NN 82/2019 (4.9.2019.)

 

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Na temelju članka 43. stavka 4. Zakona o šumama (»Narodne novine« broj 68/18 i 115/18), ministrica poljoprivrede donosi

 

PRAVILNIK O NAČINU PRIKUPLJANJA PODATAKA, SADRŽAJU I VOĐENJU UPISNIKA TE UVJETIMA KORIŠTENJA PODATAKA O ŠUMSKIM POŽARIMA

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuje se nadležno tijelo i zadaće nadležnoga tijela za provedbu Uredbe Komisije (EZ) br. 1737/2006 od 7. studenoga 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 2152/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća o motrenju šuma i okolišnih interakcija u Zajednici (SL L 334, 30. 11. 2006.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1737/2006), u dijelu koji se odnosi na šumske požare (Poglavlje III. i Prilog II.) te se propisuje način prikupljanja podataka, sadržaj i vođenje Registra šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske u dijelu upisnika o šumskim požarima te uvjeti korištenja podataka o šumskim požarima.

Članak 2.

(1) Nadležno tijelo za provedbu Uredbe (EZ) br. 1737/2006 u dijelu koji se odnosi na šumske požare je ministarstvo nadležno za poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

(2) Ministarstvo će ustrojiti Upisnik o šumskim požarima u elektroničkom obliku.

Članak 3.

(1) Upisnik o šumskim požarima (u daljnjem tekstu: Upisnik) je sustav dokumentacije, podataka i informacija o šumskim požarima.

(2) Upisnik se sastoji od baze podataka smještene u Hrvatskim šumama d.o.o. (u daljnjem tekstu: Hrvatske šume) s arhivskim povijesnim i aktualnim podacima, korisničke aplikacije, prateće dokumentacije, propisanih postupaka i procedura za njegov kontinuiran i ispravan rad.

(3) Korisnička aplikacija iz stavka 2. ovoga članka omogućuje upis podataka, njihovu obradu, generiranje elektroničkih izvješća i ispis podataka o svakom pojedinom požaru na obrascu ŠP koji se nalazi u Prilogu I. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

(4) Hrvatske šume se obvezuju održavati Upisnik i osigurati Ministarstvu dostupnost podataka iz Upisnika u svakom trenutku.

(5) Smještaj baze podataka, vođenje i održavanje Upisnika uredit će se sporazumom između Ministarstva i Hrvatskih šuma.

Članak 4.

(1) U Upisniku se vode podaci o:

– broju nastalih požara,

– mjestu nastanka požara,

– vrsti i uzroku požara,

– dojavi požara i intervenciji,

– opožarenim površinama,

– veličini opožarene površine,

– nastaloj šteti,

– prostornim granicama opožarenog područja.

(2) Definicije uzroka požara i šifre koje se koriste za klasifikaciju uzroka požara navedene su u Prilogu II. ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.

Članak 5.

(1) Šumoposjednici iz članka 14. Zakona o šumama i javne ustanove koje upravljaju strogim rezervatom i/ili nacionalnim parkom dužne su prikupljati podatke o šumskim požarima u šumama i na šumskim zemljištima kojima gospodare te ih unijeti u bazu podataka Upisnika, osim malih i srednjih šumoposjednika za čije šume i šumska zemljišta podatke prikuplja i unosi Ministarstvo.

(2) Operativni centri iz područja vatrogastva na razini županija dužni su u roku tri dana od nastanka požara obavijestiti područnu ustrojstvenu jedinicu Ministarstva i Hrvatskih šuma o lokaciji požara.

(3) Ministarstvo i Hrvatske šume po potrebi prosljeđuju informaciju iz stavka 2. ovoga članka ostalim osobama iz stavka 1. ovoga članka., ovisno o lokaciji požarišta.

(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su u roku od 8 dana od dana nastanka požara u bazu podataka Upisnika prijaviti njegov nastanak te u roku od 30 dana od dana ugašenja požara unijeti sve poznate podatke o pojedinom požaru.

(5) Operativni centri iz područja vatrogastva na razini županija dužni su na zahtjev osoba iz stavka 1. ovoga članka dostaviti podatke iz obrasca ŠP koji se odnose na mjesto nastanka požara, uzrok požara, dojavu požara i intervenciju.

(6) Osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su do 31. siječnja tekuće godine u bazi podataka Upisnika zaključiti sve podatke o požarima za prethodnu godinu.

(7) Smjernice za prikupljanje podataka o šumskim požarima i njihov unos u bazu podataka Upisnika nalaze se u Prilogu III. ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.

(8) Hrvatske šume dužne su do 31. svibnja tekuće godine nadležnom Ministarstvu dostaviti podatke o požarima sukladno Prilogu II. Uredbe (EZ) br. 1737/2006 i tehničkoj specifikaciji Europske komisije za pojedinu godinu.

Članak 6.

(1) Podatke o šumskim požarima Hrvatske šume će na zahtjev Ministarstva dostavljati na obrascu ŠP.

(2) Na zahtjev Ministarstva Hrvatske šume dužne su dostaviti obrađene podatke o šumskim požarima u elektroničkom obliku.

Članak 7.

Ministarstvo dostavlja podatke iz Upisnika međunarodnim tijelima i institucijama na njihov zahtjev te drugim državnim tijelima i pravnim osobama kada su im ti podaci i informacije potrebni radi obavljanja zakonom propisanih poslova i zadaća iz njihove nadležnosti, kao i drugim osobama koje to zatraže pismenim zahtjevom na temelju posebnih propisa.

Članak 8.

Ministarstvo je za svaki šumski požar koji se dogodio na području Republike Hrvatske tijekom prethodne godine dužno do 1. srpnja tekuće godine Europskoj komisiji dostaviti podatke propisane Uredbom (EZ) br. 1737/2006.

