizacije te jedno dioničko društvo.

Među pitanjima i komentarima koja su se ponavljala izdvajamo neka najvažnija:

•     Strategija niskougljičnog razvoja trebala bi se raditi nakon što se izradi Energetska strategija.

•     Hoće li indikativni ciljevi za udjele OIE postati obvezujući za Republiku Hrvatsku? Što će biti ako se neće moći ostvariti?

•     Porast potražnje za električnom energijom je precijenjen.

•     Statističke korekcije u energetskoj bilanci vezano za korištenje biomase za ogrjevne potrebe u sektoru kućanstva utječe na promjenu ukupnog udjela OIE, nesigurnosti i posljedice promjena u podacima bi trebalo dodatno ispitati.

•     Strategija je previše detaljna, dokument bi trebalo skratiti.

•     Strategija nije dovoljno detaljna – potrebna su dodatna pojašnjenja u vezi metodologije, modela, ulaznih podataka, provedbenih mjera.

•     Kako će se ostvariti planirano povećanje udjela centralnih toplinskih sustava u opskrbi toplinom?

•     Pitanje vrednovanja hidroelektrana kao višenamjenskih projekata?

•     Dosljednost u primjeni kružne ekonomije, u vezi energetskog korištenja otpada.

Većina pitanja odnosila se na energetiku, bilo je po nekoliko pitanja vezano za gospodarenje otpadom, poljoprivredu i sektor korištenja zemljišta i promjene u korištenju zemljišta (LULUCF).

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je odlučilo odložiti usvajanje Niskougljične strategije, sve dok se ne izradi Energetska strategija. Nacrt niskougljične strategije i nova Energetska strategija će poslužiti za izradu Nacionalnog integralnog energetsko-klimatskog plana, dokumenta kojim će Republika Hrvatska utvrditi svoje obvezujuće ciljeve u okviru zajedničke EU politike ispunjenja obveza prema Pariškom sporazumu do 2030. godine.

https://esavjetovanja. gov.hr/ECon/ MainScreen? entityId= 5575

Nacionalnim nadležnim tijelima, Prekogranična konzultacija

Konzultacije i radionice u okviru projekta »Assistance to MS in implementation of GHG projections guidelines« Konzorciju su činila poduzeća TNO, Aether, Uba Vienna, Amec, Öko-Institut, ICCS (E3MLab), CITEPA i VITO.

2014. i 2015. godina, s radionicama u Hrvatskoj 16. – 17. prosinca 2014. godine te 25. veljače 2015. godine

Svrha projekta je bilo jačanje kapaciteta i tehnička pomoć za pripremu nacionalnih projekcija emisija stakleničkih plinova koje su se trebale predati u 2015. godini na osnovu Uredbe 525/2013 o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama na nacionalnoj razini i razini EU (MMR). Tijekom 18 mjeseci projektni tim je inicirao seriju bilateralnih konzultacija i radionica. Akcijski plan se sastojao od 14 točaka među kojima se dio odnosio na tehnička i opća pitanja oko izrade i predaje projekcija (projekcije makroekonomskih podataka, korišteni modeli, predaja projekcija, modeliranje utjecaja PaM, analiza osjetljivosti itd.), dio projekcije u energetici (metodologija, podjela emisija, ulazne pretpostavke) te dio na projekcije u ne-energetskim sektorima. Rezultat projekta je bilo unaprjeđenje sustava i jačanje kapaciteta za izradu projekcija emisija stakleničkih plinova.

Izvješća su dostupna na http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/zrak-klima-tlo/klimatske-promjene/izvjesca

Nacionalnim nadležnim tijelima, Prekogranična konzultacija

Konzultacije i radionice u okviru projekta »Assistance to MS in implementation of GHG projections«. Konzorciju su činila poduzeća ICF, Aether, E4SMA i IIASA.

2016. i 2017. godina, s radionicama u Hrvatskoj 16. – 17. prosinca 2014. godine te 25. veljače 2015. godine

Svrha projekta je bilo jačanje kapaciteta i tehnička pomoć za pripremu nacionalnih projekcija emisija stakleničkih plinova koje su se trebale predati u 2015. godini na osnovu Uredbe 525/2013 o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama na nacionalnoj razini i razini EU (MMR). Projektni tim je inicirao seriju bilateralnih konzultacija i radionica. Akcijski plan se sastojao od 6 točaka među kojima su se 4 odnosile na LULUCF sektor, jedna na opća pitanja cjelovitosti i transparentnosti te zadnja točka na projekcije u energetici. Tijekom projekta održane su dvije radionice na temu LULUCF sektora u Hrvatskoj te su predstavnici Hrvatske sudjelovali na dvije radionice u Bruxellesu. Rezultat projekta je bilo unaprjeđenje sustava i jačanje kapaciteta za izradu projekcija emisija stakleničkih plinova.

Izvješća su dostupna na http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/zrak-klima-tlo/klimatske-promjene/izvjesca

Nacionalnim nadležnim tijelima

Radni sastanci i konzultacije s Hrvatskom poljoprivredno-šumarskom savjetodavnom službom

Usuglašavanje s programom ruralnog razvoja i razmatranje potencijalnih dodatnih mjera koje nisu predmetom AECM i drugih mjera; rasprava o usvajanju preporuka iz pravilnika i smjernice dobre poljoprivredne prakse u formi obveznih mjera.

Nacionalnim nadležnim tijelima:

Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Uprava pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike – ex HAOP, e-Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.

Komunikacija e-mailom i odrađeni tehnički sastanak s Ministarstvom poljoprivrede, portal e-Savjetovanja

U periodu od 5. veljače – 12. ožujka 2019. dostavljen je Nacrt prijedloga programa navedenim TDU (Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo vanjskih i europskih i Upravi pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike – ex HAOP)

Održano je i e-Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u periodu od 30 dana nakon pristiglih mišljenja svih TDU.

Na dostavljeni Nacrt Prijedloga kontrole onečišćenja zraka, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, nisu imali primjedbe.

Komentari Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Ministarstva poljoprivrede i Uprave pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike – ex HAOP su prihvaćeni i uvršteni u Prijedlog Progama.

Dodatno je s Ministarstvom poljoprivrede 12. ožujka 2019. održan sastanak na kojem su svi komentari i prijedlozi uvršteni u Prijedlog Programa.

