NN 39/2019 (17.4.2019.)

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 5. travnja 2019.

Klasa: 011-01/19-01/69

Urbroj: 71-06-01/1-19-2

Zagreb, 11. travnja 2019.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA

Članak 1.

U Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 108/17.) u članku 2. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

1. Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5. 6. 2015.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/849)

2. Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2018/843).«.

U stavku 2. na kraju točke 2. briše se točka i dodaje se točka 3. koja glasi:

»3. Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/1108 оd 7. svibnja 2018. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća regulatornim tehničkim standardima o kriterijima za imenovanje središnjih kontaktnih točaka za izdavatelje elektroničkog novca i pružatelje platnih usluga i pravilima o njihovim funkcijama (Tekst značajan za EGP) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/1108).«.

Članak 2.

U članku 3. stavak 7. mijenja se i glasi:

»(7) Temeljni pojmovi propisani ovim člankom propisuju se isključivo za potrebe provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koje provode obveznici iz članka 9. stavaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.«.

Članak 3.

U članku 4. točka 40. mijenja se i glasi:

»40) sredstva jesu imovina i financijska sredstva i koristi bilo koje vrste, uključujući virtualnu imovinu, gospodarske resurse (uključujući naftu i druge prirodne resurse), te uključujući:

a) gotovinu, čekove, novčane tražbine, mjenice, novčane doznake i druga sredstva plaćanja

b) uložena sredstva kod obveznika

c) financijske instrumente određene zakonom koji uređuje tržište kapitala kojima se trguje javnom ili privatnom ponudom, uključujući dionice i udjele, certifikate, dužničke instrumente, obveznice, garancije i izvedene financijske instrumente

d) ostale isprave kojima se dokazuju prava na financijskim sredstvima ili drugim financijskim izvorima

e) kamate, dividende i druge prihode od sredstava

f) tražbine, kredite i akreditive«.

U točki 47. na kraju teksta briše se točka i dodaju se točke 48. do 51. koje glase:

»48) virtualna imovina jest digitalni prikaz vrijednosti kojim se može digitalno trgovati ili ga se može digitalno prenositi te koji se može koristiti za plaćanje ili investicijske svrhe, a koji nije izdala i za koji ne jamči središnja banka niti drugo javno tijelo te koji nije nužno povezan sa zakonski uspostavljenom valutom i nema pravni status valute ili novca

49) virtualna valuta jest digitalni prikaz vrijednosti koji nije izdala i za koji ne jamči središnja banka ni javno tijelo, koji nije nužno povezan sa zakonski uspostavljenom valutom te nema pravni status valute ili novca, ali ga fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene i može se prenositi, pohranjivati te se njime može trgovati elektroničkim putem

50) pružatelj skrbničke usluge novčanika jest pravna ili fizička osoba koja pruža uslugu čuvanja privatnih kriptografskih ključeva u ime svojih stranaka radi držanja, pohrane i prijenosa virtualnih valuta

51) trust jest trust i s trustom izjednačeni subjekt stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona, a obuhvaća trust osnovan izričitom izjavom (engl. express trust), fiducij, treuhand, fideicomiso i druge slične pravne oblike stranoga prava.«.

Članak 4.

U članku 5. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Nacionalna procjena rizika sadrži i:

1. podatke o institucionalnoj strukturi i općim postupcima sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, uključujući, među ostalim, podatke o Uredu, Poreznoj upravi i državnim odvjetništvima te podatke o osiguranim financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima tih tijela, u mjeri u kojoj su te informacije dostupne

2. podatke o aktivnostima poduzetima na državnoj razini te podatke o financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima koji su dodijeljeni za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma javnopravnim i drugim tijelima iz članka 120. ovoga Zakona

3. podatke o obilježjima pomoću kojih se utvrđuje imaju li pravne osobe ili pravna uređenja u Republici Hrvatskoj strukturu ili funkcije slične trustovima.«.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 5.

Naslov iznad članka 8. mijenja se i glasi: »Obavještavanje europskih institucija, država članica i javnosti«.

Članak 8. mijenja se i glasi:

»(1) Ured o rezultatima Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma obavještava Europsku komisiju, europska nadzorna tijela i druge države članice.

