NN 45/2019 (3.5.2019.), Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona

 

Ministarstvo financija

Na temelju članka 9. stavka 3., članka 10. stavka 3., članka 38. stavka 2., članka 43. stavka 6., članka 44. stavka 7., članka 58. stavka 11., članka 66. stavka 19., članka 67. stavka 11., članka 68. stavka 5., članka 70. stavka 3., članka 74. stavka 10., članka 74.a stavka 5., članka 76. stavka 9., članka 79. stavka 10. i članka 104. stavka 13. Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 115/16 i 106/18) ministar financija donosi

 

PRAVILNIK O PROVEDBI OPĆEG POREZNOG ZAKONA

UVODNA ODREDBA

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom detaljnije uređuje provedba Općeg poreznog zakona (dalje u tekstu: Zakona) o postupanju u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa; obvezujućim mišljenjima; gospodarskoj cjelini; nedozvoljenom obavljanju gospodarske djelatnosti putem interneta; vjerodostojnosti podrijetla, cjelovitosti sadržaja i čitljivosti knjigovodstvene isprave za porezne potrebe; dostavi poslovnih knjiga, evidencija, izvješća i drugih podataka koji se čuvaju u elektroničkom obliku; načinu provjere izvornosti, pristupu poreznim aktima i čuvanju poreznog akta u elektroničkom obliku; obrascima prijave činjenica bitnih za oporezivanje, utvrđivanju rezidentnosti i izjavi o izvorima stjecanja imovine; posebnom statusu poreznog obveznika; podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem; ispravku prijave na poziv poreznog tijela; načinu registracije u elektronički sustav poreznog tijela i korištenju sigurnosnih razina nacionalno priznatih vjerodajnica; statističkim izvješćima o činjenicama bitnim za oporezivanje; poreznoj nagodbi i uvjetima, načinu i postupku prijeboja potraživanja prema državnom proračunu s poreznim dugom.

(2) Pojmovi »porezno tijelo« i »Porezna uprava« upotrebljavaju se različito u pojedinim dijelovima ovoga Pravilnika, sukladno ovlastima koje proizlaze iz pojedinih odredbi Zakona i ovoga Pravilnika.

(3) Izrazi koji se koriste u ovom propisu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

DIO PRVI POSTUPANJE U DOBROJ VJERI SUDIONIKA POREZNO-PRAVNOG ODNOSA

Načini postupanja u dobroj vjeri

Članak 2.

(1) Porezno tijelo postupa u dobroj vjeri sukladno članku 9. Zakona na način da poreznog obveznika obavještava o njegovim pravima i obvezama u poreznim postupcima koji se vode pred poreznim tijelom.

(2) Porezno tijelo postupa u dobroj vjeri sukladno članku 9. Zakona na način da poreznog obveznika obavještava o njegovim pravima i obvezama u poreznim postupcima koji će se voditi pred poreznim tijelom tako da u slučajevima predviđenim Zakonom i ovim Pravilnikom donosi obvezujuće mišljenje.

(3) Kako bi porezni obveznici što lakše ostvarivali svoja prava i obveze, porezno tijelo će na svojim mrežnim stranicama objavljivati opća mišljenja i obavijesti koje su od utjecaja na obračunavanje, utvrđivanje i naplatu poreza.

(4) Kada porezno tijelo zaprimi više istih ili sličnih zahtjeva poreznih obveznika za tumačenje poreznih propisa, odnosno u vezi ostvarivanja njihovih prava i obveza u poreznim postupcima, objaviti će javno opće mišljenje.

Članak 3.

Porezno tijelo poučit će poreznog obveznika o pravu da ima stručnog pomagača ili poreznog savjetnika ako ocijeni da nepoznavanje propisa ili nestručnost poreznog obveznika ili druge osobe koja sudjeluje u poreznom postupku može biti od utjecaja na ostvarivanje prava poreznog obveznika.

Članak 4.

(1) Porezni obveznik postupa u dobroj vjeri sukladno članku 9. Zakona na način da daje istinite i potpune podatke o svim činjenicama koje su poreznom tijelu potrebne za obračun, utvrđivanje i naplatu poreza.

(2) Porezni obveznik postupa u dobroj vjeri sukladno članku 9. Zakona na način da obračunava i plaća porez u iznosu, na način i u roku sukladno propisu ili nalogu poreznog tijela.

Članak 5.

Ugovori i poslovni odnosi između povezanih osoba iz članka 49. Zakona porezno će biti priznati samo ako bi i druge osobe, koje nisu u takvom međusobnom odnosu, pod istim ili sličnim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose.

DIO DRUGI OBVEZUJUĆA MIŠLJENJA

POGLAVLJE I. PODNOSITELJ ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE OBVEZUJUĆEG MIŠLJENJA

Članak 6.

(1) Sukladno članku 10. Zakona porezno tijelo ovlašteno je na pisani zahtjev poreznog obveznika donijeti obvezujuće mišljenje.

(2) Zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja (u daljnjem tekstu: zahtjev) može podnijeti porezni obveznik rezident ili nerezident odnosno njegov porezni savjetnik.

(3) Zahtjev iz stavka 2. ovog članka može podnijeti i fizička ili pravna osoba koja još nije stekla status poreznog obveznika ili još nije izvršila registraciju obavljanja djelatnosti prema posebnim propisima odnosno njezin porezni savjetnik.

POGLAVLJE II. NADLEŽNOST ZA IZDAVANJE OBVEZUJUĆIH MIŠLJENJA

Članak 7.

(1) Za izdavanje obvezujućih mišljenja nadležna je Porezna uprava, Središnji ured.

(2) Sukladno članku 8. Zakona o Poreznoj upravi ravnatelj Porezne uprave imenuje Savjetodavno tijelo za obvezujuća mišljenja koje se sastoji od službenika Porezne uprave.

(3) U Savjetodavnom tijelu može biti imenovan i vanjski suradnik-sudski vještak s popisa stalnih sudskih vještaka iz pojedinog područja.

(4) Obvezujuće mišljenje potpisuje ravnatelj Porezne uprave.

POGLAVLJE III. POSTUPAK IZDAVANJA OBVEZUJUĆIH MIŠLJENJA

1. Sadržaj zahtjeva

Članak 8.

(1) Zahtjev iz članka 6. ovog Pravilnika osobito sadržava:

1. ime i prezime/naziv podnositelja zahtjeva, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB) ili porezni broj, broj putovnice ukoliko podnositelju sukladno posebnom zakonu nije dodijeljen OIB, PDV ID broj poreznog obveznika ukoliko ga posjeduje

2. podatke o poreznom savjetniku koji je od strane poreznog obveznika uključen u postupak izdavanja obvezujućeg mišljenja, OIB, broj odobrenja za rad poreznog savjetnika

3. detaljan opis planiranih (namjeravanih) poslovnih transakcija te poslovne i financijske posljedice transakcije, poslovnog događaja ili aktivnosti

4. prijedlog odgovora od strane podnositelja zahtjeva ili poreznog savjetnika uz pozivanje na relevantne zakonske odredbe

5. izjavu podnositelja zahtjeva je li u tijeku postupak odlučivanja povodom pravnih lijekova ili sudski postupak koji je vezan za zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja u kojem sudjeluje podnositelj zahtjeva kao stranka

6. isprave odnosno dokumentaciju koja se odnosi na zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja ili se na nju podnositelj zahtjeva poziva

7. sva obvezujuća mišljenja od nadležnih poreznih tijela drugih država po istom pitanju odnosno je li po istom pitanju postavljen zahtjev za izdavanjem obvezujućeg mišljenja pred poreznim tijelima druge države u odnosu na povezane osobe.

(2) Porezna uprava može od podnositelja zahtjeva zatražiti i drugu dokumentaciju potrebnu za donošenje obvezujućeg mišljenja.

2. Podnošenje zahtjeva

Članak 9.

(1) Zahtjev iz članka 6. ovog Pravilnika podnosi se u pisanom obliku.

(2) Zahtjev može sadržavati više pitanja, ali se sva moraju odnositi na ista konkretna područja.

(3) Zahtjev se podnosi pisanim putem na službenu elektroničku adresu [email protected] ili putem nadležne ispostave Porezne uprave ili Ureda za velike porezne obveznike.

(4) Porezna uprava će pisanim putem pozvati poreznog obveznika da izvrši uplatu troškova izdavanja obvezujućeg mišljenja.

(5) Rok za uplatu troškova obvezujućeg mišljenja je osam dana od dana dostave poziva.

3. Prethodni razgovor

Članak 10.

(1) Porezna uprava može podnositelju zahtjeva ili njegovom poreznom savjetniku uputiti poziv za održavanjem prethodnog razgovora.

(2) Poziv iz stavka 1. ovog članka upućuje se najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

(3) Prethodnim razgovorom usmeno se razjašnjavaju činjenice koje bi mogle biti predmetom obvezujućeg mišljenja.

4. Odustanak od zahtjeva

Članak 11.

(1) Podnositelj zahtjeva može pisanim putem odustati od zahtjeva iz članka 6. ovog Pravilnika u bilo kojem trenutku prije izdavanja obvezujućeg mišljenja, pri čemu nema pravo na povrat uplaćenih troškova.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, podnositelj zahtjeva ima pravo na povrat uplaćenih troškova, pod uvjetom da je pisanim putem odustao od zahtjeva najkasnije u roku od 15 dana od dana predaje zahtjeva iz članka 6. ovog Pravilnika.

5. Slučajevi u kojima se ne izdaje obvezujuće mišljenje

Članak 12.

(1) Porezna uprava ne izdaje obvezujuće mišljenje ako:

1. se zahtjev podnositelja ne odnosi na buduće i namjeravane transakcije odnosno poslovne događaje i djelatnosti poreznog obveznika

2. se zahtjev podnositelja odnosi na predmet započetog poreznog nadzora ili predmet sudskog postupka, koji je vezan za zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja ili postupka povodom pravnih lijekova u kojem sudjeluje podnositelj zahtjeva kao stranka

3. se zahtjev podnositelja odnosi na općenito ili hipotetsko pitanje

4. iz sadržaja zahtjeva podnositelja proizlazi da nema stvarnu namjeru poduzimanja poslovnih aktivnosti koje su predmet zahtjeva

5. se radi o predmetu zahtjeva o kojem se odlučuje u okviru prava na informiranje, prema posebnom propisu

6. podnositelj zahtjeva nije u roku određenom pozivom iz članka 9. ovog Pravilnika uplatio troškove izdavanja obvezujućeg mišljenja

7. podnositelj zahtjeva nije u roku od osam dana, od dana primitka obavijesti iz članka 16. stavka 3. ovog Pravilnika, dostavio pisanu suglasnost za podmirenje troškova usluge sudskog vještaka i dodatnih troškova

8. podnositelj zahtjeva ne podmiri troškove usluga sudskog vještaka ili dodatne troškove koji nastanu u postupku izdavanja obvezujućeg mišljenja.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovog članka Porezna uprava će obavijestiti podnositelja zahtjeva o neizdavanju obvezujućeg mišljenja, a u slučajevima iz stavka 1. točke 1. do 5. ovog članka pored obavijesti izdat će i opće mišljenje.

(3) U slučajevima iz stavka 1. točke 1. do 5. ovog članka, ukoliko je podnositelj zahtjeva uplatio troškove izdavanja obvezujućeg mišljenja prije poziva Porezne uprave za uplatom troškova, podnositelju zahtjeva će se na njegov zahtjev izvršiti povrat uplaćenih troškova.

6. Rokovi izdavanja i sadržaj obvezujućeg mišljenja

Članak 13.

(1) Porezna uprava, u skladu s člankom 6. ovog Pravilnika, izdaje obvezujuće mišljenje u roku od 90 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva.

(2) Porezna uprava može, s obzirom na složenost pitanja, produljiti rok iz stavka 1. ovog članka, najdulje sljedećih 45 dana.

(3) Iznimno, kada Porezna uprava s obzirom na složenost pitanja pri izdavanju obvezujućeg mišljenja mora uključiti i druga tijela (institucije), u tuzemstvu ili u inozemstvu, a u svrhu dobivanja podataka ili informacija bitnih za izdavanje obvezujućeg mišljenja, obvezujuće mišljenje može se izdati nakon isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovog članka.

(4) Obvezujuće mišljenje mora biti kao takvo označeno.

(5) Obvezujuće mišljenje obvezno sadrži postavljena pitanja, odgovor, činjenice i analizu predstavljenog slučaja odnosno transakcije, poslovnog događaja ili djelatnosti.

POGLAVLJE IV. UČINAK I TROŠKOVI

Obvezujući učinak

Članak 14.

Obvezujuće mišljenje ima obvezujući učinak za Poreznu upravu.

Vrijeme važenja i prestanak važenja obvezujućeg mišljenja

Članak 15.

(1) Obvezujuće mišljenje je važeće od dana dostave podnositelju zahtjeva.

(2) Obvezujuće mišljenje prestaje važiti ako:

1. se isto temelji na odredbama propisa koje su izmijenjene ili su prestale važiti, a temeljem kojih je mišljenje izdano

2. je došlo do promjena okolnosti koje imaju bitan utjecaj na obvezujuće mišljenje

3. se utvrdi da se obvezujuće mišljenje temelji na neistinitim ili nepotpunim podacima.

Troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja

Članak 16.

(1) Troškove izdavanja obvezujućeg mišljenja u cijelosti snosi podnositelj zahtjeva.

(2) Pored troška izdavanja obvezujućeg mišljenja porezni obveznik je dužan u cijelosti podmiriti troškove sudskog vještaka, kao i dodatne troškove ukoliko nastanu u postupku izdavanja obvezujućeg mišljenja.

(3) Ukoliko je u postupku izdavanja obvezujućeg mišljenja potrebno angažirati sudskog vještaka odnosno ukoliko nastanu dodatni troškovi, Porezna uprava je dužna o istome pisanim putem obavijestiti podnositelja zahtjeva.

(4) Ukoliko podnositelj zahtjeva u roku od osam dana od dostave obavijesti iz stavka 3. ovog članka ne dostavi pisanu suglasnost o podmirenju troškova usluge sudskog vještaka i dodatnih troškova smatrat će se da je podnositelj odustao od zahtjeva.

(5) Troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja iznose:

1. 5.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod do 3.000.000,00 kuna

2. 7.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 3.000.000,00 kuna do 7.000.000,00 kuna

3. 10.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 7.000.000,00 kuna do 10.000.000,00 kuna

4. 13.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 10.000.000,00 kuna do 20.000.000,00 kuna

5. 15.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 20.000.000,00 kuna do 70.000.000,00 kuna

6. 20.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 70.000.000,00 kuna do 110.000.000,00 kuna

7. 25.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 110.000.000,00 kuna do 150.000.000,00 kuna

8. 30.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod veći od 150.000.000,00 kuna

9. 5.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji započinju ili su započeli poslovanje u poreznom razdoblju u kojem se podnosi zahtjev i za porezne obveznike iz članka 6. stavka 3. ovog Pravilnika.

