NN 77/2019 (14.8.2019.)

 

HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA

Na temelju članka 553. stavka 3. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine« br. 65/18) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga na sjednici Upravnog vijeća održanoj 8. kolovoza 2019. godine donosi

 

PRAVILNIK O SADRŽAJU, FORMATU I NAČINU DOSTAVE ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA RAD SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE

Svrha Pravilnika

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad središnjoj drugoj ugovornoj strani, kao i proširenje odobrenja za rad, potrebna dokumentacija koja se prilaže zahtjevu, format i sadržaj dokumentacije te način dostave zahtjeva, sve kako je propisano Zakonom o tržištu kapitala (»Narodne novine« br. 65/18), Uredbom (EU) br. 648/2012 Europskog Parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, pripadajućim tehničkim standardima i Zakonom o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog Parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (»Narodne novine« br. 54/2013).

Pojmovi

Članak 2.

(1) Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1. Hanfa je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga,

2. Zakon je Zakon o tržištu kapitala (»Narodne novine« br. 65/18),

3. Zakon o provedbi je Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog Parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (»Narodne novine« br. 54/2013),

4. Uredba (EU) br. 648/2012 je Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L 201, 27. 7. 2012.),

5. Omnibus pravilnik je Pravilnik o izdavanju suglasnosti i kriterijima za procjenu primjerenosti članova uprave, nositelja ključnih funkcija, višeg rukovodstva i imatelja kvalificiranog, odnosno kontrolnog udjela u investicijskom društvu, burzi, središnjoj drugoj ugovornoj strani, operateru sustava poravnanja i središnjem depozitoriju vrijednosnih papira.

(2) Ostali pojmovi u smislu ovog Pravilnika imaju istovjetno značenje kao pojmovi upotrijebljeni u Zakonu, Zakonu o provedbi i Uredbi (EU) br. 648/2012.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad i popratna dokumentacija

Članak 3.

(1) Središnja druga ugovorna strana podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u formi i sadržaju Obrasca koji čini Prilog I ovoga Pravilnika.

(2) Središnja druga ugovorna strana dužna je uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad dostaviti i samoprocjenu središnje druge ugovorne strane, podatke o predloženim članovima upravljačkog tijela i ispunjene upitnike za predložene članove upravljačkog tijela, čija su forma i sadržaj propisani u prilozima Obrasca iz stavka 1. ovoga članka.

Stupanje na snagu

Članak 4.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/19-01/01

Urbroj: 326-01-70-72-19-13

Zagreb, 8. kolovoza 2019.

Zamjenik predsjednika Upravnog vijeća Antun Palarić, v. r.

PRILOG I.

OBRAZAC ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA PRUŽANJE USLUGA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA PRUŽANJE USLUGA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE

sukladno članku 17. stavku 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju i članku 553. Zakona o tržištu kapitala

Naziv pravne osobe:

 

Datum predaje zahtjeva:

 

 

 

I. OPĆI PODACI O PODNOSITELJU ZAHTJEVA

Tvrtka središnje druge ugovorne strane:

Adresa sjedišta:

Poslovna adresa:

Pravni oblik:

Registracijski broj:

OIB:

Telefonski broj:

Faks:

Adresa elektronske pošte:

 

II. USLUGE I POSLOVNE AKTIVNOSTI

Navedite na koje se usluge i poslovne aktivnosti odnosi zahtjev (članak 14. stavak 3. Uredbe EMIR):

poslovanje u svojstvu središnje druge ugovorne strane, pravne osobe koja posreduje između drugih ugovornih strana u ugovorima kojima se trguje na jednom ili više financijskih tržišta, te postaje kupac svakom prodavatelja i prodavatelj svakom kupcu

druge aktivnosti:

III. VRSTE FINANCIJSKIH INSTRUMENATA

Navedite za koje će vrste financijskih instrumenata podnositelj zahtjeva pružati usluge poravnanja kao središnja druga ugovorna strana (članak 14. stavak 3. Uredbe EMIR):

IV. PROŠIRENJE AKTIVNOSTI I USLUGA

Sukladno članku 15. stavku 1. Uredbe EMIR, podnositelj zahtjeva izjavljuje da će kao središnja druga ugovorna strana u slučaju da želi proširiti svoje poslovanje na dodatne usluge ili aktivnosti koje nisu obuhvaćene prvobitnim odobrenjem, Hanfi podnijeti zahtjev za proširenje aktivnosti i usluga.

V. PRAVILA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE

Pravila središnje druge ugovorne strane moraju prikazivati kakve vrste poslovnih aktivnosti središnja druga ugovorna strana namjerava obavljati, uključujući i vrste financijskih instrumenata za koje namjerava pružati usluge poravnanja.

Pravila središnje druge ugovorne strane moraju također detaljno prikazati poslovni model središnje druge ugovorne strane i ciljanu skupinu klijenata odnosno članova središnje druge ugovorne strane.

 

VI. KAPITALNI ZAHTJEVI

Sukladno članku 16. Uredbe EMIR za dobivanje odobrenja u skladu s člankom 14. Uredbe EMIR, središnja druga ugovorna strana mora imati stalan i raspoloživ temeljni kapital u iznosu od najmanje 7,5 milijuna eura. Nadalje, kapital središnje druge ugovorne strane, uključujući zadržanu dobit i rezerve, mora biti razmjeran riziku koji proizlazi iz aktivnosti središnje druge ugovorne strane. Kapitalni zahtjev iz članka 16. stavka 2. Uredbe EMIR izračunava se na način koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 152/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj stranci i trgovinskom repozitoriju, u vezi s regulatornim tehničkim standardima o kapitalnim zahtjevima za središnje druge ugovorne stranke (dalje: DU 152/2013). Podnositelj zahtjeva mora dokazati da je usklađen sa svim zahtjevima koji proizlaze iz članka 16. Uredbe EMIR da bi dobio odobrenje za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane, te mora priložiti financijske projekcije za sljedeće tri godine.

 

VII. OPĆE ODREDBE I ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI

Članak 26. Uredbe EMIR definira uvjete vezane za:

– sustave upravljanja,

– organizacijsku strukturu,

– politike i postupke koji osiguravaju kontinuitet poslovanja i usklađenost s ovom Uredbom,

– upravljanje rizicima,

– politike nagrađivanja,

– sustave informacijske tehnologije,

– transparentnost o podacima koji se odnose na sustave upravljanja, pravila kojima se uređuje središnja druga ugovorna strana i pristupne kriterije za članstvo u sustavu poravnanja, i

– revizije središnje druge ugovorne strane.

Podnositelj zahtjeva mora dokazati da su svi uvjeti iz članka 26. Uredbe EMIR ispunjeni da bi dobio odobrenje za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane.

 

VIII. IZDVAJANJE AKTIVNOSTI I POSLOVNIH PROCESA

Ako središnja druga ugovorna strana izdvaja aktivnosti ili poslovne procese temeljem članka 35. Uredbe EMIR, dužna je o istome obavijestiti Hanfu.

Hanfa odobrava izdvajanje značajnih aktivnosti i procesa središnje druge ugovorne strane, u skladu s pravilnikom koji je Hanfa donijela temeljem odredbe članka 549. stavka 3. ZTK.

 

U slučaju izdvajanja značajnih aktivnosti i procesa središnje druge ugovorne strane, u sklopu priloga H dostavlja se dokumentacija propisana pravilnikom koji je Hanfa donijela temeljem odredbe članka 549. stavka 3. ZTK.

IX. VIŠE RUKOVODSTVO I ODBORI SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE

U svrhu utvrđivanja usklađenosti s zahtjevima članka 27. Uredbe EMIR, navedite osobe koje čine više rukovodstvo druge ugovorne strane. Više rukovodstvo znači osobu ili osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem središnje druge ugovorne strane ili izvršni član ili članovi upravnog odbora (u slučaju monističkog ustroja organa dioničkog društva).

U slučaju da osobe koje u središnjoj drugoj ugovornoj strani drže kvalificirani udio imaju značajan utjecaj na upravljanje poslovanjem središnje druge ugovorne strane, odnosno na uspostavljanje politika središnje druge ugovorne strane, navedite o kojim se imateljima kvalificiranog udjela radi.

 

Ako središnja druga ugovorna strana ima odbore koji su zaduženi za nadzor poslovanja središnje druge ugovorne strane i višeg rukovodstva središnje druge ugovorne strane (primjerice, nadzorni odbor), navedite članove tih odbora.

 

Za svaku osobu koja uspostavlja politike središnje druge ugovorne strane, bilo pojedinačno bilo skupno, podnositelj zahtjeva mora dostaviti podatke sukladno Omnibus pravilniku. Napominje se da Hanfa može izdati odobrenje središnjoj drugoj ugovornoj strani tek nakon što se uvjeri u prikladnost ovih osoba, uzimajući u obzir potrebu osiguravanja pouzdanog i razboritog upravljanja središnjom drugom ugovornom stranom. U slučaju da je od strane Hanfe prethodno već provedena procjena prikladnosti takve osobe kao člana uprave financijske institucije – subjekta nadzora Hanfe, a koja je okončana pozitivnom odlukom Hanfe, nije potrebno dostaviti ispunjene formulare.

 

U slučaju da je od strane Hanfe prethodno već provedena procjena prikladnosti takve osobe kao člana uprave financijske institucije-subjekta nadzora Hanfe, podnositelj zahtjeva dostavlja izjavu te osobe da se informacije na temelju kojih je provedena procjena koja je okončana pozitivnom odlukom Hanfe nisu značajno izmijenile, i to na način koji bi zahtijevao ponovno provođenje procjene od strane Hanfe.

 

Za svaku osobu koja je član odbora koji su zaduženi za nadzor poslovanja središnje druge ugovorne strane i višeg rukovodstva središnje druge ugovorne strane dostavite ovjerenu presliku osobne iskaznice ili putovnice, kao i detaljan životopis.

 

X. DIONIČARI I ČLANOVI S KVALIFICIRANIM UDJELOM

Sukladno članku 30. Uredbe EMIR i čl. 542. ZTK, Hanfa mora biti obaviještena o identitetu dioničara ili članova središnje druge ugovorne strane, bilo izravnih ili neizravnih te fizičkih ili pravnih osoba s kvalificiranim udjelima i o iznosima tih udjela prije izdavanja odobrenja središnjoj drugoj ugovornoj strani. Hanfa nadalje može izdati odobrenje središnjoj drugoj ugovornoj strani tek nakon što se uvjeri u prikladnost dioničara ili članova s kvalificiranim udjelima u središnjoj drugoj ugovornoj strani, uzimajući u obzir potrebu osiguravanja pouzdanog i razboritog upravljanja središnjom drugom ugovornom stranom.

Uzimajući navedene zahtjeve u obzir, potrebno je dostaviti podatke o imateljima kvalificiranih udjela, koji moraju uključiti podatak drži li takav imatelj kvalificirani udio izravno ili neizravno i podatak o veličini kvalificiranog udjela (izražen u postotku ukupno izdanog kapitala):

 

Imatelji kvalificiranog udjela moraju priložiti izvod iz knjige dionica ili udjela središnje druge ugovorne strane ili izvod iz drugog odgovarajućeg registra (primjerice, izvod iz depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira).

 

Podnositelj zahtjeva mora dokazati da su ispunjeni svi zahtjevi iz članka 30. Uredbe EMIR i čl. 542 Zakona o tržištu kapitala da bi dobio odobrenje za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane. U tu svrhu, podnositelj zahtjeva mora Hanfi dostaviti sve informacije propisane Omnibus pravilnikom. Navedene informacije su podnositelju zahtjeva dužni dostaviti predloženi stjecatelji – imatelji kvalificiranog udjela u središnjoj drugoj ugovornoj strani.

 

XI. DODATNI SADRŽAJ ZAHTJEVA U DIJELU MODELA IZRAČUNA RIZIKA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE

Da bi podnositelj zahtjeva dobio odobrenje za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane, dužan je temeljem odredbi članka 553. stavka 1. ZTK dostaviti i sljedeće:

1. opis modela i parametara koji se koriste za izračun iznosa nadoknade u smislu članka 41. Uredbe EMIR, navodeći relevantne izvore cijena u smislu članka 40. Uredbe EMIR

2. dokaz o uspostavi jamstvenog fonda u smislu članka 42. Uredbe EMIR i opis načina određivanja njegove veličine

3. opis mjera za održavanje potrebnih ostalih financijskih sredstava, u smislu članka 43. stavka 1. Uredbe EMIR

4. opis mehanizama upravljanja rizikom likvidnosti u smislu članka 44. Uredbe EMIR

5. opis kolateralnih zahtjeva u smislu članka 46. Uredbe EMIR

6. podatke o investicijskoj politici u smislu članka 47. Uredbe EMIR

7. opis postupaka u slučaju neispunjavanja obveza od strane člana poravnanja, u skladu s člankom 48. Uredbe EMIR

8. opis postupaka preispitivanja modela, ispitivanja otpornosti na stres i retroaktivnog ispitivanja u smislu članka 49. Uredbe EMIR

 

XII. USKLAĐENOST S DRUGIM ODREDBAMA UREDBE EMIR

Da bi podnositelj zahtjeva dobio odobrenje za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane isti mora dokazati da je usklađen sa svim odredbama Uredbe EMIR i pripadajućih Delegiranih uredbi (DU 152/2013 i Delegirana uredba Komisije (EU) br. 153/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s regulatornim tehničkim standardima o zahtjevima za središnje druge ugovorne strane). Prilog I. Zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane čini sastavni dio ovog zahtjeva te sadrži listu relevantnih članaka Uredbe EMIR i pripadajućih Delegiranih uredbi na temelju kojih podnositelj zahtjeva vrši procjenu svoje usklađenosti, odnosno dostavlja dokaz o usklađenosti.

Prilikom podnošenja zahtjeva potrebno je u cijelosti ispuniti i dokument Prilog I. Zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane, te dostaviti svu raženu dokumentaciju, a prema uputama koje se nalaze u navedenom dokumentu.

XIII. USKLAĐENOST S OSTALIM ODREDBAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA

Sukladno članku 555. ZTK, uprava središnje druge ugovorne strane dužna je usvojiti plan oporavka kojim se utvrđuju mjere koje je potrebno poduzeti radi poboljšavanja poslovanja ili stabilnosti financijskog položaja društva u slučaju njegova značajnog pogoršanja.

Pravilnikom koji je Hanfa donijela temeljem članka 555. stavka 6. ZTK propisani su način izrade, sadržaj i dostava plana oporavka.

 

XIV. USKLAĐENOST SA SMJERNICAMA ESMA-e

Na temelju odredbe članka 2. stavka 4. ZTK propisano je da su Smjernice koje europska nadzorna tijela donose u skladu sa svojim ovlastima obvezujuće za Hanfu i osobe čije su obveze definirane odredbama ZTK i relevantnih propisa, i to u opsegu koji je određen očitovanjem Hanfe ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. da se sukladno proceduri propisanoj uredbama kojima se osnivaju europska nadzorna tijela, Hanfa očitovala da se obvezuje u cijelosti ili djelomično pridržavati odredbi pojedinih smjernica ili da se do određenog roka namjerava uskladiti s pojedinim smjernicama i

2. da je Hanfa na svojim internetskim stranicama objavila obavijest o očitovanju iz točke 1. ovoga stavka, pri čemu su stupanje na snagu i početak primjene određeni pojedinim smjernicama, osim kada se Hanfa očitovala o namjeri usklađenja s pojedinim smjernicama do određenog roka, u kojem slučaju su stupanje na snagu i početak primjene određeni očitovanjem iz točke 1. ovoga stavka.

Slijedom navedenog, da bi podnositelj zahtjeva dobio odobrenje za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane, dužan je dokazati svoju usklađenost sa sljedećim smjernicama ESMA-e, za koje je Hanfa izjavila da se s njima uskladila:

– Smjernice i preporuke za uspostavu dosljedne, učinkovite i uspješne procjene sporazuma o interoperabilnosti (članak 54. Uredbe EMIR)

– Smjernice i preporuke o provedbi načela Odbora za platni sustav i sustav namire (CPSS) i Međunarodne organizacije komisija za vrijednosne papire (IOSCO) za infrastrukture financijskih tržišta u pogledu središnjih drugih ugovornih strana

– Smjernice o upravljanju sukobima interesa središnje druge ugovorne strane (članak 33. Uredbe EMIR)

– Smjernice o mjerama za ograničavanje procikličnosti iznosa nadoknade za središnje druge ugovorne strane prema EMIR-u (čl. 41. Uredbe EMIR)

 

XV. OSTALE INFORMACIJE

Podaci o kontakt osobama

Ime i prezime

Funkcija

Adresa

Telefonski broj

Adresa elektronske pošte

XVI. POTPIS I OVJERA ZAHTJEVA OD STRANE ZAKONSKIH ZASTUPNIKA PODNOSITELJA ZAHTJEVA

Potpisnik/potpisnici izjavljuju da su podaci navedeni u ovom obrascu potpuni i točni, a u slučaju promjene podataka koje su navedeni u zahtjevu, obvezuju se bez odgode obavijestiti Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga.

Potpisnik/potpisnici izjavljuju da su svjesni i suglasni da Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može objaviti neke od podataka sadržanih u ovom zahtjevu u sklopu obavljanja zadataka iz svoje nadležnosti ili u drugim slučajevima koji su propisani zakonom, kao i iste staviti na raspolaganje trećim osobama, kada je to propisano zakonom.

Datum predaje zahtjeva:

Mjesto predaje zahtjeva:

Ime i prezime:

Funkcija:

Potpis:

-------------------------------------------------------------------------------

Datum predaje zahtjeva:

Mjesto predaje zahtjeva:

Ime i prezime:

Funkcija:

Potpis:

 

PRILOG II.

OBRAZAC SAMOPROCJENE

OBRAZAC SAMOPROCJENE SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE

 

PODACI O SREDIŠNJOJ DRUGOJ UGOVORNOJ STRANI KOJA PODNOSI ZAHTJEV

Tvrtka središnje druge ugovorne strane:

 

Sjedište:

 

OIB:

 

DIO I – KAPITALNI ZAHTJEVI

Kapitalni zahtjevi za središnju drugu ugovornu stranu propisani su člankom 16. Uredbe EMIR te Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 152/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju u vezi s regulatornim tehničkim standardima o kapitalnim zahtjevima za središnje druge ugovorne strane (dalje: DU 152/2013).

Uz ovaj Prilog je potrebno priložiti sve politike i procedure središnje druge ugovorne strane, kao i drugu dokumentaciju u kojoj su sadržani odgovori na pitanja iz ovog dijela Priloga, te na njima naznačiti uz koja pitanja iz ovog dijela Priloga se prilažu.

Također je potrebno priložiti i izračun kapitalnih zahtjeva izrađen u skladu s odredbama članka 16. Uredbe EMIR i odredbama DU 152/2013.