Po usvajanju programa isti će biti dostupan na internetskim starnicama MZOE

2.8.1. Pojedinačni PaM ili paket PaM-a odabranih za usvajanje i odgovorna nadležna tijela (M)

Ime i kratki opis pojedinog PaM-a ili paketa PaM-a (M):

Trenutno planirana godina usvajanja (M):

Relevantni komentari koji proizlaze iz konzultacija u odnosu na pojedinačni PaM ili paket PaM-a:

Trenutno planirani raspored provedbe (M)

Privremeni ciljevi i indikatori odabrani za praćenje napretka u provedbi odabranih PaM-a:

Trenutačno planirani raspored za reviziju (pregled) (ako se razlikuje od općeg ažuriranja NAPCP-a svake četiri godine) (M):

Nadležna tijela odgovorna za pojedini PaM ili paket PaM-a (M):

God. početka (M):

God. završetka (M):

Privremeni ciljevi

Indikatori

MEN-P-1: Integracija mjera za smanjenje emisija onečišćujućih tvari u planske dokumente i projekte za energetsku obnovu zgrada

2019.

2021.

2030.

Usvojiti mjeru

Broj energetski obnovljenih kuća u područjima gdje je narušena kvaliteta zraka

2023.

MZOE, MGIPU

MTR-P-1: Integracija mjera za smanjenje emisija onečišćujućih tvari u planske dokumente i projekte iz cestovnog prometa

2019.

2021.

2030.

Usvojiti mjeru

Broj električnih vozila u područjima gdje je narušena kvaliteta zraka

2023.

MZOE, MPPI

MAG-1: Promjena u prehrani stoke i kvaliteta stočne hrane

2019.

2021.

2030.

Analize kvalitete stočne hrane i dodataka u stočnoj hrani

2023.

MPS

MAG-2: Anaerobna razgradnja gnoja i proizvodnja bioplina

2019.

2021.

2030.

Udio stoke na digestorima

2023.

MPS

MAG-3: Poboljšanje stočarskih postrojenja, sustava upravljanja životinjskim otpadom i načina primjene organskog gnojiva

2019.

2021.

2030.

Udio stoke (svinje, goveda, perad) na farmama s biofilterima, pokrivenih lagunama i unutar objekata za držanje stoke s odgovarajućim mikroklimatskim uvjetima

2023.

MPS

MAG-4: Poboljšanje metoda primjene mineralnih gnojiva

2019.

2021.

2030.

Količina primjenjene uree i mineralnih gnojiva sa sporim otpuštanjem dušika

2023.

MPS

MAG-5: Hidrotehnički zahvati i sustavi zaštite od prirodnih katastrofa

2019.

2021.

2030.

Površina obrađenog zemljišta pod sustavima navodnjavanja, odvodnje i zaštite od prirodnih katastrofa

2023.

MPS

MAG-6: Uvođenje novih kultivara, sorti i vrsta

2019.

-

2021.

2030.

-

Površina zemljišta i prinosi novih kultivara, sorti i kultura

2023.

MPS

MAG-7: Izrada Nacionalnih savjetodavnih načela dobre poljoprivredne prakse u skladu s Okvirnim načelima dobre poljoprivredne prakse za smanjenje emisija amonijaka Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu iz 2014. godine

2019.

-

2021.

2030.

Izrada načela

distribucija brošure

Edukacije poljoprivrednih proizvođača

Broj održanih edukacija i broj korisnika

2023.

MPS

MCC-1: Potpora povećanju administrativnihtehničkih i upravljačkih kapaciteta lokalnih zajednica

2019.

-

2021.

2030.

Usvojiti mjeru

Broj održanih radionica,

broj novih portala,

broj novih promocijskih materijala,

broj informativnih kampanja,

broj prijavljenih projekata za financiranje putem LIFE programa,

broj natječaja FZOEU,

broj ostalih programa i fondova aktiviranih za osiguranje provedbe mjere

2023.

MZOE, MPPI

MCC-2: Potpora za osiguranje dodatnih financijskih resursa za učinkovitiju provedbu akcijskih planova poboljšanja kvalitete zraka

2019.

-

2021.

2030.

Usvojiti mjeru

Broj prijavljenih projekata za financiranje putem LIFE programa,

broj natječaja FZOEU,

broj ostalih programa i fondova aktiviranih za osiguranje provedbe mjere

2023.

MZOE, MPPI

MCC-3: Potpora istraživanjima vezano za planiranje PaM-ova i praćenje njihovih učinaka na emisije i kvalitetu zraka

2019.

2019.

2025.

Usvojiti mjeru, uključiti u planove financiranja

Broj projekata

2023.

MZOE, MZIO

2.8.2. Objašnjenje izbora odabranih mjera i procjena kako odabrani PaM-i osiguravaju usklađenost s planovima i programima postavljenim u drugim relevantnim područjima politike (M)

Objašnjenje izbora među mjerama razmatranih u 2.6.1. kako bi se utvrdilo konačni skup odabranih mjera

Odabrane su sve predložene mjere.

Usklađenost odabranih PaM-a s ciljevima kvalitete zraka na nacionalnoj razini i, gdje je to primjereno, u susjednim državama članicama (M):

Paket PaM-a usklađen je s ciljevima kvalitete zraka na nacionalnoj i lokalnoj razini jer je procijenjeno da će najviše doprinijeti poboljšanju kvalitete zraka u područjima gdje je ona narušena.

Usklađenost odabranih PaM-a s drugim relevantnim planovima i programima uspostavljenim prema zahtjevima utvrđenim nacionalnim ili zakonodavstvom EU (npr. Nacionalni planovi o energiji i klimi) (M):

Paket PaM-a usklađen je u potpunosti s relevantnim planovima i programima uspostavljenim prema zahtjevima utvrđenim nacionalnim zakonodavstvom te potiču sinergiju u pripremi i provođenju mjera sukladnih s drugim relevantnim planovima i programima uspostavljenim prema zahtjevima utvrđenim nacionalnim ili zakonodavstvom EU.

2.9.1. Projicirano postizanje obveza smanjenja emisija (WAM) (M)

Onečišćujuća tvar (M)

Ukupne emisije (kt), konzistentno s inventarima za godinu x-3 (M):

% smanjenje emisije ostvareno u odnosu na 2005. (M):

Nacionalna obveza smanjenja emisija za razdoblje 2020. – 2029. (%) (M):

Nacionalna obveza smanjenja emisija od 2030. (%) (M):

2005.

Bazna godina

2020.

2025.

2030.

2020.

2025.

2030.