(6) Ukupni troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja uplaćuju se u korist računa broj HR1210010051863000160 – prihod Porezne uprave od obvezujućih mišljenja, uz obveznu naznaku modela »HR64« te brojčane oznake (šifre) vrste prihoda 5673-20181 i OIB-a uplatitelja (podnositelja zahtjeva) u pozivu na broj primatelja.

(7) Uplaćeni troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja prihod su Porezne uprave.

DIO TREĆI GOSPODARSKA CJELINA

Članak 17.

(1) Gospodarskom cjelinom iz članka 38. Zakona u slučaju obrta smatraju se sve stvari, oprema, zalihe, potraživanja, prava i obveze koje čine kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu obrta te ako je pri otuđenju cijele gospodarske djelatnosti obrta na stjecatelja izvršen prijenos svih stvari, opreme, zalihe, potraživanja, prava i obveza koje čine kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu obrta, smatrat će se da preneseni obrt predstavlja gospodarsku cjelinu.

(2) U slučaju pogona, ako je izvršen prijenos svih stvari, potraživanja, prava i obveza koje čine kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu pogona tako da pogon može nastaviti samostalno obavljati dotadašnju djelatnost, smatrat će se da pogon predstavlja gospodarsku cjelinu.

DIO ČETVRTI NEDOZVOLJENO OBAVLJANJE GOSPODARSKE DJELATNOSTI PUTEM INTERNETA

Članak 18.

(1) Nedozvoljenim obavljanjem gospodarske djelatnosti putem interneta iz članka 44. stavka 3. Zakona, smatra se ponuda roba i usluga putem internetskih stranica na hrvatskom ili stranom jeziku i omogućavanje primanja uplata građana za ponuđene robe i usluge, uz izbjegavanje ispunjavanja zahtjeva reguliranih odredbama posebnog propisa koji uređuje obavljanje određene djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

(2) Na temelju utvrđenih činjenica iz stavka 1. ovoga članka o nedozvoljenom obavljanju gospodarske djelatnosti putem interneta koje omogućuje ostvarivanje nepripadajućih poreznih pogodnosti ili izaziva teško nadoknadivu štetu za društvenu zajednicu, nadležno porezno tijelo može izdati nalog o zabrani rada koji se izvršava blokiranjem pristupa sadržaju internetske stranice.

Članak 19.

(1) Nalog o zabrani rada i pripadajući prilog dostavljaju se elektroničkim putem nadležnoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti. Nalog o zabrani rada dostavlja se u PDF obliku, a pripadajući prilog u XML obliku.

(2) Nadležna regulatorna agencija za mrežne djelatnosti dužna je u roku od 48 sati od zaprimanja naloga proslijediti nalog i pripadajući prilog na izvršenje pružateljima usluge pristupa internetu (operatori). Nalog o zabrani rada operatori izvršavaju u roku od sedam dana od dana kada je nadležna regulatorna agencija za mrežne djelatnosti dostavila nalog i pripadajući prilog operatorima.

(3) Nalog o zabrani rada sadrži sljedeće podatke: naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta, web-adresu internetske stranice čijem se sadržaju blokira pristup, dostupne podatke o fizičkoj ili pravnoj osobi vlasniku/korisniku domene, obrazloženje činjenične i pravne osnove za blokiranje pristupa sadržaju, potpis ovlaštene osobe ili elektronički potpis ili elektronički pečat poreznog tijela.

(4) Pripadajući prilog nalogu o zabrani rada iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke o web-adresi internetske stranice čijem se sadržaju blokira pristup i datum izdavanja naloga o zabrani rada.

Članak 20.

(1) Nadležno porezno tijelo izvješćuje vlasnika/korisnika domene o izdanom nalogu o zabrani rada putem javne obavijesti koju objavljuje na svojim internetskim stranicama. Javna obavijest sadrži popis web-adresa internetskih stranica za koje je izdan nalog o zabrani rada zbog nedozvoljenog obavljanja gospodarske djelatnosti, datum izdavanja naloga i poziv da se vlasnik/korisnik domene u roku od 30 dana javi nadležnom poreznom tijelu radi otklanjanja razloga zabrane rada. Rok od 30 dana počinje teći petnaesti dan od dana izdavanja naloga.

(2) Korisnika koji želi pristupiti internetskoj stranici čiji je sadržaj blokiran operatori će preusmjeriti na internetsku stranicu nadležnog poreznog tijela koja sadrži obavijest o izvršenoj blokadi temeljem izdanog naloga o zabrani rada.

(3) Javna obavijest s popisom web-adresa internetskih stranica za koje je izdan nalog o zabrani rada kontinuirano se ažurira podacima o izdanim nalozima.

Članak 21.

(1) Blokada pristupa sadržaju internetske stranice prekida se prestankom postojanja pravne osnove temeljem koje je izdan nalog o zabrani rada. Na temelju utvrđenih činjenica o nastupu okolnosti za prestanak blokade pristupa sadržaju internetske stranice nadležno porezno tijelo izdaje nalog o prestanku zabrane rada.

(2) Na nalog o prestanku zabrane rada na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 19. ovog Pravilnika.

(3) Web-adresa internetske stranice briše se s popisa web-adresa internetskih stranica za koje je izdan nalog o zabrani rada petnaesti dan od dana izdavanja naloga o prestanku zabrane rada.

DIO PETI VJERODOSTOJNOST PODRIJETLA, CJELOVITOST SADRŽAJA I ČITLJIVOST KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE ZA POREZNE POTREBE

POGLAVLJE I. VJERODOSTOJNOST PODRIJETLA, CJELOVITOST SADRŽAJA I ČITLJIVOST KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE

Članak 22.

(1) Sukladno članku 66. Zakona, knjigovodstvene isprave koje su izrađene na papiru mogu se pretvoriti u elektronički zapis ako se osigura vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost od trenutka pretvorbe do kraja razdoblja propisanog za čuvanje knjigovodstvene isprave.

(2) Vjerodostojnost podrijetla osigurava se na način da se može nedvojbeno utvrditi identitet izdavatelja knjigovodstvene isprave.

(3) Cjelovitost sadržaja podrazumijeva da sadržaj knjigovodstvene isprave nije izmijenjen do kraja razdoblja za pohranu knjigovodstvene isprave.

(4) Čitljivost knjigovodstvene isprave znači da je knjigovodstvena isprava takva da se može pročitati te mora takva i ostati sve do kraja razdoblja za pohranu knjigovodstvene isprave.

POGLAVLJE II. NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA

Pretvorba knjigovodstvene isprave iz elektroničkog u papirnati oblik

Članak 23.

(1) Ako se knjigovodstvena isprava koja je izvorno kreirana u elektroničkom obliku ispisuje na papir, elektronički zapis pretvara se u papirnati oblik u kojem slučaju je potrebno papirnatom obliku knjigovodstvene isprave osigurati vjerodostojnost podrijetla.

(2) Smatrat će se da je osigurana vjerodostojnost podrijetla ako je knjigovodstvena isprava u papirnatom obliku istovjetna ispravi u elektroničkom obliku i ako se može metodom poslovne kontrole takvu ispravu povezati s isporukom dobra ili usluge.

Pretvorba knjigovodstvene isprave iz papirnatog u elektronički oblik

Članak 24.

(1) Pretvorbu knjigovodstvene isprave izvorno nastale u papirnatom obliku u elektronički oblik obavlja porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige pomoću informacijskog sustava koji omogućuje da se pretvorba iz papirnatog u elektronički oblik obavi na uređen i provjerljiv način. Porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige mora unutarnjim pravilima utvrditi način pretvorbe knjigovodstvene isprave iz papirnatog u elektronički oblik.

(2) Informacijski sustav koji se koristi za pretvorbu knjigovodstvenih isprava iz papirnatog u elektronički oblik treba generirati i pohraniti informacije o samoj pretvorbi u opsegu koji omogućuje da se utvrdi:

– tko je i kada obavio pretvorbu isprave

– kojim softverom je pretvorba obavljena.

(3) Podaci iz stavka 2. ovog članka trebaju biti jednoznačno logički povezani s elektroničkim zapisom isprave ili ugrađeni u njega te zaštićeni od izmjena i dostupni radi provjere podrijetla elektroničkog zapisa isprave.

(4) Iznimno od stavaka 1. do. 3. ovog članka, pretvorba knjigovodstvene isprave izvorno kreirane u papirnatom obliku priznat će se za porezne svrhe i u slučaju ako pretvorbu iz papirnatog u elektronički oblik obavi porezni obveznik primjenom informacijskog sustava za koji ima potvrdu o sukladnosti za pretvorbu dokumentacije iz papirnatog u elektronički oblik ili ako je za poreznog obveznika obavi pravna ili fizička osoba primjenom informacijskog sustava za koji ima potvrdu o sukladnosti za pretvorbu dokumentacije iz papirnatog u elektronički oblik, sukladno propisima kojima se uređuju arhivsko gradivo i arhivi.

Istovjetnost izvornika i pretvorene knjigovodstvene isprave

Članak 25.

Knjigovodstvena isprava pretvorena na način propisan člancima 23. i 24. ovog Pravilnika smatra se istovjetnom izvorniku i ima pravnu snagu prema trećim osobama kao izvornik, osim isprava za koje je drugim propisima određena obveza čuvanja u izvorniku.

Teret dokazivanja istovjetnosti pretvorene isprave s izvornikom snosi porezni obveznik.

Način osiguravanja cjelovitosti i čitljivosti

Članak 26.

(1) Elektronički zapis knjigovodstvene isprave i pripadajući podaci o pretvorbi pohranjuju se u informacijskom sustavu koji pruža primjerenu razinu zaštite od zloćudnog softvera, neovlaštenog pristupa podacima sustavu i gubitka podataka te osigurava cjelovitost sadržaja i čitljivost do isteka roka čuvanja knjigovodstvene isprave u skladu s posebnim propisima.

(2) Ako se izvornik knjigovodstvene isprave koja je pretvorena u elektronički oblik uništava prije isteka propisanoga roka čuvanja knjigovodstvene isprave, postupak pretvorbe i elektroničkog arhiviranja treba biti proveden na način koji osigurava da su elektronički podaci zaštićeni od neovlaštenog pristupa, brisanja, mijenjanja ili gubitka podataka.

(3) Elektronički zapis knjigovodstvene isprave mora biti dostupan na zahtjev poreznog tijela.

DIO ŠESTI OBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU

Dostava podataka u elektroničkom obliku

Članak 27.

Sukladno članku 67. Zakona, porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige, a koji vode podatke u elektroničkom obliku, dužni su na zahtjev poreznog tijela dostaviti na uvid u obliku elektroničkog zapisa poslovne knjige, evidencije, izvješća i druge podatke koji izravno ili neizravno utječu na visinu porezne osnovice.

Članak 28.

Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige putem računalne mreže i interneta dužne su na zahtjev poreznog tijela, pored podataka iz članka 27. ovog Pravilnika, dostaviti na uvid u obliku elektroničkog zapisa:

– podatke o mrežnim adresama (URL) mrežnih i internetskih podataka, uključujući IP adrese podataka koje izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice

– podatke s mrežnih stranica, uključujući sve razine mrežnih stranica, kao i podatke o korisnicima prijavljenim na mrežnoj stranici koju vodi porezni obveznik.

Prikupljanje podataka bitnih za utvrđivanje porezne osnovice

Članak 29.

(1) Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige, na zahtjev poreznog tijela, u svrhu prikupljanja podataka s računala i druge opreme te podataka na internetu i mrežnih podataka koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice, dužni su:

– omogućiti pristup računalima i drugoj opremi na kojoj se nalaze navedeni podaci

– predati računalo na kojem se nalaze podaci u svrhu izuzimanja, popisivanja i zapljene računala.

(2) Porezno tijelo može radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje prikupljati mrežne podatke, podatke na internetu i podatke s računala i druge opreme bez upućivanja zahtjeva poreznom obvezniku, ukoliko su ti podaci javno objavljeni.

(3) Kod postupaka iz stavka 1. ovoga članka porezno tijelo će izraditi tri (3) kopije mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka s računala i druge opreme, od kojih jednu kopiju zadržava porezno tijelo, druga kopija ostaje kod poreznog obveznika, a treću kopiju će koristiti porezno tijelo u svrhu provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje.

(4) Porezno tijelo će nakon dovršetka postupka poreznom obvezniku vratiti izuzeto ili zaplijenjeno računalo i drugu opremu. O vraćanju računala i druge opreme sastavit će se zapisnik koji potpisuju ovlaštena osoba poreznog tijela i ovlaštena osoba poreznog obveznika.

Način dostave podataka

Članak 30.

(1) Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige dužni su podatke iz ovoga Pravilnika dostaviti putem računalnih datoteka s podacima (u daljnjem tekstu: datoteka).

(2) Format u kojem se dostavljaju datoteke i veličinu datoteka, porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige će prilagoditi standardima koji se objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave.

Članak 31.

Podaci u datoteci upisuju se i čuvaju uporabom kodova za znakove utvrđenih međunarodnom normom UTF-8.

Sadržaj i oblik dostavljenih podataka

Članak 32.

Datoteka sadrži:

– glavne baze podataka s podacima o pojedinačno nastalim poslovnim događajima

– povezane baze podataka s podacima o izvornim dokumentima

– pomoćne datoteke s drugim podacima, kao što su primjerice podaci o alatima kojima se koristio porezni obveznik prilikom stvaranja elektroničkog zapisa i drugi podaci.

Članak 33.

(1) Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige dužni su podatke iz članka 27. ovoga Pravilnika dostaviti u obliku koji omogućava čitljivost i praćenje svih promjena nastalih u poslovanju.

(2) Unos i ispravak podataka može obavljati samo za to ovlaštena osoba.

(3) Ispravci unesenih podataka provode se na način da ostane sačuvan raniji podatak.

(4) Podaci o osobi koja je unijela ili ispravila podatak te o datumu unosa odnosno ispravka upisuju se automatski i ne mogu se naknadno mijenjati.

Članak 34.

(1) Datoteke se poreznom tijelu dostavljaju elektroničkim prijenosom podataka.

(2) Ako zbog nepostojanja tehničkih preduvjeta elektronički prijenos podataka nije moguć, porezni obveznik će poreznom tijelu dostaviti podatke na nositelju podataka, pod čime se podrazumijeva:

– standardni CD ROM

– standardni DVD

– USB vanjska memorija

– eksterni (vanjski) čvrsti disk.

Članak 35.