I.1 Kapitalni zahtjevi

I.1.1 Ima li središnja druga ugovorna strana stalan i raspoloživ temeljni kapital u iznosu od najmanje 7,5 milijuna eura? Ako središnja druga ugovorna strana u trenutku podnošenja zahtjeva nema stalan i raspoloživ temeljni kapital u navedenom iznosu, na koji način je osigurala da će isti biti raspoloživ prije izdavanja odobrenja? Priložite odgovarajuću dokumentaciju. {članak 16. stavak 1. Uredbe EMIR}

I.1.2 Ima li središnja druga ugovorna strana uspostavljene postupke za utvrđivanje svih izvora rizika koji mogu utjecati na njezino kontinuirano poslovanje te razmatra li vjerojatnost potencijalnih negativnih učinaka na njezine prihode ili troškove i razinu njezinog kapitala? Priložite odgovarajuću dokumentaciju. {članak 1. stavak 2. DU 152/2013}

I.1.3 Ima li središnja druga ugovorna strana uspostavljen proces obavješćivanja Agencije u slučaju da je iznos kapitala središnje druge ugovorne strane manji od 110% kapitalnih zahtjeva ili manji od 110% od 7,5 milijuna eura (prag za obavješćivanje) te proces redovitog izvješćivanja o novim informacijama barem jednom tjedno dok se iznos kapitala središnje druge ugovorne strane na vrati na razinu iznad praga za obavješćivanje? Priložite odgovarajuću dokumentaciju. {članak 1. stavak 3. DU 152/2013}

I.1.4 Zahtjeva li procedura središnje druge ugovorne strane navedena pod točkom I.1.3 da se obavijest dostavlja pisanim putem te sadrži li sljedeće elemente:

(a) razloge zbog kojih je kapital središnje druge ugovorne strane pao ispod praga za obavješćivanje i opis kratkoročnih predviđanja povezano s financijskom situacijom središnje druge ugovorne strane,

(b) sveobuhvatan opis mjera koje središnja druga ugovorna strana namjerava donijeti kako bi osigurala trajno ispunjavanje kapitalnih zahtjeva? {članak 1. stavak 4. DU 152/2013}

I.2 Kapitalni zahtjevi za zatvaranje ili restrukturiranje poslovanja

I.2.1 Izračunava li središnja druga ugovorna strana kapital koji je potrebno osigurati za uredno zatvaranje ili restrukturiranje aktivnosti središnje druge ugovorne strane na način da dijeli svoje godišnje bruto operativne troškove sa 12 kako bi utvrdila svoje mjesečne bruto operativne troškove, te množi li rezultat s vremenskim razdobljem za zatvaranje ili restrukturiranje svojih aktivnosti? Priložite odgovarajuće procedure i izračune. {članak 2. stavak 1. DU 152/2013}

I.2.2 Priložite vlastitu procjenu vremena potrebnog za zatvaranje ili restrukturiranje poslovanja s podlogama za izračune. {članak 2. stavak 2. DU 152/2013}

I.2.3 Ima li središnja druga ugovorna strana procedure koje zahtijevaju ažuriranje procjene prikladnog vremenskog razdoblja za zatvaranje ili restrukturiranje aktivnosti kad god dođe do značajne promjene u pretpostavkama na kojima se temelji procjena? Zahtijevaju li te procedure dostavljanje ažurirane procjene Agenciji na odobrenje? Priložite odgovarajuće procedure. {članak 2. stavak 3. DU 152/2013}

I.2.4 Tretiraju li se gore navedeni operativni troškovi pod točkom I.2.1 u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) te temelje li se na posljednjim revidiranim podacima iz godišnjih financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane? Ako revidirani podaci iz godišnjih financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane nisu raspoloživi, obrazložite iz kojih razloga isti nisu dostupni te koje alternativne podatke i procjene središnja druga ugovorna strana koristi? {članak 2. stavak 4. DU 152/2013}

I.3 Kapitalni zahtjevi za operativni i pravni rizik

I.3.1 Izračunava li središnja druga ugovorna strana kapitalne zahtjeve za operativni rizik, uključujući pravni rizik, upotrebom Jednostavnog pristupa ili Naprednog pristupa? Priložite odgovarajuće procedure i izračune. {članak 3. stavak 1. DU 152/2013}

I.3.2 Ako središnja druga ugovorna strana izabere upotrebu Jednostavnog pristupa, je li on u skladu s člankom 103. Direktive 2006/48/EZ? {članak 3. stavak 2. DU 152/2013}

(Ako je odgovor na ovo pitanje »da«, odgovorite na pitanja I.3.3 – I.3.5)

I.3.3 Ima li središnja druga ugovorna strana dobro dokumentiran sustav procjene i upravljanja operativnim rizikom s jasno dodijeljenim odgovornostima za taj sustav te utvrđuje li svoje izloženosti operativnom riziku i prati relevantne podatke o operativnom riziku, uključujući podatke o značajnim materijalnim gubicima? Postoje li procedure koje zahtijevaju da navedeni sustav redovito pregledava neovisna strana koja raspolaže potrebnim znanjem za obavljanje takvog pregleda? Priložite odgovarajuće procedure. {članak 3. stavak 3. DU 152/2013}

I.3.4 Je li sustav procjene operativnog rizika središnje druge ugovorne strane integriran u procese upravljanja rizicima središnje druge ugovorne strane? Potrebno je navesti detaljne informacije. {članak 3. stavak 4. DU 152/2013}

 

I.3.5 Ima li središnja druga ugovorna strana procedure koje zahtijevaju postojanje sustava izvješćivanja višeg rukovodstva o operativnom riziku i poduzimanje odgovarajućih mjera u skladu s dostavljenim informacijama? Priložite odgovarajuće procedure. {članak 3. stavak 5. DU 152/2013}

 

I.3.6 Je li središnja druga ugovorna strana izabrala upotrebu Naprednog pristupa?Ako je odgovor da, priložite odgovarajući zahtjev Agenciji za odobrenjem upotrebe navedenog pristupa. {članak 3. stavak 6. DU 152/2013}

 

I.3.7 Raspolaže li središnja druga ugovorna strana, koja je izabrala upotrebu Naprednog pristupa i dobila odobrenje Agencije, kapitalom koji je u svakom trenutku veći ili jednak 80 % kapitala koji je nužan za upotrebu Jednostavnog pristupa? Priložite odgovarajuću dokumentaciju i izračune. {članak 3. stavak 7. DU 152/2013}

 

I.4 Kapitalni zahtjevi za kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane i tržišni rizik koji već nisu pokriveni posebnim financijskim sredstvima iz članaka 41. do 44. Uredbe EMIR

I.4.1 Izračunava li središnja druga ugovorna strana svoje kapitalne zahtjeve kao zbroj 8 % iznosa svojih rizikom ponderiranih izloženosti za kreditni rizik i rizik druge ugovorne strane i svojih kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik? Priložite odgovarajuće procedure i izračune {članak 4. stavak 1. DU 152/2013}

 

I.4.2 Izračunava li središnja druga ugovorna strana svoje kapitalne zahtjeve za tržišni rizik, koji već nije pokriven posebnim financijskim sredstvima iz članaka 41. do 44. Uredbe, koristeći metode iz Priloga I. do IV. Direktive 2006/49/EZ? Priložite odgovarajuće procedure i izračune {članak 4. stavak 2. DU 152/2013}

I.4.3 Koristi li središnja druga strana Standardizirani pristup za kreditni rizik iz članaka 78. do 83. Direktive 2006/48/EZ za izračun iznosa rizikom ponderirane izloženosti za kreditni rizik koji već nije pokriven posebnim financijskim sredstvima iz članaka 41. do 44. Uredbe? Priložite odgovarajuće procedure i izračune {članak 4. stavak 3. DU 152/2013}

I.4.4 Koristi li središnja druga strana Metodu tržišne vrijednosti iz Priloga III. dijela 3. Direktive 2006/48/EZ i Složenu metodu za financijske kolaterale primjenjujući supervizorske korektivne faktore iz Priloga VIII. dijela 3. Direktive 2006/48/EZ, za izračun iznosa rizikom ponderirane izloženosti za kreditni rizik koji već nije pokriven posebnim financijskim sredstvima iz članaka 41. do 44. Uredbe? Priložite odgovarajuće procedure i izračune. {članak 4. stavak 4. DU 152/2013}

I.4.5 Ako nisu ispunjeni svi uvjeti iz članaka 52. do 53. Uredbe EMIR i ako središnja druga ugovorna strana ne upotrebljava svoja vlastita sredstva, primjenjuje li središnja druga ugovorna strana ponder rizika od 1250 % na svoje izloženosti koje proizlaze iz doprinosa jamstvenom fondu druge središnje druge ugovorne strane i ponder rizika od 2% na svoje trgovinske izloženosti prema drugoj središnjoj drugoj ugovornoj strani? Priložite odgovarajuće procedure i izračune. {članak 4. stavak 5. DU 152/2013}

I.5 Kapitalni zahtjevi za rizik poslovanja

I.5.1 Priložite Agenciji na odobrenje vlastitu procjenu kapitala potrebnog za pokrivanje gubitaka koji proizlaze iz rizika poslovanja koja se temelji na razumno predvidivim negativnim scenarijima koji su relevantni za njezin model poslovanja. Također priložite i poslovni model. {članak 5. stavak 1. DU 152/2013}

I.5.2 Je li kapitalni zahtjev za rizik poslovanja jednak odobrenoj procjeni te minimalno 25 % godišnjih bruto operativnih troškova? {članak 5. stavak 2. DU 152/2013}

DIO II – ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI

Organizacijski zahtjevi za središnju drugu ugovornu stranu propisani su člancima 26. – 35. Uredbe EMIR te Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 153/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s regulatornim tehničkim standardima o zahtjevima za središnje druge ugovorne strane (dalje: DU 153/2013).

Uz ovaj Prilog je potrebno priložiti sve politike i procedure središnje druge ugovorne strane, kao i drugu dokumentaciju u kojoj su sadržani odgovori na pitanja iz ovog dijela Priloga, te na njima naznačiti uz koja pitanja iz ovog dijela Priloga se prilažu.

II.1 Opće odredbe

II.1.1 Potrebno je specificirati sve sustave upravljanja, koji uključuju no nisu ograničeni na organizacijsku strukturu, postupke za utvrđivanje, upravljanje, praćenje i izvješćivanje o rizicima kojima je središnja druga ugovorna strana izložena ili bi mogla biti izložena, mehanizme unutarnje kontrole, administrativne i računovodstvene postupke, itd. Dokumentaciju koja potkrepljuje odgovor potrebno je priložiti uz zahtjev. {članak 26. stavak 1. Uredbe EMIR}

II.1.2 Na koji način središnja druga ugovorna strana organizacijskom strukturom osigurava kontinuitet i uredno funkcioniranje u obavljanju njenih usluga i aktivnosti? {članak 26. stavak 3. Uredbe EMIR}

II.1.3 Na koji način su odvojene linije odgovornosti za upravljanje rizicima od ostalih operacija središnje druge ugovorne strane? {članak 26. stavak 4. Uredbe EMIR}

II.1.4 Na koji način politika naknada promiče pouzdano i učinkovito upravljanje rizicima, a koja ne stvara poticaje za ublažavanje standarda vezanih uz rizike? {članak 26. stavak 5. Uredbe EMIR}

II.1.5 Na koji način su sustavi informacijske tehnologije središnje druge ugovorne strane prilagođeni složenosti, raznovrsnosti i vrsti usluga i aktivnosti koje se obavljaju kako bi se osigurali visoki standardi sigurnosti i integriteta i povjerljivosti informacija? {članak 26. stavak 6. Uredbe EMIR}

II.1.6 Je li i na koji način središnja druga ugovorna strana stavila javnosti besplatno na raspolaganje sustave upravljanja, pravila kojima se uređuje središnja druga ugovorna strana i njeni pristupni kriteriji za članstvo u sustavu poravnanja i na koji način? {članak 26. stavak 7. Uredbe EMIR}

II.1.7 Na koji način je osigurano da središnja druga ugovorna strana podliježe čestim i neovisnim revizijama? Potrebno je priložiti ponudu odnosno ugovor o neovisnoj reviziji te rezultate revizija uz dokaz da su rezultati dostavljeni i upravi. {članak 26. stavak 8. Uredbe EMIR}

II.1.8 Uključuju li predmetne politike sljedeće:

sastav, ulogu i odgovornosti upravljačkog tijela i svih njegovih odbora;

uloge i odgovornosti rukovodstva;

strukturu višeg rukovodstva;

linije odgovornosti između višeg rukovodstva i upravljačkog tijela;

postupke za imenovanje članova upravljačkog tijela i višeg rukovodstva;

oblik funkcija upravljanja rizikom, praćenja usklađenosti i unutarnje kontrole;

procese za osiguranje odgovornosti prema zainteresiranim stranama. {članak 3. stavak 1. DU 153/2013}

(Ako je odgovor na ovo pitanje »da«, potrebno je dostaviti predmetnu dokumentaciju)

II.1.9 U slučaju da središnja druga ugovorna strana dijeli svoje zaposlenike s drugim subjektima iz grupe, jesu li oni zaposleni u skladu s ugovorom o izdvajanju poslovnih procesa? Potrebno je priložiti analize sukoba interesa i sukoba dužnosti zaposlenika koji obavljaju funkcije u više društava unutar grupe. {članak 3. stavak 2. DU 153/2013}

II.1.10 Ima li središnja druga ugovorna strana uspostavljene linije odgovornosti koje su jasne, dosljedne i dobro dokumentirane? Također, osigurava li središnja druga ugovorna strana da funkcije glavnog službenika za rizike, glavnog službenika za praćenje usklađenosti i glavnog službenika za tehnologiju obavljaju različite osobe, zaposlenici središnje druge ugovorne strane kojima je povjerena isključiva odgovornost za obavljanje tih funkcija? {članak 3. stavak 3. DU 153/2013}

II.1.11 Je li središnja druga ugovorna strana dio grupe? Ako je, ima li potrebnu razinu neovisnosti da ispuni svoje regulatorne obveze kao odvojena pravna osoba? Može li njezina neovisnost biti ugrožena strukturom grupe ili od strane člana upravljačkog tijela koji je ujedno član upravljačkog tijela drugih subjekata iz iste grupe? Ima li posebne postupke za sprečavanje sukoba interesa i upravljanje njima, uključujući postupke koji se odnose na ugovore o izdvajanju poslovnih procesa ukoliko izdvaja određene poslovne procese? {članak 3. stavak 4. DU 153/2013}

II.1.12 Ima li središnja druga ugovorna strana dualistički sustav upravljanja? Ako ima, jesu li uloge i odgovornosti upravljačkog tijela raspodijeljene između nadzornog odbora i uprave, kako je primjereno? Opišite na koji način su uloge i odgovornosti upravljačkog tijela raspoređene. {članak 3. stavak 5. DU 153/2013}

II.1.13 Jesu li su politike, postupci, sustavi i kontrole upravljanja rizicima dio usklađenog i dosljednog okvira upravljanja koji se redovito preispituje i ažurira? {članak 3. stavak 6. DU 153/2013}

Mehanizmi upravljanja rizicima i unutarnje kontrole

II.1.14 Središnja druga ugovorna strana treba imati snažan okvir za cjelovito upravljanje svim značajnim rizicima kojima jest ili bi mogla biti izložena. Sukladno navedenom, ima li središnja druga ugovorna strana dokumentirane politike, postupke i sustave kojima se utvrđuju, mjere i prate rizici? Strukturira li ih središnja druga ugovorna strana na način kojim se osigurava da članovi sustava poravnanja ispravno upravljaju rizicima odnosno da se ograniče rizici kojima izlažu središnju drugu ugovornu stranu? {članak 4. stavak 1. DU 153/2013}

II.1.15 Obavlja li središnja druga ugovorna strana cjelovit i sveobuhvatan pregled svih relevantnih rizika, uključujući rizike koje snosi i koje predstavlja svojim članovima sustava poravnanja i, koliko je to moguće, svojim klijentima kao i rizike koje snosi i koje predstavlja drugim subjektima kao što su, među ostalim, središnje druge ugovorne strane koje su u odnosu međudjelovanja, sustavi namire i plaćanja vrijednosnih papira, banke za namiru, pružatelji likvidnosti, središnji depozitoriji vrijednosnih papira, mjesta trgovanja kojima usluge pruža središnja druga ugovorna strana i ostali bitni pružatelji usluga? {članak 4. stavak 2. DU 153/2013}

II.1.16 Ima li središnja druga ugovorna strana odgovarajuće alate za upravljanje rizicima kako bi mogla upravljati svim bitnim rizicima i izvješćivati o njima? Uključuju li ti alati utvrđivanje sistemskih, tržišnih ili drugih međuovisnosti i upravljanje njima? Ako središnja druga ugovorna strana pruža usluge koje su povezane s poravnanjem koje predstavljaju različit profil rizičnosti od njezinih funkcija i koje za nju mogu predstavljati značajne dodatne rizike, upravlja li središnja druga ugovorna strana adekvatno tim dodatnim rizicima? To može uključivati pravno odvajanje dodatnih usluga koje središnja druga ugovorna strana pruža uz svoje temeljne funkcije? {članak 4. stavak 3. DU 153/2013}

II.1.17 Osiguravaju li sustavi upravljanja da upravljačko tijelo središnje druge ugovorne strane preuzima konačnu dužnost i odgovornost za upravljanje rizicima središnje druge ugovorne strane? Je li upravljačko tijelo utvrdilo, odredilo i dokumentiralo odgovarajuću razinu prihvatljivog rizika i sposobnost podnošenja rizika za središnju drugu ugovornu stranu? Osiguravaju li upravljačko tijelo i više rukovodstvo da su politike, postupci i kontrole središnje druge ugovorne strane usklađeni s prihvatljivim rizikom i sposobnošću središnje druge ugovorne strane da upravlja rizicima te da uređuju način na koji središnja druga ugovorna strana utvrđuje i prati rizike, izvješćuje o rizicima i upravlja rizicima? {članak 4. stavak 4. DU 153/2013}

II.1.18 Upotrebljava li središnja druga ugovorna strana informacijske sustave i sustave kontrole rizika koji omogućavaju njoj i, prema potrebi, njezinim članovima sustava poravnanja te, ako je moguće, njezinim klijentima pravodobno dobivanje informacija i odgovarajuću primjenu politika i postupaka upravljanja rizicima? Osiguravaju li ti sustavi da se barem kreditne i likvidnosne izloženosti kontinuirano prate na razini središnje druge ugovorne strane kao i na razini člana sustava poravnanja i, ako je moguće, na razini klijenta? {članak 4. stavak 5. DU 153/2013}

II.1.19 Ima li funkcija upravljanja rizicima središnje druge ugovorne strane potrebne ovlasti, sredstva, stručnost i pristup svim bitnim informacijama i je li dovoljno neovisna od ostalih funkcija središnje druge ugovorne strane? Jeli glavni službenik za rizike središnje druge ugovorne strane odgovoran za implementaciju okvira za upravljanje rizicima, uključujući politike i postupke koje je uspostavilo upravljačko tijelo? {članak 4. stavak 6. DU 153/2013}

II.1.20 Ima li središnja druga ugovorna strana odgovarajuće mehanizme unutarnje kontrole koji pomažu upravljačkom tijelu u praćenju i procjeni adekvatnosti i učinkovitosti politika, postupaka i sustava upravljanja rizicima? Uključuju li ti mehanizmi odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke, snažnu funkciju praćenja usklađenosti i neovisnu funkciju unutarnje revizije i validacije ili pregleda? {članak 4. stavak 7. DU 153/2013}

II.1.21 Hoće li središnja druga ugovorna strana sastavljati revidirane financijske izvještaje na godišnjoj osnovi? {članak 4. stavak 8. DU 153/2013}

Politika i postupci za praćenje usklađenosti

II.1.22 Ima li središnja druga ugovorna strana adekvatne politike i postupke namijenjene utvrđivanju rizika da središnja druga ugovorna strana ili njezini zaposlenici ne ispunjavaju svoje obveze sukladno Uredbi EMIR? Postoje li adekvatne mjere za svođenje tih rizika na najmanju moguću mjeru i omogućavanje nadležnom tijelu da učinkovito provede svoje ovlasti iz Uredbe EMIR? {članak 5. stavak 1. DU 153/2013}

II.1.23 Na koji način je osigurana usklađenost pravila, postupaka i ugovora središnje druge ugovorne strane s Uredbom i njenim delegiranim uredbama? Na koji način i kako često središnja druga ugovorna strana utvrđuje i analizira kvalitetu svojih pravila, postupaka i ugovora? {članak 5. stavak 2. DU 153/2013}

II.1.24 U kojim dijelovima svojih pravila, postupaka i ugovora je središnja druga ugovorna strana implementirala odgovarajuća regulatorna načela, sektorske standarde i tržišne protokole? {članak 5. stavak 3. DU 153/2013}

II.1.25 Na koji način središnja druga ugovorna strana utvrđuje i analizira moguća pravna pitanja? Postoje li pravila i postupci za smanjenje pravnog rizika koji proizlazi iz pravnih pitanja? Navodi li se u pravilima i postupcima središnje druge ugovorne strane pravo koje se namjerava primijeniti za svaki aspekt aktivnosti i poslova središnje druge ugovorne strane? {članak 5. stavak 4. DU 153/2013}

Funkcija praćenja usklađenosti

II.1.26 Jeli središnja druga ugovorna strana uspostavila trajnu i učinkovitu funkciju praćenja usklađenosti koja djeluje neovisno o drugim funkcijama središnje druge ugovorne strane? Ima li funkcija praćenja usklađenosti potrebne ovlasti, sredstva, stručnost i pristup svim bitnim informacijama? {članak 6. stavak 1. DU 153/2013}

II.1.27 Ima li glavni službenik za praćenje usklađenosti najmanje sljedeće odgovornosti: {članak 6. stavak 2. DU 153/2013}

praćenje i redovito procjenjivanje adekvatnosti i učinkovitosti mjera uspostavljenih u skladu s II.1.23 i mjera poduzetih za rješavanje eventualnih nedostataka središnje druge ugovorne strane u ispunjavanju njezinih obveza;

upravljanje politikama i postupcima za praćenje usklađenosti koje su uspostavili više rukovodstvo i upravljačko tijelo;

savjetovanje i pomaganje osobama koje su odgovorne za obavljanje usluga i aktivnosti središnje druge ugovorne strane da poštuju obveze središnje druge ugovorne strane sukladno Uredbi i relevantnim tehničkim standardima;

redovito izvješćivanje upravljačkog tijela o usklađenosti središnje druge ugovorne strane i njezinih zaposlenika sukladno Uredbi i relevantnim tehničkim standardima;

uspostavljanje postupaka za učinkovito otklanjanje neusklađenosti;

osiguravanje da odgovarajuće osobe uključene u funkciju praćenja usklađenosti nisu uključene u obavljanje usluga ili aktivnosti koje nadziru i da su svi sukobi interesa tih osoba utvrđeni i otklonjeni na odgovarajući način.