(2) Ured na zahtjev nadležnog tijela druge države članice koja provodi nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma tom nadležnom tijelu dostavlja odgovarajuće dodatne informacije potrebne za provedbu nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

(3) Ured stavlja na raspolaganje javnosti cjeloviti tekst ili sažetak Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma, bez navođenja klasificiranih podataka.«.

Članak 6.

U članku 9. stavku 2. točki 17. podtočki a) riječi: »nedospjelih potraživanja« zamjenjuju se riječima: »nedospjelih tražbina«, a riječi: »dospjelih potraživanja« zamjenjuju se riječima: »dospjelih tražbina«.

Podtočke h), i) i j) mijenjaju se i glase:

»h) trgovine ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima i antikvitetima, među ostalim, kada se time bave umjetničke galerije i aukcijske kuće, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 75.000,00 kuna i veću

i) pohranjivanja umjetničkih djela ili trgovine umjetničkim djelima ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima, kada se navedeno odvija u slobodnim zonama, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 75.000,00 kuna i veću

j) posredovanja u prometu nekretninama, uključujući i kada posreduju u iznajmljivanju nekretnina, ali samo u vezi s transakcijama u kojima je mjesečna najamnina u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj«.

Iza podtočke j) dodaju se podtočke k) i l) koje glase:

»k) pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta

l) pružanja skrbničke usluge novčanika«.

U točki 18. podtočka a) mijenja se i glasi:

»a) revizorsko društvo, samostalni revizor, vanjski računovođa koji je fizička ili pravna osoba koja obavlja računovodstvene usluge, porezni savjetnik, društvo za porezno savjetništvo, te sve ostale osobe koje se obvežu da će izravno ili pomoću drugih osoba s kojima su te ostale osobe povezane pružati materijalnu pomoć, potporu ili savjete o poreznim pitanjima kao glavnu poslovnu djelatnost ili profesionalnu aktivnost«.

Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

»(7) Obveznici iz stavka 2. točke 17. podtočki k) i l) ovoga članka dužni su do 31. siječnja 2020. ili najkasnije u roku od 30 dana od dana osnivanja ili registracije obavijestiti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. stavka 5. ovoga Zakona o tome da se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanja skrbničke usluge novčanika.«.

Članak 7.

U članku 12. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Analiza rizika iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i procjenu mjera, radnji i postupaka koje obveznik iz članka 9. ovoga Zakona poduzima za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma.«.

Dosadašnji stavci 2. do 5. postaju stavci 3. do 6.

Članak 8.

Članak 14. mijenja se i glasi:

»(1) Prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona obveznici su dužni imati u vidu varijable i čimbenike rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi mogli procijeniti rizike povezane s pojedinim poslovnim odnosom ili provođenjem povremene transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(2) Varijable rizika iz stavka 1. ovoga članka uključuju najmanje sljedeće:

1. namjenu i predviđenu prirodu poslovnoga odnosa, uključujući i svrhu otvaranja računa stranci

2. vrijednost imovine koju stranka polaže, iznose i visinu obavljenih transakcija i

3. redovitost ili trajanje poslovnoga odnosa.

(3) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik najmanje uključuju:

1. trgovačka društva čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenome tržištu pod uvjetom da podliježu zahtjevu za objavljivanje podataka i zahtjevu za osiguranje odgovarajuće transparentnosti stvarnoga vlasništva stranke

2. tijela javne vlasti i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili druga država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz Republike Hrvatske ili druge države članice

3. stranke koje imaju prebivalište na području država iz stavka 4. ovoga članka.

(4) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju registraciju, sjedište ili prebivalište stranke u jednoj od sljedećih država:

1. države članice

2. treće države koje imaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

3. treće države za koje su vjerodostojni izvori ustanovili da imaju nisku razinu korupcije ili drugih kaznenih djela

4. treće države koje, na temelju vjerodostojnih izvora, poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima, ispunjavaju zahtjeve za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u skladu s preporukama FATF-a i djelotvorno ih provode.