Nositelj podataka označava se čitljivo napisanim sljedećim podacima:

– naziv i OIB poreznog obveznika

– vrsta poslovne knjige, evidencije ili izvješća

– razdoblje na koje se poslovna knjiga, evidencija ili izvješće odnosi

– broj unosa u pojedinačnim datotekama.

Elektronički zapis

Članak 36.

Pod elektroničkim zapisom podrazumijevaju se podaci koji su elektronički generirani, poslani, primljeni ili sačuvani na elektroničkom, magnetnom, optičkom ili drugom mediju.

Članak 37.

Elektronička kopija knjigovodstvene isprave koja je pretvorena u skladu s člancima 22. do 26. ovog Pravilnika smatra se elektroničkim zapisom.

Zaštita i čuvanje elektroničkih podataka

Članak 38.

Elektronički zapisi nastali u poslovanju čuvaju se na način koji ih osigurava od neovlaštenog pristupa, brisanja, mijenjanja ili gubitka podataka, sukladno važećim standardima.

Programska podrška

Članak 39.

Pri uvođenju ili izmjeni programa, baze podataka ili formata zapisa, porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige dužni su u pisanom obliku opisati te na zahtjev poreznog tijela dostaviti:

– svrhu, opseg i način korištenja programa

– minimalne hardverske i softverske zahtjeve

– predviđeni način trajne pohrane zapisa (npr. čuvanje u izvornom formatu, pretvaranje (konverziju) u drugi format, kopiranje na drugi medij i dr.)

– mjere zaštite zapisa od neovlaštenog pristupa, mijenjanja i gubitka podataka

– format i strukturu zapisa

– način (tehnologiju) na koji će se osigurati pristup podacima ako je predviđeno čuvanje izvan izvorna hardverskog i softverskog okruženja.

Rokovi dostave podataka

Članak 40.

(1) Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige dužne su poreznom tijelu dostaviti podatke iz članaka 27., 28. i 29. ovoga Pravilnika u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva poreznog tijela.

(2) Na opravdani zahtjev poreznog obveznika i osobe koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige rok za podnošenje podataka iz članaka 27., 28. i 29. ovoga Pravilnika može se produžiti za najviše 15 dana.

DIO SEDMI NAČIN PROVJERE IZVORNOSTI, PRISTUP POREZNIM AKTIMA I ČUVANJE POREZNOG AKTA U ELEKTRONIČKOM OBLIKU

Članak 41.

(1) Porezni akti u elektroničkom obliku se generiraju i čuvaju u elektroničkom sustavu poreznog tijela.

(2) Validacija izvornosti poreznog akta izdanog u elektroničkom obliku se provodi putem internetske poveznice upisivanjem broja zapisa i kontrolnog broja ili skeniranjem QR koda.

(3) Za potrebe postupka provjere porezni akt u elektroničkom obliku se sastoji od podataka propisanih člankom 58. Zakona i člankom 19. ovog Pravilnika te kontrolnih podataka.

(4) Kontrolni podaci sadrže:

– naziv izdavatelja dokumenta

– vrijeme izdavanja dokumenta

– naziv izdavatelja certifikata

– naziv certifikata

– algoritam potpisa

– broj zapisa

– kontrolni broj

– informaciju i upute za provjeru dokumenta

– napomene

– podatke za validaciju u obliku QR koda.

Članak 42.

(1) Porezni akti u elektroničkom obliku dostavljaju se u korisnički pretinac poreznog obveznika u sustavu elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna.

(2) Istodobno s dostavom poreznog akta u korisnički pretinac, poreznom obvezniku se šalje informativna poruka na adresu elektroničke pošte koju je prijavio u sustavu elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna.

DIO OSMI PRIJAVA ČINJENICA BITNIH ZA OPOREZIVANJE, IZJAVA O IZVORIMA STJECANJA IMOVINE I OBRASCI ZA UTVRĐIVANJE REZIDENTNOSTI

Opća odredba

Članak 43.

Sukladno članku 68. Zakona porezni obveznik dužan je prijaviti sve činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze.

Obrazac prijave činjenica bitnih za oporezivanje

Članak 44.

(1) Na obrascu »Prijava činjenica bitnih za oporezivanje« prema članku 68. Zakona porezni obveznik dužan je između ostalog prijaviti:

– premještaj radionice ili stalne poslovne jedinice

– početak obavljanja gospodarske djelatnosti

– broj poslovnog računa kojeg ima izvan Republike Hrvatske

– izravno ili neizravno stjecanje više od 50% udjela ili većinskih članskih prava u tuzemnom ili inozemnom trgovačkom društvu

– osobe koje su nad njim izravno ili neizravno stekle više od 50% udjela ili većinska članska prava i

– druge činjenice koje mogu biti od utjecaja za obračun, utvrđivanje ili naplatu poreza.

(2) Poduzetnik nerezident dužan je u roku od 30 dana od dana početka obavljanja djelatnosti iz kojih nastaje stalna poslovna jedinica prema članku 45. Zakona i međunarodnom ugovoru koji je u primjeni, podnijeti obrazac prijave činjenica bitnih za oporezivanje i prijaviti se u Poreznu upravu radi utvrđivanja poreznih obveza i dodijele poreznog broja odnosno osobnog identifikacijskog broja. Obrazac se podnosi i za svaku promjenu u obavljanju djelatnosti i neovisno o tome nastaju li za poduzetnika nerezidenta porezne obveze po osnovu takve djelatnosti.

(3) Prijava iz stavka 1. ovoga članka namijenjena je utvrđivanju činjenica koje su od utjecaja na obračunavanje, utvrđivanje ili naplatu poreza i drugih javnih davanja za potrebe vođenja postupka pred poreznim tijelima.

(4) Obrazac »Prijava činjenica bitnih za oporezivanje« sastavni je dio ovoga Pravilnika.

Obrazac izjave fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine

Članak 45.

(1) U svrhu praćenja stanja imovine fizičke osobe i izvora njezinog stjecanja, Porezna uprava ovlaštena je pozvati fizičku osobu koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište radi davanja izjave o izvorima stjecanja imovine, koja se daje na obrascu »Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine«.

(2) Izjava iz stavka 1. ovoga članka namijenjena je utvrđivanju izvora stjecanja imovine kojom raspolaže fizička osoba za potrebe vođenja postupka pred Poreznom upravom.

(3) Ako je zbog opsega činjenica koje su predmet prijavljivanja to potrebno, podnositelj Izjave može dodatne podatke navesti na zasebnim listovima papira koje je dužan označiti brojevima i potpisati svaki list zasebno.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka dužan je u Izjavi navesti podatke koje prijavljuje na zasebnim listovima te ukupan broj zasebnih listova koje prilaže uz Prijavu.

(5) Obrazac »Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine« sastavni je dio ovoga Pravilnika.

Podaci o investitorima za građevine stambene, poslovne i stambeno-poslovne namjene

Članak 46.

(1) U svrhu praćenja stanja imovine fizičkih osoba, porezno tijelo prikupljat će i podatke o fizičkim osobama koje se smatraju investitorima sukladno pravomoćnim građevinskim dozvolama za građevine stambene, poslovne i stambeno-poslovne namjene.

(2) Na zahtjev poreznog tijela državna tijela i pravne osobe u čijoj nadležnosti je izdavanje građevinskih dozvola dostavljat će Poreznoj upravi podatke iz stavka 1. ovoga članka elektroničkim prijenosom podataka.

(3) Ako zbog tehničkih zapreka elektronički prijenos podataka nije moguć, državna tijela i pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka dostavljat će podatke iz stavka 1. ovoga članka na nositelju podataka pod čime se podrazumijeva:

– standardni CD ROM

– standardni DVD ili

– USB vanjska memorija

– eksterni (vanjski) čvrsti disk.

Obrasci za utvrđivanje rezidentnosti

Članak 47.

(1) U postupku utvrđivanja rezidentnosti u porezne svrhe fizičkih osoba popunjavaju se upitnici za utvrđivanje rezidentnosti na obrascima »Upitnik TI« i »Upitnik TU«.

(2) Upitnici se popunjavaju u postupku utvrđivanja rezidentnosti poreznog obveznika kod svih postupaka u kojima je od bitnog značaja utvrđivanje rezidentnosti fizičke osobe ili kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njihovim ispunjavanjem.

(3) Obrazac »Upitnika TI« popunjava porezni obveznik u svrhu promjene statusa rezidentnosti iz statusa rezident u status nerezident Republike Hrvatske te ga predaje ovlaštenom djelatniku nadležne ispostave Porezne uprave radi evidentiranja odnosno ažuriranja statusa u Registru poreznih obveznika, odnosno u ostalim situacijama kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim popunjavanjem.

(4) Obrazac »Upitnika TU« popunjava porezni obveznik u svrhu promjene statusa rezidentnosti iz statusa nerezident u status rezident Republike Hrvatske te ga predaje ovlaštenom djelatniku nadležne ispostave Porezne uprave kod upisa u Registar poreznih obveznika, izdavanja potvrda te, ako je to potrebno, kod obrade godišnje porezne prijave, prijave poreza na dohodak, obračuna, obustave i uplate predujmova poreza na dohodak, odnosno u ostalim situacijama kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim popunjavanjem.

(5) Pitanja iz upitnika podijeljena su u tematske grupe koje se odnose na: osobne podatke, boravak u i izvan Republike Hrvatske, razloge dolaska/odlaska iz Republike Hrvatske, veze s Republikom Hrvatskom i veze s drugom državom, rezidentnost u porezne svrhe, zaposlenja i osobne veze.

Članak 48.

(1) Uz upitnike iz članka 47. ovog Pravilnika prilažu se i vjerodostojne isprave navedene u upitniku za koje će porezni obveznik, uz original, dostaviti ovjereni prijevod na hrvatski jezik i latinično pismo.

(2) Odgovori u grupi pitanja koja se odnose na veze s Republikom Hrvatskom i/ili drugom državom bit će od iznimne važnosti prilikom utvrđivanja rezidentnosti poreznog obveznika.

(3) Za istinitost, točnost i potpunost danih podataka, porezni obveznik jamči svojim potpisom pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću.

(4) Obrazac »Upitnika TI« i obrazac »Upitnika TU« sastavni su dio ovog Pravilnika.

DIO DEVETI POSEBNI STATUS POREZNOG OBVEZNIKA

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE

Članak 49.

(1) Sukladno članku 70. Zakona razrađuje se način odobravanja i ukidanja posebnog statusa poreznom obvezniku u sklopu programa promicanja dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza i smanjenja administrativnog opterećenja poreznog nadzora.

(2) Poreznim obvezama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se obveze za javna davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti Porezne uprave.

(3) U skladu sa Zakonom, javnim davanjima iz stavka 2. ovoga članka smatraju se porezi i druga javna davanja.

POGLAVLJE II. TEMELJNA NAČELA

Članak 50.

(1) Načelima dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza smatraju se:

1. spremnost poreznog obveznika na zakonito, pravilno i pravovremeno ispunjavanje poreznih obveza

2. sposobnost poreznog obveznika za osiguravanje i provođenje učinkovite kontrole svojih poreznih obveza te njihovo unaprjeđivanje.

(2) Načelom smanjenja administrativnog opterećenja poreznog nadzora smatra se da se u razdoblju trajanja posebnog statusa dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza i smanjenja administrativnog opterećenja poreznog nadzora dodijeljenog poreznom obvezniku ne pokreću postupci poreznog nadzora.

(3) Poseban status dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza i smanjenja administrativnog opterećenja poreznog nadzora (dalje u tekstu: poseban status) temelji se na načelima:

1. transparentnosti odnosno potpune otvorenosti poreznog obveznika i Porezne uprave

2. postupanja u dobroj vjeri između poreznog obveznika i Porezne uprave

3. međusobnog razumijevanja poreznog obveznika i Porezne uprave u poreznim pitanjima

4. uzajamnog povjerenja između poreznog obveznika i Porezne uprave u smislu međusobnih očekivanja i preuzimanja odgovornosti za rizike.

Ciljevi odobravanja posebnog statusa

Članak 51.

Odobravanjem posebnog statusa poreznim obveznicima od strane Porezne uprave omogućava se na partnerskoj osnovi i načelima iz članka 50. ovoga Pravilnika postizanje ciljeva u vidu pravovremenog smanjenja poreznih rizika kojima upravljaju porezni obveznici i Porezna uprava te poticanja poreznih obveznika na dobrovoljno ispunjavanje poreznih obveza sukladno poreznim propisima.

Porezni rizici

Članak 52.

Poreznim rizikom smatra se svaki rizik koji može utjecati na smanjenje ili rezultirati smanjenjem naplate poreznih prihoda, a osobito rizik registracije poreznog obveznika, rizik podnošenja poreznih prijava i propisanih izvješća, rizik iskazivanja podataka bitnih za utvrđivanje poreznih obveza te rizik plaćanja poreznih obveza.

Uvjeti i način stjecanja posebnog statusa

Članak 53.

(1) U skladu s člankom 70. stavkom 2. Zakona i člankom 50. ovoga Pravilnika, porezni obveznici mogu steći poseban status pod uvjetima da:

1. su im zadnje tri godine prije godine u kojoj se stječe poseban status izdana revizorska mišljenja bez rezerve. Revizorskim mišljenjem bez rezerve smatra se, u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, pozitivno mišljenje ovlaštenog revizora koje izražava kada zaključi da financijski izvještaji poreznog obveznika daju istinit i fer prikaz, u svim značajnim odrednicama, u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja

2. imaju uspostavljen sustav unutarnje kontrole odnosno u poslovanju primjenjuju i uvažavaju načela korporativnog upravljanja (transparentnost poslovanja, jasno razrađene procedure za rad nadzornih odbora, uprave i drugih tijela i struktura koje donose važne odluke, sprječavanje sukoba interesa, učinkoviti unutarnji nadzor i sustav odgovornosti) te da u poslovanju primjenjuju provjerene računalne programe za unutarnju kontrolu prepoznate od strane poreznog obveznika i Porezne uprave

3. se obvezuju da će obavještavati Poreznu upravu o svim poslovnim odlukama iz kojih bi mogli proizlaziti porezni rizici

4. se protiv članova uprave ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se progon vrši po službenoj dužnosti

5. se iz podataka kojima raspolaže Porezna uprava može očekivati da će porezni obveznik ispunjavati porezne obveze iz posebnog statusa.

(2) Porezni obveznik o uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole može priložiti mišljenje poreznog savjetnika.

(3) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka stječu poseban status temeljem Sporazuma o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza koji, u skladu s člankom 58. ovoga Pravilnika, sklapaju s Poreznom upravom.

POGLAVLJE III. POSTUPAK ODOBRAVANJA POSEBNOG STATUSA

Članak 54.