SO2

58,72

7,52

6,99

6,52

87,20

88,09

88,90

55

83

NOx

84,46

40,94

34,78

30,60

51,53

58,83

63,77

31

57

NMHOS

117,02

50,80

45,56

41,54

56,59

61,07

64,50

34

48

NH3

42,21

32,58

29,48

26,70

22,81

30,15

36,73

1

25

PM2,5

40,85

18,33

15,66

13,31

55,14

61,67

67,42

18

55

2.9.2. Putanja smanjenja nelinearne linije emisija (M, gdje je prikladno)

Tamo gdje je vidljiva nelinearna putanja smanjenja emisija, dokazati da je tehnički ili ekonomski učinkovitija (u slučaju alternativnih mjera koje uključuju neproporcionalne troškove), i da neće ugroziti postizanje bilo kojega smanjenja obveza u 2030. godini i da će putanja konvergirati na linearnu putanja od 2025. nadalje (M, gdje je to prikladno):

Projekcije ne pokazuju nelinearne putanje smanjenja emisija u razdoblju između 2020. i 2030. godine koje bi išle iznad linearne trajektorije smanjenja emisija, što je vidljivo na slikama u nastavku za svaku onečišćujuću tvar.

SO2

NOx

NH3

NMHOS

PM2,5

PM10

2.9.3. Fleksi­bilnosti (M, gdje je prikladno)

Gdje se koristi fleksibilnost, dati proračun za njezino korištenje (M, gdje je prikladno)

Ne koristi se.

2.9.4. Projekcije poboljšanja kvalitete zraka (WAM)

A. Projicirani broj nesukladnih i sukladnih zona kvalitete zraka:

AAQD vrijednosti:

Projekcija broja nesukladnih zona kvalitete zraka:

Projekcija broja sukladnih zona kvalitete zraka:

Ukupan broj zona kvalitete zraka:

Navesti baznu godinu:

2020:

2025:

2030:

Navesti baznu godinu:

2020:

2025:

2030:

Navesti baznu godinu:

2020:

2025:

2030:

PM2,5 (1 god.):

NO2 (1 god.):

PM10 (1 god.):

O3 (max. 8 sati srednjak):

Drugo (navesti):

B. Maksimalna prekoračenja graničnih vrijednosti kvalitete zraka i prosječni pokazatelji izloženosti:

AAQD vrijednosti:

Projekcija maksimalnog prekoračenja graničnih vrijednosti kvalitete zraka za sve zone:

Projekcija prosječnog pokazatelja izloženosti (samo za PM2,5 (1 god.)):

Navesti baznu godinu:

2020:

2025:

2030:

Navesti baznu godinu:

2020:

2025:

2030:

PM2,5 (1 god.):

NO2 (1 god.):

NO2 (1 sat):

PM10 (1 god.):

PM10 (24 sata):

O3 (max. 8 sati srednjak):

Drugo (navesti):

C. Ilustracije koje pokazuju planirano poboljšanje kakvoće zraka i stupanj usklađenosti

Karte ili histogrami koji ilustriraju projiciranu evoluciju koncentracija okolnog zraka (barem NO2, PM10, PM2,5 i O3 i bilo koji druga onečišćujuće tvari koja predstavlja problem) i koji pokazuju, na primjer, broj zone, od ukupno zona kakvoće zraka, koje će biti (ne) sukladne do 2020., 2025. i 2030. godine, predviđene maksimalne nacionalne prekoračenja i projicirane prosječne pokazatelje izloženosti.

Nije raspoloživo.

D. Kvalitativno predviđeno poboljšanje kvalitete zraka i stupanj usklađenosti (WAM) (u slučaju da nema kvantitativnih podataka u gornjim tablicama)

Kvalitativno predviđeno poboljšanje kakvoće zraka i stupanj usklađenosti (WAM):

Nije raspoloživo.

Ocjena je da bi provedba mjera WAM mogla poboljšati kvalitetu zraka u pogledu NO2, tako da nema prekoračenja, što je sada slučaj u jednoj aglomeraciji.

Smanjenje emisije čestica vjerojatno neće biti dovoljno da bi se izbjeglo prekoračenje GV za PM10 i PM2,5 (dnevne vrijednosti), jer je doprinos prekograničnog daljinskog prijenosa velik. Za postizanje WHO vrijednosti trebati će daleko veće smanjenje emisije.

Kvaliteta zraka s gledišta prizemnog ozona bi se mogla poboljšati ali ne značajno, tako da će ostati prekoračenja i nesukladnost.

2.9.5. Projekcija utjecaja na okoliš (WAM)

Bazna godina korištena za procjenu utjecaja na okoliš (specificirati)

2020:

2025:

2030:

Opis:

Nacionalni teritorij izložen zakiseljavanju u prekoračenju kritičnog praga opterećenja (%)

Nacionalni teritorij izložen eutrofikaciji u prekoračenju kritičnog praga opterećenja (%)

Nacionalni teritorij izložen prizemnom ozonu u prekoračenju kritičnog praga opterećenja (%)

2.9.6. Metodologije i nesigurnosti WAM opcija PaM

Izvijestiti o detaljima metodologija/modela korištenih za određivanje utjecaja:

Vidjeti poglavlje 4.1.1.

Navesti ključne pretpostavke i povezane nesigurnosti za WAM opciju PaM:

Vidjeti poglavlje 4.1.1.

Scenarij prema kojem je analizirana osjetljivost projekcija

Promijenjeni parametri

Utjecaj na emisije onečišćujućih tvari

WAM

Neto uvoz do 30% električne energije, umjesto scenarija bez neto uvoza (osim iz Nuklearne elektrane Krško)

Omogućavanje neto uvoza električne energije uz zadržavanje ostalih parametara nepromijenjenih doveo bi do manjeg rada termoelektrana na fosilna goriva te bi time bile i manje emisije onečišćujućih tvari. Vidljivo smanjenje emisija za SO2 iznosi do 3%, za do 1,5% za NOx te ispod 1% za NMHOS u 2030. godini.

WAM

Neto uvoz do 30% električne energije, umjesto scenarija bez neto-uvoza (osim iz Nuklearne elektrane Krško), ali u kombinaciji s 30% nižom cijenom prirodnog plina (u odnosu na cijene iz EU Referentnog scenarija 2016.)

U slučaju dodatne promjene uvozne cijene prirodnog plina (smanjenje cijene), razlika u odnosu na WAM scenarij bi bila manja jer bi proizvodnja električne energije iz prirodnog plina bila jeftinija, ali emisije i dalje pokazuju manje vrijednosti u odnosu na WAM scenarij.