(5) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave, koji mogu upućivati na potencijalno niži rizik, najmanje uključuju:

1. police životnoga osiguranja s niskom premijom

2. police mirovinskoga osiguranja ako ne postoji mogućnost ranijega otkupa i ne mogu se upotrijebiti kao osiguranje

3. doprinosi koji se u mirovinski sustav uplaćuju preko odbitaka od plaća, a prijenos članskoga udjela nije moguć

4. financijske proizvode ili usluge koje se pružaju određenomu tipu stranaka sa svrhom povećanja financijske uključenosti

5. proizvode kod kojih na manji rizik utječu ograničenja izdataka ili transparentnost vlasništva (npr. određene vrste elektroničkoga novca).

(6) Obveznik može primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju procijeni da predstavlja nizak rizik za pranje novca i financiranje terorizma uvažavajući rezultate Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

(7) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka, povezani sa strankom koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:

1. stranku s kojom se poslovni odnos odvija u neuobičajenim okolnostima

2. stranku koja ima prebivalište na području države iz stavka 8. ovoga članka

3. pravne osobe i pravna uređenja koja predstavljaju sredstva za čuvanje osobne imovine

4. društva koja imaju nominalne dioničare ili dionice na donositelja

5. društva s intenzivnim gotovinskim poslovanjem

6. društva kojima se struktura vlasništva čini neobična ili prekomjerno složena s obzirom na prirodu posla društva

7. društva koja ne obavljaju ili ne smiju obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj su registrirana

8. društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je 25 % i više u vlasništvu strane pravne osobe koja ne obavlja ili ne smije obavljati trgovinsku, proizvodnu ili drugu djelatnost u državi u kojoj je registrirana

9. stranku državljanina treće zemlje koji traži pravo na boravak ili državljanstvo u Republici Hrvatskoj u zamjenu za transfere kapitala, kupnju nekretnina ili državnih obveznica ili ulaganja u trgovačka društva u Republici Hrvatskoj.

(8) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka povezani s geografskim područjem, koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:

1. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora (poput uzajamnih procjena ili objavljenih izvještaja o daljnjim aktivnostima) utvrđeno da nemaju djelotvoran sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

2. države za koje je na temelju vjerodostojnih izvora utvrđeno da imaju znatnu razinu korupcije ili drugih kaznenih djela

3. države u odnosu na koje su na snazi sankcije Europske unije, Ujedinjenih naroda, zabrana trgovanja ili slične mjere

4. države koje financiraju ili podržavaju terorističke aktivnosti ili unutar kojih djeluju terorističke organizacije.

(9) Čimbenici rizika iz stavka 1. ovoga članka, povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, najmanje uključuju:

1. privatno bankarstvo

2. proizvode ili transakcije koji mogu pogodovati anonimnosti

3. poslovne odnose ili transakcije s nenazočnom strankom, bez određenih oblika zaštite, kao što su sredstva elektroničke identifikacije, relevantne usluge povjerenja kako su definirane u Uredbi (EU) br. 910/2014 ili bilo koji drugi siguran, daljinski ili elektronički postupak identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela

4. plaćanja primljena od nepoznatih ili nepovezanih trećih osoba

5. nove proizvode i nove poslovne prakse, uključujući nove mehanizme dostave i upotrebu novih tehnologija ili tehnologija u razvoju za nove i postojeće proizvode

6. transakcije povezane s naftom, oružjem, plemenitim kovinama, duhanskim proizvodima, kulturnim artefaktima i drugim predmetima od arheološkog, povijesnog, kulturnog i vjerskog značaja ili od izuzetne znanstvene vrijednosti, te s bjelokošću i zaštićenim vrstama.

(10) Obveznik je dužan primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju je ovim Zakonom ili Nacionalnom procjenom rizika utvrđen visok rizik za pranje novca ili financiranje terorizma.

(11) Ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donose pravilnike odnosno odluku kojima obveznicima koji su kreditne i financijske institucije propisuju postupak procjene rizika pranja novca i financiranja terorizma.

(12) Pravilnici odnosno odluka iz stavka 11. ovoga članka donose se u skladu sa smjernicama koje su izdala europska nadzorna tijela.«.