Postupak odobravanja posebnog statusa obuhvaća sljedeće korake:

1. inicijativa za pokretanje postupka odobravanja posebnog statusa

2. stvaranje poreznog profila poreznog obveznika

3. prethodni razgovor s poreznim obveznikom

4. sklapanje Sporazuma o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza

5. ocjenjivanje postignutih rezultata i unaprjeđivanje postupka.

1. Inicijativa za pokretanje postupka odobravanja posebnog statusa

Članak 55.

(1) Postupak odobravanja posebnog statusa započinje temeljem pisane izjave poreznog obveznika o namjeri stjecanja posebnog statusa.

(2) Izjava iz stavka 1. ovoga članka osobito sadrži:

1. opis aktivnosti, upravljanja i kontrole društva, sažet prikaz poslovnog okruženja te strukture dobavljača i kupaca, podatke o tržišnom udjelu, osnovna načela strateških planova, načine mjerenja ostvarenja postavljenih ciljeva, sažet prikaz plana upravljanja ljudskim resursima

2. opis unutarnjih kontrola, sažetke rezultata revizija u zadnje tri godine, sažet prikaz načina upravljanja glavnim poslovnim rizicima

3. sažet popis poreznih rizika i instrumenata koji se koriste za upravljanje rizicima

4. iskustva u komunikaciji s Poreznom upravom te očekivanja u pogledu stjecanja posebnog statusa

5. podatke o kontakt osobi.

(3) Uz izjavu o namjeri stjecanja posebnog statusa iz stavka 1. ovoga članka, porezni obveznik obvezan je priložiti:

1. izjavu kojom se obvezuje da će obavještavati Poreznu upravu o svim poslovnim odlukama iz kojih bi mogli proizlaziti porezni rizici

2. vjerodostojne isprave da se protiv članova uprave ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se progon vrši po službenoj dužnosti.

(4) Izjava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnom poreznom tijelu.

2. Stvaranje poreznog profila poreznog obveznika

Članak 56.

Porezni profil poreznog obveznika ima za cilj omogućiti Poreznoj upravi procjenu očekivanja da će porezni obveznik ispunjavati porezne obveze iz posebnog statusa.

3. Prethodni razgovor

Članak 57.

(1) Na temelju podnesene izjave iz članka 55. ovoga Pravilnika i stvorenog poreznog profila poreznog obveznika, Porezna uprava uputit će poreznom obvezniku ili njegovom poreznom savjetniku pisani poziv za održavanje prethodnog razgovora.

(2) Ciljevi prethodnog razgovora osobito su:

1. upoznati se s očekivanjima poreznog obveznika i Porezne uprave u daljnjem praćenju poreznog obveznika u slučaju stjecanja posebnog statusa

2. procijeniti i od strane poreznog obveznika i od strane Porezne uprave opravdanost, prikladnost i svrsishodnost odobravanja posebnog statusa poreznom obvezniku.

(3) Porezna uprava obvezna je poreznom obvezniku ili njegovom poreznom savjetniku uputiti poziv za održavanje prethodnog razgovora iz stavka 1. ovoga članka, najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja izjave iz članka 55. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(4) Ako Porezna uprava utvrdi da porezni obveznik ne ispunjava uvjete za stjecanje posebnog statusa iz članka 70. stavka 2. točaka 1. do 4. Zakona, pisanim će putem o istome izvijestiti poreznog obveznika ili njegovog poreznog savjetnika, najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja izjave iz članka 55. stavka 1. ovoga Pravilnika.

4. Sklapanje Sporazuma o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza

Članak 58.

(1) Ako je u provedbi prethodnih koraka u postupku odobravanja posebnog statusa iz članka 53. ovoga Pravilnika, procijenjeno da je odobravanje posebnog statusa poreznom obvezniku opravdano, prikladno i svrsishodno, porezni obveznik i Porezna uprava mogu sklopiti Sporazum o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza (dalje u tekstu: Sporazum).

(2) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se prava i obveze poreznog obveznika i Porezne uprave.

(3) Prava i obveze poreznog obveznika i Porezne uprave, koja se utvrđuju Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka, obuhvaćaju:

1. za poreznog obveznika:

a. pravovremeno podmirenje poreznih obveza u skladu s poreznim propisima

b. pravovremeno podnošenje poreznih prijava i izvješća u skladu s poreznim propisima odnosno promicanje obrade u stvarnom vremenu: podnošenje poreznih prijava i izvješća u najkraćem mogućem roku, po završetku obračunskih razdoblja

c. osiguravanje sustava unutarnje kontrole te unutarnje i vanjske revizije

d. omogućavanje Poreznoj upravi cjelovitog uvida u sve bitne činjenice i okolnosti iz kojih proizlaze ili mogu proisteći porezne obveze ili porezni rizici

e. dostavljanje Poreznoj upravi u najkraćem mogućem roku sadašnjih ili budućih stajališta o poreznim pitanjima te njihovih pravnih posljedica

f. na zahtjev Porezne uprave, dostavljanje u najkraćem mogućem roku svih informacija i podataka u cjelovitom i nedvojbenom obliku

2. za Poreznu upravu:

a. usklađivanje načina i intenziteta praćenja s kvalitetom unutarnje kontrole te unutarnje i vanjske revizije

b. pružanje savjeta i smjernica te po potrebi izdavanje mišljenja u najkraćem mogućem roku, po primitku sadašnjeg ili budućeg stajališta poreznog obveznika o relevantnim poreznim pitanjima, uz što češće konzultacije s poreznim obveznikom i raspravljanje o bitnim poreznim pitanjima posebice o pitanjima u kojima Porezna uprava ima različito stajalište

c. promicanje obrade u stvarnom vremenu odnosno utvrđivanje poreznih obveza u najkraćem mogućem roku

d. rješavanje postojećih poreznih pitanja te utvrđivanje daljnjih postupaka po tim pitanjima

e. otkazivanje Sporazuma u slučaju pojave poreznog rizika koji zahtijeva provedbu poreznog nadzora.

(4) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka stupa na snagu danom potpisa obje ugovorne strane, a sačinjava se u dva izvornika od kojih svaka ugovorna strana zadržava jedan izvornik.

(5) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka potpisuju porezni obveznik odnosno odgovorna osoba poreznog obveznika i službena osoba Porezne uprave kojoj je propisana ta ovlast.

Članak 59.

(1) U svakoj godini Porezna uprava može sklopiti najviše 30 novih Sporazuma iz članka 58. ovoga Pravilnika i to prema redoslijedu zaprimanja izjava o namjeri stjecanja posebnog statusa iz članka 55. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Porezna uprava može, sukladno svojim resursima i kapacitetima, sklopiti i veći broj Sporazuma.

(3) Odluku o najvišem godišnjem broju Sporazuma iz stavka 2. ovoga članka, donosi ravnatelj Porezne uprave.

(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka obvezno se objavljuje na mrežnim stranicama Porezne uprave.

5. Ocjenjivanje postignutih rezultata i unaprjeđivanje postupka

Članak 60.

(1) Sklopljeni Sporazum iz članka 58. ovoga Pravilnika predmet je povremenog ocjenjivanja od strane Porezne uprave.

(2) Ocjenjivanje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća utvrđivanje učinkovitosti i svrsishodnosti dodijeljenog posebnog statusa poreznom obvezniku.

(3) Porezna uprava obvezna je izvršiti ocjenjivanje sklopljenih Sporazuma najmanje jedanput tijekom svakog poreznog razdoblja.

(4) O rezultatima ocjenjivanja sklopljenih Sporazuma, Porezna uprava obvezna je izraditi izvješće i to pojedinačno za svaki sklopljeni Sporazum.

(5) Porezna uprava obvezna je voditi evidenciju sklopljenih Sporazuma iz članka 58. ovoga Pravilnika.

(6) Izvješća o rezultatima ocjenjivanja sklopljenih Sporazuma iz stavka 4. ovoga članka, sastavni su dio evidencije iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Na temelju izvješća o rezultatima ocjenjivanja sklopljenih Sporazuma iz stavka 4. ovoga članka, Porezna uprava i porezni obveznici unaprjeđuju postupak odobravanja posebnog statusa.

POGLAVLJE IV. UKIDANJE POSEBNOG STATUSA

Članak 61.

(1) Poseban status ukida se otkazivanjem Sporazuma iz članka 58. ovoga Pravilnika.

(2) Svaka ugovorna strana može otkazati Sporazum uz uvjet da drugu ugovornu stranu pisanim putem izvijesti o razlozima za otkazivanje Sporazuma.

(3) Otkazivanje Sporazuma nije moguće bez prethodnog usmenog objašnjenja o razlozima za otkazivanje Sporazuma, pod uvjetom da najmanje jedna ugovorna strana zatraži takvo objašnjenje.

(4) U skladu sa stavkom 3. ovoga članka, usmeno objašnjenje razloga za otkazivanje Sporazuma ugovorna strana može zatražiti pisanim putem u roku od 30 dana od dana dostave izjave o otkazivanju Sporazuma iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Ako jedna od ugovornih strana zatraži usmeno objašnjenje o razlozima otkazivanja Sporazuma, druga ugovorna strana obvezna je osigurati takvo objašnjenje u roku od 15 dana od dana zaprimanja pisanog zahtjeva.

(6) Ako jedna od ugovornih strana zatraži usmeno objašnjenje o razlozima otkazivanja Sporazuma, prestanak Sporazuma nastupa nakon usmenog objašnjenja i to s trenutnim učinkom.

(7) Ako niti jedna od ugovornih strana ne zatraži usmeno objašnjenje o razlozima otkazivanja Sporazuma, prestanak Sporazuma nastupa istekom roka iz stavka 4. ovoga članka.

(8) Iznimno, Porezna uprava može, bez provođenja postupka iz stavaka 2. do 7. ovoga članka, jednostrano raskinuti Sporazum i to s trenutnim učinkom, u slučaju pojave rizika iz članka 58. stavka 3. točka 2.e.

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, Porezna uprava je o raskidu Sporazuma obvezna pisanim putem izvijestiti poreznog obveznika ili njegovog poreznog savjetnika u roku od osam dana od dana raskida Sporazuma.

DIO DESETI PODNOŠENJE POREZNIH PRIJAVA I DRUGIH PODATAKA ELEKTRONIČKIM PUTEM

Uvjeti i način ostvarivanja elektroničkog prijenosa podataka

Članak 62.

(1) Sukladno članku 74. Zakona porezni obveznici dužni su podnositi porezne prijave i druge podatke bitne za oporezivanje elektroničkim putem i to čine korištenjem sustava elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna (u daljnjem tekstu: sustav ePorezna) za sve prijave i izvješća za koje postoji mogućnost njihovog podnošenja korištenjem sustava ePorezna.

(2) Privici koji se obvezno podnose uz poreznu prijavu i izvješća (u nastavku: obvezni privici) podnose se na način iz stavka 1. ovoga članka, kao datoteka podataka – privitak uz elektronički obrazac porezne prijave ili izvješća.

(3) Ako za to postoje tehničke mogućnosti, datoteke s podacima koji su po sadržaju istovjetni obveznim prilozima Porezna uprava može preuzimati i s mrežnih servisa ili iz elektroničkih registara trećih osoba. Porezna uprava će na svojim mrežnim stranicama objavljivati popis koji će sadržavati podatke o mrežnim servisima i elektroničkim registrima trećih osoba te datotekama podataka za koje postoji mogućnost preuzimanja.

(4) Ako je u trenutku slanja podnesaka iz stavka 2. ovoga članka na mrežnim stranicama Porezne uprave objavljeno da postoji mogućnost preuzimanja datoteke s podacima koji su po sadržaju istovjetni obveznim privicima, porezni obveznik nije dužan slati obvezne privitke na način iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Porezni obveznik može dostavljati Poreznoj upravi i druge podatke bitne za oporezivanje na nositelju podataka, ako je isto propisano i za to postoje tehnički preduvjeti te uz pridržavanje javno objavljenih standarda na mrežnim stranicama Porezne uprave.

Elektroničko potpisivanje podnesaka

Članak 63.

(1) Prije slanja podneska iz članka 62. stavka 1. ovoga Pravilnika, porezni obveznik mora naprednim elektroničkim potpisom potpisati elektronički obrazac podneska. Prilikom slanja, porezni obveznik uz elektronički obrazac podneska prilaže kao privitak datoteku podataka koja sadrži obvezne privitke uz takav podnesak.

(2) Porezni obveznik popunjene elektroničke obrasce podneska potpisane s naprednim elektroničkim potpisom i obvezne privitke šalje Poreznoj upravi elektroničkim putem i to korištenjem sustava ePorezna.

(3) Podnesci iz članka 62. stavka 1. ovoga Pravilnika po svojem sadržaju u cijelosti odgovaraju elektroničkom prikazu obrasca porezne prijave u skladu s odredbama posebnih propisa koji propisuju sadržaj i oblik obrazaca porezne prijave. Obvezni privici iz članka 62. stavka 2. ovoga Pravilnika u cijelosti odgovaraju sadržaju dokumentacije koja se obvezno podnosi uz poreznu prijavu ili izvješće u skladu s odredbama posebnog propisa kojim je propisana obveza podnošenja privitaka uz poreznu prijavu ili izvješće.

(4) Nacionalno priznatom vjerodajnicom sigurnosne razine 3 porezne prijave i druge podneske mogu podnositi fizičke osobe koje nisu obveznici poreza na dohodak i obveznici poreza na dohodak uz uvjet da ne ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona o porezu na dohodak.

(5) Iznimno od stavka 4. ovog članka nacionalno priznatom vjerodajnicom sigurnosne razine 3 porezne prijave i druge podneske mogu podnositi i porezni obveznici koji dohodak i porez na dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu sukladno članku 82. Zakona o porezu na dohodak.

Ispravak prijave podnijete elektroničkim putem

Članak 64.

(1) Ispravak porezne prijave iz članka 62. stavka 1. ovoga Pravilnika, porezni obveznik podnosi elektroničkim putem, korištenjem sustava ePorezna, u obliku elektroničkog obrasca porezne prijave.

(2) Ispravak porezne prijave iz stavka 1. ovoga članka po svojem sadržaju odgovara elektroničkom prikazu obrasca porezne prijave u skladu s odredbama posebnih propisa koji propisuju sadržaj i oblik obrazaca porezne prijave.

(3) Porezni obveznik dužan je naprednim elektroničkim potpisom potpisati elektronički obrazac ispravka porezne prijave. Nakon naprednog elektroničkog potpisa ispravka porezne prijave, porezni obveznik podnosi ispravak porezne prijave s privicima elektroničkim putem, korištenjem sustava ePorezna.

(4) Porezni obveznik prema članku 63. stavcima 4. i 5. ovog Pravilnika nije obvezan potpisati ispravak porezne prijave naprednim elektroničkim potpisom. Ispravak porezne prijave podnosi Poreznoj upravi nacionalno priznatom vjerodajnicom sigurnosne razine 3 elektroničkim putem i to korištenjem sustava ePorezna.