2.9.7. Praćenje napretka u provedbi PaM-a i nacionalnog programa kontrole onečišćenja zraka

Indikatori odabrani za praćenje napretka u primjeni i/ili provedbi odabranih PaM-a

– Izvješće o provedbi svakog plana i programa na nacionalnoj razini i na lokalnoj razini (planovi, akcijskih planovi i programi)

– Smanjeno vozilo-kilometara

– Broj vozila s niskim emisijama

– Udio objekata koji primjenjuju sustav naprednog ublažavanja

– Zamijenjen broj kućanskih neefikasnih peći i bojlera

– Broj kuća opremljenih izolacijom

– Godišnje emisije iz izvora

– Doprinos izvora koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku.

Indikatori odabrani za praćenje napretka u primjeni i/ili provedbi NAPCP-a

– Izvješće o provedbi mjera predviđenih WM i WAM scenarijim NAPCP-a

– Ažuriranje relevantnih zakona i propisa

– Uključivanje PaM-a u zakone, planove i programe na lokalnoj i nacionalnoj razini

– Broj JLS koje ažuriraju svoje planove kvalitete zraka

– Ostvareno smanjenje godišnje emisije u odnosu na planiranu putanju smanjenja emisije

– Smanjenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku (temeljem mjerenja i primjenom modela).

Privremeni ciljevi utvrđeni na razini PaM-a i/ili NAPCP:

– Nadzor nad provođenjem specifičnih akcija koje su definirane u ovom Programu koje trebaju poduzeti operateri, nadležna tijela, agencije

– Praćenje provedbe akcijskih planova

– Praćenje rada inspekcije i njezinih poduzetih radnji.

Aktivno i sustavna diseminacija nacionalnog programa kontrole onečišćenja zraka u javnosti

Pregled koraka poduzetih za aktivnu i sistematičnu diseminaciju NAPCP-a:

1. Provjera svih navedenih poveznica navedenih u NAPCP, da li rade, prije bilo koje objave ili podneska

2. Objava u »Narodnim novinama«

3. Objava na internetskim stranicama MZOE

Link na web-stranicu gdje je NAPCP publiciran:

https://www.mzoip.hr/hr/okolis/zrak.html

Link(ovi) na dostupne baze podataka, osnovne analize i izvještaje koji podržavaju NAPCP:

Poveznica na inventare nacionalnih emisija i projekcije:

http://www.haop.hr/hr/emisije-oneciscujucih-tvari-u-zrak-na-podrucju-republike-hrvatske/emisije-oneciscujucih-tvari-u

http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/zrak-klima-tlo/klimatske-promjene/izvjesca

Poveznica na prostornu raspodjelu emisija:

https://emep.haop.hr/

Poveznica na podatke i izvješća koji podržavaju kvalitetu zraka u RH:

http://iszz.azo.hr/iskzl/datoteka?id=74786

http://iszz.azo.hr/iskzl/index.html

http://iszz.azo.hr/iskzl/datoteka?id=30810

http://iszz.azo.hr/iskzl/datoteka?id=30809

http://iszz.azo.hr/iskzl/godizvrpt.htm?pid=0&t=0

http://iszz.azo.hr/iskzl/godizvrpt.htm?pid=0&t=4

http://iszz.azo.hr/iskzl/hPlan.htm

http://iszz.azo.hr/iskzl/iSourceAppointment.htm

http://iszz.azo.hr/iskzl/jEvaluation.htm

http://iszz.azo.hr/iskzl/kMeasure.htm

http://iszz.azo.hr/iskzl/datoteka?id=69590

Poveznica na podatke vezane za položaj lokacija za praćenje te povezane pokazatelje koji se upotrebljavaju za praćenje učinaka onečišćenja zraka na ekosustave i podaci o praćenju:

http://cdr.eionet.europa.eu/hr/eu/nec_revised/sites/envwzyyww/

BDP

Bruto domaći proizvod

Gross domestic product

CLRTAP

Konvencija o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima

Convention on Long-Range Transboundary Air Pollution

CRF

Tablični prikaz izračuna emisija prema UNFCCC

Common Reporting Format (UNFCCC)

CV

Ciljne vrijednosti

DDT

Diklor-difeniltri-kloretan

(Dihlor-difenil-trihloretan)

DHMZ

Državni hidrometeorološki zavod

EEA

Europska agencija za zaštitu okoliša

European Environmental Agency

EIONET

Europska informacijska i promatračka mreža

European Environment Information and Observation Network

EMEP

Protokol o dugoročnom financiranju Programa za praćenje i procjenu prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku na velike udaljenosti u Europi

Protocol on Long-term Financing of the Cooperative Programme for Monitoring and Evaluation of the Long-range Transmission of Air Pollutants in Europe

ESD

Odluka 406/2009/EZ o podjeli napora

Effort Sharing Decision 406/2009/EZ

EU

Europska unija

EU ETS

Europski sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova

EU Emission Trading System

FZOEU

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Environmental Protection and Energy Efficiency Fund

GP

Gothenburški protokol

Gothenburg protocol

GT

Granica tolerantnosti

GV

Granične vrijednosti

H2S

Sumporovodik

HAOP

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

(do 31. 12. 2018. godine – od 1.1. 2019. godine Ministasrstvo je preuzelo poslove Agencije)

NECD

Direktiva o gornjim granicama emisije za pojedine atmosferske onečišćujuće tvari

National Emission Celing Directive

NFR

Format za izvještavanje emisija onečišćujućih tvari prema LRTAP Konvenciji

Nomenclature for Reporting (according to LRTAP Konvenciju)

IIR

Izvješće o proračunu emisija onečišćujućih tvari (uz LRTAP Konvenciju)

Informative Inventory Report (according to LRTAP Konvenciju)

IPCC

Međuvladin panel o klimatskim promjenama

Intergovernmental Panel on Climate Change

JLS

Jedinica lokalne samouprave

LULUCF

Korištenje zemljišta, promjena korištenja zemljišta i šumarstvo

Land use, land use change and forestry

NH3

Amonijak

Ammonia

NMHOS

Nemetanski hlapivi organski spojevi

NO2

Dušikov dioksid

O3

Ozon

P

Prilog

PaM

Politike i mjere

Policy and Measures

Pb

Olovo

PM2,5

Čestice aerodinamičnog promjera manjeg od 2,5 μm

PM10

Čestice aerodinamičnog promjera manjeg od 10 μm

PPI

prosječni pokazatelj izloženosti

average exposure indicator (AEI)

RLS

Regionalna lokalna samouprava

SEAP

Akcijski plan energetski održivog razvitka

(Sustainable Energy Action Plan)

SIF EU

Strukturni i investicijski fondovi Europske unije

SO2

Sumporov dioksid

TERT

tehnički stručni revizijski tim

technical expert review team

UNECE

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime

United Nations Framework Convention on Climate Change

UTT

Ukupna taložna tvar

Total suspended particles

Zn

Cink

[1]

»Doha Amendment,« United Nations, Doha, 2012.