Organizacijska struktura i odvajanje linija odgovornosti

II.1.28 Kojim internim aktima su određeni i dokumentirani sastav, uloga i odgovornosti upravljačkog tijela i višeg rukovodstva te svih odbora upravljačkog tijela? Potrebno je priložiti odluku o osnivanju revizorskog odbora i odluku o osnivanju odbora za nagrađivanje. {članak 7. stavak 1. DU 153/2013}

II.1.29 Koje od sljedećih odgovornosti preuzima upravljačko tijelo:

određivanje jasnih ciljeva i strategija za središnju drugu ugovornu stranu;

učinkovito nadziranje višeg rukovodstva;

uspostavljanje odgovarajućih politika nagrađivanja;

uspostavljanje funkcije upravljanja rizicima i nadzor nad njom;

nadzor nad funkcijom praćenja usklađenosti i funkcijom interne revizije;

nadzor nad ugovorima o izdvajanju poslovnih procesa;

nadzor nad usklađenosti sa Uredbom i relevantni tehničkim standardima;

osiguranje odgovornosti prema dioničarima ili vlasnicima i zaposlenicima, članovima sustava poravnanja i njihovim klijentima te drugim relevantnim zainteresiranim stranama. {č lanak 7. stavak 2. DU 153/2013}

II.1.30 Koje od sljedećih odgovornosti preuzima više rukovodstvo:

osiguranje usklađenosti aktivnosti središnje druge ugovorne strane s ciljevima i strategijom središnje druge ugovorne strane kako ih je odredilo upravljačko tijelo;

određivanje i uspostavljanje postupaka za praćenje usklađenosti i interne kontrole kojima se promiču ciljevi središnje druge ugovorne strane;

redovito preispitivanje i testiranje postupaka unutarnje kontrole;

osiguranje da je dovoljno sredstava namijenjeno upravljanju rizicima i praćenju usklađenosti;

aktivno je uključeno u proces kontrole rizika;

osiguranje da su primjereno tretirani rizici kojima je središnja druga ugovorna strana izložena zbog poravnanja i aktivnosti povezanih s poravnanjem. {članak 7. stavak 3. DU 153/2013}

II.1.31 Hoće li upravljačko tijelo prenositi zadaće na odbore ili pododbore? Ako da, hoće li odluke koje mogu imati značajan utjecaj na profil rizičnosti središnje druge ugovorne strane i dalje donositi upravljačko tijelo? {članak 7. stavak 4. DU 153/2013}

II.1.32 Uključuju li mehanizmi u skladu s kojima upravljačko tijelo i više rukovodstvo djeluju procese za utvrđivanje, rješavanje i upravljanje potencijalnim sukobima interesa članova upravljačkog tijela i višeg rukovodstva? {članak 7. stavak 5. DU 153/2013}

II.1.33 Na koji način su postignute jasne i izravne linije odgovornosti između upravljačkog tijela i višeg rukovodstva koje osiguravaju da je više rukovodstvo odgovorno za svoje djelovanje? Dokazati da su linije odgovornosti za upravljanje rizicima, praćenje usklađenosti i unutarnju reviziju jasne i odvojene od onih za druge poslove središnje druge ugovorne strane. Priložiti dokumentaciju iz koje je vidljivo na koji način i koga izvještavaju glavni službenik za rizike i glavni službenik za praćenje usklađenosti i funkcija unutarnje revizije. {članak 7. stavak 5. DU 153/2013}

Politika naknada

II.1.34 Priložiti dokumentaciju iz koje je razvidno da će Odbor za naknade određivati i dalje razvijati politiku naknada, nadzirati njezinu provedbu od strane višeg rukovodstva i redovito preispitivati njezino praktično djelovanje, te da će se navedena politika preispitivati jednom godišnje. {članak 8. stavak 1. DU 153/2013}

II.1.35 Priložiti dokumentaciju iz koje je razvidno da se politika naknada određuje tako da se razina i struktura primitaka uskladi s razboritim upravljanjem rizicima, pri čemu se uzimaju u obzir potencijalni rizici kao i postojeći rizici i ishodi rizika. Dokazati da rasporedi isplata poštuju vremenski okvir rizika, te da se u slučaju varijabilnih primitaka politikom uzimaju u obzir moguće neusklađenosti između uspješnosti i razdoblja rizika te se osigurava da su isplate primjereno odgođene. Fiksne i varijabilne komponente ukupnih primitaka uravnotežene su i osiguravaju usklađenost s rizicima. {članak 8. stavak 2. DU 153/2013}

II.1.36 Priložiti dokumentaciju iz koje je razvidno da se politikom naknada osigurava da je osoblje koje se bavi funkcijama upravljanja rizicima, praćenja usklađenosti i unutarnje revizije plaćeno tako da je neovisno o uspješnosti poslovanja središnje druge ugovorne strane te da je razina primitaka adekvatna s obzirom na odgovornost kao i u usporedbi s razinom primitaka u poslovnim područjima. {članak 8. stavak 3. DU 153/2013}

II.1.37 Podliježe li politika naknada neovisnoj godišnjoj reviziji te stavljaju li se rezultati tih revizija na raspolaganje nadležnom tijelu? {članak 8. stavak 4. DU 153/2013}

Sustavi informacijske tehnologije

II.1.38 Na koji način se osigurava da su sustavi informacijske tehnologije pouzdani i sigurni te da se njima mogu obraditi informacije potrebne da bi središnja druga ugovorna strana mogla obavljati svoje aktivnosti i poslove sigurno i učinkovito? Je li arhitektura informacijske tehnologije dokumentirana? Postoji li plan postupaka i kapaciteta kao i dovoljno dodatnog kapaciteta da sustav u slučaju većih poremećaja može obraditi sve preostale transakcije prije kraja dana? Postoje li postupci za uvođenje nove tehnologije, uključujući jasne planove za povrat u prethodno stanje? {članak 9. stavak 1. DU 153/2013}

II.1.39 Temelje li se sustavi informacijske tehnologije na međunarodno priznatim tehničkim standardima i najboljoj sektorskoj praksi? Provodi li središnja druga ugovorna strana testiranja svojih sustava u simuliranim stresnim uvjetima prije uvođenja značajnih promjena i nakon većih poremećaja? Jesu li članovi sustava poravnanja i klijenti, središnje druge ugovorne strane, koje su u odnosu međudjelovanja, i druge zainteresirane strane uključeni u planiranje i provedbu tih testiranja? {članak 9. stavak 2. DU 153/2013}

II.1.40 Postoji li okvir za informacijsku sigurnost kojim se na odgovarajući način upravlja rizikom informacijske sigurnosti središnje druge ugovorne strane? Ako da, uključuje li on odgovarajuće mehanizme, politike i postupke za zaštitu informacija od neovlaštene objave, za osiguranje točnosti i cjelovitosti podataka i za jamčenje dostupnosti usluga središnje druge ugovorne strane? {članak 9. stavak 3. DU 153/2013}

II.1.41 Uključuje li okvir za informacijsku sigurnost najmanje sljedeća svojstva:

kontrole pristupa sustavu;

odgovarajuće zaštite od provala u sustav i zloupotrebe podataka;

posebne uređaje za očuvanje autentičnosti i integriteta podataka, uključujući kriptografske tehnike;

pouzdane mreže i postupke za točan i brz prijenos podataka bez većih poremećaja;

revizorski trag. {članak 9. stavak 4. DU 153/2013}

II.1.42 Koliko često se preispituju sustavi informacijske tehnologije i okvir za informacijsku sigurnost? Podliježu li neovisnim revizorskim procjenama te dostavljaju li se rezultati tih procjena upravljačkom tijelu i nadležnom tijelu? {članak 9. stavak 5. DU 153/2013}

Objavljivanje

II.1.43 Daje li središnja druga ugovorna strana besplatno na raspolaganje javnosti sljedeće informacije:

informacije o svojim sustavima upravljanja, uključujući sljedeće:

svoju organizacijsku strukturu te ključne ciljeve i strategije;

ključne elemente politike nagrađivanja;

ključne financijske informacije, uključujući svoje najnovije revidirane financijske izvještaje;

informacije o svojim pravilima, uključujući sljedeće:

postupci za upravljanje neispunjenim obvezama, postupci i dodatni dokumenti;

odgovarajuće informacije o kontinuitetu poslovanja;

informacije o sustavima upravljanja rizicima središnje druge ugovorne strane, njezinim tehnikama i uspješnosti u skladu s poglavljem XII. DU 153/2013;

sve bitne informacije o svojoj strukturi i poslovanju te o pravima i obvezama članova sustava poravnanja i klijenata koje su im potrebne kako bi mogli jasno utvrditi i potpuno razumjeti rizike i troškove povezane s upotrebom usluga središnje druge ugovorne strane;

sadašnje usluge poravnanja središnje druge ugovorne strane, uključujući detaljne informacije o tome što pruža u okviru svake usluge;

sustavi upravljanja rizicima središnje druge ugovorne strane, njezine tehnike i uspješnost, uključujući informacije o financijskim sredstvima, investicijskoj politici, izvorima podataka o cijenama i modelima koji se upotrebljavaju u izračunu iznosa nadoknade;

zakonodavstvo i propisi kojima se uređuju:

pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani;

ugovori koje je središnja druga ugovorna strana sklopila s članovima sustava poravnanja i, ako je to moguće, klijentima;

ugovori koje središnja druga ugovorna strana prihvaća za poravnanje;

sve ugovore o međudjelovanju;

upotreba kolaterala i doprinosa u jamstveni fond, uključujući unovčavanje pozicija i kolaterala te opseg u kojem je kolateral zaštićen od potraživanja trećih strana;

informacije o prihvatljivom kolateralu i primjenjivim korektivnim faktorima;

popis sadašnjih članova sustava poravnanja, uključujući kriterije za pristup, suspenziju i prestanak članstva. {članak 10. stavak 1. DU 153/2013}

II.1.44 Objavljuje li središnja druga ugovorna strana besplatno javnosti informacije o svim značajnim promjenama svojih sustava upravljanja, ciljeva, strategija i ključnih politika kao i pravila i postupaka koje primjenjuje? {članak 10. stavak 2. DU 153/2013}

II.1.45 Jesu li informacije koje središnja druga ugovorna strana objavljuje javnosti dostupne na njezinoj internetskoj stranici i to barem na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u području međunarodnih financija? {članak 10. stavak 3. DU 153/2013}

Unutarnja revizija

II.1.46 Je li funkcija unutarnje revizije odvojena i neovisna o drugim funkcijama i aktivnostima središnje druge ugovorne strane?

Obavlja li unutarnja revizija sljedeće zadaće:

uspostavljanje, primjena i održavanje revizijskog plana kako bi se ispitale i procijenile adekvatnost i učinkovitost sustava središnje druge ugovorne strane, njezinih mehanizama unutarnje kontrole i sustava upravljanja;

davanje preporuka na temelju rezultata rada obavljenog u skladu s točkom (a);

provjera usklađenosti s takvim preporukama;

izvješćivanje upravljačkog tijela o pitanjima unutarnje revizije. {članak 11. stavak 1. DU 153/2013}

II.1.47 Ima li funkcija unutarnje revizije ima potrebne ovlasti, sredstva, stručnost te pristup svim relevantnim dokumentima za obavljanje svojih funkcija? Je li funkcija unutarnje revizije dovoljno neovisna o rukovodstvu i izvješćuje li izravno upravljačko tijelo? {članak 11. stavak 2. DU 153/2013}

II.1.48 Na koji način unutarnja revizija procjenjuje učinkovitost procesa upravljanja rizicima i kontrolnih mehanizama središnje druge ugovorne strane? Ima li funkcija unutarnje revizije potreban pristup informacijama kako bi preispitala sve aktivnosti i poslove, procese i sustave središnje druge ugovorne strane, uključujući izdvojene aktivnosti? {članak 11. stavak 3. DU 153/2013}

II.1.49 Na čemu se temelje procjene unutarnje revizije? Tko odobrava plan revizije i njegovo preispitivanje? Je li sveobuhvatan plan revizije dostavljen nadležnom tijelu? Na koji način središnja druga ugovorna strana osigurava da se na temelju pojedinačnog događaja u kratkom roku mogu obaviti posebne revizije? {članak 11. stavak 4. DU 153/2013}

II.1.50 Što sve podliježe neovisnoj reviziji i kako često se ona obavlja? {članak 11. stavak 5. DU 153/2013}

II.1.51 Jesu li sustavi upravljanja središnje druge ugovorne strane, pravila kojima se uređuje središnja druga ugovorna strana i pristupni kriteriji za članstvo u sustav poravnanja besplatno na raspolaganju javnosti? {članak 26. stavak 7. Uredbe EMIR}

II.1.52 Koliko se neovisnih revizija očekuje tijekom poslovne godine? {članak 26. stavak 8. Uredbe EMIR}

Više rukovodstvo i upravljačko tijelo

II.1.53 Navedite broj članova upravljačkog tijela te koliko članova je neovisno. Jesu li naknade neovisnim i ostalim neizvršnim članovima upravljačkog tijela povezane s poslovnim rezultatima središnje druge ugovorne strane? {članak 27. stavak 2. Uredbe EMIR}

II.1.54 Koje su uloge i odgovornosti upravljačkog tijela? {članak 27. stavak 3. Uredbe EMIR}

II.1.55 Kome su raspoloživi zapisnici sa sastanaka upravljačkog tijela? {članak 27. stavak 3. Uredbe EMIR}

Odbor za rizike

II.1.56 Jeli osnovan odbor za rizike? Koje osobe čine odbor za rizike? Ima li određena skupina zainteresiranih strana većinu u odboru za rizike? {članak 28. stavak 1. Uredbe EMIR}

II.1.57 Ima li rukovodstvo središnje druge ugovorne strane utjecaj na prijedloge odbora za rizike? {članak 28. stavak 1. Uredbe EMIR}

II.1.58 Potrebno ukratko pojasniti [i] mandat, [ii] sustave upravljanja, [iii] operativne postupke, [iv] pristupne kriterije i [v] mehanizme za izbor članova odbora za rizik. {članak 28. stavak 2. Uredbe EMIR}

II.1.59 Jesu li sustavi upravljanja javno dostupni? {članak 28. stavak 2. Uredbe EMIR}

II.1.60 Određuje li se sustavima upravljanja barem da odborom za rizik predsjeda neovisni član odbora, da je izravno odgovoran odboru i da redovito održava sastanke? {članak 28. stavak 2. Uredbe EMIR}

II.1.61 O čemu odbor za rizike savjetuje upravljačko tijelo po pitanju upravljanja rizicima središnje druge ugovorne strane ? {članak 28. stavak 3. Uredbe EMIR}

značajnim promjenama u modelu rizika središnje druge ugovorne strane;

postupcima u slučaju neispunjavanja obveza;

kriterijima za prihvaćanje članova u sustav poravnanja;

poravnanju novih vrsta instrumenata;

izdvajanju poslovnih procesa;

ostalom:

Vođenje evidencije

II.1.62 Čuva li središnja druga ugovorna strana svu evidenciju o pruženim uslugama i aktivnostima? Ako da, koliko dugo? {članak 29. stavak 1. Uredbe EMIR}

II.1.63 Čuva li središnja druga ugovorna strana nakon prekida ugovora sve informacije o svim ugovorima koje je obradila. Ako da, koliko dugo? {članak 29. stavak 2. Uredbe EMIR}

II.1.64 U kojem obliku središnja druga ugovorna strana vodi evidenciju te omogućava li ona sljedeće:

svaku ključnu fazu obrade središnje druge ugovorne strane moguće je rekonstruirati;

izvorni sadržaj evidencije prije korekcija i drugih izmjena moguće je evidentirati, pratiti i ponovno vratiti;

uspostavljene su mjere za sprječavanje neovlaštenih izmjena evidencije;

sigurnost i povjerljivost evidentiranih podataka osigurane su primjerenim mjerama;

mehanizam za utvrđivanje i ispravljanje pogrešaka ugrađen je u sustav vođenja evidencije;

u sustavu vođenja evidencije osiguran je pravodoban oporavak evidencije u slučaju pada sustava. {članak 12. stavak 1. DU 153/2013}

II.1.65 Ako je evidencija stara odnosno ako su informacije stare manje od šest mjeseci, dostavljaju li se Agenciji što je prije moguće, a najkasnije do kraja sljedećeg radnog dana nakon zahtjeva Agencije? {članak 12. stavak 2. DU 153/2013}

II.1.66 Ako je evidencija starija odnosno ako su informacije starije od šest mjeseci, dostavljaju li se Agenciji što je prije moguće, a u roku od pet radnih dana nakon zahtjeva Agencije? {članak 12. stavak 3. DU 153/2013}

II.1.67 Je li središnja druga ugovorna strana imenovala odgovarajuće osobe koje mogu objasniti sadržaj njezine evidencije Agenciji? {članak 12. stavak 6. DU 153/2013}

Evidencija o transakcijama

II.1.68 Priprema li i ažurira li središnja druga ugovorna strana za svaku transakciju koja je primljena na poravnanje evidenciju o sljedećim podacima:

cijeni, kamati ili marži i količini;

sposobnosti poravnanja, kojom se određuje je li transakcija kupovna ili prodajna sa stajališta evidencije središnje druge ugovorne strane;

identifikaciji instrumenta;

identifikaciji člana sustava poravnanja;

identifikaciji mjesta gdje je sklopljen ugovor;

datumu i vremenu posredovanja središnje druge ugovorne strane;

datumu i vremenu raskida ugovora;

uvjetima i načinima namire;

datumu i vremenu namire ili otkupa transakcije i, ako je to primjenljivo, sljedeće podatke:

datum i vrijeme kada je ugovor izvorno sklopljen;

izvorne uvjete i strane ugovora;

identifikaciju središnje druge ugovorne strane koja je u odnosu međudjelovanja i

poravnava jednu strane transakcije, ako je to primjenljivo;

podatke o klijentu, uključujući svakog neizravnog klijenta, ako je poznat središnjoj

drugoj ugovornoj strani, a u slučaju prijenosa ugovora, podaci o strani koja je

prenijela ugovor. {članak 13. DU 153/2013}

Evidencija o pozicijama

II.1.69 Evidentira li središnja druga ugovorna na kraju svakog radnog dana o svakoj poziciji sljedeće podatke, u mjeri u kojoj se oni odnose na dotičnu poziciju:

identifikacija člana sustava poravnanja, klijenta, ako je poznat središnjoj drugoj ugovornoj strani, i središnje druge ugovorne strane koja je u odnosu međudjelovanja i vodi tu poziciju, ako je to primjenljivo;

predznak pozicije;

dnevni izračun vrijednosti pozicije s evidencijom cijena po kojima se ugovori vrednuju i svih ostalih bitnih informacija. {članak 14. DU 153/2013}

Poslovna evidencija

II.1.70 Što od navedenog uključuje evidencija svaki put kada dođe do značajne promjene odgovarajućih dokumenata:

organizacijske sheme za upravljačko tijelo i odgovarajuće odbore, jedinicu za poravnanja, jedinicu za upravljanje rizicima i sve ostale odgovarajuće jedinice ili odjele;

identitete dioničara ili članova, izravnih ili neizravnih, fizičkih ili pravnih osoba koje imaju kvalificirane udjele i iznose tih udjela;

dokumente kojima se potvrđuju politike, postupci i procesi koji se zahtijevaju na temelju poglavlja III. i članka 29. DU 153/2013;

zapisnike sa sastanaka upravljačkog tijela i, ako je to primjenljivo, sastanaka pododbora upravljačkog tijela i odbora višeg rukovodstva

zapisnike sa sastanaka odbora za rizike;

zapisnike sa sastanaka skupina za savjetovanje s članovima sustava poravnanja i klijentima, ako postoje;

izvješća unutarnje i vanjske revizije, izvješća o upravljanju rizicima, izvješća o usklađenosti i izvješća savjetodavnih društava, uključujući odgovore rukovodstva na ta izvješća

politiku kontinuiteta poslovanja i plan oporavka od kriznih situacija koji se zahtijevaju na temelju članka 17. DU 153/2013;

likvidnosni plan i dnevna izvješća o likvidnosti koji se zahtijevaju na temelju članka 32. DU 153/2013;

evidenciju u kojoj su prikazane sva imovina i obveze te kapitalni računi, a koja se zahtijeva na temelju članka 16. Uredbe EMIR;

primljene pritužbe s informacijama o imenu, adresi i broju računa osobe koja je podnijela pritužbu; imena svih osoba koje su navedene u pritužbi; opis vrste pritužbe; činjenični opis pritužbe i datum na koji je pritužba riješena;

evidenciju o prekidu usluga ili smetnjama u funkcionalnosti, uključujući detaljno izvješće o vremenu, učincima i popravnim mjerama;

evidenciju o rezultatima obavljanih retroaktivnih ispitivanja i ispitivanja otpornosti na stres;

pisanu komunikaciju s nadležnim tijelima, ESMA-om i odgovarajućim članovima ESSB-a;

pravna mišljenja primljena u skladu s poglavljem III.;

ako je primjenljivo, dokumentaciju o ugovorima o međudjelovanju s drugim središnjim drugim ugovornim stranama;

informacije na temelju članka 10. stavka 1. točke (b) podtočke vii. i stavka 1. točke (d) DU 153/2013;

odgovarajuće dokumente kojima se opisuje razvoj novih poslovnih inicijativa. {članak 15. DU 153/2013}

Evidencija podataka koji se dostavljaju trgovinskom repozitoriju

II.1.71 Potrebno je dokazati da središnja druga ugovorna strana pohranjuje sve informacije i podatke čije se dostavljanje zahtijeva u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 648/2012, zajedno s evidencijom o datumu i vremenu kada se dostavlja izvješće o transakciji. {članak 16. DU 153/2013}

II.2 Dioničari i članovi s kvalificiranim udjelima

II.2.1 Navesti identitet dioničara ili članova, bilo izravnih ili neizravnih te fizičkih ili pravnih osoba s kvalificiranim udjelima i o iznosima tih udjela. {članak 31. stavak 1. Uredbe EMIR}

II.2.2 Pojasniti usku povezanost između središnje druge ugovorne strane i drugih fizičkih ili pravnih osoba, ukoliko postoji. {članak 31. stavak 3. Uredbe EMIR}

II.3 Sukob interesa

II.3.1 Postoje li pisani organizacijski i administrativni aranžmani za identifikaciju i upravljanje mogućim sukobima interesa između središnje druge ugovorne strane, uključujući njene direktore, zaposlenike ili druge osobe s izravnom ili neizravnom kontrolom ili usko povezane osobe, i njenih članova sustava poravnanja ili njihovih klijenata koji su poznati središnjoj drugoj ugovornoj strani. {članak 33. stavak 1. Uredbe EMIR}

II.3.2 Na koji način središnja druga ugovorna strana prezentira članu sustava poravnanja opću prirodu ili izvore sukoba interesa prije prihvaćanja novih transakcija od tog člana sustava poravnanja, a kada organizacijski ili administrativni aranžmani središnje druge ugovorne strane za upravljanje sukobima interesa nisu dovoljni kako bi osigurali, sa zadovoljavajućom pouzdanošću, sprečavanje rizika štete interesima članova sustava poravnanja ili klijenta. {članak 33. stavak 2. Uredbe EMIR}