Registracija i ovlaštenje za zastupanje

Članak 65.

(1) Porezni obveznik se registrira za korištenje sustava ePorezna sukladno procedurama i uputama javno objavljenim na mrežnim stranicama Porezne uprave.

(2) Porezni obveznik može ovlastiti osobu koja je nositelj nacionalno priznatih vjerodajnica za korištenje sustava ePorezna sukladno procedurama i uputama javno objavljenim na mrežnim stranicama Porezne uprave.

(3) U slučaju kada je fizička osoba zakonski zastupnik kod više poslovnih subjekata ili je istovremeno zakonski zastupnik poslovnog subjekta i obveznik je podnošenja podnesaka kao fizička osoba, može biti ovlaštena za korištenje sustava ePorezna i za druge poslovne subjekte ili kao fizička osoba, sukladno odredbama zakona kojima se uređuju obvezni odnosi i zakona kojim se uređuje poslovanje trgovačkih društava.

(4) Porezni obveznik odgovoran je za točnost i potpunost podataka iskazanih u podnescima koje Poreznoj upravi elektroničkim putem dostavlja ovlaštena osoba iz stavka 2. i 3. ovoga članka.

Dostava podataka

Članak 66.

(1) Format, veličinu i podatkovnu strukturu elektroničkih obrazaca, datoteka – privitaka uz elektronički obrazac ili drugih datoteka koje porezni obveznik podnosi na način iz članka 62. stavka 1. ovoga Pravilnika, porezni obveznik mora prilagoditi javno objavljenim standardima na službenim mrežnim stranicama Porezne uprave.

(2) Ako porezni obveznik dostavlja podatke na nositelju podataka, obvezan ih je dostaviti nadležnoj ispostavi područnog ureda Porezne uprave.

(3) Nositelj podataka označava se čitljivo napisanim sljedećim podacima:

– ime i prezime, odnosno naziv i OIB poreznog obveznika

– kratak opis sadržaja datoteke

– razdoblje na koje se odnose dostavljeni podaci.

Članak 67.

(1) Podatke iz članka 62. i članka 64. ovoga Pravilnika porezni obveznik mora dostaviti Poreznoj upravi u obliku koji omogućava čitljivost.

(2) Porezni obveznik odgovoran je za točnost i potpunost podataka iz članaka 62. i 64. ovog Pravilnika koje podnose Poreznoj upravi elektroničkim putem.

Obavijest o zaprimanju podataka

Članak 68.

(1) Porezna uprava dužna je bez odgode elektroničkim putem pošiljatelju potvrditi primitak podneska iz članka 62. stavka 1. i članka 64. ovoga Pravilnika.

(2) Porezna uprava dužna je bez odgode elektroničkim putem pošiljatelja obavijestiti o nemogućnosti učitavanja podneska:

– ako podnesak iz članka 62. stavka 1. i članka 64. ovoga Pravilnika nije ispravno ili potpuno popunjen

– ako uz podnesak iz članka 62. stavka 1. nisu dostavljeni obvezni privici, a ne postoji mogućnost njihovog preuzimanja sukladno članku 62. stavku 3. ovoga Pravilnika

– ako se u Poreznoj upravi iz tehničkih razloga ne može pročitati podnesak iz članka 62. stavka 1. i članka 64. stavka 1. ovoga Pravilnika ili obvezni privici.

(3) Pošiljatelj mora poslati podnesak u ispravnom obliku na način iz članka 62. stavka 1. ovoga Pravilnika, u roku od 24 sata od slanja obavijesti iz stavka 2. ovoga članka. Ako to pošiljatelj ne učini u propisanom roku, smatrat će se da podnesak nije podnesen.

(4) Ako nakon slanja podataka iz članka 62. stavka 1. i članka 64. ovoga Pravilnika pošiljatelj ne primi obavijest Porezne uprave o primitku, obvezan je sljedećeg radnog dana o tome obavijestiti ovlaštenu službenu osobu Porezne uprave radi utvrđivanja uzroka.

(5) Porezna uprava dužna je voditi evidenciju o svim primljenim podnescima iz stavka 1. ovoga članka i vremenu njihovog primitka u Poreznoj upravi te o svim poslanim obavijestima Porezne uprave i vremenu njihova slanja.

(6) Obavješćivanje elektroničkim putem smatra se obavljenim u trenutku kad je zabilježeno na poslužitelju Porezne uprave za slanje takvih poruka.

Tehnički preduvjeti komunikacije elektroničkim putem

Članak 69.

(1) Porezna uprava će objavljivati na mrežnim stranicama Porezne uprave standarde koji se odnose na neophodne uvjete potrebne za ostvarivanje komunikacije elektroničkim putem s Poreznom upravom, a osobito:

– neophodne tehničke preduvjete (potrebna oprema i računalni programi)

– podatke potrebne radi instalacije korisničke aplikacije, format, veličinu i podatkovnu strukturu elektroničkih obrazaca, datoteka podataka – privitaka, korištene protokole, informatičko sučelje, strukturu i postavke informatičkog sustava za komunikaciju, korisnički priručnik i detaljne informacije potrebne za instalaciju i korištenje aplikacija

– način na koji porezni obveznik kontaktira Poreznu upravu u slučaju nemogućnosti ili pogrešaka u komunikaciji elektroničkim putem s Poreznom upravom.

(2) Porezni obveznik dužan je osigurati potrebne tehničke preduvjete i pridržavati se standarda iz stavka 1. ovoga članka radi komunikacije elektroničkim putem s Poreznom upravom.

(3) Porezna uprava dužna je osigurati: tehničke uvjete za preuzimanje podataka u elektroničkom obliku koje porezni obveznici podnose na način propisan odredbama ovoga Pravilnika, neprekidnost rada sustava Porezne uprave za komunikaciju elektroničkim putem i tehničke uvjete potrebne za dostupnost podataka koje porezni obveznici podnose na način propisan odredbama ovoga Pravilnika. Dostupnost podacima koje porezni obveznici podnose elektroničkim putem mora se omogućiti 24 sata dnevno i svakog dana u godini, osim u dane održavanja, odnosno provjere rada sustava.

(4) Porezna uprava dužna je kao poreznu tajnu čuvati podatke koje porezni obveznik podnosi elektroničkim putem na način koji ih osigurava od neovlaštena pristupa, brisanja, mijenjanja ili gubitka, sukladno važećim standardima.

Zaštita i čuvanje podataka

Članak 70.

Porezni obveznik mora čuvati u izvornom elektroničkom obliku porezne prijave, izvješća i druge podatke koje je elektroničkim putem podnio Poreznoj upravi, te obavijesti koje elektroničkim putem primi od Porezne uprave.

Članak 71.

(1) Porezna uprava dužna je provoditi mjere osiguranja i zaštite pohranjivanja podataka koje porezni obveznici dostave elektroničkim putem te provoditi mjere održavanja i provjere ispravnosti rada sustava Porezne uprave za komunikaciju elektroničkim putem.

(2) Mjere, uvjeti i sredstva zaštite smatraju se službenom tajnom.

DIO JEDANAESTI ISPRAVAK PRIJAVE NA POZIV POREZNOG TIJELA

Članak 72.

Sukladno članku 76. stavku 5. Zakona, ako se u tijeku poreznog nadzora utvrde činjenice koje mogu dovesti do manje ili više plaćenih drugih poreza koji nisu predmet poreznog nadzora, tijelo koje provodi porezni nadzor pozvat će poreznog obveznika da nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnese ispravak prijave u ostavljenom roku koji ne može biti dulji od 15 dana od zaprimljenog poziva.

DIO DVANAESTI STATISTIČKA IZVJEŠĆA

POGLAVLJE I. STATISTIČKA IZVJEŠĆA O ČINJENICAMA BITNIM ZA OPOREZIVANJE

Članak 73.

Sukladno članku 79. stavku 9. Zakona, obveznici sastavljanja statističkih izvješća dužni su Poreznoj upravi dostavljati podatke na način, u obliku i u rokovima propisanim ovim Pravilnikom.

POGLAVLJE II. IZVJEŠĆIVANJE O DOSPJELIM, A NENAPLAĆENIM POTRAŽIVANJIMA

Obveznici sastavljanja statističkih izvješća

Članak 74.

Obveznici sastavljanja statističkih izvješća o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima, jesu porezni obveznici upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost koji na dan sastavljanja izvješća imaju u svojim poslovnim knjigama evidentirana dospjela, a nenaplaćena potraživanja, a koja su dospjela sukladno rokovima ispunjenja novčanih obveza propisanim posebnim propisom.

Definicije

Članak 75.

Dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima, u smislu ovog Pravilnika smatraju se:

1. potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa izdanih sukladno odredbama zakona kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost.

2. potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa izdanih sukladno odredbama Zakona.

Rokovi dostave statističkih izvješća

Članak 76.

(1) O dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima iz članka 75. ovog Pravilnika obveznici iz članka 74. ovog Pravilnika dužni su, do naplate u cijelosti ili cjelokupnog otpisa, sastavljati statistička izvješća za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine, uz uvjet da na dan sastavljanja izvješća nisu starija od 6 godina.

(2) Statistička izvješća iz stavka 1. ovog članka dostavljaju se na obrascu »Statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim računima na dan 31. 12. ______ godine«, obrazac OPZ-STAT-1.

(3) Obrazac OPZ-STAT-1 obveznici iz članka 74. ovog Pravilnika dužni su dostaviti Poreznoj upravi elektroničkim putem, korištenjem sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama, u rokovima podnošenja prijave poreza na dohodak ili poreza na dobit.

Sadržaj obrasca

Članak 77.

(1) Obrazac OPZ-STAT-1 sadrži podatke o:

1. danu, mjesecu i godini na koju se izvješće odnosi i danu, mjesecu i godini do kojega računi nisu naplaćeni

2. poreznom obvezniku/podnositelju izvješća (pod I.) i to:

– naziv/ime i prezime

– OIB

– adresa sjedišta ili prebivališta odnosno uobičajenog boravišta

3. dospjelim, a nenaplaćenim računima koji su izdani sukladno odredbama Zakona o PDV-u (pod II.) i to:

3.1. dospjelom, a nenaplaćenom računu za pojedinog kupca prema datumu izdavanja računa:

– redni broj kupca (pod II.1.)

– oznaka broja – unosi se oznaka 1 ukoliko se upisuje OIB kupca, oznaka 2 ukoliko se unosi PDV identifikacijski broj, oznaka 3 ukoliko se unose ostali porezni brojevi (pod II.2.)

– porezni broj – PDV identifikacijski broj ili porezni broj ili OIB kupca – ukoliko pojedini kupac koji se vodi pod jednim poreznim brojem nije podmirio više od jednog dospjelog računa, porezni broj se upisuje jedanput za sve račune (pod II.3.)

– naziv/ime i prezime kupca – ukoliko pojedini kupac nije podmirio više od jednog dospjelog računa, naziv/ime i prezime upisuje se jedanput za sve račune (pod II.4.)

– redni broj računa (pod II.5.)

– broj izdanog računa (pod II.6.)

– datum izdanog računa (pod II.7.)

– valuta plaćanja računa – upisuje se datum dospijeća plaćanja računa (pod II.8.)

– broj dana kašnjenja u plaćanju – upisuje se broj dana od dana valute plaćanja do 31. prosinca prethodne godine (pod II.9.)

– iznos računa bez PDV-a (pod II.10.)

– iznos PDV-a ili 0,00 ukoliko na računu, sukladno odredbama Zakona o PDV-u nije iskazan iznos PDV-a (pod II.11.)

– ukupan iznos računa s PDV-om (pod II.12.)

– plaćeni iznos računa – upisuje se ukupan iznos plaćenog dijela računa koji je naplaćen do 31. prosinca prethodne godine (pod II.13.)

– neplaćeni dio računa – upisuje se ukupan iznos neplaćenog dijela računa koji je ostao nenaplaćen do 31. prosinca prethodne godine (pod II.14.)

3.2. ukupnom iznosu svih dospjelih, a nenaplaćenih računa za pojedinog kupca:

– zbrojeni iznos svih nenaplaćenih računa bez PDV-a, za pojedinog kupca (zbroj kolone II.10. za pojedinog kupca)

– zbrojeni iznos PDV-a prema svim nenaplaćenim računima za pojedinog kupca (zbroj kolone II.11. za pojedinog kupca)

– zbrojeni iznos računa s PDV-om prema svim nenaplaćenim računima za pojedinog kupca (zbroj kolone II.12. za pojedinog kupca)

– zbrojeni iznos svih plaćenih iznosa računa za pojedinog kupca (zbroj kolone II.13. za pojedinog kupca)

– zbrojeni iznos svih neplaćenih iznosa računa za pojedinog kupca (zbroj kolone II.14. za pojedinog kupca)

3.3. ukupnom iznosu svih dospjelih, a nenaplaćenih računa:

– zbrojeni iznos svih nenaplaćenih računa bez PDV-a, (zbroj kolone II.10. za sve kupce)

– zbrojeni iznos PDV-a prema svim nenaplaćenim računima (zbroj kolone II.11. za sve kupce)

– zbrojeni iznos računa s PDV-om prema svim nenaplaćenim računima (zbroj kolone II.12. za sve kupce)

– zbrojeni iznos svih plaćenih iznosa računa (zbroj kolone II.13. za sve kupce)

– zbrojeni iznos svih neplaćenih iznosa računa (zbroj kolone II.14. za sve kupce)

4. dospjelim, a nenaplaćenim računima koji su izdani sukladno odredbama Zakona, a koji nisu naplaćeni do 31. prosinca prethodne godine (uključujući i taj dan) i to:

– ukupan iznos računa s PDV-om (pod III.2.)

– iznos PDV-a – upisuje se ukupan iznos obračunanog PDV-a koji je kao takav posebno iskazan na izdanom računu (pod III.3.)

5. datumu i mjestu sastavljanja statističkog izvješća (pod IV.)

6. ime i prezime osobe koja je sastavila statistički izvještaj (pod V.)

7. potpis (pod VI.).

(2) Podaci iz stavka 1. točke 4. ovoga članka upisuju se u ukupnom iznosu svih dospjelih, a nenaplaćenih računa sa stanjem na dan iz članka 76. stavka 1. ovog Pravilnika. Na isti način mogu se iskazati i potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa koji su sastavljeni sukladno odredbama Zakona o PDV-u, a koji su izdani osobama koji nisu porezni obveznici PDV-a, odnosno nisu pravne osobe, te potraživanja od kupaca koji imaju sjedište izvan Europske unije. Podaci o danu, mjesecu i godini do kojega računi nisu naplaćeni nisu obvezujući, odnosno ne moraju se popuniti.