[2]

C. Heaps, Long-range Energy Alternatives Planning System, Maine: Stockholm Environment Institute, 2016.

[3]

M. Howells, H. Rogner, N. Strachan i C. Heaps, »OSeMOSYS: The Open Source Energy Modeling System: An introduction to its ethos, structure and development,« Energy Policy, pp. 5850-5870, 2011.

[4]

Izrada registra emisija onečišćujućih tvari za male i difuzne izvore s prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije, Zagreb: HAOP, 2018.

[5]

Republika Hrvatska, »Europski strukturni i investicijski fondovi,« Dostupno: https://strukturnifondovi.hr/.

[6]

Odluka o donošenju Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj do 2020. godine (»Narodne novine«, broj 19/18), Zagreb: Vlada Republike Hrvatske, 2018.

[7]

e. a. Hađina S., »Utjecaj amonijaka na okoliš i zdravlje životinja,« u 4. znastveno stručni skup iz DDD s međunarodnim sudjelovanjem, 2001.

[8]

»Izvješće o proračunu emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske 2017. (1990. – 2015); Prema Konvenciji o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP),« Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Zagreb, 2017.

[9]

S. e. a. Lupis, »Best Management Practices for Reducing Ammonia Emissions: Manure Application – Fact Sheet 1.631D,« Colorado State University, U.S. Department of Agriculture.

[10]

»Izvješće o korištenju prihoda od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova po aukcijama u Republici Hrvatskoj 2015. godine,« Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Zagreb, 2017.

[11]

Republika Hrvatska, »Informacijski sustav za gospodarenje energijom,« Dostupno: https://www.isge.hr.

[12]

Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitosti, »Nacionalni portal energetske učinkovitosti,« Dostupno: www.enu.hr.

[14]

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, »CROSKILLS,« Dostupno: www.croskills.hr .

[15]

T. Pukšec, G. Krajačić, Z. Lulić, B. Vad Mathiesen i N. Duić, »Forecasting long-term energy demand of Croatian transport sector,« Energy, svez. 57, pp. 169-176, 2016.

[16]

T. Pukšec, B. Vad Matheisen i N. Duić, »Potentials for energy savings and long term energy demand of Croatian households sector,« Applied Energy, svez. 101, pp. 15-25, 2013.

[17]

B. Irsag, T. Pukšec i N. Duić, »Long term energy demand projection and potential for energy savings of Croatian tourism – catering trade sector,« Energy, svez. 48, br. 1, pp. 398-405, 2012.

[18]

»Statistički ljetopis 2015,« Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2016.

[19]

P. Capros, A. De Vita, L. Paroussos, P. Pragkos, L. Höglund-Isaksson, S. Frank i H. P. Witzke, »EU Reference Scenario 2016 Energy, transport and GHG emissions Trends to 2050,« European Commission, Brussels, 2016.

[20]

»Country Report Croatia 2015 Including an In-Depth Review on the prevention and correction of macroeconomic imbalances, SWD(2015) 30 final, COM(2015) 85 final,« European Coission, Brussels, 2015.

[21]

»Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu, Nacrt,« Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Zagreb, 2017.

[22]

ODYSSEE-MURE, »ODYSSEE Database,« Dostupno: http://www.indicators.odyssee-mure.eu/energy-efficiency-database.html. [Pokušaj pristupa 13 2 2018].

[23]

»Izvješće o inventaru stakleničkih plinova na području Republike Hrvatske za razdoblje 1990. – 2015. (NIR 2017),« Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Zagreb, 2017.

[24]

»Smjernice za izradu projekcija emisija stakleničkih plinova,« European Commission, Brussels, 2012.

[25]

»Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 130/05),« Republika Hrvatska, Zagreb, 2005.

[26]

»Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine (»Narodne novine«, broj 3/17),« Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Zagreb, 2017.

[27]

D. Fundurulja i M. Mužinić, »Procjena količine komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj od 1990-1998. godine i 1998.-2010. godine,« 2000.

[28]

»Zakon o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 94/13),« Republika Hrvatska, Zagreb, 2013.

[29]

Hrvatski operator tržišta električne energije HROTE, »Podaci iz sustava poticaja OIEiK – Prosinac 2017.,« Hrvatski operator tržišta električne energije HROTE, Zagreb, 2017.

[30]

»United Nations Convention on Climate Change,« United Nations, New York, 1992.

[31]

»Kyoto Protocol to the United Nations Framework Convention on Climate Change,« United Nations, Kyoto, 1998.

[32]

»Paris Agreement,« United Nations, Paris, 2015.

[33]

»2020 climate & energy package,« European Commission, [Mrežno]. Available: https://ec.europa.eu/clima/policies/strategies/2020_en.

[34]

»EU Emissions Trading System (EU ETS),« European Commission, [Mrežno]. Available: https://ec.europa.eu/clima/policies/ets_en.

[35]

»Odluka br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. godine o naporima koje poduzimaju države članice radi smanjenja emisija stakleničkih plinova s ciljem,« Službeni list Europske unije, 2009.

[36]

»Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009 godine o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora,« Službeni list Europske unije, 2009.

[37]

»Energy Efficiency Plan 2011,« European Commission, Brussels, 2011.

[38]

»Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine o energetskoj učinkovitosti,« Službeni list Europske unije, 2012.

[39]

»Commission proposes new rules for consumer centred clean energy transition,« European Commission, [Mrežno]. Available: https://ec.europa.eu/energy/en/news/commission-proposes-new-rules-consumer-centred-clean-energy-transition.

[40]

»A Roadmap for moving to a competitive low carbon economy in 2050,« European Commsission, Brussels, 2011.

ENERGETIKA i PROMET

Kao što je navedeno u Poglavlju 3, projekcije emisija stakleničkih plinova za ovaj izvještaj su preuzete iz Nacrta strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu. U nastavku se nalazi detaljniji opis korištene metodologije.