II.3.3 Kada je središnja druga ugovorna strana matično društvo ili društvo kći, uzimaju li pisani aranžmani u obzir i sve okolnosti kojih je središnja druga ugovorna strana svjesna ili bi trebala biti svjesna a koje mogu dovesti do sukoba interesa kao rezultat strukture i poslovnih aktivnosti ostalih društava s kojima je ona u odnosu matičnog društva ili društva kćeri. {članak 33. stavak 3. Uredbe EMIR}

II.3.4 Uključuju li pisani aranžmani sljedeće:

okolnosti koje predstavljaju sukob interesa ili mogu dovesti do sukoba interesa koji može imati za posljedicu znatan rizik od nastanka štete za interese jednog ili više članova sustava poravnanja ili klijenata;

postupke koje treba poštovati i mjere koje je potrebno donijeti za upravljanje takvim sukobima;

ostalo {članak 33. stavak 4. Uredbe EMIR}

II.3.5 Koje mjere poduzima središnja druga ugovorna strana za sprečavanje zlouporabe informacija koje se vode u njenom sustavu i sprečavanje uporabu tih informacija za ostale poslovne aktivnosti? {članak 33. stavak 5. Uredbe EMIR}

II.3.5 Smjernice o upravljanju sukobima interesa središnje druge ugovorne strane

II.4 Kontinuitet poslovanja

II.4.1 Postoji li politika kontinuiteta poslovanja i plan oporavka od kriznih situacija? U slučaju da postoje osiguravaju li ti planovi oporavak svih transakcija u trenutku smetnji kako bi se središnjoj drugoj ugovornoj strani omogućio siguran nastavak poslovanja i okončanje namire na planirani datum? {članak 34. stavak 1. Uredbe EMIR}

II.4.2 Postoji li postupak kojim se osigurava pravovremena namira ili prijenos imovine i pozicija klijenata i članova sustava poravnanja u slučaju oduzimanja odobrenja od strane nadzornog tijela? {članak 34. stavak 2. Uredbe EMIR}

Strategija i politika

II.4.3 Podliježu li plan kontinuiteta poslovanja i plan oporavka od kriznih situacija neovisnim preispitivanjima o kojima se izvješćuje upravljačko tijelo? {članak 17. stavak 1. DU 153/2013}

II.4.4 Potrebno je dokazati da plan kontinuiteta poslovanja sadrži sve ključne poslovne funkcije i povezane sustave, te da su njime obuhvaćene strategija, politika i ciljevi središnje druge ugovorne strane za osiguranje kontinuiteta tih funkcija i sustava. {članak 17. stavak 2. DU 153/2013}

II.4.5 Uzima li u obzir plan kontinuiteta poslovanja vanjske povezanosti i međuovisnosti unutar financijske infrastrukture, uključujući mjesta trgovanja na kojima se poravnanje obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, sustave namire vrijednosnih papira i platne sustave te kreditne institucije kojima se koristi središnja druga ugovorna strana ili povezana središnja druga ugovorna strana? Također, uzima li u obzir i ključne funkcije ili usluge koje su izdvojene trećim stranama koje su pružatelji usluga? {članak 17. stavak 3. DU 153/2013}

II.4.6 Sadrže li plan kontinuiteta poslovanja i plan oporavka od kriznih situacija jasno određene i dokumentirane mehanizme koji se upotrebljavaju za kontinuitet poslovanja u izvanrednim okolnostima, u slučaju katastrofa ili kriza, a kojima je cilj osigurati najnižu razinu usluga ključnih funkcija? {članak 17. stavak 4. DU 153/2013}

II.4.7 Utvrđuje li plan oporavka od kriznih situacija ciljeve u vezi s fazom i vremenom oporavka ključnih funkcija te određuje li najprikladniju strategiju oporavka svake od tih funkcija? Hoće li ti mehanizmi biti oblikovani tako da se osigura da su u scenarijima za ekstremne situacije ključne funkcije završene na vrijeme i da su ostvarene dogovorene razine usluga? {članak 17. stavak 5. DU 153/2013}

II.4.8 Utvrđuje li politika kontinuiteta poslovanja najdulje prihvatljivo vrijeme tijekom kojeg ključne funkcije i sustavi mogu biti neupotrebljivi? Također je potrebno definirati i vrijeme oporavka za ključne funkcije središnje druge ugovorne strane koje se uključuje u politiku kontinuiteta poslovanja (ne bi smjelo biti duže od dva sata). Završavaju li se postupci i plaćanja na kraju dana do zahtijevanog vremena i dana u svim okolnostima? {članak 17. stavak 6. DU 153/2013}

II.4.9 Uzima li središnja druga ugovorna strana u obzir potencijalni ukupni učinak na učinkovitost tržišta pri određivanju vremena oporavka za svaku funkciju? {članak 17. stavak 7. DU 153/2013}

Analiza učinka na poslovanje

II.4.10 Je li središnja druga ugovorna strana provela analizu učinka na poslovanje koja je namijenjena utvrđivanju poslovnih funkcija koje su ključne za osiguranje usluga središnje druge ugovorne strane? Određivanje važnosti tih funkcija za druge institucije i funkcije u financijskoj infrastrukturi trebali bi biti sastavni dio analize. {članak 18. stavak 1. DU 153/2013}

II.4.11 Upotrebljava li središnja druga ugovorna strana analizu rizika na temelju scenarija čija je svrha utvrditi kako različiti scenariji utječu na rizike za njezine ključne poslovne funkcije? {članak 18. stavak 2. DU 153/2013}

II.4.12 Uzima li središnja druga ugovorna strana pri procjeni rizika u obzir ovisnosti o vanjskim pružateljima usluga, uključujući komunalne usluge? {članak 18. stavak 3. DU 153/2013}

II.4.13 U kojim procedurama je naznačeno da središnja druga ugovorna strana ažurira i preispituje analizu učinka na poslovanje i analizu scenarija najmanje jednom godišnje te nakon incidenata ili značajnih organizacijskih promjena? Analiza treba uzimati u obzir sva odgovarajuća kretanja, uključujući tržišna kretanja i tehnološki razvoj. {članak 18. stavak 4. DU 153/2013}

Oporavak od kriznih situacija

II.4.14 Uređuju li mehanizmi za osiguranje kontinuiteta ključnih funkcija središnje druge ugovorne strane utemeljeni na scenariju katastrofe raspoloživost odgovarajućih ljudskih resursa, najdulje vrijeme nefunkcioniranja ključnih funkcija te prijelaz na sekundarno mjesto i oporavak poslovanja na tome mjestu? {članak 19. stavak 1. DU 153/2013}

II.4.15 Postoji li sekundarno mjesto za obradu kojom se može osigurati kontinuitet djelovanja svih ključnih funkcija središnje druge ugovorne strane jednak onome na primarnome mjestu? Je li profil geografske rizičnosti sekundarnog mjesta različit od onoga na primarnome mjestu? {članak 19. stavak 2. DU 153/2013}

II.4.16 Potrebno je dokazati da središnja druga ugovorna strana održava i ima neposredan pristup drugom poslovnom mjestu koje je barem takvo da osoblju omogući kontinuitet usluge ako primarno poslovno mjesto nije dostupno. {članak 19. stavak 3. DU 153/2013}

Ispitivanje i praćenje

II.4.17 Ispituje li i prati li središnja druga ugovorna strana svoju politiku kontinuiteta poslovanja i plan oporavka od kriznih situacija, u redovitim vremenskim razmacima i nakon značajnih modifikacija ili promjena sustava ili povezanih funkcija kako bi osigurala da se politikom kontinuiteta poslovanja ostvaruju navedeni ciljevi, uključujući cilj od najviše dva sata za oporavak poslovanja? {članak 20. stavak 1. DU 153/2013}

II.4.18 Koristi li središnja druga ugovorna strana sljedeće prilikom ispitivanja politike kontinuiteta poslovanja i plana oporavka od kriznih situacija: {članak 20. stavak 2. DU 153/2013}

scenariji katastrofa velikih razmjera i prelaska s primarnog na sekundarno mjesto;

sudjelovanje članova sustava poravnanja, vanjskih pružatelja usluga i odgovarajućih institucija u financijskoj infrastrukturi s kojima su u politici kontinuiteta poslovanja utvrđene međuovisnosti;

ostalo:

Održavanje

II.4.19 Potrebno je dokazati da će središnja druga ugovorna strana redovito preispitivati i ažurirati svoju politiku kontinuiteta poslovanja tako da uključuje sve ključne funkcije i najprimjereniju strategiju za oporavak tih funkcija. {članak 21. stavak 1. DU 153/2013}

II.4.20 Potrebno je dokazati da će središnja druga ugovorna strana redovito preispitivati i ažurirati svoj plan oporavka od kriznih situacija tako da uključuje najprimjereniju strategiju za oporavak svih ključnih funkcija. {članak 21. stavak 2. DU 153/2013}

II.4.21 Hoće li središnja druga ugovorna strana preispitivati svoju politiku kontinuiteta poslovanja i plan oporavka od kriznih situacija nakon svakog značajnog poremećaja kako bi se utvrdili uzroci i sva potrebna poboljšanja poslovanja, politike kontinuiteta poslovanja i plana oporavka od kriznih situacija središnje druge ugovorne strane? {članak 21. stavak 3. DU 153/2013}

Upravljanje kriznim situacijama

II.4.22 Ima li središnja druga ugovorna strana funkciju upravljanja krizom koja djeluje u izvanrednim okolnostima? Prati li upravljačko tijelo funkciju upravljanja krizom i redovito prima i pregledava izvješća o njoj? Potrebno je priložiti dokumentaciju pisanih procedura za upravljanje kriznim situacijama. {članak 22. stavak 1. DU 153/2013}

II.4.23 Potrebno je prikazati procedure za upravljanje unutarnjom i vanjskom komunikacijom u krizi tijekom kriznog događaja. {članak 22. stavak 2. DU 153/2013}

II.4.24 Preispituje li središnja druga ugovorna strana svoje rješavanje krize nakon kriznog događaja? Što sve obuhvaća to preispitivanje? {članak 22. stavak 3. DU 153/2013}

Komunikacija

II.4.25 Potrebno je priložiti komunikacijski plan u kojemu je dokumentiran način na koji će više rukovodstvo, upravljačko tijelo i odgovarajuće vanjske zainteresirane strane, uključujući nadležna tijela, članove sustava poravnanja, klijente, posrednike za namiru, sustave namire vrijednosnih papira i platne sustave te mjesta trgovanja, biti na odgovarajući način obavješćivani tijekom krize. {članak 23. stavak 1. DU 153/2013}

II.5 Izdvajanje poslovnih procesa

II.5.1 U slučaju da središnja druga ugovorna strana namjerava izdvojiti operativne poslovne procese, usluge ili aktivnosti, osigurava li u svakom trenutku da: {članak 35. stavak 1. Uredbe EMIR}

izdvajanje poslovnih procesa ne dovodi do delegiranja njenih odgovornosti;

odnos i obveze središnje druge ugovorne strane prema njenim članovima sustava poravnanja ili, kada je to potrebno, prema njihovim klijentima se ne mijenjaju;

uvjeti za izdavanje odobrenja središnjoj drugoj ugovornoj strani efektivno se ne mijenjaju;

izdvajanje poslovnih procesa ne sprječava izvršavanje supervizorskih i nadzornih funkcija, kao ni izravan pristup za stjecanje relevantnih informacija potrebnih za ispunjavanje tih mandata;

izdvajanjem poslovnih procesa ne uskraćuju se središnjoj drugoj ugovornoj strani potrebni sustavi i kontrole za upravljanje rizicima kojima je izložena;

pružatelj usluga ima zahtjeve u pogledu kontinuiteta poslovanja koji su istovrijedni onima koje je središnja druga ugovorna strana dužna ispuniti u skladu s ovom Uredbom;

središnja druga ugovorna strana i nadalje posjeduje stručnost i sredstva potrebne za ocjenu kvalitete pruženih usluga i organizacijske adekvatnosti i adekvatnosti kapitala pružatelja usluga, za učinkovit nadzor izdvojenih poslovnih procesa i upravljanje rizicima povezanim s izdvajanjem poslovnih procesa i nadzire te procese i upravlja tim rizicima na kontinuiranoj osnovi;

središnja druga ugovorna strana ima izravan pristup relevantnim informacijama izdvojenih poslovnih procesa;

pružatelj usluga surađuje s nadležnim tijelom vezano uz izdvojene poslovne procese;

pružatelj usluga štiti povjerljive informacije koje se odnose na središnju drugu ugovornu stranu i njene članove sustava poravnanja i klijente ili, kada taj pružatelj usluga ima poslovni nastan u trećoj zemlji, osigurava da standardi za zaštitu podataka te treće zemlje ili oni navedeni u sporazumu između dotičnih strana, budu usporedivi standardima za zaštitu podataka na snazi u Uniji;

ostalo:

II.5.2 Jeli središnja druga ugovorna strana jasno, pisanim sporazumom utvrdila svoja prava i obveze te prava i obveze pružatelja usluga? {članak 35. stavak 2. Uredbe EMIR}

II.5.3 Jesu li sve informacije središnje druge ugovorne strane koje su potrebne nadležnom tijelu za ocjenjivanje usklađenosti obavljanja izdvojenih poslovnih procesa s Uredbom EMIR, raspoložive nadležnom tijelu na zahtjev? {članak 35. stavak 3. Uredbe EMIR}

II.6 Pravila poslovnog ponašanja

II.6.1 Na koji način središnja druga ugovorna strana osigurava da će prilikom pružanja usluga svojim članovima sustava poravnanja, i prema potrebi, njihovim klijentima, postupati pošteno i profesionalno i u skladu s najboljim interesima tih članova sustava poravnanja i klijenata i pouzdanog upravljanja rizicima? {članak 36. stavak 1. Uredbe EMIR}

II.6.2 Ima li središnja druga ugovorna strana dostupna, transparentna i fer pravila za brzo rješavanje pritužbi? {članak 36. stavak 2. Uredbe EMIR}

II.7 Zahtjevi za sudjelovanje

II.7.1 Jeli središnja druga ugovorna strana odredila kategorije prihvatljivih članova sustava poravnanja i kriterije prihvatljivosti ? Ako je, je li navedeno učinjeno u skladu sa savjetom odbora za rizike? {članak 37. stavak 1. Uredbe EMIR}

II.7.2 Na koji način središnja druga ugovorna strana osigurava da članovi sustava poravnanja imaju dovoljno financijskih resursa i operativne sposobnosti za ispunjavanje obveza koje proizlaze iz sudjelovanja u središnjoj drugoj ugovornoj strani? {članak 37. stavak 1. Uredbe EMIR}

II.7.3 Ima li središnja druga ugovorna strana procedure kojima osigurava provođenje, najmanje jednom godišnje, sveobuhvatne reviziju usklađenosti njenih članova sustava poravnanja s gore navedenim točkama? {članak 37. stavak 2. Uredbe EMIR}

II.7.4 Imaju li članovi sustava poravnanja koji obavljaju poravnanje transakcija u ime njihovih klijenata potrebna dodatna financijska sredstva i operativni kapacitet za obavljanje te aktivnosti? {članak 37. stavak 3. Uredbe EMIR}

II.7.5 Omogućavaju li pravila središnje druge ugovorne strane za članove sustava poravnanja prikupljanje relevantnih temeljnih informacija radi identifikacije, praćenja i upravljanja relevantnim koncentracijama rizika vezano uz pružanje usluga klijentima? {članak 37. stavak 3. Uredbe EMIR}

II.7.6 Na koji način središnja druga ugovorna strana osigurava da ju članovi sustava poravnanja, na zahtjev, obavješćuju o kriterijima i aranžmanima koje donesu kako bi omogućili svojim klijentima pristup uslugama središnje druge ugovorne strane? {članak 37. stavak 3. Uredbe EMIR}

II.7.7 Postoje li procedure za suspenziju i uredno isključenje članova sustava poravnanja koji više ne ispunjavaju gore navedene kriterije? {članak 37. stavak 4. Uredbe EMIR}

II.7.8 Kojim metodama središnja druga ugovorna strana može uskratiti pristup članovima sustava poravnanja? {članak 37. stavak 5. Uredbe EMIR}

II.7.9 Hoće li središnja druga ugovorna strana nametnuti dodatne obveze članovima sustava poravnanja, poput sudjelovanja na aukcijama pozicija člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze? Ako da, jesu li te dodatne obveze razmjerne riziku koji nosi član sustava poravnanja te ograničavaju li sudjelovanje na određene kategorije članova sustava poravnanja? {članak 37. stavak 6. Uredbe EMIR}

II.8 Transparentnost

II.8.1 Objavljuje li središnja druga ugovorna strana i njeni članovi sustava poravnanja javno cijene i naknade povezane s uslugama koje pružaju? Ako da, objavljuju li se cijene i naknade za svaku pruženu uslugu odvojeno, kao i diskonti i rabati i uvjeti pod kojima se ostvaruje korist od tih smanjenja? Također, omogućuje li središnja druga ugovorna strana svojim članovima sustava poravnanja i, prema potrebi, njihovim klijentima, odvojen pristup specifičnim uslugama koje pruža? {članak 38. stavak 1. Uredbe EMIR}

II.8.2 Hoće li središnja druga ugovorna strana odvojeno voditi troškove i prihode vezano uz pružene usluge te prikazivati te informacije nadležnom tijelu? {članak 38. stavak 1. Uredbe EMIR}

II.8.3 Izvješćuje li središnja druga ugovorna strana članove sustava poravnanja i klijente o rizicima povezanim s pruženim uslugama? {članak 38. stavak 2. Uredbe EMIR}

II.8.4 Izvješćuje li središnja druga ugovorna strana članove sustava poravnanja i nadležno tijelo o informacijama o cijenama koje su korištene za izračun njenih izloženosti na kraju dana prema njenim članovima sustava poravnanja? Također, hoće li središnja druga ugovorna strana javno objavljivati ukupan obujam obračunatih transakcija za svaku vrstu instrumenata čije je poravnanje izvršila? {članak 38. stavak 3. Uredbe EMIR}

II.8.5 Objavljuje li javno središnja druga ugovorna strana operativne i tehničke zahtjeve vezano uz komunikacijske protokole o formatima sadržaja i poruka kojima se koristi u interakciji s trećim stranama? {članak 38. stavak 4. Uredbe EMIR}

II.8.6 Objavljuje li javno središnja druga ugovorna strana kršenje koje izvrše članovi sustava poravnanja (osim kada nadležno tijelo, nakon savjetovanja s ESMA-om, smatra da bi takva objava predstavljala prijetnju financijskoj stabilnosti ili povjerenju u tržište ili bi ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili dovela da nerazmjerne štete uključenim stranama)? {članak 38. stavak 5. Uredbe EMIR}

II.9 Odvajanje i prenosivost

II.9.1 Vodi li središnja druga ugovorna strana odvojenu evidenciju i račune čime omogućava da u bilo kojem trenutku i bez odgode, razlikuje u računima kod središnje druge ugovorne strane imovinu i pozicije koji se vode za račun jednog člana sustava poravnanja od imovine i pozicija koji se vode za račun bilo kojeg drugog člana sustava poravnanja i od vlastite imovine? {članak 39. stavak 1. Uredbe EMIR}

II.9.2 Nudi li središnja druga ugovorna strana vođenje odvojene evidencije i računa čime omogućava svakom članu sustava poravnanja da razlikuje u računima kod središnje druge ugovorne strane imovinu i pozicije tog člana sustava poravnanja od imovine i pozicija koji se vode za račun njegovih klijenata (»odvajanje zbirnih računa za klijente«)? {članak 39. stavak 2. Uredbe EMIR}

II.9.3 Nudi li središnja druga ugovorna strana vođenje odvojene evidencije i računa čime omogućava svakom članu sustava poravnanja da razlikuje u računima kod središnje druge ugovorne strane imovinu i pozicije koji se vode za račun određenog klijenta od one imovine i pozicija koji se vode za račun ostalih klijenata (»odvajanje pojedinačnih računa za klijente {članak 39. stavak 3. Uredbe EMIR}

II.9.4 Vodi li član sustava poravnanja odvojenu evidenciju i račune koji mu omogućavaju da razlikuje, i u računima koji se vode kod središnje druge ugovorne strane i u vlastitim računima, svoju imovinu i pozicije od imovine i pozicija koje se vode za račun njegovih klijenata kod središnje druge ugovorne strane? {članak 39. stavak 4. Uredbe EMIR}

II.9.5 Nudi li član sustava poravnanja svojim klijentima izbor između odvajanja zbirnih računa za klijente i odvajanja pojedinačnih računa za klijente te obavješćuje li ih o troškovima i razini zaštite povezanih sa svakom od navedenih opcija? Potvrđuje li klijent svoj izbor pisanim putem? {članak 39. stavak 5. Uredbe EMIR}

II.9.6 Kada se klijent odluči za odvajanje pojedinačnih računa za klijente, knjiži li se svaki iznos nadoknade koji premašuje zahtjeve klijenta na središnju drugu ugovornu stranu te odvaja li se od iznosa nadoknada ostalih klijenata ili članova sustava poravnanja i ne izlaže se gubicima povezanima s pozicijama koje se knjiže na drugom računu? {članak 39. stavak 6. Uredbe EMIR}

II.9.7 Hoće li središnja druga ugovorna strana i članovi sustava poravnanja javno objavljivati razine zaštite i troškove povezane s različitim razinama odvajanja koje nude? Potrebno je priložiti dokaz da se te usluge nude pod prihvatljivim komercijalnim uvjetima. Poželjno je priložiti usporedni prikaz naknada s naknadama drugih EU središnjih drugih ugovornih strana. {članak 39. stavak 7. Uredbe EMIR}

II.9.8 Uključuju li podaci o različitim razinama odvajanja opis glavnih pravnih implikacija pojedinačnih razina odvajanja kao i informacije o mjerodavnom stečajnom pravu u odnosnim jurisdikcijama ? {članak 39. stavak 7. Uredbe EMIR}

II.9.9 Ima li središnja druga ugovorna strana pravo uporabe vezano uz iznose nadoknade ili doprinose u jamstveni fond koji se prikupljaju putem ugovora o financijskom kolateralu u vrijednosnim papirima, pod uvjetom da je uporaba takvih ugovora predviđena njenim pravilima poslovanja? {članak 39. stavak 8. Uredbe EMIR}

II.9.10 Zahtijeva li središnja druga ugovorna strana od članova sustava poravnanja da potvrde svoje prihvaćanje pravila poslovanja pisanim putem? {članak 39. stavak 8. Uredbe EMIR}

II.9.11 Što od navedenog se koristi u svrhu razlikovanja imovine i pozicija u računima kod središnje druge ugovorne strane: {članak 39. stavak 9. Uredbe EMIR}

imovina i pozicije se knjiže u odvojenim računima;

sprečava se netiranje pozicija knjiženih na različitim računima;

imovina koja obuhvaća pozicije knjižene na računu nije izložena gubicima povezanim s pozicijama koje se knjiže na drugom računu.