(3) Obrazac OPZ-STAT-1 potpisuje odgovorna osoba podnositelja statističkog izvješća, koja naprednim elektroničkim potpisom jamči za istinitost i točnost iskazanih podataka.

(4) Obrazac OPZ-STAT-1 ne dostavlja se Poreznoj upravi ukoliko porezni obveznik nema dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja iz članka 75. ovog Pravilnika, te ukoliko je porezni obveznik prestao s poslovanjem.

(5) Obrazac OPZ-STAT-1 sastavni je dio ovog Pravilnika.

DIO TRINAESTI POREZNA NAGODBA

Opća odredba

Članak 78.

Sukladno članku 104. Zakona porezno tijelo i porezni obveznik mogu za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora, do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru sklopiti poreznu nagodbu.

Novoutvrđene obveze

Članak 79.

Novoutvrđenim obvezama iz članka 78. ovog Pravilnika smatraju se novoutvrđene porezne obveze u postupku poreznog nadzora i zatezne kamate utvrđene u poreznom nadzoru za razdoblje od dana nastanka poreznih obveza do dana zaključenja porezne nagodbe.

Smanjenje novoutvrđenih obveza

Članak 80.

(1) Kod poreznih obveznika kojima su obveze iz članka 79. ovog Pravilnika u postupku poreznog nadzora utvrđene procjenom sukladno članku 92. stavku 2. Zakona, novoutvrđene porezne obveze i zatezne kamate utvrđene u poreznom nadzoru za razdoblje od dana nastanka poreznih obveza do dana zaključenja porezne nagodbe mogu se smanjiti za ukupno 5%.

(2) Na preostali iznos novoutvrđene obveze iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe članka 81. ovog Pravilnika.

(3) Novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora koje se odnose na porez na dohodak, prirez porezu na dohodak i doprinose za obvezna osiguranja ne mogu se smanjivati u postupku porezne nagodbe.

Smanjenje zateznih kamata

Članak 81.

(1) Obveze po osnovi utvrđenih zateznih kamata u postupku poreznog nadzora, za razdoblje od dana nastanka poreznih obveza do dana zaključenja porezne nagodbe, ovisno o iznosu i roku plaćanja novoutvrđenih poreznih obveza, smanjuju se prema sljedećim kriterijima:

 

(2) Za iznos koji se plaća na dan zaključenja nagodbe kamate se smanjuju razmjerno iznosu uplaćenih novoutvrđenih poreznih obveza.

(3) Za plaćanje cijeloga iznosa novoutvrđenih poreznih obveza ili ostatka iznosa novoutvrđenih poreznih obveza iz stavka 1. ovog članka u roku od 90 dana od dana sklapanja porezne nagodbe kamate se smanjuju za 50%.

(4) Obveze po osnovu utvrđenih zateznih kamata u postupku poreznog nadzora koje proizlaze iz obveze uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje ne mogu se smanjivati.

Podnošenje prijedloga za sklapanje porezne nagodbe

Članak 82.

(1) Prije održavanja zaključnog razgovara iz članka 125. stavka 1. Zakona poreznom obvezniku dostavlja se pisana obavijest o visini novoutvrđenih obveza u poreznom nadzoru s opisom činjenica i pravnih ocjena koje su utjecale na visinu novoutvrđenih obveza.

(2) Prijedlog za sklapanje porezne nagodbe iz članka 104. i 105. Zakona podnosi porezni obveznik u pisanom obliku na zaključnom razgovoru ili najkasnije u roku od osam dana od datuma održanog zaključnog razgovora.

(3) Prijedlog za sklapanje porezne nagodbe podnosi se nadležnom područnom uredu Porezne uprave koji je obavio porezni nadzor, a sadržava:

1. ime i prezime, naziv, adresu i OIB poreznog obveznika

2. izjavu o prihvaćanju novoutvrđenih obveza u postupku poreznog nadzora

3. rok plaćanja novoutvrđenih poreznih obveza

4. izjavu o odricanju prava na korištenje redovnih i izvanrednih pravnih lijekova po predmetu nadzora.

(4) Porezna nagodba sklapa se u pisanom obliku pri čemu se mora odrediti rok izvršenja obveza iz porezne nagodbe, a potpisuju je odgovorna osoba poreznog obveznika i ovlaštena osoba Porezne uprave i tada se smatra sklopljenom.

(5) Porezna nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u postupku poreznog nadzora.

(6) Ako porezni obveznik ne ispuni preuzete obveze i uvjete iz porezne nagodbe, sukladno odredbama članka 104. stavka 12. Zakona, nagodba postaje ovršna isprava i izvršava se prema pravilima o izvršenju poreznog rješenja, a novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora naplaćuju se u visini novoutvrđenih obveza iz članka 79. ovog Pravilnika u cjelokupnom iznosu. Porezni obveznik je dužan platiti i zatezne kamate za razdoblje od dana sklapanja porezne nagodbe do dana plaćanja.

DIO ČETRNAESTI UVJETI, NAČIN I POSTUPAK PRIJEBOJA POTRAŽIVANJA PREMA DRŽAVNOM PRORAČUNU S POREZNIM DUGOM

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE

Članak 83.

Ovim dijelom uređuju se postupak prijeboja potraživanja poreznog dužnika prema državnom proračunu s obvezom po osnovi poreznog duga i redoslijed namirivanja za pojedine vrste poreza.

Članak 84.

Potraživanjima iz članka 83. ovoga Pravilnika smatraju se:

1. potraživanja temeljem dospjelih novčanih obveza iz pravnih poslova sklopljenih između fizičkih i pravnih osoba i proračunskih odnosno izvanproračunskih korisnika državnog proračuna koji su u trenutku sklapanja pravnog posla bili navedeni u registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna

2. potpore u poljoprivredi i ribarstvu koje se financiraju iz državnog proračuna (u daljnjem tekstu potpora iz državnog proračuna) i to:

a) potpora iz programa izravnih plaćanja

b) plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima

c) državne potpore u ribarstvu

3. potraživanja iz ovršnih odluka i nagodbi domaćeg suda koje glase na ispunjenje određene novčane obveze i imaju potvrdu ovršnosti, a koje se isplaćuju iz državnog proračuna

4. potraživanja iz ovršnih izvansudskih nagodbi koje glase na ispunjenje određene novčane obveze, a koje se isplaćuju iz državnog proračuna.

Pojmovi

Članak 85.

Pojedini pojmovi, u smislu ovoga dijela Pravilnika, imaju sljedeće značenje:

1. porezni dužnik je pravna i/ili fizička osoba koja u službenim evidencijama poreznog tijela ima evidentirane dospjele, a nenamirene obveze na ime poreza, kamata po osnovi poreznog duga, troškova ovrhe i novčanih kazni

2. porezni dug je iznos dospjele obveze na ime poreza evidentiran na poreznom broju dužnika u službenim evidencijama Porezne uprave, a obveza je nastala i evidentirana na temelju obračunske prijave ili rješenja Porezne uprave ili je utvrđena rješenjem u postupku nadzora od strane nadležnog poreznog tijela te je dospjela na naplatu, a ukupni iznos duga se sastoji od glavnice (ili zbrojeno više glavnica) i obračunskih kamata (ili zbrojenih kamata za više godina uključujući i za tekuću godinu) umanjen za iznos za koji je sklopljen upravni ugovor ili neki drugi oblik odgođenog plaćanja

3. korisnici potpora su korisnici definirani Zakonom o poljoprivredi

4. korisnik državnog proračuna je osoba koja se djelomično ili u cijelosti financira iz državnog proračuna, a koja je navedena u registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna

5. ovlaštena agencija jest Financijska agencija (Fina)

6. stjecatelj potraživanja po osnovi pravnog posla je fizička ili pravna osoba koja je sklopila pravni posao s korisnicima državnog proračuna i ispunila svoje obveze i to po dospijeću potraživanja

7. stjecatelj potraživanja po osnovi potpore je korisnik potpore kojem je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju odobrila zahtjev za potporu iz državnog proračuna

8. stjecatelj potraživanja po osnovi ovršnih odluka i nagodbi domaćeg suda je osoba u čiju korist je odlukom ili nagodbom naložena uplata

9. stjecatelj potraživanja po osnovi ovršnih izvansudskih nagodbi je osoba u čiju korist je nagodbom naložena uplata.

POGLAVLJE II. POSTUPAK RAZMJENE PODATAKA I PRIJEBOJ

Dospijeće potraživanja i dostava podataka

Članak 86.

(1) Korisnik državnog proračuna obavještava ovlaštenu agenciju, koja obavlja poslove prijeboja u ime Ministarstva financija – Državne riznice, o dospijeću potraživanja po osnovi:

1. pravnog posla sklopljenog s korisnicima državnog proračuna i

2. potraživanja iz ovršnih odluka, ovršnih sudskih i izvansudskih nagodbi te dostavlja sljedeće podatke:

– naziv/ime i prezime stjecatelja potraživanja

– adresu sjedišta/prebivališta

– OIB

– oznaku izvora prava prema članku 84. stavak 1. ovoga Pravilnika

– iznos potraživanja u kunama

– račun na koji se ima izvršiti isplata dijela potraživanja koji ostaje stjecatelju

– adresu elektroničke pošte stjecatelja odnosno odgovorne osobe te

– ekonomsku klasifikaciju potraživanja (račun i aktivnost).

(2) Nakon što Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju utvrdi stjecatelju potraživanja prava na isplatu potpore iz državnog proračuna i iznos za isplatu, ovlaštenoj agenciji, koja obavlja poslove prijeboja u ime Ministarstva financija – Državne riznice, dostavlja sljedeće podatke:

– naziv/ime i prezime stjecatelja potraživanja

– adresu sjedišta/prebivališta

– OIB

– oznaku izvora prava prema članku 84. stavak 1. ovoga Pravilnika

– iznos potraživanja u kunama

– račun na koji se ima izvršiti isplata dijela potraživanja koji ostaje stjecatelju

– adresu elektroničke pošte stjecatelja odnosno odgovorne osobe te

– ekonomsku klasifikaciju potraživanja (račun i aktivnost).

(3) Ovlaštena agencija, prije postupanja po nalogu korisnika državnog proračuna, odnosno Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, od Porezne uprave traži podatke o stanju poreznog duga, za svakog stjecatelja potraživanja.

(4) Porezna uprava dužna je, u roku od tri dana nakon zaprimanja obavijesti iz stavka 3. ovoga članka ovlaštenoj agenciji dostaviti podatke o stanju evidentiranog, a neuplaćenog dospjelog poreznog duga stjecatelja potraživanja, sa stanjem na dan dostave.

Postupak prijeboja

Članak 87.

(1) Ovlaštena agencija, sukladno podacima korisnika proračuna o potraživanju pojedinog stjecatelja i podacima Porezne uprave o stanju poreznog duga, od iznosa potraživanja obustavlja iznos potreban za namirenje poreznog duga, radi prijeboja.

(2) Za obustavljeni iznos potraživanja prema stavku 1. ovoga članka, ovlaštena agencija daje naloge za prijenos, i to:

– na teret općih sredstava koja su planirana za namjene iz članka 84. ovoga Pravilnika

– u korist uplatnog računa propisanog za evidentiranje obveza poreza i OIB dužnika, prema redosljedu namirivanja sukladno članku 89. ovoga Pravilnika.

Iznos potraživanja veći od iznosa potrebnog za namirenje poreznog duga

Članak 88.

(1) Kada je iznos potraživanja veći od iznosa potrebnog za namirenje poreznog duga, tada se razlika između iznosa potraživanja i obustavljenog iznosa prema članku 87. stavku 1. ovoga Pravilnika, prenosi:

– na teret općih sredstava za namjene iz članka 84. ovoga Pravilnika

– u korist računa stjecatelja potraživanja.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kada je razlika između ukupnog iznosa potraživanja i iznosa koji je obustavljen radi prijeboja potraživanja s obvezom jednaka ili manja od 10,00 kuna tada se taj iznos ne prenosi u korist računa stjecatelja već se za iznos razlike povećava iznos koji je namijenjen za namirenje poreznog duga koji se namiruje prijebojem, sukladno redoslijedu namirivanja propisanog člankom 89. ovoga Pravilnika.

POGLAVLJE III. REDOSLIJED NAMIRIVANJA DUGA

Članak 89.

(1) Kada je potraživanje utvrđeno, od iznosa koji se prenosi, prema članku 87. stavak 2. druga alineja ovoga Pravilnika, namiruje se porezni dug po redoslijedu određenom člankom 128. Zakona, i to:

1. dug na brojčanim oznakama poreza na promet

2. dug na brojčanim oznakama poreza na dodanu vrijednost

3. dug na brojčanim oznakama doprinosa za obvezna osiguranja

4. dug na brojčanim oznakama poreza na dobit

5. dug na brojčanim oznakama ostalih nenavedenih prihoda državnog proračuna koje naplaćuje Porezna uprava

6. dug na brojčanim oznakama doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za starost

7. dug na brojčanim oznakama prisilne naplate koju provodi Porezna uprava.

(2) Dugovi navedeni u stavku 1. ovoga članka unutar grupe brojčane oznake pojedine vrste prihoda namiruju se prema redoslijedu kako je to propisano Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba za godinu u kojoj se prijeboj obavlja.

Obavijest o izvršenom prijeboju potraživanja

Članak 90.

(1) O obavljenom prijeboju ovlaštena agencija je dužna stjecatelju potraživanja odnosno poreznom dužniku izdati pisanu ispravu – obavijest radi provedbe odgovarajućih knjiženja u njegovim poslovnim knjigama.

(2) Ispravu iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena agencija sastavlja i dostavlja na obrascu »Obavijest o izvršenom prijeboju potraživanja po osnovi prava iz članka 84. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona s obvezom po osnovi poreznog duga« – Obrazac OK – POR.

Obrazac OK-POR

Članak 91.

(1) Obrazac OK – POR sadržava podatke o:

– broju dokumenta

– izdavatelju Obavijesti (naziv, adresa)

– stjecatelju potraživanja (naziv, adresa i OIB primatelja)

– iznosu prava i rasporedu sredstava (iznos potraživanja – podatak korisnika, iznos ukupnog duga i kamata za doprinose – podatak Porezne uprave, iznos koji je obustavljen radi namirenja poreznog duga)

– rasporedu obustavljenog iznosa (redni broj, brojčana oznaka i naziv aktivnosti odnosno vrste duga i iznos)

– iznosu doznačenom na račun stjecatelja potraživanja

– datumu provedbe – prijenosa

– potpisu odgovorne osobe izdavatelja

– mjestu i datumu izdavanja.

(2) Obrazac izvješća potpisuje odgovorna osoba ovlaštene agencije.

(3) Obrazac OK – POR sastavni je dio ovoga Pravilnika.

Protokol o postupanju

Članak 92.