1. Neposredna potrošnja energije

Neposredna potrošnja energije projicirana je po sektorima potrošnje – industrija, promet, usluge, kućanstva te poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo. Osnova za projekcije su makroekonomski parametri i smjernice dane od EK državama članicama kako bi se harmonizirali ključni parametri. Za modeliranje neposredne potrošnje energije korišteni su detaljni sektorski modeli s pristupom odozdo-prema-gore na temelju kojih je moguće simulirati utjecaje mjera energetske učinkovitosti [15] [16] [17] te su kalibrirani s potrošnjom na 2014. godinu. Rezultati modeliranja energetske potrošnje korišteni su kao ulazni podaci za analizu energetskih transformacija. Dodatno, modeliranje je uključilo i međuovisnost potražnje o proizvodnji energije iz varijabilnih obnovljivih izvora energije, ovo se prvenstveno odnosi na simulacije naprednog korištenja baterija električnih vozila za optimiranje rada elektroenergetskog i prometnog sustava te na korištenje električnih kotlova sa spremnicima topline za optimiranje rada elektroenergetskog toplinskog sustava.

U scenarijima ‘s mjerama’ i ‘s dodatnim mjerama’ modelirani su utjecaji svake mjere.

Analize su provedene po podsektorima:

–     industrija – po industrijskim granama i vrstama korištenog goriva

–     promet – po vrstama prometa (cestovni, zračni, brodski i željeznički) i vrstama prijevoznih sredstava (automobili, autobusi, motocikli, laka i teška dostavna vozila) ili namjeni (putnički i teretni) te po vrstama tehnologija i korištenog goriva

–     usluge – po granama (turizam, trgovina, obrazovanje, zdravstvo, asministracija), klimatskim zonam (primorska i kontinentalna Hrvatska), namjeni (grijanje, priprema potrošne tople vode, kuhanje, hlađenje, električni uređaji i rasvjeta) te po vrsti korištenog goriva. Potrošnja energije za grijanje modelirana je na razini korisne i neposredne energije

–     kućanstva – po klimatskim zonama (primorska i kontinentalna Hrvatska), po namjeni (grijanje, priprema PTV, kuhanje, hlađenje, električni uređaji i rasvjeta) i po vrsti korištenog goriva. Potrošnja energije za grijanje modelirana je na razini korisne i neposredne energije

–     poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo – po vrsti korištenog goriva.

Demografska kretanja – pretpostavljen je scenarij prosječnog fertiliteta i prosječne migracije, u skladu sa smjernicama EK.

Scenarij 's mjerama'

1.1.1. Potrošnja energije u industriji

Pretpostavke:

–     razvoj industrijske proizvodnje neće se temeljiti na energijski intenzivnim granama, tržišni mehanizmi uravnoteženo će usmjeravati razvoj prema manje energijski intenzivnoj industriji kod koje Hrvatska ne oskudijeva u resursima,

–     kretanje bruto dodane vrijednosti u industriji temelji se na harmoniziranim parametrima za projekcije danim od EK [21],

–     tržišna poboljšanja energetske učinkovitosti i zamjene goriva u industrijskom sektoru,

–     emisije po određenim podsektorima rastu uz ekonomski rast, ali rast je umjeren uslijed smanjenja povezanosti rasta BDP-a i energetske potrošnje te pretpostavke da neće biti izgradnje novih velikih energetski intenzivnih industrija.

1.1.2. Potrošnja energije u prometu

Pretpostavke:

–     rast broja automobila na 1.000 stanovnika s 328 u 2012. godini [ODYSSEE] na 520 u 2050. godini,

–     postojeća cestovna infrastruktura uglavnom je izgrađena,

–     u prijevozu putnika najbrži rast biti će kod zračnog prometa,

–     emisije iz novih vozila biti će u skladu s Uredbom EU br. 333/2014 za osobna vozila tj. prosječna emisija novih vozila biti će ispod 95 g CO2/km te u skladu s Uredbom EU br. 510/2011 prema kojoj emisije novih lakih dostavnih vozila moraju biti ispod 174 g CO2/km nakon 2017. godine te ispod 147 gCO2/km nakon 2020. godine,

–     stagnacija u korištenju željezničkog prometa i unutarnjih plovnih puteva,

–     6% osobnih vozila bit će električna vozila u 2050. godini (prema EU Referentnom scenariju 2016.).

1.1.3. Potrošnja energije u općoj potrošnji

Pretpostavke:

Kućanstva i usluge:

–     prema postojećim podacima, u Hrvatskoj je 2012. godine bilo 142,2 mil. m2 stambenih zgrada i kuća (Dugorčna strategija za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada, Narodne novine, broj 74/14). Pretpostavljeno je da će površina stambenog prostora rast polako s oporavkom gospodarstva za 8,5% do 2030 godine te za 10,6% do 2050. godine, unatoč projiciranom padu broja stanovnika. Većina novih površina odnositi će se na višestambene zgrade u urbanim sredinama

–     obnova 0,5% površine fonda stambenih zgrada godišnje do standarda navedenih u Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (»Narodne novine«, br. 128/15, 70/18 i 73/18)

–     sve nove zgrade izgrađene sukladno istom Propisu

–     smanjivanje udjela električne energije i tekućih goriva za grijanje

–     potrošnja električne energije za pogon kućanskih uređaja i uređaja za hlađenje (klimatizacije) će rasti

–     specifična potrošnja energije za pripremanje jela u kućanstvima će stagnirati.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo:

–     smanjenje energetske intenzivnosti s obzirom na razvoj tržišta.

1.1. Scenarij 's dodatnim mjerama'

Nastavak poticanja energetske učinkovitosti i nakon 2020. godine, sa sljedećim ključnim pretpostavkama:

– obnova 2% zgrada godišnje do standarda gotovo-nulte potrošnje energije (uključuje i korištenje obnovljivih izvora energije)

– potpore za rast udjela električnih vozila do 25% u osobnim vozilima 2050. godine

– intermodalna zamjena 7% prometa putnika i tereta s cestovnog na željeznički promet 2030. godine te 20% 2050. godine

– poboljšanja energetske učinkoviosti u industriji zajedno s zamjenom goriva prema većem korištenju obnovljivih izvora energije.

2. Energetske transformacije i resursi

Elektroenergetski sustav je analiziran simulacijom razvoja tržišta pomoću softvera za satnu optimizaciju rada i razvoja. Cijena emisijskih jedinica u EU ETS-u pretpostavljena je kao u referentnom scenariju EU-a 2016. godine.