II.10 Upravljanje izloženošću

II.10.1 Mjeri li i ocjenjuje li središnja druga ugovorna strana svoju likvidnost i kreditne izloženosti prema svakom članu sustava poravnanja i, prema potrebi, prema drugoj središnjoj drugoj ugovornoj strani s kojom je sklopila ugovor o međudjelovanju? {članak 40. Uredbe EMIR}

II.10.2 Ima li središnja druga ugovorna strana pravovremeni pristup na nediskriminirajućoj osnovi relevantnim izvorima za formiranje cijena radi učinkovitog mjerenja njenih izloženosti? Obavlja li se navedeno uz prihvatljivu cijenu? {članak 40. Uredbe EMIR}

II.11 Zahtjevi za iznosom nadoknade

II.11.1 Je li kreditna izloženost ograničena određivanjem i prikupljanjem iznosa nadoknade od članova sustava poravnanja i, prema potrebi, od središnjih drugih ugovornih strana s kojima ima sklopljene ugovore o međudjelovanju ? {članak 41. stavak 1. Uredbe EMIR}

II.11.2 Jesu li ti iznosi nadoknade dovoljni za pokriće sljedećeg: {članak 41. stavak 1. Uredbe EMIR}

mogućih izloženosti za koje središnja druga ugovorna strana procjenjuje da će se pojaviti do likvidacije relevantnih pozicija;

gubitaka koji proizlaze iz najmanje 99 % kretanja izloženosti tijekom određenog vremenskog razdoblja te osiguravaju potpunu kolateralizaciju izloženosti središnje druge ugovorne strane prema svim njenim članovima sustava poravnanja i, prema potrebi, prema središnjim drugim ugovornim stranama s kojima ima sklopljene ugovore o međudjelovanju, najmanje jednom dnevno.

II.11.3 Prati li redovito i revidira li po potrebi središnja druga ugovorna strana razinu svojih iznosa nadoknada u svjetlu trenutnih uvjeta na tržištu uzimajući u obzir moguće procikličke učinke takvih revizija? {članak 41. stavak 1. Uredbe EMIR}

II.11.4 Donosi li središnja druga ugovorna strana pri određivanju zahtjeva za iznosom nadoknade modele i parametre koji uzimaju u obzir rizična obilježja proizvoda čije se poravnanje obavlja te vremensko razdoblje između prikupljanja iznosa nadoknade, tržišne likvidnosti i mogućnosti promjena tijekom trajanja transakcije? Potrebno je priložiti predmetne modele i parametre, zajedno sa pripadajućim objašnjenjima. {članak 41. stavak 2. Uredbe EMIR}

II.11.5 U kojim vremenskim intervalima središnja druga ugovorna strana prikuplja iznose nadoknade? {članak 41. stavak 2. Uredbe EMIR}

II.11.6 Prikuplja li središnja druga ugovorna strana iznose nadoknade koji su primjereni za pokriće rizika koji proizlazi iz pozicija u računima koji se vode u skladu s Uredbom EMIR, vezano uz određene financijske instrumente? Središnja druga ugovorna strana može izračunati iznose nadoknade za portfelj financijskih instrumenata pod uvjetom da je metodologija kojom se koristi razborita i stabilna. {članak 41. stavak 4. Uredbe EMIR}

IZNOSI NADOKNADE

Postotak

II.11.7 Pokrivaju li inicijalni iznosi nadoknade koje izračunava središnja druga ugovorna strana izloženosti koje proizlaze iz tržišnih kretanja za svaki financijski instrument koji je kolateraliziran na osnovi proizvoda tijekom razdoblja utvrđenog u članku 25. DU 153/2013 i pod pretpostavkom vremenskog okvira za likvidaciju pozicije kako je utvrđeno u članku 26. DU 153/2013? {članak 24. stavak 1. DU 153/2013}

II.11.8 Pridržava li se središnja druga ugovorna strana pri izračunu inicijalnih iznosa nadoknade sljedećih intervala pouzdanosti: {članak 24. stavak 1. DU 153/2013}

za OTC izvedenice, 99,5 %;

za financijske instrumente koji nisu OTC izvedenice, 99 %?

II.11.9 Razmatra li središnja druga ugovorna strana pri određivanju odgovarajućeg intervala pouzdanosti za svaku vrstu financijskih instrumenata čije poravnanje obavlja, sljedeće čimbenike: {članak 24. stavak 2. DU 153/2013}

složenost i razinu neizvjesnosti u vezi s određivanja cijena vrste financijskih instrumenata koje mogu ograničiti validaciju izračuna inicijalnog i varijacijskog iznosa nadoknade;

rizična obilježja vrste financijskih instrumenata koja mogu uključivati, između ostalog, volatilnost, trajanje, likvidnost, nelinearna svojstva cijena, rizik neočekivanog neispunjavanja obveza druge ugovorne strane i povratni rizik;

stupanj u kojemu druge kontrole rizika ne ograničavaju kreditne izloženosti na odgovarajući način;

svojstvenu financijsku polugu vrste financijskih instrumenata, uključujući je li vrsta financijskog instrumenta iznimno volatilna, je li visokokoncentrirana među nekoliko tržišnih sudionika i može li biti poteškoća pri zatvaranju pozicija u tom instrumentu?

Vremenski okvir za izračun povijesne volatilnosti

II.11.10 Koje povijesno razdoblje obuhvaćaju podaci na temelju kojih središnja druga ugovorna strana izračunava povijesnu volatilnost iz koje proizlaze izloženosti za koje se osiguravaju inicijalni iznosi nadoknade? Obuhvaćaju li podaci koji se upotrebljavaju za izračun povijesne volatilnosti cjelokupan opseg tržišnih uvjeta, uključujući stresna razdoblja? {članak 25. stavak 1. DU 153/2013}

II.11.11 Temelje li se parametri iznosa nadoknade za financijske instrumente bez povijesnog promatranog razdoblja na konzervativnim pretpostavkama? {članak 25. stavak 3. DU 153/2013}

Vremenski okviri za likvidaciju

II.11.12 Koliko iznose razdoblja likvidacije za: {članak 26. stavak 1. DU 153/2013}

OTC izvedenice,

financijske instrumente koji nisu OTC izvedenice?

II.11.13 Vrednuje li i zbraja li središnja druga ugovorna strana pri određivanju odgovarajućeg razdoblja likvidacije sljedeće: {članak 26. stavak 2. DU 153/2013}

najdulje moguće razdoblje koje smije proći od posljednje naplate iznosa nadoknade do objave neispunjavanja obveza od strane središnje druge ugovorne strane ili aktivacije procesa upravljanja neispunjenim obvezama od strane središnje druge ugovorne strane;

procijenjeno razdoblje potrebno za oblikovanje i provođenje strategije za upravljanje neispunjenim obvezama člana sustava poravnanja u skladu s posebnostima svake vrste financijskih instrumenata, uključujući njezin stupanj likvidnosti te veličinu i koncentraciju pozicija, te s obzirom na tržišta koje će središnja druga ugovorna strana upotrijebiti za zatvaranje pozicije člana sustava poravnanja ili njezinu potpunu zaštitu od rizika;

razdoblje potrebno za pokriće rizika druge ugovorne strane kojemu je izložena središnja druga ugovorna strana;

ostalo?

II.11.14 U slučaju kada središnja druga ugovorna strana obavlja poravnanje OTC izvedenica koje imaju ista rizična obilježja kao izvedenice kojima se trguje na uređenim tržištima ili na istovrijednom tržištu treće zemlje te upotrebljava drugačiji vremenski okvir za likvidaciju od onog navedenog pod II.11.12., može li središnja druga ugovorna strana nadležnom tijelu dokazati da: {članak 26. stavak 4. DU 153/2013}

bi taj vremenski okvir bio primjereniji od onog navedenog pod II.11.12. s obzirom na posebna svojstva odgovarajućih OTC izvedenica;

je to vremenski okvir od najmanje dva radna dana?

Portfeljni iznosi nadoknade

II.11.15 Dokumentira li središnja druga ugovorna strana svoj pristup portfeljnim iznosima nadoknade i osigurava najmanje da su korelacija odnosno istovrijedni statistički parametar ovisnosti između dvaju ili više financijskih instrumenata čije se poravnanje obavlja tijekom razdoblja obuhvata podataka izračunatog u skladu s člankom 25. DU 153/2013 dokazano pouzdani i ako pokažu otpornost tijekom povijesnih ili hipotetskih scenarija stresnih situacija? Može li središnja druga ugovorna strana dokazati ekonomsku utemeljenost za odnose među cijenama? {članak 27. stavak 2. DU 153/2013}

II.11.16 Jesu li svi financijski instrumenti na koje se primjenjuju portfeljni iznosi nadoknade pokriveni istim jamstvenim fondom? Ako ne, središnja druga ugovorna strana treba unaprijed dokazati Agenciji i svojim članovima sustava poravnanja kako bi potencijalni gubici bili raspodijeljeni među različitim jamstvenim fondovima. Jeli središnja druga ugovorna strana utvrdila potrebne odredbe u svojim pravilima da bi se portfeljni iznosi nadoknade mogli primijeniti na financijske instrumente pokrivene različitim jamstvenim fondovima? {članak 27. stavak 3. DU 153/2013}

II.11.17 Koliko iznosi iznos smanjenja iznosa nadoknade u slučaju kada portfeljni iznosi nadoknade pokrivaju više instrumenata? Koji iznos postotnog smanjenja središnja druga ugovorna strana primjenjuje u slučaju kada nije izložena potencijalnom riziku zbog smanjenja iznosa nadoknade? {članak 27. stavak 4. DU 153/2013}

II.11.18 Podliježu li smanjenja iznosa nadoknade koja se odnose na portfeljne iznose nadoknade odgovarajućem programu ispitivanja otpornosti na stres? {članak 27. stavak 5. DU 153/2013}

Procikličnost

II.11.19 Osigurava li središnja druga ugovorna strana da se njezinom politikom za odabir i revidiranje intervala pouzdanosti, razdoblja likvidacije i razdoblja obuhvata podataka dobivaju stabilni i razboriti zahtjevi za iznosom nadoknade u budućim razdobljima koji ograničavaju procikličnost u mjeri da ne dođe do negativnog utjecaja na stabilnost i financijsku sigurnost središnje druge ugovorne strane? uključuje li to i izbjegavanje promjena koje uzrokuju poremećaje ili velikih promjena u zahtjevima za iznosom nadoknade i utvrđivanje transparentnih i predvidljivih postupaka za prilagodbu zahtjeva za iznosom nadoknade kod promjene tržišnih uvjeta? {članak 28. stavak 1. DU 153/2013}

II.11.20 Primjenjuje li pritom središnja druga ugovorna strana sljedeće mogućnosti: {članak 28. stavak 1. DU 153/2013}

primjenu rezerve za iznose nadoknade koja je jednaka najmanje 25 % izračunatih iznosa nadoknada, a koja se može privremeno iscrpiti u razdobljima kada se izračunati zahtjevi za iznosom nadoknade značajno povećavaju;

dodjeljivanje pondera od najmanje 25 % iznimnim situacijama u razdoblju obuhvata podataka izračunatim u skladu s člankom 26. DU 153/2013;

osiguranje da njezini zahtjevi za iznosom nadoknade nisu niži od onih koji bi se izračunali primjenom volatilnosti ocijenjene tijekom desetogodišnjeg razdoblja obuhvata podataka?

II.11.21 Kada središnja druga ugovorna strana revidira parametre modela za izračun iznosa nadoknade kako bi bolje odražavali sadašnje tržišne uvjete, uzima li u obzir sve moguće procikličke učinke te revizije? {članak 28. stavak 2. DU 153/2013}

II.11.22 Smjernice o mjerama za ograničavanje procikličnosti iznosa nadoknade za središnje druge ugovorne strane prema EMIR-u

JAMSTVENI FOND

II.12.1 Održava li središnja druga ugovorna strana, kako bi ograničila daljnju kreditnu izloženost prema svojim članovima, unaprijed financiran jamstveni fond za pokriće gubitaka koji premašuju gubitke koji se pokrivaju zahtjevima za iznos nadoknade utvrđenima u članku 41. Uredbe EMIR, a proizlaze iz neispunjavanja obveza, uključujući pokretanje postupka stečaja jednog ili više članova sustava poravnanja? {članak 42. stavak 1. Uredbe EMIR}

II.12.2 Ispod kojeg iznosa jamstveni fond ni u kojim okolnostima ne smije pasti? {članak 42. stavak 1. Uredbe EMIR}

II.12.3 Koje kriterije je središnja druga ugovorna strana odredila za izračun doprinosa pojedinačnih članova sustava poravnanja? Potrebno je dokazati da su doprinosi razmjerni izloženostima svakog člana sustava poravnanja. {članak 42. stavak 2. Uredbe EMIR}

II.12.4 Potrebno je dokazati da jamstveni fond omogućava središnjoj drugoj ugovornoj strani barem podnošenje, u ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima, neispunjavanja obveza člana sustava poravnanja prema kojemu ona ima najveće izloženosti ili drugog i trećeg najvećeg člana sustava poravnanja, ako je ukupan zbroj izloženosti prema njima veći. Također je potrebno prikazati scenarije ekstremnih ali mogućih tržišnih uvjeta koje je izradila središnja druga ugovorna strana izrađuje. Uključuju li scenariji ekstremnih ali mogućih tržišnih uvjeta sljedeće: {članak 42. stavak 3. Uredbe EMIR}

najvolatilnija razdoblja koja su iskusila tržišta kojima središnja druga ugovorna strana pruža svoje usluge;

moguće buduće scenarije;

iznenadnu prodaju financijskih sredstava i naglo smanjenje tržišne likvidnosti?

Okvir i upravljanje

II.12.5 Primjenjuje li središnja druga ugovorna strana okvir unutarnje politike za utvrđivanje vrsta ekstremnih ali mogućih tržišnih uvjeta koji bi je mogli izložiti najvećem riziku, a u svrhu određivanja najmanje veličinu jamstvenog fonda i iznosa drugih financijskih sredstava potrebnih za udovoljavanje zahtjevima iz članaka 42. i 43. Uredbe EMIR? {članak 29. stavak 1. DU 153/2013}

II.12.6 U slučaju da je odgovor na prethodno pitanje potvrdan, uključuje li taj okvir izjavu kojom se opisuje kako središnja druga ugovorna strana određuje ekstremne ali moguće tržišne uvjete, a koja je dokumentirana i pohranjena? {članak 29. stavak 2. DU 153/2013}

II.12.7 Raspravlja li odbor za rizike o okviru? Tko odobrava okvir? Podliježu li snaga okvira i njegova sposobnost odražavanja tržišnih kretanja preispitivanju? Ako da, koliko često i raspravlja, raspravlja li se o njemu te izvješćuje li se nekoga o njemu? {članak 29. stavak 3. DU 153/2013}

Utvrđivanje ekstremnih ali mogućih tržišnih uvjeta

II.12.8 Odražava li okvir iz prethodnih točki profil rizičnosti središnje druge ugovorne strane uzimajući u obzir prekogranične i međuvalutne izloženosti gdje je to potrebno? Uz odgovor je potrebno dokazati da se okvirom utvrđuju svi tržišni rizici kojima bi središnja druga ugovorna strana bila izložena nakon neispunjavanja obveza jednog člana sustava poravnanja ili više njih, uključujući nepovoljna kretanja tržišnih cijena instrumenata čije se poravnanje obavlja, smanjenu likvidnost tržišta za te instrumente i smanjenje isplatne vrijednosti kolaterala. {članak 30. stavak 1. DU 153/2013}

II.12.9 Uzima li središnja druga ugovorna strana u obzir prilikom određivanja ekstremnih ali mogućih uvjeta za svako tržište za koje je utvrdila da mu je izložena u scenariju neispunjavanja obveza člana sustava poravnanja sljedeće: {članak 30. stavak 2. DU 153/2013}

opseg povijesnih scenarija, uključujući razdoblja ekstremnih tržišnih kretanja zabilježenih tijekom proteklih 30 godina, ili razdoblje za koje su dostupni pouzdani podaci, koji bi središnju drugu ugovornu stranu izložili najvećem financijskom riziku. Ako središnja druga ugovorna strana odluči da ponavljanje povijesnog primjera velikih promjena cijena nije moguće, nadležnom tijelu opravdava zašto je to izostavila iz okvira;

opseg mogućih budućih scenarija utemeljenih na dosljednim pretpostavkama u vezi s volatilnošću tržišta i korelacija cijena među tržištima i financijskim instrumentima, uzimajući u obzir i kvantitativne i kvalitativne procjene mogućih tržišnih uvjeta?

II.12.10 Na koji način okvir uzima u obzir, kvantitativno i kvalitativno, u kojoj mjeri bi se ekstremna kretanja cijena mogla istodobno pojaviti na više utvrđenih tržišta? Također, uzima li okvir u obzir da u ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima povijesne korelacije cijena možda neće vrijediti? {članak 30. stavak 3. DU 153/2013}

Preispitivanje ekstremnih ali mogućih scenarija

II.12.11 Preispituje li redovito središnja druga ugovorna strana postupke opisane u članku 30. DU 153/2013, uzimajući u obzir sva odgovarajuća tržišna kretanja te opseg i koncentraciju izloženosti članova sustava poravnanja? Preispituje li središnja druga ugovorna strana najmanje jednom godišnje skup povijesnih i hipotetskih scenarija koje upotrebljava kako bi utvrdila ekstremne ali moguće tržišne uvjete (a češće ako tržišna kretanja ili značajne promjene skupa ugovora čije se poravnanje obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane utječu na pretpostavke na kojima se temelji scenarij te je stoga scenarije potrebno prilagoditi), uz savjetovanje s odborom za rizike? Izvješćuje li se upravljačko tijelo o značajnim promjenama okvira? {članak 31. DU 153/2013}

Ostala financijska sredstva

II.13.1 Potrebno je dokazati da središnja druga ugovorna strana održava dostatna unaprijed financirana dostupna financijska sredstva za pokriće mogućih gubitaka koji premašuju gubitke koji se pokrivaju zahtjevima za iznosom nadoknade utvrđenima u članku 41. Uredbe EMIR i jamstvenim fondom kako je navedeno u članku 42. Uredbe EMIR. Ta unaprijed financirana financijska sredstva trebaju uključivati namjenska sredstva središnje druge ugovorne strane koja su središnjoj drugoj ugovornoj strani dostupna bez ograničenja i koja se ne smiju koristiti za ispunjavanje kapitalnih zahtjeva iz članka 16. Uredbe EMIR. {članak 43. stavak 1. Uredbe EMIR}

II.13.2 Omogućavaju li jamstveni fond i ostala financijska sredstva u svakom trenutku središnjoj drugoj ugovornoj da podnese u ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima, neispunjavanje obveza najmanje dva člana sustava poravnanja prema kojima ima najveće izloženosti? {članak 43. stavak 2. Uredbe EMIR}

II.13.3 Potrebno je dokazati da je izloženost članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane prema središnjoj drugoj ugovornoj strani ograničena. {članak 43. stavak 3. Uredbe EMIR}

Kontrole likvidnosnog rizika

II.14.1 Na koji način središnja druga ugovorna strana osigurava da u svakom trenutku ima pristup adekvatnoj likvidnosti za obavljanje svojih usluga i aktivnosti? {članak 44. stavak 1. Uredbe EMIR}

II.14.2 Kako često središnja druga ugovorna strana mjeri svoje moguće likvidnosne potrebe te uzima li pri tome u obzir likvidnosni rizik koji proizlazi iz neispunjavanja obveza najmanje dva člana sustava poravnanja prema kojima ima najveće izloženosti? {članak 44. stavak 1. Uredbe EMIR}

Procjena likvidnosnog rizika

II.14.3 Da li okvir za upravljanje likvidnosnim rizikom središnje druge ugovorne strane: {članak 32. stavak 1. DU 153/2013}

osigurava da je središnja druga ugovorna strana sposobna izvršiti obveze plaćanja i namire u svim odgovarajućim valutama po njihovu dospijeću, uključujući, prema potrebi, unutar jednog dana;

uključuje procjenu mogućih budućih likvidnosnih potreba središnje druge ugovorne strane prema širokom rasponu mogućih scenarija za stresne uvjete;

uključuje likvidnosni plan koji je dokumentiran i pohranjen u skladu s člankom 12. Uredbe EMIR te sadrži najmanje sljedeće postupke središnje druge ugovorne strane:

upravljanje i praćenje, najmanje svakodnevno, njezinih likvidnosnih potreba u različitim tržišnim scenarijima;

održavanje dovoljnih likvidnih financijskih sredstava za pokriće njezinih likvidnosnih potreba i razlikovanje upotrebe različitih vrsta likvidnih sredstava;

dnevnu procjenu i vrednovanje likvidnih sredstava koja su na raspolaganju središnjoj drugoj ugovornoj strani i njezinih likvidnosnih potreba;

utvrđivanje izvora likvidnosnog rizika;

procjenjivanje vremenskih okvira tijekom kojih bi likvidna financijska sredstva središnje druge ugovorne strane trebala biti na raspolaganju;

razmatranje mogućih likvidnosnih potreba koje proizlaze iz sposobnosti članova sustava poravnanja da zamijene gotovinski kolateral za negotovinski kolateral;

procese u slučaju manjka likvidnosti;

obnavljanje likvidnih financijskih sredstava koje može upotrijebiti tijekom stresnog događaja;

ostalo?