O tijeku poslova i rokovima međusobne razmjene podataka o stjecateljima, iznosu potraživanja po osnovi pravnog posla sklopljenog s korisnicima državnog proračuna, po osnovi potpore iz državnog proračuna, po osnovi potraživanja iz odluka suda, sudskih i izvansudskih nagodbi kao i tehničko-informatičkim detaljima, sudionici postupka sastavljaju Protokol o postupanju. Nositelj poslova je Porezna uprava.

DIO PETNAESTI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 93.

Odredba članka 24. stavka 4. ovog Pravilnika primjenjuje se od stupanja na snagu provedbenih propisa iz članka 53. stavka 1. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (»Narodne novine« broj 61/18).

Članak 94.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona (»Narodne novine« broj 30/17).

Članak 95.

Ovaj Pravilnik objavljuje se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/19-02/1

Urbroj: 513-07-21-01/19-8

Zagreb, 15. travnja 2019.

Ministar financija dr. sc. Zdravko Marić, v. r.

Obrazac

PRIJAVA ČINJENICA BITNIH ZA OPOREZIVANJE

 

 

 

UPUTA O NAČINU ISPUNJAVANJA OBRASCA PRIJAVA ČINJENICA BITNIH ZA OPOREZIVANJE

Ovom Uputom propisan je način ispunjavanja obrasca Prijave činjenica bitnih za oporezivanje (u nastavku: Prijava) te je ova Uputa sastavni dio Prijave.

Prijava je namijenjena utvrđivanju činjenica koje su od utjecaja na obračunavanje, utvrđivanje ili naplatu poreza i drugih javnih davanja za potrebe vođenja postupka pred poreznim tijelima. Podaci moraju biti ispunjeni čitljivo, tiskanim slovima i bez naknadnog prepravljanja.

1. opći podaci o poreznom obvezniku fizičkoj osobi – podaci se upisuju prema podacima navedenima na osobnoj iskaznici, putovnici, izvatku iz matice rođenih i dr., uz navođenje mjesta na kojem stvarno boravi/prebiva u tuzemstvu ili inozemstvu u vrijeme podnošenja Prijave; u slučaju prijave promjene prebivališta/boravišta upisuje se novo mjesto prebivališta/boravišta,

2. opći podaci o poreznom obvezniku pravnoj osobi – podaci se upisuju prema podacima navedenima u registru koji vodi nadležno tijelo (primjerice sudski registar nadležnog suda), uz navođenje sjedišta u vrijeme podnošenja Prijave, i pravne osnove za upis sjedišta (primjerice ugovor o kupoprodaji poslovnog prostora, ugovor o zakup, PDV identifikacijski broj i broj poslovnog računa izvan Republike Hrvatske,

3. podaci o premještaju i prestanku radionice ili stalne poslovne jedinice, početku, prestanku i promjeni obavljanja gospodarske djelatnosti – podnositelj je dužan navesti koji od navedenih događaja prijavljuje te shodno tome upisati relevantne podatke (datum osnutka i premještaja radionice ili stalne poslovne jedinice, promjenu djelatnosti koja može činiti stalnu poslovnu jedinicu, dosadašnju i novu adresu radionice ili stalne poslovne jedinice, datum početka i datum prestanka obavljanja gospodarske djelatnosti),

4. podaci o izravnom ili neizravnom stjecanju više od 50% udjela/većinskih članskih prava u tuzemnom ili inozemnom trgovačkom društvu – ispunjava podnositelj Prijave koji je stekao 50% ili više udjela/većinska članska prava u drugom društvu te upisuje slijedeće podatke:

podaci potrebni za identifikaciju trgovačkog društva čiji je udjel/većinska članska prava stekao (naziv, OIB/MBS, sjedište),

podaci o vrsti udjela/rodu ako ga ima (primjerice poslovni udjel d.o.o. redovne dionice, povlaštene dionice, dionice bez prava glasa i dr.),

podaci o veličini udjela i nominalnoj vrijednosti (primjerice broj stečenih dionica i njihova ukupna nominalna vrijednost, postotak stečenog udjela i njegova nominalna vrijednost i dr. ),

podaci o načinu stjecanja (primjerice stjecanje preuzimanjem uplate određene kvote temeljnog kapitala, derivatno stjecanje od određene osobe po osnovi pravnog posla, pri čemu podnositelj Prijave treba specificirati vrstu pravnog posla i osobu prenositelja i dr.),

podaci o datumu prijenosa udjela (primjerice dan sklapanja ugovora o prijenosu udjela, dan davanja izjave prenositelja o prijenosu dionica na stjecatelja),

podaci o datumu upisa u nadležni registar ili na račun koji se vodi kod nadležnog tijela (primjerice dan upisa u registar dionica, dan upisa na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira u kompjuterskom sustavu ovlaštene osobe – Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. i dr.),

5. podaci o osobi koja je stekla 50% ili više udjela/većinska članska prava nad trgovačkim društvom – podnositeljem Prijave – ispunjava podnositelj nad kojim je druga osoba stekla 50% ili više udjela/većinska članska prava te upisuje podatke o imenu i prezimenu, prebivalištu/uobičajenom boravištu i poreznom broju fizičke osobe vlasnika udjela te ostale podatke prema točki 5. Prijave,

6. podaci o kontroliranom inozemnom društvu (svakom subjektu koji se pojavljuje u bilo kojem ustrojstveno pravnom obliku) utvrđenom prema člancima 30.b i 30.c Zakona o porezu na dobit (i prema članku 39.b stavku 1. Pravilnika o porezu na dobit) – ispunjava podnositelj koji je sukladno navedenim člancima Zakona o porezu na dobit obveznik podnošenja takve prijave za kontrolirano inozemno društvo, pri čemu navodi naziv kontroliranog inozemnog društva, porezni broj/osobni identifikacijski broj ili drugu identifikacijsku oznaku, sjedište, ukupan izravni ili neizravni udio u takvom društvu (povezane osobe se utvrđuju prema članku 30.b Zakona o porezu na dobit) i datum stjecanja,

7. podaci o opunomoćenicima – sadrže podatke o osobama koje su ovlaštene za vođenje poslovnih knjiga, za zaprimanje pismena te generalno za opunomoćenike,

8. druge činjenice koje mogu biti od utjecaja za obračun, utvrđivanje ili naplatu poreza – podnositelj upisuje sve ostale podatke za koje smatra da su od utjecaja ili mogu biti od utjecaja na obračun, utvrđivanje i naplatu poreza, a nisu obuhvaćeni prethodnim točkama Prijave,

9. napomene podnositelja Prijave – podnositelj upisuje sve druge napomene koje se odnose na podatke navedene u prethodnim točkama te navodi podatke bitne za porezno-pravni postupak koje prijavljuje na zasebnim listovima i ukupan broj zasebnih listova koje prilaže uz Prijavu,

10. popis priloženih isprava – podnositelj navodi sve isprave koje prilaže uz Prijavu u izvorniku ili kopiji,

11. Mjesto, dan, mjesec i godina podnošenja prijave

Podnositelj prijave upisuje gdje i kada je podnio Prijavu,

Potpis podnositelja Prijave

Podnositelj Prijave – fizička osoba vlastoručno potpisuje Prijavu po osobi ovlaštenoj za zastupanje (npr. zakonski zastupnik, opunomoćenik).

Za podnositelja prijave – pravnu osobu upisuje se ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje i funkcija (npr. direktor, ravnatelj). Prijavu potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje.

Podnositelj Prijave upisuje gdje i kada je podnio Prijavu i vlastoručno potpisuje Prijavu (fizička osoba) ili ju potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje (npr. zakonski zastupnik, opunomoćenik) te u slučaju pravne osobe upisuje se i funkcija osobe ovlaštene za zastupanje.

Obrazac

IZJAVA FIZIČKE OSOBE O IZVORIMA STJECANJA IMOVINE ZA RAZDOBLJE OD _______ DO________GODINE_______

 

 

 

6. Napomene: ______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

 

1 Umjesto adrese upisuje se: oznaka katastarske općine – k.o./broj katastarske čestice – k.č.br.

UPUTA O NAČINU ISPUNJAVANJA OBRASCA IZJAVA FIZIČKE OSOBE O IZVORIMA STJECANJA IMOVINE

Ovom Uputom propisan je način ispunjavanja obrasca Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine (u nastavku: Izjava) te je ova Uputa sastavni dio Izjave.

U Izjavi su rubrike od 1. do 5. obvezne, a u pojedinom slučaju potrebno je upisati podatke u mjeri i opsegu koji odgovara činjeničnom stanju kod podnositelja Izjave.

Izjava je namijenjena utvrđivanju izvora stjecanja imovine kojom raspolaže fizička osoba za potrebe vođenja postupka pred poreznim tijelima. Podaci moraju biti ispunjeni čitljivo, tiskanim slovima i bez naknadnog prepravljanja.

Ako je zbog opsega podataka koji se daju u Izjavi potrebno, podnositelj Izjave može podatke navesti na zasebnim listovima papira koje je dužan označiti brojevima i potpisati svaki list zasebno. Podnositelj Izjave dužan je pod odgovarajućom točkom Izjave i pod točkom 6. Napomene navesti podatke koje navodi na zasebnim listovima te ukupan broj zasebnih listova koje prilaže uz Izjavu.

Podnositelj Izjave dužan je Izjavu vlastoručno potpisati.

U Obrazac »Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine« unose se sljedeći podaci:

1. Opći podaci o poreznom obvezniku – upisuju se podaci u skladu s podacima navedenima na osobnoj iskaznici, putovnici, izvatku iz matice rođenih, potvrdi o OIB-u ili drugim ispravama. U slučaju da je podnositelj Izjave ovlastio drugu osobu za primanje pismena, dužan je navesti ime i prezime ovlaštene osobe te adresu (mjesto, ulicu i kućni broj) na koju će porezno tijelo dostavljati pismena,

2. Podaci o izvorima primitaka u tekućoj godini ili godini za koju se daje Izjava – upisuju se podaci o primicima ostvarenim u tekućoj godini do dana podnošenja Izjave, odnosno u godini za koju je porezno tijelo pozvalo poreznog obveznika da podnese Izjavu o izvorima primitaka. Ako podnositelj Izjave ostvaruje primitke:

– po osnovi nesamostalnog rada – upisuje podatke o tome ostvaruje li primitke od plaće ili mirovine te ime i prezime/naziv poslodavca/isplatitelja, prosječni mjesečni neto iznos primitka i ukupni neto iznos primitka ostvaren u tekućoj godini, odnosno godišnji neto iznos primitka ostvaren u godini za koju se daje Izjava, po toj osnovi,

– od obavljanja obrta, odnosno druge samostalne djelatnosti – upisuje podatke o nazivu i sjedištu obrta prema obrtnici, odnosnu vrstu samostalne djelatnosti koju obavlja te prosječni mjesečni neto iznos primitka i ukupni neto iznos primitka ostvaren u tekućoj godini, odnosno godišnji neto iznos primitka ostvaren u godini za koju se daje Izjava, po toj osnovi;

– po osnovi iznajmljivanja nekretnine – upisuje adresu nekretnine po osnovi koje ostvaruje dohodak od najma te prosječni mjesečni neto iznos primitka i ukupni neto iznos primitka ostvaren u tekućoj godini, odnosno godišnji neto iznos primitka ostvaren u godini za koju se daje Izjava, po toj osnovi,

– po osnovi ostale imovine i imovinskih prava – upisuje izvor dohotka od imovine i imovinskih prava (primjerice otuđenje nekretnina i imovinskih prava, dohodak od imovinskih prava i sl.) te prosječni mjesečni neto iznos primitka i ukupni neto iznos primitka ostvaren u tekućoj godini, odnosno godišnji neto iznos primitka ostvaren u godini za koju se daje Izjava, po toj osnovi,

– po osnovi dohotka od kapitala – upisuje izvor dohotka od kapitala (primjerice kamate, dividende, udjeli u dobiti, izuzimanja i sl.) te prosječni mjesečni neto iznos primitka i ukupni neto iznos primitka ostvaren u tekućoj godini, odnosno godišnji neto iznos primitka ostvaren u godini za koju se daje Izjava, po toj osnovi,

– po osnovi dohotka od osiguranja – upisuje naziv i sjedište isplatitelja dohotka od osiguranja te prosječni mjesečni neto iznos primitka i ukupni neto iznos primitka ostvaren u tekućoj godini, odnosno godišnji neto iznos primitka ostvaren u godini za koju se daje Izjava, po toj osnovi,

– po osnovi drugog dohotka – upisuje osnovu ostvarivanja (primjerice autorske naknade, primici po osnovi djelatnosti sportaša, primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenta, akvizitera, športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te druge slične djelatnosti), naziv i sjedište isplatitelja te prosječni mjesečni neto iznos primitka i ukupni neto iznos primitka ostvaren u tekućoj godini, odnosno godišnji neto iznos primitka ostvaren u godini za koju se daje Izjava, po toj osnovi,

– po nekoj drugoj osnovi – upisuje podatke o načinu na koji ostvaruje primitke (primjerice primici po osnovi socijalnih potpora, darovanja, prodaje udjela i drugo), ime i prezime/naziv i sjedište isplatitelja te prosječni mjesečni neto iznos primitka i ukupni neto iznos primitka ostvaren u tekućoj godini, odnosno godišnji neto iznos primitka ostvaren u godini za koju se daje Izjava, po toj osnovi.

3. Podaci o nekretninama u vlasništvu ili suvlasništvu podnositelja Izjave

Podnositelj Izjave upisuje podatke o nekretnini koja mu služi za stanovanje te o svim ostalim nekretninama u tuzemstvu i inozemstvu koje se nalaze u njegovom vlasništvu ili suvlasništvu (izvanknjižnom ili knjižnom) prema podacima kako su navedeni u Izvatku iz zemljišne knjige ili Ispravi o stjecanju (npr.kupoprodajnom ugovoru, ugovoru o zamjeni, rješenju o nasljeđivanju). Ukoliko predviđena polja nisu dostatna za popis svih nekretnina, dodatne nekretnine podnositelj Izjave upisuje na zasebnim listovima papira koje je dužan označiti brojevima i potpisati svaki list zasebno.