Simulacija rada rafinerija učinjena je kako bi se zadovoljila domaća potražnja koliko je moguće s postojećim kapacitetima, što znači bez izgradnje novih rafinerija u scenariju 'bez mjera' te sa smanjenjem proizvodnje u scenarijima 's postojećim mjerama' i 's dodatnim mjerama'.

2.2. Scenarij 's mjerama'

Pretpostavke:

– do 2020. godine instalirani kapacitet elektrana koje koriste obnovljive izvore energije sukladno Nacionalnom akcijskom planu za obnovljive izvore energije do 2020. godine (2013.) i Tarifnom sustavu za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju (»Narodne novine«, br.133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15) (napomena: Datum prestanka važenja: 1. siječnja 2016. godine osim za nositelje projekata koji su do dana stupanja na snagu Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (»Narodne novine«, broj 100/15) sklopili ugovor o otkupu električne energije s operatorom tržišta električne energije)

– u razdoblju nakon 2020. godine simuliran je tržišni razvoj softverom za satnu optimizaciju rada i razvoja elektroenergetskog sustava

– cijena emisijskih jedinica pretpostavljena je kao u EU Referentnom scenariju 2016.

– analiza je pokazala da će obnovljivi izvori energije biti konkurentni te bez potreba za javnim potporama za sunčane i vjetroelektrane

– nema novih kapaciteta na ugljen

– sve potrebe za električnom energijom bit će podmirene iz domaćih izvora (osim Nuklearne elektrane Krško) nakon 2030. godine, čime se značajno povećavaju potrebe za proizvodnjom električne energije s obzirom da Republika Hrvatska uvozila 25-35% potrošnje

– uzeti su u obzir planovi poduzeća odgovornih za kontrolu fugitivnih emisija za primjenu mjera za smanjenje fugitivnih emisija.

2.3. Scenarij 's dodatnim mjerama'

Pretpostavke uključuju stalni razvoj politike poticanja obnovljivih izvora energije i nakon 2020. godine:

– simuliran je tržišni razvoj softverom za satnu optimizaciju rada i razvoja elektroenergetskog sustava,

– cijena emisijskih jedinica pretpostavljena je kao u EU Referentnom scenariju 2016,

– uslijed manje potrošnje energije u odnosu na scenarij ‘s mjerama’ zbog povećanja energetske učinkovitosti, troškovi postizanja većeg udjela obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji su manji,

– nema novih kapaciteta na ugljen,

– nema neto uvoza (osim Nuklearne elektrane Krško) nakon 2030. godine.

PROIZVODNI PROCESI I UPORABA OTAPALA

Projekcije su provedene na temelju očekivanog razvoja pojedinih industrijskih grana koji uključuje ciljeve do 2035. godine i prema kretanju BDP-a te kretanju broja stanovnika.

Projekcije emisija polaze od stanja i projekcija makroekonomskih parametara iz 2015. godine (The 2015 Ageing Report) – godišnja stopa porasta BDP-a i bruto dodane vrijednosti te smanjenje broja stanovnika), kao i rezultata sektorskih analiza i studija (proizvodnja cementa, vapna, amonijaka, sumporne kiseline, dušične kiseline).

Pretpostavke za scenarij ‘s mjerama’:

–     nema instalacije dodatnih kapaciteta;

–     proizvodnja će do 2035. godine dosegnuti maksimalne vrijednosti.

–     Broj stanovnika opada

–     BDP umjereno raste

Industrijskom strategijom Republike Hrvatske 2014. – 2020. definirani su ciljevi industrijskog razvoja te ključni pokazatelji hrvatske industrije u razdoblju 2014. – 2020. Prema «realnom scenariju«, do 2020. godine pretpostavlja se postizanje razine fizičkog obujma industrijske proizvodnje na nivou 2008. godine, kada je postignut najveći stupanj razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.

Procesne emisije iz gospodarskih djelatnosti koje su, sukladno IPCC metodologiji, uključene u sektor industrijskih procesa i uporabe proizvoda, procijenjene su temeljem detaljnih sektorskih projekcija proizvodnje cementa, amonijaka i dušične kiseline te projiciranih makroekonomskih pokazatelja o bruto dodanoj vrijednosti po ostalim industrijskim granama, godišnjoj stopi porasta BDP-a i smanjenju broja stanovnika. Scenarij obuhvaća primjenu mjera definiranih strateškim i planskim sektorskim dokumentima uključenima u poslovnu politiku proizvođača cementa i dušične kiseline, što je uvjetovano zahtjevima tržišta, zakonskim i podzakonskim propisima te zahtjevima primjene najboljih raspoloživih tehnika u proizvodnim procesima.

Pretpostavke za scenarij ‘s dodatnim mjerama’:

–     primjena troškovno učinkovitih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova u proizvodnji cementa, stakla i dušične kiseline te smanjenje emisije hlapljivih organskih spojeva, kontroliranih tvari i fluoriranih stakleničkih plinova.

Prema dobroj praksi projekcije su rađene za podatke o aktivnostima i faktore emisije:

–     podaci o aktivnostima – korištene razine 1, 2 i 3 metodologije za izradu projekcija (projekcija makroekonomskih parametara, utjecaj PaM, sektorske analize i studije);

–     faktori emisije – korištene razine 1 i 2 metodologije za izradu projekcija (projekcija na temelju prosječnih vrijednosti za prethodno petogodišnje razdoblje, utjecaj PaM, sektorske analize i studije).

POLJOPRIVREDA

Projekcije su provedene na temelju očekivanog budućeg stanja ključnih parametara.

Za određivanje ključnih parametara za izradu projekcija (broj i vrsta stoke, biljna proizvodnja) korištena je ekstrapolacija povijesnih ulaznih podataka, te ekspertna procjena koja uključuje povijesne podatke te sektorske strateške i razvojne dokumente.

Pretpostavke su da će doći do povećanja poljoprivredne proizvodnje (početak revitalizacije stočnog fonda u razdoblju od 2015. do 2020. godine s nastavkom rasta populacija do 2035. godine, te proizvodnja usjeva na osnovu indikativnog trenda u razdoblju od 2000. do 2009. godine), te održivu potrošnju mineralnih gnojiva (na razini srednje vrijednosti razdoblja 2007.-2014.).