II.14.4 Odobrava li uprava središnje druge ugovorne strane odobrava plan nakon savjetovanja s odborom za rizike? {članak 32. stavak 3. DU 153/2013}

II.14.5 Uzimaju li se okvirom za upravljanje rizicima u obzir likvidnosne potrebe koje proizlaze iz odnosa središnje duge ugovorne strane sa sljedećim subjektima, a prema kojima središnja druga ugovorna strana ima likvidnosnu izloženost: {članak 32. stavak 4. DU 153/2013}

banke za namiru;

platne sustave;

sustave za namiru vrijednosnih papira;

nostro zastupnike;

skrbničke banke;

pružatelje likvidnosti;

središnje druge ugovorne strane koje su u odnosu međudjelovanja;

pružatelje usluga.

II.14.6 Uzima li središnja druga ugovorna strana u obzir sve međuovisnosti između gore navedenih subjekata i višestruke odnose koje gore navedeni subjekt može imati sa središnjom drugom ugovornom stranom u svojem okviru za upravljanje likvidnosnim rizikom? {članak 32. stavak 5. DU 153/2013}

II.14.7 Sastavlja li središnja druga ugovorna strana dnevna i tromjesečna izvješća sukladno članku 32. stavak 6. DU 153/2013? Jesu li su izvješća dokumentirana i pohranjena? {članak 32. stavak 6. DU 153/2013}

Pristup likvidnosti

II.14.8 Održava li središnja druga ugovorna strana llikvidna sredstva osim onih navedenih u članku 33. stavak 1. DU 153/2013? Ako da, potrebno je navesti koja. {članak 33. stavak 1. DU 153/2013}

II.14.9 Na koji način središnja druga ugovorna strana uzima u obzir valute u kojoj su nominirane njezine obveze i mogući učinak stresnih uvjeta na svoju sposobnost pristupa deviznim tržištima? {članak 33. stavak 2. DU 153/2013}

II.14.10 Na koji način središnja druga ugovorna strana prati i kontrolira koncentracije izloženosti likvidnosnom riziku u odnosu na pojedine pružatelje likvidnosti te na koji način osigurava da su njezini pružatelji likvidnosti dovoljno sposobni da ispune obveze u skladu s ugovorima o likvidnosti? {članak 33. stavak 3. i 4. DU 153/2013}

Koncentracijski rizik

II.14.11 Na koji način središnja druga ugovorna strana prati i kontrolira koncentraciju svojih izloženosti likvidnosnom riziku, uključujući svoje izloženosti subjektima navedenima u članku 32. stavku 4. DU 153/2013 i subjektima iz iste grupe? Potrebno je priložiti procese i postupke za kršenje limita koncentracije. {članak 34. DU 153/2013}

Redoslijed pokrića nepodmirenih obveza

II.14.12 Koja sredstva središnja druga ugovorna strana koristi za pokriće nepodmirenih obveza članova sustava poravnanja (potrebno navesti po redoslijedu korištenja)? {članak 45. Uredbe EMIR}

Izračun iznosa vlastitih sredstava središnje druge ugovorne strane koja se upotrebljavaju u redoslijedu pokrića nepodmirenih obveza

II.14.13 Na kojoj poziciji unutar bilance središnja druga ugovorna strana drži iznos namjenskih vlastitih sredstava te na koji način ga izračunava, odnosno koja sredstva koristi? {članak 35. stavak 1., 2. i 4. DU 153/2013}

II.14.14 Je li središnja druga ugovorna strana osnovala više od jednog jamstvenog fonda za različite vrste financijskih instrumenata čije poravnanje vrši? Ako da, je li sve izvršeno sukladno članku 35. stavak 3. DU 153/2013? {članak 35. stavak 3. DU 153/2013}

Održavanje iznosa vlastitih sredstava središnje druge ugovorne strane koja se upotrebljavaju u redoslijedu pokrića nepodmirenih obveza

II.14.15 Potrebno je priložiti procedure koje definiraju kada i na koji način središnja druga ugovorna strana obavješćuje nadležno tijelo o smanjenju iznosa namjenskih vlastitih sredstava. {članak 36. stavak 1. DU 153/2013}

Kolateralni zahtjevi

II.14.16 Koje vrste kolaterala središnja druga ugovorna strana prihvaća od financijskih, a koje od nefinancijskih drugih ugovornih strana? {članak 46. Uredbe EMIR}

Opći zahtjevi

II.14.17 Potrebno je priložiti politike i postupke za procjenjivanje i kontinuirano praćenje likvidnosti sredstava koja se prihvaćaju kao kolateral. Preispituje li središnja druga ugovorna strana svoje politike i postupke povezane s prihvatljivim sredstvima? Ako da, u kojim situacijama? {članak 37. DU 153/2013}

Gotovinski kolateral

II.14.18 U kojoj valuti/valutama je nominiran visokolikvidan kolateral u obliku gotovine? {članak 38. DU 153/2013}

Financijski instrumenti

II.14.19 Smatraju li se financijski instrumenti, bankovna jamstva i zlato koji ispunjavaju uvjete određene u Prilogu I. DU 153/2013 visokolikvidnim kolateralom? {članak 39. DU 153/2013}

Vrednovanje kolaterala

II.14.20 Potrebno je priložiti politike i postupke za praćenje, u što je više moguće realnom vremenu, kreditne kakvoće, tržišne likvidnosti i volatilnosti cijena svakog sredstva koje je prihvaćeno kao kolateral. Koliko često i u kojim situacijama središnja druga ugovorna strana prati adekvatnost svojih politika i postupaka vrednovanja? {članak 40. stavak 1. DU 153/2013}

II.14.21 Vrednuje li središnja druga ugovorna strana kolaterale po tekućim tržišnim cijenama u što je više moguće realnom vremenu? Ako ne, potrebno je dokazati da je središnja druga ugovorna strana sposobna upravljati rizicima. {članak 40. stavak 2. DU 153/2013}

Korektivni faktori

II.14.22 Potrebno je priložiti politike i postupke za određivanje bonitetnih korektivnih faktora koji se primjenjuju na vrijednost kolaterala. Također je potrebno prikazati na koji nači je izračunat korektivni faktor, odnosno dokazati da je pri izračunu korišten konzervativni pristup kako bi se što je više moguće ograničili prociklički učinci. {članak 41. stavak 1. DU 153/2013}

Limiti koncentracije

II.14.23 Potrebno je priložiti politike i postupke za osiguranje da kolateral ostaje dovoljno diversificiran da je njegova likvidacija moguća u okviru utvrđenog razdoblja držanja bez značajnog tržišnog učinka. {članak 42. stavak 1. DU 153/2013}

II.14.24 Na koji način središnja druga ugovorna strana određuje limite koncentracije? {članak 42. stavak 2., 3., 5. i 6. DU 153/2013}

Investicijska politika

II.14.25 U što središnja druga ugovorna strana ulaže svoja financijska sredstva? Na koji način se biraju ulaganja? {članak 47. stavci 1., 6. i 7. Uredbe EMIR}

II.14.26 Gdje se deponiraju financijski instrumenti koji služe kao iznosi nadoknade ili doprinosi u jamstveni fond? Omogućava li središnja druga ugovorna strana odvojenu identifikaciju imovine koja pripada članovima sustava poravnanja kada je ona deponirana kod treće strane? {članak 47. stavci 3. i 5. Uredbe EMIR}

Izrazito sigurni mehanizmi za deponiranje financijskih instrumenata

II.14.27 U slučaju da središnja druga ugovorna strana ne može deponirati financijske instrumente iz članka 45. EMIR-a ili instrumente koji su joj dani kao iznosi nadoknade, doprinosi u jamstveni fond ili doprinosi drugim financijskim sredstvima, i u obliku prijenosa vlasništva i u obliku prava na kolateral, kod upravitelja sustava namire vrijednosnih papira koji osigurava potpunu zaštitu tih instrumenata, deponiraju li se tada ti financijski instrumenti kod jednog od sljedećih subjekata: {članak 44. stavci 1. i 2. DU 153/2013}

središnje banke koja osigurava potpunu zaštitu tih instrumenata i, prema potrebi, omogućuje središnjoj drugoj ugovornoj strani brzi pristup tim financijskim instrumentima;

kreditne institucije koja ima odobrenje kako je određeno na temelju Direktive 2006/48/EZ, a koja osigurava potpunu odvojenost i zaštitu tih instrumenata, prema potrebi omogućuje središnjoj drugoj ugovornoj strani brzi pristup tim financijskim instrumentima i za koju središnja druga ugovorna strana na temelju svoje interne procjene može dokazati da ima nizak kreditni rizik. Pri obavljanju te procjene središnja druga ugovorna strana primjenjuje utvrđenu i objektivnu metodologiju koja se ne oslanja u potpunosti na vanjska mišljenja i koja uzima u obzir rizik koji proizlazi iz osnivanja sjedišta izdavatelja u određenoj državi;

financijske institucije iz treće zemlje na koju se primjenjuju i koja poštuje bonitetna pravila za koja odgovarajuća nadležna tijela smatraju da su najmanje jednako stroga kao pravila utvrđena u Direktivi 2006/48/EZ i koja ima snažne računovodstvene prakse, postupke pohrane i interne kontrole te koja osigurava potpunu odvojenost i zaštitu tih instrumenata, prema potrebi omogućuje središnjoj drugoj ugovornoj strani brzi pristup tim financijskim instrumentima i za koju središnja druga ugovorna strana na temelju svoje interne procjene može dokazati da ima nizak kreditni rizik. Pri obavljanju te procjene središnja druga ugovorna strana primjenjuje utvrđenu i objektivnu metodologiju koja se ne oslanja u potpunosti na vanjska mišljenja i koja uzima u obzir rizik koji proizlazi iz osnivanja sjedišta izdavatelja u određenoj državi.

U slučaju kada su financijski instrumenti deponirani u skladu s drugom i/ili trećom opcijom, drže li se u skladu s mehanizmima koji sprječavaju da središnja druga ugovorna strana pretrpi ikakve gubitke zbog neispunjavanja obveza ili insolventnosti financijske institucije koja ima odobrenje?

II.14.28 Omogućavaju li mehanizmi za deponiranje financijskih instrumenata koji su dani kao iznosi nadoknade, doprinosi u jamstveni fond ili doprinosi drugim financijskim sredstvima središnjoj drugoj ugovornoj strani da ponovno upotrijebi te financijske instrumente? Ako da, u kojim slučajevima? {članak 44. stavak 3. DU 153/2013}

Izrazito sigurni mehanizmi za pohranu gotovine

II.14.29 U slučaju kada je gotovina deponirana kod subjekta koji nije središnja banka, ispunjava li depozit sljedeće uvjete: {članak 45. DU 153/2013}

(a) depozit je u jednoj od sljedećih valuta:

valuti za koju središnja druga ugovorna strana može dokazati s visokim stupnjem pouzdanosti da je sposobna upravljati njezinim rizikom;

valuti u kojoj središnja druga ugovorna strana obavlja poravnanje transakcija, u granicama kolaterala koji je primljen u toj valuti;

(b) depozit je položen kod jednog od sljedećih subjekata:

kreditne institucije koja ima odobrenje kako je utvrđeno na temelju Direktive 2006/48/EZ za koju središnja druga ugovorna strana na temelju svoje interne procjene može dokazati da ima nizak kreditni rizik. Pri obavljanju te procjene središnja druga ugovorna strana primjenjuje utvrđenu i objektivnu metodologiju koja se ne oslanja u potpunosti na vanjska mišljenja i koja uzima u obzir rizik koji proizlazi iz osnivanja sjedišta izdavatelja u određenoj državi;

financijske institucije iz treće zemlje na koju se primjenjuju i koja poštuje bonitetna pravila za koja nadležna tijela smatraju da su najmanje jednako stroga kao pravila utvrđena u Direktivi 2006/48/EZ i koja ima snažne računovodstvene prakse, postupke pohrane i interne kontrole te za koju središnja druga ugovorna strana na temelju svoje interne procjene može dokazati da ima nizak kreditni rizik. Pri obavljanju te procjene središnja druga ugovorna strana primjenjuje utvrđenu i objektivnu metodologiju koja se ne oslanja u potpunosti na vanjska mišljenja i koja uzima u obzir rizik koji proizlazi iz osnivanja sjedišta izdavatelja u određenoj državi.

U slučaju kada se gotovina pohranjuje preko noći u skladu sa stavkom 1., na koji način se ona deponira? {članak 44. stavak 2. DU 153/2013}

Limiti koncentracije

II.14.30 Potrebno je priložiti politike i postupke za osiguranje da financijski instrumenti u koje su uložena financijska sredstva središnje druge ugovorne strane ostanu dovoljno diversificirani. Jesu li predmetnim politikama i postupcima određene mjere za smanjenje rizika koje se primjenjuju kada se premaše limiti koncentracije? Što se događa u slučaju da središnja druga ugovorna strana prekrši limit koncentracije određen u njezinim politikama? {članak 45. stavci 1. i 4. DU 153/2013}

II.14.31 Na kojima od sljedećih razina središnja druga ugovorna strana određuje limite koncentracije i prati koncentraciju svojih financijskih sredstava (označite gdje je prikladno, a u tekstu odgovora pozovite se na pripadajuće procedure): {članak 45. stavak 2. DU 153/2013}

pojedinih financijskih instrumenata;

vrsta financijskih instrumenata;

pojedinih izdavatelja;

vrsta izdavatelja;

drugih ugovornih stranaka s kojima su uspostavljeni mehanizmi predviđeni u točkama (b) i (c) članka 44. stavka 1. ili članka 45. stavka 2. DU 153/2013.

II.14.32 Uzima li središnja druga ugovorna strana pri razmatranju vrsta izdavatelja u obzir sljedeće (označite gdje je prikladno, a u tekstu odgovora pozovite se na pripadajuće procedure): {članak 45. stavak 3. DU 153/2013}

zemljopisnu distribuciju;

međuovisnosti i višestruke odnose koje subjekt može imati sa središnjom drugom ugovornom stranom;

razinu kreditnog rizika;

izloženosti koje središnja druga ugovorna strana ima prema izdavatelju preko proizvoda čije se poravnanje obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane.

 

II.14.33 Određuju li se politikama i postupcima iz točke II.14.30 mjere za smanjenje rizika koje se primjenjuju kada se premaše limiti koncentracije? Ukratko ih opišite. {članak 45. stavak 4. DU 153/2013}

 

II.14.34 Tretira li središnja druga ugovorna strana pri određivanju limita koncentracije kao jedan rizik izloženost svim financijskim instrumentima koje je izdao jedan izdavatelj ili za koje izričito jamči taj izdavatelj? Tretira li središnja druga ugovorna strana pri određivanju limita koncentracije kao jedan rizik izloženost svim financijskim instrumentima i novčanim sredstvima koji su deponirani kod jednog skrbnika? {članak 45. stavak 5. DU 153/2013}

 

II.14.35 Prati li središnja druga ugovorna strana redovito adekvatnost svojih politika i postupaka povezanih s limitima koncentracije? Na koji način? Preispituje li središnja druga ugovorna strana svoje politike i postupke povezane s limitima koncentracije najmanje jednom godišnje? Preispituje li središnja druga ugovorna strana svoje politike i postupke povezane s limitima koncentracije kad god dođe do značajnih promjena koje utječu na izloženost riziku središnje druge ugovorne strane? {članak 45. stavak 6. DU 153/2013}

 

II.14.36 Je li procedurama i postupcima središnje druge ugovorne strane predviđena obveza izvještavanja nadležnog tijela kada središnja druga ugovorna strana prekrši limit koncentracije? U kojem roku središnja druga ugovorna strana ispravlja to kršenje? {članak 45. stavak 7. DU 153/2013}

 

Postupci u slučaju neispunjavanja obveza

II.15.1 Potrebno je priložiti politike i postupke koji se odnose na neispunjavanje obveza od strane člana sustava poravnanja. Ima li središnja druga ugovorna strana uspostavljene detaljne postupke za slučajeve kada član sustava poravnanja ne ispunjava u roku i u skladu s postupcima koje utvrđuje središnja druga ugovorna strana zahtjeve za sudjelovanje središnje druge ugovorne strane utvrđene u članku 37. Uredbe EMIR? {članak 48. stavak 1. Uredbe EMIR}

 

II.15.2 Vezano za prethodno pitanje, jesu li uspostavljene procedure i postupci u slučaju kada središnja druga ugovorna strana ne objavi neispunjavanje obveza od strane člana sustava poravnanja? {članak 48. stavak 1. Uredbe EMIR}

 

II.15.3 Koliko se često postupci iz točaka II.15.1 i II.15.2 preispituju (jednom godišnje, polugodišnje, itd.)? {članak 48. stavak 1. Uredbe EMIR}

 

 

II.15.4 Pojasnite na koji način i u kojim rokovima središnja druga ugovorna strana poduzima mjere za obuzdavanje gubitaka i likvidnosnih pritisaka koji proizlaze iz neispunjavanja obveza od strane člana sustava poravnanja? {članak 48. stavak 2. Uredbe EMIR}

 

II.15.5 Na koji je način središnja druga ugovorna strana osigurala da zatvaranje pozicija bilo kojeg člana sustava poravnanja ne narušava njeno poslovanje ili izlaže članove sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze gubicima koje oni ne mogu predvidjeti ili kontrolirati? {članak 48. stavak 2. Uredbe EMIR}

 

II.15.6 Na koji je način središnja druga ugovorna strana osigurala da će Agencija biti obaviještena da član sustava poravnanja neće biti u mogućnosti ispuniti svoje buduće obveze, i to prije nego što središnja druga ugovorna strana objavi ili pokrene postupak kod neispunjavanja obveza? {članak 48. stavak 3. Uredbe EMIR}

 

II.15.7 Na koji način središnja druga ugovorna strana provjerava provedivost njenih postupaka u slučaju neispunjavanja obveza? Poduzima li središnja druga ugovorna strana i na koji način sve odgovarajuće korake kako bi osigurala da ima pravne ovlasti za unovčenje vlasničkih pozicija člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze i za prijenos ili unovčenje pozicija klijenata člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze? {članak 48. stavak 4. Uredbe EMIR}

 

II.15.8 Pojašnjenja radi, sljedeće pitanje se odnosi na situaciju kada se imovina i pozicije bilježe u evidenciji i računima središnje druge ugovorne strane kao da se drže za račun klijenata člana sustava poravnanja koji ne ispunjava obveze u skladu s člankom 39. stavkom 2. Uredbe EMIR. Je li središnja druga ugovorna strana obvezna pokrenuti postupak za prijenos imovine i pozicija koje drži član sustava poravnanja koji ne ispunjava obveze za račun svojih klijenata drugom članu sustava poravnanja kojega odrede svi dotični klijenti, na njihov zahtjev i bez suglasnosti člana sustava poravnanja koji ne ispunjava obveze? Na koji način je propisana takva obveza središnje druge ugovorne strane? Ako se prijenos tom drugom članu sustava poravnanja nije dogodio iz bilo kojeg razloga tijekom unaprijed definiranog razdoblja, može li središnja druga ugovorna strana poduzeti sve mjere koje joj dopuštaju njena pravila za aktivno upravljanje njenim rizicima u odnosu na te pozicije, uključujući likvidaciju imovine i pozicija koje drži član sustava poravnanja koji ne ispunjava obveze za račun svojih klijenata? Na koji način je isto uređeno? {članak 48. stavak 6. Uredbe EMIR}

 

II.15.9 Koristi li se kolateral klijenata koji se odvaja u skladu s člankom 39. stavcima 2. i 3. Uredbe isključivo za pokriće pozicija koje se drže za njihov račun? Na koji način središnja druga ugovorna strana osigurava da se svaki saldo koji duguje središnja druga ugovorna strana nakon završetka postupka upravljanja neispunjenim obvezama člana sustava poravnanja:

– vraća klijentima kada su oni poznati središnjoj drugoj ugovornoj strani, ili

– ako klijenti nisu, poznati središnjoj drugoj ugovornoj strani, članu sustava poravnanja za račun njegovih klijenata? {članak 48. stavak 7. Uredbe EMIR}

 

Preispitivanje modela, ispitivanje otpornosti na stres i retroaktivno ispitivanje

II.16.1 Potrebno je priložiti politike i postupke koji se odnose na modele i parametre za izračun zahtjeva za iznosom nadoknade, doprinosa u jamstveni fond, kolateralnih zahtjeva i ostalih mehanizama za kontrolu rizika. Koliko često i u kojim okolnostima središnja druga ugovorna strana preispituje navedene modele i parametre? Podvrgavaju li se modeli strogim i čestim ispitivanjima otpornosti na stres radi procjene njihove otpornosti u ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima? Provode li se retroaktivna ispitivanja radi procjene pouzdanosti korištene metodologije? {članak 48. stavak 7. Uredbe EMIR}

 