4. Podaci o prijevoznim sredstvima u vlasništvu/suvlasništvu podnositelja Izjave – upisuju se podaci o prijevoznim sredstvima koji se nalaze u vlasništvu ili suvlasništvu podnositelja Izjave i to:

– vrsta prijevoznog sredstva (zrakoplova, plovila, cestovnog motornog vozila – primjerice osobni automobil, traktor, jahta i drugo),

– marka/tip – ime proizvođača i ime serije proizvodnje (primjerice ford-fiesta),

– godina proizvodnje – upisuje se godina prema podacima iz vjerodostojnih isprava (primjerice iz prometne dozvole),

– datum i način stjecanja,

– izvor primitka temeljem kojeg je ta imovina stečena, odnosno ime i prezime ili naziv osobe od koje je prijevozno sredstvo stečeno bez naknade,

5. Podaci o ostaloj imovini kojom raspolaže podnositelj Izjave – upisuju se podaci o drugoj imovini u tuzemstvu i inozemstvu kojom raspolaže podnositelj Izjave i to o:

– iznosu i valuti gotovine kojom raspolaže,

– štednji odnosno novčanim sredstvima na osobnim računima ili štednim knjižicama te podnositelj Izjave upisuje naziv i sjedište banke ili druge financijske institucije kod koje se vodi račun davatelja Izjave i iznos štednje,

– nazivu i sjedištu trgovačkog društva čije udjele posjeduje, postotku udjela odnosno broju dionica i nominalnoj vrijednosti udjela, odnosno ukupnoj nominalnoj vrijednosti dionica,

– vrsti ostale financijske imovine, količini i nominalnoj ili tržišnoj vrijednosti te imovine ako instrument nema nominalnu vrijednost,

– vrsti ostale luksuzne imovine (primjerice umjetnine, dragulji, lovačko oružje i sl.), opisu te imovine (primjerice naziv autora slike, vrsta dragulja, marka oružja i sl.) i njezinoj vrijednosti.

Uz navedene podatke uz svaku pojedinačnu vrstu imovine unosi se i izvor primitka temeljem kojeg je ta imovina stečena, odnosno ime i prezime ili naziv osobe od koje je imovina stečena bez naknade,

6. Napomene – podnositelj upisuje sve eventualne druge napomene koje se odnose na podatke navedene u prethodnim točkama te navodi priloge koje dostavlja uz Izjavu.

Podnositelj izjave upisuje gdje i kada je podnio Izjavu te ju vlastoručno potpisuje.

Obrazac TI

UTVRĐIVANJE PROMJENE STATUSA REZIDENTNOSTI IZ REZIDENT U NEREZIDENT REPUBLIKE HRVATSKE

Ovim upitnikom utvrđuje se rezidentnost Republike Hrvatske ili druge države u svrhu primjene odredbi važećeg ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i te druge države. Upitnik popunjava porezni obveznik u svrhu promjene statusa rezidentnosti iz statusa rezident u status nerezident Republike Hrvatske. Popunjeni upitnik prilože se Zahtjevu za upis/ispis iz Registra poreznih obveznika (RPO) Porezne uprave Ministarstva financija Republike Hrvatske (članak 93. Pravilnika o porezu na dohodak) te, ako je potrebno, prilikom obrade godišnje porezne prijave, odnosno u slučajevima kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim popunjavanjem.

POJMOVNIK

Porezno razdoblje je, u pravilu, kalendarska godina, a može biti kraće od kalendarske godine u sljedećim slučajevima:

1. ako rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno, u kojem slučaju porezno razdoblje obuhvaća razdoblje u kojemu je fizička osoba bila rezident ili nerezident,

2. rođenja ili smrti poreznog obveznika.

U slučajevima iz točke 1. i 2. prava se računaju u korist poreznog obveznika, na pune mjesece.

Porezna godina različito počinje i završava u različitim zemljama. U Republici Hrvatskoj porezna godina traje od 01. siječnja do 31. prosinca iste godine.

Prebivalište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj ili u nekoj drugoj državi na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih uz životne interese, kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi. Sukladno odredbama članka 43. Općeg poreznog zakona smatra se da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan. Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti. Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu.

Boravište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj ili u nekoj drugoj državi gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila. Boravište se prijavljuje u Republici Hrvatskoj na adresi različitoj od prebivališta ako će trajati dulje od tri mjeseca. Sukladno odredbama članka 43. Općeg poreznog zakona smatra se da porezni obveznik ima uobičajeno boravište u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. Uobičajenim boravištem u smislu ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.

Prijava i odjava prebivališta i boravišta:

Prebivalište i boravište prijavljuje se policijskoj upravi/policijskoj postaji nadležnoj prema mjestu u kojem osoba želi prijaviti prebivalište ili boravište. Prijava prebivališta i boravišta podnosi se u roku od 15 dana od dana nastanjenja u mjestu prebivališta, odnosno od dana dolaska u mjesto boravišta. Izmjene u prijavi prebivališta i/ili boravišta porezni obveznik dužan je prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku od 30 dana od nastanka promjene prebivališta/boravišta.

Osoba koja se trajno iseljava iz Republike Hrvatske dužna je prije iseljenja odjaviti prebivalište u policijskoj upravi/policijskoj postaji u kojoj ima prijavljeno prebivalište. Ako osoba propusti odjaviti prebivalište prije iseljenja, odjavu mora zatražiti u roku od 15 dana od dana useljenja u drugu državu putem nadležne diplomatske misije – konzularnog ureda Republike Hrvatske u državi u koju se iselila.

Osoba koja u propisanom roku ne prijavi prebivalište, boravište ili radi trajnog iseljenja iz Republike Hrvatske ne odjavi prebivalište ili ne produži prijavu boravišta kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 500 do 5000 kuna.

Više informacija vezanih za postupak prijave i odjave prebivališta/boravišta dostupno je na mrežnoj stranici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske – http://www.mup.hr/43.aspx

Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja su međunarodni bilateralni ugovori koji čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po svojoj su snazi iznad domaćih zakona. Ovom vrstom ugovora određuje se pravo oporezivanja poreznih obveznika u jednoj od država ugovornica na temelju utvrđene rezidentnosti, a s ciljem izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. Detaljan popis sklopljenih i u primjeni ugovora u Republici Hrvatskoj možete pronaći na mrežnoj stranici Porezne uprave: http://www.porezna-uprava.hr/bi/Stranice/Dvostruko-oporezivanje.aspx

Sukladno ugovorima, određeni su sljedeći pojmovi:

Rezident države ugovornice označava svaku osobu, koja prema zakonima te države u njoj podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili nekoga drugog obilježja slične prirode te također uključuje tu državu i njenu lokalnu vlast. Međutim, ovaj izraz ne uključuje osobu koja u toj državi podliježe oporezivanju samo dohotka iz izvora u toj državi.

Dvojna rezidentnost označava situaciju kada je fizička osoba rezident obiju država ugovornica. Utvrđivanje statusa njezine rezidentnosti obavlja se na način:

a) smatra se rezidentom samo one države u kojoj ima prebivalište, a ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se rezidentom samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske veze (središte životnih interesa),

b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema prebivalište, smatrat će se rezidentom samo one države u kojoj ima uobičajeno boravište,

c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se rezidentom samo one države čiji je državljanin,

d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin ni jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica riješit će pitanje dogovorno.

Središte životnih interesa: utvrđuje se kako bi se odredile bliže osobne i gospodarske veze sa jednom od država ugovornica. U obzir se uzimaju obiteljski i društveni odnosi, zanimanje, političke, kulturne i druge aktivnosti, mjesto poslovanja, mjesto iz kojeg porezni obveznik upravlja svojom imovinom i slično. Činjenice se moraju sagledati u cjelini, ali je ipak jasno da posebnu pozornost valja obratiti na osobne radnje pojedinca/poreznog obveznika. Ako porezni obveznik koji u jednoj državi ima dom, a u drugoj državi osnuje drugi dom, a istovremeno u prvoj državi zadrži svoj dom, činjenica da zadržava prvi dom u okruženju u kojem je prvotno živio, radio, i gdje ima svoju obitelj i imovinu, može zajedno s drugim elementima ukazivati da je središte svojih životnih interesa zadržao u prvoj državi.

Obrazac TU

UTVRĐIVANJE PROMJENE STATUSA REZIDENTNOSTI IZ NEREZIDENT U REZIDENT REPUBLIKE HRVATSKE

Prebivalište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj ili u nekoj drugoj državi na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih uz životne interese, kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi. Sukladno odredbama članka 43. Općeg poreznog zakona smatra se da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan. Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti.

Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu.

Boravište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj ili u nekoj drugoj državi gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila. Boravište se prijavljuje u Republici Hrvatskoj na adresi različitoj od prebivališta ako će trajati dulje od tri mjeseca. Sukladno odredbama članka 43. Općeg poreznog zakona smatra se da porezni obveznik ima uobičajeno boravište u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. Uobičajenim boravištem u smislu ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.

Ovim upitnikom utvrđuje se rezidentnost Republike Hrvatske ili druge države u svrhu primjene odredbi važećeg ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i te druge države. Upitnik popunjava porezni obveznik u svrhu promjene statusa rezidentnosti iz statusa nerezident u status rezident Republiku Hrvatsku. Popunjeni upitnik prilože se Zahtjevu za upis u Registar poreznih obveznika (RPO) Porezne uprave Ministarstva financija Republike Hrvatske (članak 93. Pravilnika o porezu na dohodak), odnosno kod predaje Zahtjeva za ovjerom potvrde rezidentnosti kako je propisano člankom 86. navedenog Pravilnika te, ako je potrebno, prilikom obrade godišnje porezne prijave, odnosno u slučajevima kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim popunjavanjem.

POJMOVNIK

Porezno razdoblje je, u pravilu, kalendarska godina, a može biti kraće od kalendarske godine u sljedećim slučajevima:

1. ako rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno, u kojem slučaju porezno razdoblje obuhvaća razdoblje u kojemu je fizička osoba bila rezident ili nerezident,

2. rođenja ili smrti poreznog obveznika.

U slučajevima iz točke 1. i 2. prava se računaju u korist poreznog obveznika, na pune mjesece.

Porezna godina različito počinje i završava u različitim zemljama. U Republici Hrvatskoj porezna godina traje od 01. siječnja do 31. prosinca iste godine.

Prijava i odjava prebivališta i boravišta:

Prebivalište i boravište prijavljuje se policijskoj upravi/policijskoj postaji nadležnoj prema mjestu u kojem osoba želi prijaviti prebivalište ili boravište. Prijava prebivališta i boravišta podnosi se u roku od 15 dana od dana nastanjenja u mjestu prebivališta, odnosno od dana dolaska u mjesto boravišta. Izmjene u prijavi prebivališta i/ili boravišta porezni obveznik dužan je prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku od 30 dana od nastanka promjene prebivališta/boravišta.

Osoba koja se trajno iseljava iz Republike Hrvatske dužna je prije iseljenja odjaviti prebivalište u policijskoj upravi/policijskoj postaji u kojoj ima prijavljeno prebivalište. Ako osoba propusti odjaviti prebivalište prije iseljenja, odjavu mora zatražiti u roku od 15 dana od dana useljenja u drugu državu putem nadležne diplomatske misije – konzularnog ureda Republike Hrvatske u državi u koju se iselila. Osoba koja u propisanom roku ne prijavi prebivalište, boravište ili radi trajnog iseljenja iz Republike Hrvatske ne odjavi prebivalište ili ne produži prijavu boravišta kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 500 do 5000 kuna.

Više informacija vezanih za postupak prijave i odjave prebivališta/boravišta dostupno je na mrežnoj Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske – http://www.mup.hr/43.aspx

Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja su međunarodni bilateralni ugovori koji čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po svojoj su snazi iznad domaćih zakona. Ovom vrstom ugovora određuje se pravo oporezivanja poreznih obveznika u jednoj od država ugovornica na temelju utvrđene rezidentnosti, a s ciljem izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. Detaljan popis sklopljenih i u primjeni ugovora u Republici Hrvatskoj možete pronaći na mrežnoj stranici Porezne uprave: http://www.porezna-uprava.hr/bi/Stranice/Dvostruko-oporezivanje.aspx

Sukladno ugovorima, određeni su sljedeći pojmovi:

Rezident države ugovornice označava svaku osobu, koja prema zakonima te države u njoj podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili nekoga drugog obilježja slične prirode te također uključuje tu državu i njenu lokalnu vlast. Međutim, ovaj izraz ne uključuje osobu koja u toj državi podliježe oporezivanju samo dohotka iz izvora u toj državi.

Dvojna rezidentnost označava situaciju kada je fizička osoba rezident obiju država ugovornica. Utvrđivanje statusa njezine rezidentnostosti obavlja se na način:

a)smatra se rezidentom samo one države u kojoj ima prebivalište, a ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se rezidentom samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske veze (središte životnih interesa),

b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema prebivalište, smatrat će se rezidentom samo one države u kojoj ima uobičajeno boravište,

c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se rezidentom samo one države čiji je državljanin,

d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin ni jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica riješit će pitanje dogovorno.

Središte životnih interesa: utvrđuje se kako bi se odredile bliže osobne i gospodarske veze sa jednom od država ugovornica. U obzir se uzimaju obiteljski i društveni odnosi, zanimanje, političke, kulturne i druge aktivnosti, mjesto poslovanja, mjesto iz kojeg porezni obveznik upravlja svojom imovinom i slično. Činjenice se moraju sagledati u cjelini, ali je ipak jasno da posebnu pozornost valja obratiti na osobne radnje pojedinca/poreznog obveznika. Ako porezni obveznik koji u jednoj državi ima dom, a u drugoj državi osnuje drugi dom, a istovremeno u prvoj državi zadrži svoj dom, činjenica da zadržava prvi dom u okruženju u kojem je prvotno živio, radio, i gdje ima svoju obitelj i imovinu, može zajedno s drugim elementima ukazivati da je središte svojih životnih interesa zadržao u prvoj državi.

OPZ-STAT-1

OBRAZAC OK-POR

Na temelju članka 90. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona dostavljamo

OBAVIJEST1

o izvršenom prijeboju potraživanja po osnovi prava2 iz članka 84. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, s obvezom po osnovi poreznog duga broj ________

 

VI. DATUM PROVEDBE – PRIJENOSA _______________

VII. POTPIS ODGOVORNE OSOBE ______________________

U ________________,

(1) Ova Obavijest služi kao temeljnica za knjiženje u poslovnim knjigama stjecatelja potraživanja odnosno dužnika poreza.

(2) potraživanja temeljem dospjelih novčanih obveza iz pravnih poslova sklopljenih između fizičkih i pravnih osoba i proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna koji su u trenutku sklapanja pravnog posla bili navedeni u registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna,

– državne potpore za poljoprivredu i ribarstvo,

– potraživanja iz ovršnih odluka i nagodbi domaćeg suda koje glase na ispunjenje određene novčane obveze i imaju potvrdu ovršnosti, a koje se isplaćuje iz državnog proračuna,

– potraživanja iz ovršnih izvansudskih nagodbi koje glase na ispunjenje određene novčane obveze, a koje se isplaćuju iz državnog proračuna.

(3) Iznosom koji je obustavljen radi namirenja duga za poreze najprije se naplaćuju kamate i troškovi ovrhe, a nakon toga glavni porezni dug. Podatak o tome koliko je od obustavljenog iznosa priznato za namirenje glavnog poreznog duga može se dobiti u nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_05_45_895.html