PaM uključene u razvoj scenarija 's mjerama' podrazumijeva:

–     provedbu Programa ruralnog razvoja u razdoblju 2014. – 2020., uključujući promjene sustava gospodarenja govedima (sustave uklanjanja stajskog gnoja i genetska poboljšanja) i prehrane životinja (obrada krmiva s ciljem povećanja probavljivosti, poboljšanje kvalitete voluminoznih krmiva i unapređenje sustava napasivanja, obrada krmiva s ciljem povećanja probavljivosti, upotreba aditiva u hrani za životinje)

Scenarij ‘s dodatnim mjerama’ podrazumijeva primjenu slijedećih mjera:

–     dodatna poboljšanja kvalitete stočne hrane i prehrane goveda i svinja,

–     promjene u sustavima gospodarenja stajskim gnojem, uključujući aerobnu razgradnju i proizvodnju bioplina,

–     poboljšanje metoda primjene mineralnih gnojiva,

–     hidrotehničke zahvate,

–     uvođenje novih kultivara, sorti i vrsta.

OTPAD

Projekcije su provedene na temelju očekivanog razvoja te budućeg stanja parametara za izradu projekcija:

– Odlaganje krutog otpada – količina proizvedenog i odloženog krutog otpada, udio biorazgradivog organskog otpada;

– Kompostiranje – količina otpada obrađenog kompostiranjem;

– Spaljivanje otpada – količina spaljenog bolničkog otpada i broj kremiranih ljudskih tijela;

– Upravljanje otpadnim vodama – količina obrađenih otpadnih voda kućanstava i industrije, industrijska proizvodnja, broj stanovnika koji koriste individualni sistem odvodnje otpadnih voda (septičke jame), broj stanovnika u kućanstvima bez sanitarnih čvorova.

Projekcije emisija polaze od stanja i projekcija makroekonomskih parametara iz 2015. godine (The 2015 Ageing Report) – godišnja stopa porasta BDP-a i bruto dodane vrijednosti te smanjenje broja stanovnika, koji uključuju ciljeve do 2050. godine.

Pretpostavke za scenarij ‘s mjerama’ (WM):

Uključuje projekcije emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari iz odlaganja krutog otpada, kompostiranja krutog otpada, spaljivanja otpada i upravljanja otpadnim vodama;

–     Odlaganje krutog otpada – pretpostavlja se kontinuirani porast količine proizvedenog i odloženog krutog otpada u razdoblju do 2050. godine zbog porasta životnog standarda, unatoč učincima poduzetih mjera za izbjegavanje/smanjenje i recikliranje otpada. Ciljevi su definirani sektorskim strateškim dokumentima – Zakon o održivom gospodarenju otpadom i Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine;

–     Kompostiranje – pretpostavlja se kontinuirani porast količine krutog otpada koji se obrađuje kompostiranjem;

–     Spaljivanje otpada – pretpostavlja se kontinuirani porast količine spaljenog bolničkog otpada te smanjenje broja kremiranih ljudskih tijela;

–     Upravljanje otpadnim vodama – pretpostavlja se kontinuirano povećanje količine obrađenih otpadnih voda industrije te smanjenje količine obrađenih otpadnih voda kućanstava, broja stanovnika s individualnim sistemom odvodnje otpadnih voda (septičke jame) i broja stanovnika u kućanstvima bez sanitarnih čvorova.

–     Ostali otpad – pretpostavlja se blagi kontinuirani porast broja požara u gotovo svim kategorijama.

Emisije stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari koje su uključene u sektor Otpad (sukladno IPCC i EMEP/EEA metodologiji) procijenjene su temeljem sektorskih analiza te projiciranih makroekonomskih pokazatelja o godišnjoj stopi porasta BDP-a i smanjenju broja stanovnika. Scenarij obuhvaća primjenu mjera definiranih strateškim i planskim sektorskim dokumentima.

Pretpostavke za scenarij ‘s dodatnim mjerama’ (WAM):

Uključuje projekcije emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari iz odlaganja krutog otpada i kompostiranja krutog otpada.

–     Odlaganje krutog otpada – pretpostavlja se smanjenje količine proizvedenog i odloženog krutog otpada zbog primjene mjera definiranih strateškim dokumentima usklađenima s EU zakonodavstvom. Kvantitativni ciljevi za količinu i sastav krutog otpada te ostali parametri u modelima za procjenu emisija iz odlaganja krutog otpada koji nisu definirani strateškim dokumentima procijenjeni su ekspertnom procjenom.

–     Kompostiranje – pretpostavlja se kontinuirani porast količine krutog otpada koji se obrađuje kompostiranjem zbog primjene mjera definiranih strateškim dokumentima usklađenima s EU zakonodavstvom (ovisi o smanjenju količine odloženog biorazgradivog otpada).

Prema dobroj praksi projekcije su rađene za podatke o aktivnostima, faktore emisije i parametre uključene u modele za procjenu emisije stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari:

–     korištene su razine 1, 2 i 3 metodologije za izradu projekcija (projekcija makroekonomskih parametara, utjecaj PaM, sektorske analize i studije, ekspertna procjena).

Parametar

2014.

2015.

2020.

2025.

2030.

2035.

BDP – godišnja stopa rasta

%

-0,4

1,6

1,8

1,2

1,3

1,9

Broj stanovnika

mil. stan.

4.238

4.229

4.194

4.140

4.081

4.018

Cijena ugljena

Euro/GJ

2,5

2,2

2,2

2,6

3,2

3,4

Cijena teškog loživog ulja (1% S)

Euro/GJ

8,1

7,8

11,6

13,2

14,5

15,1

Cijena plina

Euro/GJ

6,5

6,7

7,5

8,1

8,8

9,4

Parametar

2014.

2015.

2020.

2025.

2030.

2035.

Ukupna potrošnja goriva

Ugljen i koks

PJ

31,6

31,7

24,3

23,1

22,0

16,5

Tekuća naftna goriva

PJ

125,8

130,7

125,9

122,3

118,5

116,2

Plin

PJ

84,6

91,8

104,7

109,2

118,7

119,7

Obnovljivi izvori

PJ

146,0

137,8

171,2

198,1

218,9

239,4

Proizvodnja električne energije

Ugljen

TWh

2,0

2,2

1,5

1,4

1,3

0,7

Tekuća naftna goriva

TWh

IE

IE

IE

IE

IE

IE

Plin

TWh

1,5

1,8

2,4

2,6

1,6

3,4

Obnovljivi izvori

TWh

10,1