II.16.2 Je li procedurama i postupcima središnje druge ugovorne strane predviđena obveza neovisne provjere rezultata preispitivanja i testiranja modela iz točke II.16.1? Je li predviđena obveza obavještavanja nadležnog tijela i ESMA-u o rezultatima obavljenih ispitivanja? Zahtijevaju li procedure središnje druge ugovorne strane provjeru rezultata preispitivanja i testiranja modela prije donošenja svih značajnijih izmjena u modelima i parametrima.{članak 48. stavak 7. Uredbe EMIR}

 

II.16.3 Koliko često i u kojim okolnostima središnja druga ugovorna strana ispituje ključne aspekte svojih postupaka u slučaju neispunjavanja obveza? Na koji način središnja druga ugovorna strana osigurava da njene postupke u slučaju neispunjavanja obveza razumiju svi članovi sustava poravnanja i da svi članovi sustava poravnanja imaju uspostavljene primjerene aranžmane za odgovor u slučaju događaja neispunjavanja obveza? {članak 48. stavak 7. Uredbe EMIR}

 

II.16.4 Objavljuje li središnja druga ugovorna strana javno ključne informacije o svom modelu za upravljanje rizicima i pretpostavkama koje su korištene za obavljanje ispitivanja otpornosti na stres? {članak 48. stavak 7. Uredbe EMIR}

 

Validacija modela

II.16.5 Provodi li i na koji način središnja druga ugovorna strana provodi sveobuhvatnu validaciju svojih modela, njihovih metodologija i okvira za upravljanje likvidnosnim rizikom koje upotrebljava za kvantificiranje, zbrajanje i upravljanje svojim rizicima? Zahtijevaju li sve značajne revizije ili prilagodbe njezinih modela, njihovih metodologija i okvira za upravljanje likvidnosnim rizikom uključivanje mišljenja odbora za rizike? Provodi li prije primjene kvalificirana i neovisna strana validaciju takvih revizija ili prilagodbi?{članak 47. stavak 1. DU 153/2013}

 

II.16.6 Dokumentira li središnja druga ugovorna strana proces validacije? Uključuje li takvo dokumentiranje procesa barem politike koje se upotrebljavaju za ispitivanje metodologija središnje druge ugovorne strane koje se odnose na iznose nadoknade, jamstveni fond i druga financijska sredstva te okvir za izračun likvidnih financijskih sredstava? Zahtijevaju li sve značajne promjene ili prilagodbe tih politika uključivanje mišljenja odbora za rizike ili kakve druge metode odgovarajućeg upravljanja takvim izmjenama? Ako je odgovor da, pojasnite koje se druge metode primjenjuju. Provodi li prije primjene kvalificirana i neovisna strana validaciju takvih revizija ili prilagodbi?članak 47. stavak 2. DU 153/2013}

 

II.16.7 Uključuje li sveobuhvatna validacija koju provodi središnja druga ugovorna strana (označite gdje je prikladno):

☐     ocjenu konceptualne utemeljenosti modela i okvira, uključujući pomoćne dokaze o njihovom razvoju;

☐     preispitivanje tekućih postupaka praćenja, uključujući provjeru procesa i usporednog vrednovanja;

☐     preispitivanje parametara i pretpostavki napravljenih pri razvoju modela, njihovih metodologija i okvira;

☐     preispitivanje adekvatnosti i primjerenosti modela, njihovih metodologija i okvira donesenih u odnosu na vrste ugovora na koje se primjenjuju;

☐     preispitivanje primjerenosti scenarija za ispitivanje otpornosti na stres u skladu s poglavljem VII. i člankom 52.;

☐     analizu rezultata ispitivanja. {članak 47. stavak 3. DU 153/2013}

 

II.16.8 Je li središnja druga ugovorna strana uspostavila kriterije u odnosu na koje procjenjuje može li se provesti uspješna validacija njezinih modela, njihovih metodologija i okvira za upravljanje likvidnosnim rizikom? Uključuju li ti kriteriji uspješne rezultate ispitivanja? {članak 47. stavak 4. DU 153/2013}

 

II.16.9 Reagira li središnja druga ugovorna strana i na koji način na cjenovna ograničenja u slučaju kada podaci o cijenama nisu lako dostupni ili pouzdani? Donosi li središnja druga ugovorna strana u takvim slučajevima barem konzervativne pretpostavke na temelju zabilježenih koreliranih ili povezanih tržišta i sadašnjeg ponašanja tržišta? {članak 47. stavak 5. DU 153/2013}

 

II.16.10 Podliježu li sustavi i modeli vrednovanja koji se upotrebljavaju u slučajevima iz točke II.16.9 odgovarajućem upravljanju, uključujući traženje mišljenja od odbora za rizike te validaciju i ispitivanje? Provodi li validaciju modela vrednovanja središnje druge ugovorne strane kvalificirana i neovisna osoba? Provodi li se takva validacija prema različitim tržišnim scenarijima kako bi se osiguralo da se modelima točno dobivaju primjerene cijene? Prilagođava li se izračun inicijalnih iznosa nadoknade kako bi se odražavali svi utvrđeni rizici koji proizlaze iz modela? {članak 47. stavak 6. DU 153/2013}

 

II.16.11 Koliko često i u kojim okolnostima središnja druga ugovorna strana provodi procjenu teoretskih i empirijskih svojstava svojeg modela za izračun iznosa nadoknade za sve financijske instrumente čije poravnanje obavlja? {članak 47. stavak 7. DU 153/2013}

 

Programi ispitivanja

II.16.12 Je li središnja druga ugovorna strana uspostavila politike i postupke koji detaljno opisuju programe ispitivanja otpornosti na stres i retroaktivnog ispitivanja koje primjenjuje za ocjenu primjerenosti, točnosti, pouzdanosti i otpornosti modela i njihovih metodologija koje upotrebljava za izračun svojih mehanizama kontrole rizika, uključujući iznose nadoknade, doprinose u jamstveni fond i druga financijska sredstva na širokom rasponu tržišnih uvjeta? {članak 48. stavak 1. DU 153/2013}

 

II.16.13 Navodi li se u politikama i postupcima središnje druge ugovorne strane detaljan program ispitivanja otpornosti na stres koji središnja druga ugovorna strana primjenjuje za ocjenu primjerenosti, točnosti, pouzdanosti i otpornosti okvira za upravljanje likvidnosnim rizikom? {članak 48. stavak 2. DU 153/2013}

 

II.16.14 Uključuju li politike i postupci središnje druge ugovorne strane metodologije za uključivanje odabira i razvoja odgovarajućeg ispitivanja, uključujući odabir podataka o portfeljima i tržištima, redovitost ispitivanja, posebna rizična obilježja financijskih instrumenata čije se poravnanje obavlja, analizu rezultata ispitivanja i iznimaka pri ispitivanju te odgovarajuće potrebne korektivne mjere? {članak 48. stavak 3. DU 153/2013}

 

II.16.15 Uključuje li središnja druga ugovorna strana pri vršenju svih ispitivanja sve pozicije klijenata? {članak 48. stavak 4. DU 153/2013}

 

Postupak retroaktivnog ispitivanja

II.16.16 Procjenjuje li središnja druga ugovorna strana svoju pokrivenost iznosima nadoknade tako da provodi naknadnu usporedbu zabilježenih ishoda s očekivanim ishodima koji su dobiveni upotrebom modela za izračun iznosa nadoknade? Obavlja li se ta analiza retroaktivnog ispitivanja obavlja svaki dan kako bi se ocijenilo postoje li iznimke pri ispitivanju pokrivenosti iznosima nadoknade? Ocjenjuje li se pokrivenost se prema sadašnjim pozicijama za financijske instrumente i članove sustava poravnanja? Uzimaju li se u obzir mogući učinci portfeljnih iznosa nadoknade i, prema potrebi, središnjih drugih ugovornih stranaka koje su u odnosu međudjelovanja? {članak 49. stavak 1. DU 153/2013}

 

II.16.17 Razmatra li središnja druga ugovorna strana odgovarajuća prošla razdoblja za svoj program retroaktivnog ispitivanja kako bi osigurala da je upotrijebljeno promatrano razdoblje dovoljno da umanji sve štetne učinke na statističku značajnost? {članak 49. stavak 2. DU 153/2013}

 

II.16.18 Razmatra li središnja druga ugovorna strana u svojem programu retroaktivnog ispitivanja jasna statistička ispitivanja i kriterije učinkovitosti koje određuje za procjenu rezultata retroaktivnog ispitivanja? {članak 49. stavak 3. DU 153/2013}

 

II.16.19 Na koji način se osigurava da će središnja druga ugovorna strana periodično izvještavati odbor za rizike o rezultatima i analizi retroaktivnog ispitivanja u obliku kojim se ne krši povjerljivost, a kako bi zatražila savjet odbora za rizike pri preispitivanju svojeg modela za izračun iznosa nadoknade? Priložite odgovarajuću dokaznu dokumentaciju. {članak 49. stavak 4. DU 153/2013}

 

II.16.20 Stavlja li središnja druga ugovorna strana na raspolaganje svim članovima sustava poravnanja i, ako su poznati središnjoj drugoj ugovornoj strani, klijentima, rezultate i analize retroaktivnog ispitivanja? Je li osigurano da svim drugim klijentima rezultate i analizu retroaktivnog ispitivanja na raspolaganje stavljaju odgovarajući članovi sustava poravnanja na njihov zahtjev? Agregiraju li se te informacije u obliku kojim se ne krši povjerljivost? Imaju li članovi sustava poravnanja i klijenti pristup detaljnim rezultatima i analizi retroaktivnog ispitivanja samo za svoje vlastite portfelje? {članak 49. stavak 5. DU 153/2013}

 

II.16.21 Je li središnja druga ugovorna strana odredila postupke za detaljno određivanje mjera koje može poduzeti s obzirom na rezultate analize retroaktivnog ispitivanja? {članak 49. stavak 6. DU 153/2013}

 

Postupak ispitivanja i analize osjetljivosti

II.16.22 Provodi li središnja druga ugovorna strana ispitivanja i analizu osjetljivosti kako bi procijenila pokrivenost svojeg modela za izračun iznosa nadoknade u različitim tržišnim uvjetima ? Upotrebljava li pri tome povijesne podatke iz stresnih tržišnih uvjeta koji su se dogodili i hipotetske podatke za stresne tržišne uvjete koji se nisu dogodili? {članak 50. stavak 1. DU 153/2013}

 

II.16.23 Primjenjuje li središnja druga ugovorna strana široki raspon parametara i pretpostavki kako bi obuhvatila različite povijesne i hipotetske uvjete? Uključuju li ti parametri najvolatilnija razdoblja koja su se dogodila na tržištima na kojima posluje i ekstremne promjene korelacija između cijena ugovora čije se poravnanje obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane?. {članak 50. stavak 2. DU 153/2013}

 

II.16.24 Obavlja li se analiza osjetljivosti na temelju nekoliko stvarnih i reprezentativnih portfelja članova sustava poravnanja? Obrazložite na koji način je reprezentativni portfelji odabran? Priložite dokaze da je reprezentativni portfelji na temelju osjetljivosti na značajne čimbenike rizika i korelacije kojima je izložena središnja druga ugovorna strana. Na koji način je osigurano da su ispitivanje i analiza osjetljivosti oblikovani tako da se njima ispituju ključni parametri i pretpostavke modela za izračun inicijalnog iznosa nadoknade na nekoliko intervala pouzdanosti kako bi se odredila osjetljivost sustava na pogreške u kalibraciji tih parametara i pretpostavki? Je li se i na koji način primjerena pozornost posvetila se vremenskoj strukturi čimbenika rizika i pretpostavljenoj korelaciji između čimbenika rizika? {članak 50. stavak 3. DU 153/2013}

 

II.16.25 Ocjenjuje li središnja druga ugovorna strana moguće gubitke u položajima članova sustava poravnanja? {članak 50. stavak 4. DU 153/2013}

 

II.16.26 Razmatra li središnja druga ugovorna strana, prema potrebi, parametre koji odražavaju istodobno neispunjavanje obveza članova sustava poravnanja koji izdaju financijske instrumente čije se poravnanje obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane ili temeljne imovine izvedenica čije se poravnanje obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane? Razmatraju li se, prema potrebi, učinci neispunjavanja obveza klijenta koji izdaje financijske instrumente čije se poravnanje obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane ili temeljne imovine izvedenica čije se poravnanje obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane? {članak 50. stavak 5. DU 153/2013}

 

II.16.27 Izvješćuje li središnja druga ugovorna strana o svojim rezultatima i analizi ispitivanja osjetljivosti periodično odbor za rizike u obliku kojim se ne krši povjerljivost kako bi zatražila njegov savjet pri preispitivanju svojeg modela za izračun iznosa nadoknade? Koliko često? {članak 50. stavak 6. DU 153/2013}

 

II.16.28 Je li središnja druga ugovorna strana utvrdila postupke za detaljno određivanje mjera koje može poduzeti s obzirom na rezultate analize ispitivanja osjetljivosti? {članak 50. stavak 7. DU 153/2013}

 

Postupak ispitivanja otpornosti na stres

II.16.29 Primjenjuju li ispitivanja otpornosti na stres središnje druge ugovorne strane parametre, pretpostavke i scenarije stresnih uvjeta na modele koji se upotrebljavaju za procjenu izloženosti rizicima kako bi se osiguralo da su njezina financijska sredstva dovoljna za pokriće tih izloženosti u ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima? {članak 51. stavak 1. DU 153/2013}

 

II.16.30 Zahtijeva li program ispitivanja otpornosti na stres središnje druge ugovorne strane da središnja druga ugovorna strana redovito provodi seriju ispitivanja otpornosti na stres kojom se uzimaju u obzir raznolikost njezinih proizvoda i svi elementi njezinih modela i njihovih metodologija te njezinog okvira za upravljanje likvidnosnim rizikom? {članak 51. stavak 2. DU 153/2013}

 

II.16.31 Je li programom ispitivanja otpornosti na stres središnje druge ugovorne strane propisano da se ispitivanja otpornosti na stres provode primjenom utvrđenih scenarija za ispitivanje otpornosti na stres na temelju prošlih i hipotetskih ekstremnih ali mogućih tržišnih uvjeta u skladu s poglavljem VII. DU 153/2013? Priložite odgovarajuću dokaznu dokumentaciju. Preispituju li i prilagođavaju prošli uvjeti koji se upotrebljavaju se, ako je prikladno? Razmatra li središnja druga ugovorna strana druge oblike primjerenih scenarija za ispitivanje otpornosti na stres uključujući, između ostalog, tehničke ili financijske poteškoće njezinih banaka za namiru, nostro zastupnika, skrbničkih banaka, pružatelja likvidnosti ili središnjih drugih ugovornih stranaka koje su u odnosu međudjelovanja? {članak 51. stavak 3. DU 153/2013}

 

II.16.32 Može li središnja druga ugovorna strana brzo prilagoditi svoja ispitivanja otpornosti na stres kako bi u njih uključila nove ili nastajuće rizike? {članak 51. stavak 4. DU 153/2013}

 

II.16.33 Uzima li u obzir središnja druga ugovorna strana moguće gubitke koji proizlaze iz neispunjavanja obveza klijenta, u slučaju kada je isti poznat, a koji obavlja poravnanje preko više članova sustava poravnanja? {članak 51. stavak 5. DU 153/2013}

 

II.16.34 Izvješćuje li periodično središnja druga ugovorna strana odbor za rizike o rezultatima i analizi ispitivanja otpornosti na stres u obliku kojim se ne krši povjerljivost, a kako bi zatražila njegov savjet pri preispitivanju svojih modela, njihovih metodologija i svojeg okvira za upravljanje likvidnosnim rizikom? {članak 51. stavak 6. DU 153/2013}

 

II.16.35 Stavljaju li se na raspolaganje svim članovima sustava poravnanja i, ako su poznati središnjoj drugoj ugovornoj strani, klijentima, rezultati i analiza ispitivanja otpornosti na stres? Je li osigurano da svim drugim klijentima rezultate i analizu retroaktivnog ispitivanja na raspolaganje stavljaju odgovarajući članovi sustava poravnanja na njihov zahtjev? Agregiraju li se te se informacije u obliku kojim se ne krši povjerljivost? Imaju li članovi sustava poravnanja i klijenti pristup detaljnim rezultatima i analizi ispitivanja otpornosti na stres samo za svoje vlastite portfelje? {članak 51. stavak 7. DU 153/2013}

 

II.16.36 Je li središnja druga ugovorna strana utvrdila postupke za detaljno određivanje mjera koje može poduzeti s obzirom na rezultate analize ispitivanja otpornosti na stres? {članak 51. stavak 8. DU 153/2013}

 

Čimbenici rizika za ispitivanje otpornosti na stres

II.16.37 Utvrđuje li središnja druga ugovorna strana odgovarajuće čimbenike rizika koji su značajni za ugovore čije poravnanje obavlja, a koji bi mogli utjecati na njezine gubitke i ima li odgovarajuću metodu za njihovo mjerenje? Uzimaju li u obzir ispitivanja otpornosti na stres središnje druge ugovorne strane barem čimbenike rizika koji su određeni za sljedeće vrste financijskih instrumenata, prema potrebi (označite gdje je prikladno): {članak 52. stavak 1. DU 153/2013}

☐     ugovore povezane s kamatnom stopom: čimbenici rizika koji odgovaraju kamatnim stopama u svakoj valuti u kojoj središnja druga ugovorna strana obavlja poravnanje financijskih instrumenata. Modeliranje krivulje prinosa dijeli se u različite segmente dospijeća kako bi se obuhvatila razlika u volatilnosti kamatnih stopa uzduž krivulje prinosa. Broj povezanih čimbenika rizika ovisi o složenosti ugovora s kamatnom stopom čije se poravnanje obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane. Rizik osnove, koji proizlazi iz nepotpuno koreliranih kretanja između prinosa na instrumente države i drugih kamatnih stopa s fiksnim prinosom, obuhvaća se odvojeno;

☐     ugovore povezane s tečajem: čimbenici rizika koji odgovaraju svakoj stranoj valuti u kojoj središnja druga ugovorna strana obavlja poravnanje financijskih instrumenata i tečaju između valute u kojoj se iznosi nadoknade pozivaju na naplatu i valute u kojoj središnja druga ugovorna strana vrši poravnanje financijskih instrumenata;

☐     ugovore povezane s vlasničkim vrijednosnim papirima: čimbenici rizika koji odgovaraju volatilnosti pojedinih izdanja vlasničkih vrijednosnih papira za svako tržište za koje središnja druga ugovorna strana obavlja poravnanje i volatilnosti različitih sektora ukupnog tržišta vlasničkih vrijednosnih papira. Sofisticiranost i vrsta tehnike modeliranja za određeno tržište odgovaraju izloženosti središnje druge ugovorne strane ukupnom tržištu kao i njezinoj koncentraciji u pojedinim izdanjima vlasničkih vrijednosnih papira na tom tržištu;

☐     robne ugovore: čimbenici rizika koji uzimaju u obzir različite kategorije i potkategorije robnih ugovora i povezanih izvedenica čije se poravnanje obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, uključujući, prema potrebi, varijacije prigodne dobiti između pozicija izvedenica i pozicija gotovinskih sredstava u robi;

☐     ugovore povezane s kreditima: čimbenici rizika koji uzimaju u obzir rizik neočekivanog neispunjavanja obveza druge ugovorne strane, uključujući kumulativni rizik koji proizlazi iz višestrukog neispunjavanja obveza, rizik osnove i volatilnost stope povrata.

☐     Ostalo (ako je primjenjivo):

 

II.16.38 Razmatra li središnja druga ugovorna strana u svojim ispitivanjima otpornosti na stres na primjeren način najmanje sljedeće (označite gdje je prikladno): {članak 52. stavak 2. DU 153/2013}

☐     korelacije, uključujući one između utvrđenih čimbenika rizika i sličnih ugovora čije se poravnanje obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane;

☐     čimbenike koji odgovaraju impliciranoj i povijesnoj volatilnosti ugovora čije se poravnanje obavlja;

☐     posebna svojstva svih novih ugovora čije će se poravnanje obavljati posredstvom središnje druge ugovorne strane;

☐     koncentracijski rizik, uključujući prema članu sustava poravnanja i subjektima iz grupe članova sustava poravnanja;

☐     međuovisnosti i višestruke odnose;

☐     odgovarajuće rizike, uključujući tečajni rizik;

☐     određene limite izloženosti;

☐     korelacijski rizik.