Članak 9.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu prikupljanja podataka, vođenju Registra te uvjetima korištenja podataka o šumskim požarima (»Narodne novine« broj 75/13, 150/14 i 21/17).

Članak 10.

Do osnivanja operativnih centra iz područja vatrogastva na razini županija zadaće iz članka 5. stavaka 2. i 5. ovoga Pravilnika obavljaju županijske ili općinske/gradske/područne vatrogasne zajednice.

Članak 11.

Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine.

Klasa: 011-01/18-01/63 Urbroj: 525-11/0586-19-18 Zagreb, 26. kolovoza 2019.

Ministrica poljoprivrede mr. sc. Marija Vučković, v. r.

PRILOG I.

PRILOG II.

DEFINICIJE UZROKA POŽARA I ŠIFRE KOJE SE KORISTE ZA KLASIFIKACIJU

 

 

 

PRILOG III.

SMJERNICE ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA O ŠUMSKIM POŽARIMA I NJIHOV UNOS U BAZU PODATAKA UPISNIKA

Unos podataka o šumskim požarima u bazu podataka Upisnika

Podatke u bazu podataka Upisnika unose ovlaštene osobe subjekata iz članka 5. stavka 1. ovog pravilnika. Ovlaštene osobe bazi podataka pristupaju putem korisničke web-aplikacije uz prijavu svojim korisničkim imenom i lozinkom. Zahtjev za izdavanje pristupnih podataka podnosi se Ministarstvu na adresu Ministarstvo poljoprivrede, Vukovarska 78, Zagreb ili na e-adresu: [email protected].

U slučaju kada je opožareno samo poljoprivredno zemljište, podaci se ne unose u bazu podataka Upisnika. U slučaju kada je požar uz šumske zahvatio i poljoprivredne površine, u bazu podataka Upisnika upisuje se ukupna površina požarišta, a šteta se izračunava samo za opožarenu šumu i šumsko zemljište.

Podaci o prostornim granicama opožarenog područja za svaki pojedini požar u shape file obliku dostavljaju se Hrvatskim šumama, koje ih potom unose u bazu podataka.

Zahtjevi prema Kyotskom protokolu

Opožarene površine prema Kyotskom protokolu dijele se u sljedeće kategorije:

• 3.3. – opožarena površina koja je nastala na površini na kojoj je izvršeno pošumljavanje na neobraslom proizvodnom šumskom zemljištu od 1990. godine ili je došlo do prirodnog širenja šume (zašumljavanje) također od 1990. (pouzdano se zna da je prije 1990. bila čistina)

■ 3.3.<20 – sastojine kategorije 3.3. dobi ispod 20 godina u trenutku požara

■ 3.3.>20 – sastojine kategorije 3.3. dobi iznad 20 godina u trenutku požara

• 3.4. – opožarena površina koja je nastala na površinama koje su u dugogodišnjem sustavu gospodarenja šumama.

Način izračuna šumske štete nastale uslijed šumskih požara

1. Šteta na drvnim proizvodima izračunava se za:

a) djelomično izgorjelu drvnu masu

b) drvnu masu izgorjelu u cijelosti

c) štetu u I. dobnom razredu

d) štetu u degradiranim šumskim sastojinama.

Šteta na djelomično izgorjeloj drvnoj masi i drvnoj masi koja je izgorjela u cijelosti izračunava se na način da se drvna zaliha po hektaru (podatak za određeni odjel/odsjek iz Osnove gospodarenja, Programa gospodarenja ili po procjeni za neuređene gospodarske jedinice) pomnoži sa opožarenom površinom te sa cijenom po jedinici mjere pojedinog proizvoda iz cjenika Hrvatskih šuma.

U slučaju štete u I. dobnom razredu, izračunava se trošak podizanja sastojine po hektaru i uređajnom razredu. Troškovi podizanja sastojine za svaku kalendarsku godinu dostupni su na mrežnim stranicama Hrvatskih šuma, a objavljuju se najkasnije do 31. siječnja za tekuću godinu. Kod obračuna štete u pojedinom uređajnom razredu uzima se cjelokupan (sumarni) iznos podizanja sastojine, ali se troškovi reduciraju za 50% ukoliko se radi o uređajnom razredu panjači.

Šteta koja je nastala požarom na degradiranim šumskim sastojinama (šikare, šibljaci, makije, garizi), izračunava se po formuli:

D = [c(1 + p/100)m – (V1+V2+V3)] × 0,35

gdje su:

• D – iznos naknade za degradiranu sastojinu

• c – troškovi podizanja slične nedegradirane sastojine umanjeni za 50%

• p – postotak prirasta vrijednosti slične nedegradirane sastojine

• m – starost predmetne sastojine za melioraciju

• V1, V2, V3 – troškovi potrebnih melioracijskih radova (npr. pošumljavanje, njega pomladka, njega mladika i sl.) u pojedinim godinama umanjeni za 50%.

2. Šteta nastala zbog izgubljenih općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ)

Ocjene OKFŠ-a izražene su u Osnovama gospodarenja i Programima gospodarenja. Određena ocjena OKFŠ-a odgovara vrijednosti bodova prema posebnom propisu kojim se određuju bodovne vrijednosti uništenih ili smanjenih općekorisnih funkcija šuma. Za neuređene gospodarske jedinice preuzimaju se podaci iz Osnove ili Programa gospodarenja najbližom gospodarskom jedinicom sa sličnim karakteristikama.

Šteta nastala zbog izgubljenih općekorisnih funkcija šuma unosi se za svaki požar, dok se šteta na drvnim proizvodima unosi prema stvarnom stanju nakon požara (ne unose se uvijek sve kategorije).

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_09_82_1708.html