☐     Ostalo (ako je primjenjivo):

 

Ispitivanje otpornosti na stres ukupnih financijskih sredstava

II.16.39 Obrazložite osigurava li program ispitivanja otpornosti na stres središnje druge ugovorne strane da je njezina kombinacija iznosa nadoknade, doprinosa u jamstveni fond i drugih financijskih sredstava dovoljna za pokriće neispunjavanja obveza najmanje dvaju članova sustava poravnanja u odnosu na koje središnja druga ugovorna strana ima najveće izloženosti u ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima? Ispituju li se programom ispitivanja otpornosti na stres mogući gubici koji proizlaze iz neispunjavanja obveza subjekata koji su u istoj grupi kao dva člana sustava poravnanja u odnosu na koje središnja druga ugovorna strana ima najveće izloženosti u ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima? {članak 53. stavak 1. DU 153/2013}

 

II.16.40 Osigurava li program ispitivanja otpornosti na stres središnje druge ugovorne strane da su njezini iznosi nadoknade i jamstveni fond dovoljni za pokriće najmanje neispunjavanja obveza člana sustava poravnanja u odnosu na kojeg središnja druga ugovorna strana ima najveće izloženosti ili drugog odnosno trećeg najvećeg člana sustava poravnanja, ako je zbroj njihovih izloženosti veći u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 648/2012? {članak 53. stavak 2. DU 153/2013}

 

II.16.41 Hoće li središnja druga ugovorna strana provoditi temeljitu analizu mogućih gubitaka koje bi mogla pretrpjeti te vrednovati moguće gubitke iz pozicija članova sustava poravnanja, uključujući rizik da likvidacija tih pozicija može utjecati na tržište i stupanj pokrivenosti iznosima nadoknade središnje druge ugovorne strane? {članak 53. stavak 3. DU 153/2013}

 

II.16.42 Uzima li središnja druga ugovorna strana u svojim ispitivanjima otpornosti na stres, prema potrebi, u obzir učinke neispunjavanja obveza člana sustava poravnanja koji izdaje financijske instrumente čije se poravnanje obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane ili temeljne imovine izvedenica čije se poravnanje obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane? Razmatraju li se, prema potrebi, učinci neispunjavanja obveza klijenta koji izdaje financijske instrumente čije se poravnanje obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane ili temeljne imovine izvedenica čije se poravnanje obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane? {članak 53. stavak 4. DU 153/2013}

 

II.16.43 Razmatra li se u ispitivanjima otpornosti na stres središnje druge ugovorne strane razdoblje likvidacije kako je predviđeno u članku 26. DU 153/2013? {članak 53. stavak 5. DU 153/2013}

 

Ispitivanje otpornosti na stres likvidnih financijskih sredstava

II.16.44 Osigurava li program ispitivanja otpornosti na stres središnje druge ugovorne strane za njezina likvidna financijska sredstva da su ona dovoljna u skladu sa zahtjevima utvrđenima u poglavlju VIII. DU 153/2013? {članak 54. stavak 1. DU 153/2013}

 

II.16.45 Ima li središnja druga ugovorna strana jasna i transparentna pravila i postupke za rješavanje slučajeva nedovoljnih likvidnih financijskih sredstava, a koji su utvrđeni njezinim ispitivanjima otpornosti na stres, kako bi osigurala namiru obveza plaćanja? Ima li središnja druga ugovorna strana jasne postupke za upotrebu rezultata i analizu svojih ispitivanja otpornosti na stres kako bi ocijenila i prilagodila adekvatnost svojeg okvira za upravljanje likvidnosnim rizikom i pružatelja likvidnosti? {članak 54. stavak 2. DU 153/2013}

 

II.16.46 Uzimaju li u obzor scenariji za ispitivanje otpornosti na stres koji se upotrebljavaju u ispitivanju otpornosti na stres likvidnih financijskih sredstava oblik i poslovanje središnje druge ugovorne strane, te uključuju li sve subjekte koji za nju mogu predstavljati značajan rizik? Uzimaju li u obzir ta ispitivanja otpornosti na stres sve snažne povezanosti ili slične izloženosti između njezinih članova sustava poravnanja, uključujući druge subjekte koji su dio iste grupe, a za koje se procjenjuje vjerojatnost višestrukog neispunjavanja obveza i učinak zaraze među njezinim članovima sustava poravnanja do kojeg mogu dovesti ta neispunjavanja obveza? {članak 54. stavak 3. DU 153/2013}

Pokrivenost i upotreba rezultata ispitivanja

Održavanje dovoljne pokrivenosti

II.16.47 Uspostavlja li i održava središnja druga ugovorna strana postupke za prepoznavanje promjena tržišnih uvjeta, uključujući povećanje volatilnosti ili smanjenje likvidnosti financijskih instrumenata čije poravnanje obavlja kako bi odmah prilagodila izračun svojih zahtjeva za iznosom nadoknade primjereno uzimajući u obzir nove tržišne uvjete? {članak 55. stavak 1. DU 153/2013}

 

II.16.48 Je li procedurama središnje druge ugovorne strane predviđeno provođenje ispitivanja korektivnih faktora kako bi se osiguralo da se kolateral može likvidirati barem po svojoj vrijednosti umanjenoj za korektivni faktor u zabilježenim i ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima? {članak 55. stavak 2. DU 153/2013}

 

II.16.49 Ako središnja druga ugovorna strana naplaćuje iznose nadoknade na razini portfelja umjesto na razini proizvoda, preispituje li i ispituje kontinuirano prijeboje među proizvodima? Temelji li središnja druga ugovorna strana te prijeboje na razboritoj i ekonomski smislenoj metodologiji koja odražava stupanj ovisnosti cijena među proizvodima? Ispituje li posebno središnja druga ugovorna strana kako se korelacije ponašaju tijekom razdoblja stvarnih i hipotetskih teških tržišnih uvjeta? {članak 55. stavak 3. DU 153/2013}

Preispitivanje modela na temelju rezultata ispitivanja

II.16.50 Ima li središnja druga ugovorna strana jasne postupke za određivanje dodatnog iznosa nadoknade koji će možda trebati naplatiti (uključujući i na dnevnoj osnovi,) i za ponovno kalibriranje svojeg modela za izračun iznosa nadoknade kada retroaktivno ispitivanje ukazuje da model nije djelovao u skladu s očekivanjima, što je dovelo do toga da se njime nije utvrdio primjereni inicijalni iznos nadoknade koji je potreban za postizanje željene razine pouzdanosti? Je li procedurama predviđeno da u slučaju kada središnja druga ugovorna strana odredi da je potrebno uplatiti dodatni iznos nadoknade isto zahtijeva kod sljedećeg poziva na uplatu iznosa nadoknade? {članak 56. stavak 1. DU 153/2013}

 

II.16.51 Ocjenjuje li središnja druga ugovorna strana izvor iznimaka pri ispitivanju na koje ukazuju njezina retroaktivna ispitivanja? Ovisno o izvoru tih iznimaka, određuje li središnja druga ugovorna strana je li potrebna temeljita promjena modela za izračun iznosa nadoknade ili modela koji osiguravaju ulazne podatke za taj model i je li potrebna ponovna kalibracija sadašnjih parametara? Objasnite na koji način. Navedite reference na procedure središnje druge ugovorne strane kojima je isto propisano. {članak 56. stavak 2. DU 153/2013}

 

II.16.52 Ocjenjuje li središnja druga ugovorna strana izvore iznimaka pri ispitivanju na koje ukazuju njezina ispitivanja otpornosti na stres? Određuje li središnja druga ugovorna strana na temelju izvora iznimaka je li potrebna temeljita promjena njezinih modela, njihovih metodologija ili njezinog okvira za upravljanje likvidnosnim rizikom ili je potrebna ponovna kalibracija sadašnjih parametara ili pretpostavki? Objasnite na koji način. Navedite reference na procedure središnje druge ugovorne strane kojima je isto propisano. {članak 56. stavak 3. DU 153/2013}

 

II.16.53 U slučaju kada rezultati ispitivanja pokazuju nedovoljnu pokrivenost iznosima nadoknade, jamstvenog fonda ili drugih financijskih sredstava, povećava li središnja druga ugovorna strana ukupnu pokrivenost svojih financijskih sredstava na prihvatljivu razinu do sljedećeg poziva na uplatu iznosa nadoknade? Ako rezultati ispitivanja pokazuju nedovoljna likvidna financijska sredstva, povećava li središnja druga ugovorna strana svoja likvidna financijska sredstva na prihvatljivu razinu što je prije moguće? {članak 56. stavak 4. DU 153/2013}

II.16.54 Prati li središnja druga ugovorna strana učestalost iznimaka pri ispitivanju koje se ponavljaju pri preispitivanju svojih modela, njihovih metodologija i okvira za upravljanje likvidnosnim rizikom, kako bi primjereno i bez nepotrebnog odgađanja odredila i riješila probleme? {članak 56. stavak 5. DU 153/2013}

Povratna ispitivanja otpornosti na stres

II.16.55 Provodi li središnja druga ugovorna strana povratna ispitivanja otpornosti na stres kako bi odredila pod kojim bi tržišnim uvjetima kombinacija njezinih iznosa nadoknade, jamstvenog fonda i drugih financijskih sredstava mogla osiguravati nedovoljnu pokrivenost kreditnih izloženosti i za koje njezina likvidna financijska sredstva mogu biti nedovoljna? Pri obavljanju tih ispitivanja primjenjuje li središnja druga ugovorna strana u modelu ekstremne tržišne uvjete koji premašuju uvjete koji se smatraju mogućim tržišnim uvjetima kako bi mogla odrediti ograničenja svojih modela, svojeg okvira za upravljanje likvidnosnim rizikom, svojih financijskih sredstava i svojih likvidnih financijskih sredstava? {članak 57. stavak 1. DU 153/2013}

 

II.16.56 Oblikuje li središnja druga ugovorna strana povratna ispitivanja otpornosti na stres tako da budu prilagođeni posebnim rizicima tržišta i ugovora za koje pruža usluge poravnanja? {članak 57. stavak 2. DU 153/2013}

II.16.57 Upotrebljava li središnja druga ugovorna strana uvjete utvrđene pod točkom II.16.54, kao i rezultate i analize svojih povratnih ispitivanja otpornosti na stres kako bi mogla odrediti ekstremne ali moguće scenarije u skladu s poglavljem VII. DU 153/2013? {članak 57. stavak 3. DU 153/2013}

 

II.16.58 Izvještava li središnja druga ugovorna strana odbor za rizike o rezultatima i analizi povratnog ispitivanja otpornosti na stres u obliku kojim se ne krši povjerljivost, a da pri njihovom preispitivanju zatražila savjet odbora za rizike? Koliko često? {članak 57. stavak 4. DU 153/2013}

 

Postupci u slučaju neispunjavanja obveza

Ispitivanje postupaka u slučaju neispunjavanja obveza

II.16.59 Ispituje i preispituje li središnja druga ugovorna strana svoje postupke u slučaju neispunjavanja obveza kako bi osigurala da su praktični i učinkoviti? Provodi li središnja druga ugovorna strana simulirane vježbe u sklopu ispitivanja svojih postupaka u slučaju neispunjavanja obveza? {članak 58. stavak 1. DU 153/2013}

 

II.16.60 Nakon ispitivanja svojih postupaka u slučaju neispunjavanja obveza, utvrđuje li središnja druga ugovorna strana sve neizvjesnosti i primjereno prilagođava svoje postupke kako bi umanjila tu neizvjesnost? {članak 58. stavak 2. DU 153/2013}

 

II.16.61 Provjerava li središnja druga ugovorna strana preko obavljanja simuliranih vježbi, jesu li svi članovi sustava poravnanja, prema potrebi, klijenti i druge odgovarajuće strane, uključujući središnje druge ugovorne strane koje su u odnosu međudjelovanja i povezane pružatelje usluga, primjereno obaviješteni i poznaju li postupke uključene u scenarij neispunjavanja obveza? {članak 58. stavak 3. DU 153/2013}

 

Učestalost validacije i ispitivanja

II.16.62 Zahtijevaju li procedure središnje druge ugovorne strane sljedeće (označite gdje je primjenjivo): {članak 59. stavci 1. do 12. DU 153/2013}

Na godišnjoj razini

sveobuhvatnu validaciju svojih modela i njihovih metodologija,

sveobuhvatnu validaciju svojeg okvira za upravljanje likvidnosnim rizikom,

provođenje cjelovitu validaciju svojih modela vrednovanja,

preispitivanje primjerenosti politika određenih u članku 51. DU 153/2013,

ispitivanje prijeboje među financijskim instrumentima i kako se korelacije ponašaju tijekom razdoblja stvarnih i hipotetskih teških tržišnih uvjeta,

provođenje simuliranih vježbi u skladu s člankom 61. DU 153/2013 (kao i nakon svih značajnih promjena svojih postupaka u slučaju neispunjavanja obveza).

Na kvartalnoj razini

provođenje povratnih ispitivanja otpornosti na stres,

ispitivanje i preispitivanje postupaka u slučaju neispunjavanja obveza.

Na mjesečnoj razini:

analizu osjetljivosti primjenom rezultata ispitivanja osjetljivosti (češće kada su tržišta neuobičajeno volatilna ili manje likvidna ili kada se veličina odnosno koncentracija pozicija koje drže članovi sustava poravnanja značajno povećaju),

ispitivanje korektivnih faktora središnje druge ugovorne strane,

provođenje detaljne temeljite analizu rezultata ispitivanja kako bi se osiguralo da su scenariji za ispitivanje otpornosti na stres, modeli i okvir za upravljanje likvidnosnim rizikom, temeljni parametri i pretpostavke točni (kao i češće u stresnim tržišnim uvjetima, uključujući kada financijski instrumenti čije se poravnanje obavlja ili kada tržišta kojima se pružaju usluge općenito pokazuju veliku volatilnost, postanu manje likvidna ili kada se veličina odnosno koncentracija pozicija koje drže njezini članovi sustava poravnanja značajno povećaju odnosno kada se pretpostavlja da će se središnja druga ugovorna strana suočiti sa stresnim tržišnim uvjetima).

Na dnevnoj razini:

analizu i praćenje uspješnost modela i pokrivenosti financijskih sredstava u slučaju neispunjavanja obveza kroz provođenje retroaktivnog ispitivanja pokrivenosti iznosima nadoknade,

provođenje ispitivanja otpornosti na stres primjenom standardnih i unaprijed određenih parametara i pretpostavki,

analizu i praćenje okvira za upravljanje likvidnosnim rizikom kroz provođenje ispitivanja otpornosti na stres svojih likvidnih financijskih sredstava.

Vremenski okviri koji se primjenjuju pri obavljanju ispitivanja

II.16.63 Utvrđuju li se vremenski okviri koji se primjenjuju za ispitivanja otpornosti na stres u skladu s poglavljem VII. DU 153/2013? Uključuju li ekstremne ali moguće tržišne uvjete u budućim razdobljima? {članak 60. stavak 1. DU 153/2013}

 

II.16.64 Uključuju li prošli vremenski okviri koji se primjenjuju za retroaktivna ispitivanja podatke od najmanje prethodne godine ili podatke za razdoblje tijekom kojega je središnja druga ugovorna strana obavljala poravnanje odgovarajućeg financijskog instrumenta, ako je to razdoblje kraće od godinu dana? {članak 60. stavak 2. DU 153/2013}

 

Informacije koje se objavljuju

II.16.65 Objavljuje li središnja druga ugovorna strana opća načela na kojima se temelje njezini modeli i njihove metodologije, vrstu ispitivanja koja se provode te sažetak rezultata ispitivanja pripremljen na najvišoj razini i sve poduzete korektivne mjere? {članak 61. stavak 1. DU 153/2013}

 

II.16.66 Stavlja li središnja druga ugovorna strana na raspolaganje javnosti ključne aspekte svojih postupaka u slučaju neispunjavanja obveza, uključujući (označite ako je primjenjivo): {članak 61. stavak 2. DU 153/2013}

okolnosti u kojima se mjere mogu poduzeti;

tko može poduzeti te mjere;

opseg mjera koje se mogu poduzeti, uključujući tretman vlasničkih pozicija i pozicija klijenata, sredstava i imovine klijenata;

mehanizme za rješavanje obveza središnje druge ugovorne strane prema članovima sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze;

mehanizme za pomoć pri rješavanju obveza člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze prema svojim klijentima.

 

Namira

II.17.1 Koristi li središnja druga ugovorna strana novac središnje banke za namiru svojih transakcija? Ako se za namiru transakcija ne koristi novac središnje banke, poduzimaju li se koraci za strogo ograničavanje rizika namire gotovog novca? Opišite ih. {članak 50. stavak 1. Uredbe}

 

II.17.2 Navodi li središnja druga ugovorna strana jasno svoje obveze u pogledu isporuke financijskih instrumenata, kao i podatak ima li obvezu izvršavati ili primati isporuku financijskog instrumenta ili nadoknađuje li sudionicima gubitke koji nastanu u postupku isporuke? {članak 50. stavak 2. Uredbe EMIR}

 

II.17.3 Eliminira li središnja druga ugovorna strana osnovni rizik uporabom mehanizma isporuka po plaćanju (engl. delivery-versus-payment) kada ima obvezu izvršavati ili primati isporuke financijskih instrumenata? {članak 50. stavak 3. Uredbe EMIR}

 

DIO III – UGOVORI O MEĐUDJELOVANJU

Ugovori o međudjelovanju koje sklapaju središnje druge ugovorne strane propisani su člancima 51. do 54. Uredbe EMIR.

III.1 Ima li središnja druga ugovorna strana sklopljene ugovore o međudjelovanju s drugom središnjom drugom ugovornom stranom? {članak 51. stavak 1. Uredbe EMIR}

 

Napomena: Ako središnja druga ugovorna strane nema sklopljene ugovore o međudjelovanju, nije potrebno odgovarati na daljnja pitanja iz ovog dijela Priloga I.

III.2 Na koji način je osiguran nediskriminirajući pristup određenom mjestu trgovanja i sustavu za namiru koji bi središnja druga ugovorna strana trebala imati prilikom sklapanja ugovora o međudjelovanju s drugom središnjom drugom ugovornom stranom? Na koji način središnja druga ugovorna strana namjerava osigurati operativne i tehničke zahtjeve koje utvrđuje mjesto trgovanja? {članak 51. stavak 2. Uredbe EMIR}

 

III.3 U kojim slučajevima se odbija ili ograničava, izravno ili neizravno, sklapanje ugovora o međudjelovanju ili pristup izvorima podataka ili sustavu za namiru iz stavaka 1. i 2. članka 51. Uredbe EMIR? {članak 51. stavak 3. Uredbe EMIR}

III.4 U slučaju kada postoje sklopljeni ugovori o međudjelovanju između dvije središnje druge ugovorne strane, navedite jesu li primijenjene sljedeće tehnike upravljanja rizicima (označite gdje je primjenjivo): {članak 52. stavak 1. Uredbe EMIR}

uspostavljanje primjerenih politika, postupaka i sustava za učinkovitu identifikaciju, praćenje i upravljanje rizicima koji proizlaze iz takvog ugovora kako bi središnje druge ugovorne strane mogle pravodobno ispunjavati svoje obveze;

dogovaranje o njihovim odnosnim pravima i obvezama, uključujući mjerodavno pravo koje uređuje njihove odnose;

identificiranje, praćenje i učinkovito upravljanje kreditnim i likvidnosnim rizikom tako da neispunjavanje obveza člana sustava poravnanja jedne središnje druge ugovorne strane ne utječe na središnju drugu ugovornu stranu koja je obuhvaćena ugovorom o međudjelovanju;

identificiranje, praćenje i rješavanje moguće međuovisnosti i korelacije koji proizlaze iz ugovora o međudjelovanju i koji mogu utjecati na kreditni i likvidnosni rizik vezano uz koncentracije članova sustava poravnanja, i objedinjenih financijskih sredstava.

III.5 Na koji način je uređeno postupanje kada se razlikuju modeli za upravljanje rizicima kojima se koriste središnje druge ugovorne strane za pokriće njihove izloženosti njihovim članovima sustava poravnanja ili njihove međusobne izloženosti? {članak 52. stavak 2. Uredbe EMIR}

 

III.6 Tko snosi troškove koji proizlaze iz stavaka 1. i 2. članka 52. Uredbe EMIR? Postoje li iznimke? {članak 52. stavak 3. Uredbe EMIR}

III.7 Na koji način je središnja druga ugovorna strana osigurala da na računima razlikuje imovinu i pozicije koji se drže za račun središnjih drugih ugovornih strana s kojima je sklopila ugovor o međudjelovanju? {članak 53. stavak 1. Uredbe EMIR}

 

III.8 Na koji način središnja druga ugovorna strana osigurava da druga središnja druga ugovorna strana s kojom sklopi ugovor o međudjelovanju te joj pruži samo inicijalne iznose nadoknade u skladu s ugovorom o financijskom kolateralu u vrijednosnim papirima, nema pravo uporabe iznosa nadoknade koje joj je pružila druga središnja druga ugovorna strana? {članak 53. stavak 2. Uredbe EMIR}

III.9 Gdje je deponiran kolateral primljen u obliku financijskih instrumenata? {članak 53. stavak 3. Uredbe EMIR}

III.10 U kojim slučajevima je imovina iz stavaka 1. i 2. članka 53. Uredbe EMIR dostupna središnjoj drugoj ugovornoj strani primatelj? {članak 53. stavak 4. Uredbe EMIR}

III.11 Što se događa s kolateralom u slučaju da središnja druga ugovorna strana koja je primila kolateral u okviru ugovora o međudjelovanju ne ispunjava obveze? Na koji način je takvo postupanje s kolateralom definirano? {članak 53. stavak 5. Uredbe EMIR}

POTPIS I OVJERA PRILOGA I OD STRANE ZAKONSKIH ZASTUPNIKA

III.12 Smjernice i preporuke za uspostavu dosljedne, učinkovite i uspješne procjene sporazuma o interoperabilnosti

IOSCO PRINCIPI

IV.1 Smjernice i preporuke o provedbi načela Odbora za platni sustav i sustav namire (CPSS) i Međunarodne organizacije komisija za vrijednosne papire (IOSCO) za infrastrukture financijskih tržišta u pogledu središnjih drugih ugovornih strana

IZJAVA PODNOSITELJA ZAHTJEVA

Potpisnik/potpisnici izjavljuju da su podaci navedeni u ovom Prilogu potpuni i točni, a u slučaju promjene podataka koji su navedeni u Prilogu, obvezuju se bez odgode obavijestiti Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga.

Potpisnik/potpisnici izjavljuju da su svjesni i suglasni da Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može objaviti neke od podataka sadržanih u ovom Prilogu u sklopu obavljanja zadataka iz svoje nadležnosti ili u drugim slučajevima koji su propisani zakonom, kao i iste staviti na raspolaganje trećim osobama, kada je to propisano zakonom.

Datum predaje Priloga I:

Mjesto predaje Priloga I:

Ime i prezime:

Funkcija:

Potpis:

-------------------------------------------------------------------------------

Datum predaje zahtjeva:

Mjesto predaje zahtjeva:

Ime i prezime:

Funkcija:

Potpis:

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_08_77_1624.html