Članak 9.

U članku 15. stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:

»1. utvrđivanje identiteta stranke i provjeru njezina identiteta na osnovi dokumenata, podataka ili informacija dobivenih iz vjerodostojnoga, pouzdanoga i neovisnoga izvora, uključujući, ako ga stranka ima, kvalificirani certifikat za elektronički potpis ili elektronički pečat ili bilo koji drugi siguran, daljinski ili elektronički, postupak identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela«.

Članak 10.

U članku 16. stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Obveznici su dužni primijeniti mjere dubinske analize ne samo na nove stranke, već i pravodobno na postojeće stranke na temelju procjene rizika, posebno kod stranaka kod kojih se promijene okolnosti koje su relevantne za primjenu ovoga Zakona, ili kada je obveznik na temelju bilo kakve pravne obveze dužan tijekom kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu provjere svih relevantnih informacija povezanih sa stvarnim vlasnikom odnosno sa stvarnim vlasnicima, ili ako je obveznik to bio dužan učiniti u skladu s propisima koji uređuju administrativnu suradnju u području poreza.«.

Članak 11.

U članku 17. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Prilikom ulaska u novi poslovni odnos s trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom ili trustom, za koje postoji obveza unosa podataka o stvarnom vlasništvu u odgovarajući registar, obveznici prikupljaju izvadak iz tog registra.«.

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 5., riječi: »iz stavka 2.« zamjenjuju se riječima: »iz stavka 3.«.

Članak 12.

U članku 18. stavku 1. točki 1. riječi: »iznosa od 250,00 eura« zamjenjuju se riječima: »iznosa od 150,00 eura«.

U točki 2. riječi: »iznosa od 250,00 eura« zamjenjuju se riječima: »iznosa od 150,00 eura«.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Iznimku iz stavka 1. ovoga članka obveznici ne smiju primijeniti na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanje gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkoga novca u kunskoj protuvrijednosti iznosa većega od 50,00 eura niti na platne transakcije s udaljenosti propisane zakonom koji uređuje platni promet u kojima plaćeni iznos premašuje 50,00 eura po transakciji.«.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Kreditne i financijske institucije u svojstvu prihvatitelja smiju prihvatiti plaćanja izvršena anonimnim karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima iz trećih zemalja, u kojima takve kartice ispunjavaju zahtjeve jednakovrijedne onima utvrđenima u stavcima 1. i 2. ovoga članka.«.

Članak 13.

U članku 21. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.«.

Članak 14.

U članku 22. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.«.

Članak 15.

U članku 23. stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Ako je stranka pravna osoba, osim podataka iz članka 20. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, obveznik je dužan prikupiti i podatke o njezinim članovima uprave ili osobama koje obavljaju jednakovrijedne funkcije (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta) te podatke o osobama ovlaštenima za zastupanje pravne osobe (ime, prezime, identifikacijski broj, država prebivališta).«.

Članak 16.

U članku 24. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.«.

Članak 17.

U članku 26. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Kada obveznik iz objektivnih razloga ne uspije prikupiti podatak u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, takav podatak može prikupiti neposredno od stranke, te je dužan poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka.«.

Članak 18.

U članku 28. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Ako nije moguće identificirati fizičku osobu (osobe) iz stavka 1. ovoga članka, stvarnim vlasnikom domaćih i stranih udruga i njihovih saveza, zaklada, fundacija, ustanova, umjetničkih organizacija, komora, sindikata, udruga poslodavaca, političkih stranaka, zadruga, kreditnih unija ili vjerskih zajednica može se smatrati svaka fizička osoba ovlaštena za zastupanje.«.

Stavak 7. mijenja se i glasi:

»(7) Kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava iz stavka 1. točke 3. ovoga članka može se odnositi i na kriterije kontrole korištene u pripremi konsolidiranih financijskih izvještaja, primjerice sporazuma dioničara, ostvarivanjem prevladavajućega utjecaja i ovlasti za imenovanje višega rukovodstva.«.

U stavku 8. iza riječi: »drugoga poslovodnog tijela« dodaju se riječi: »ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije«.

Iza stavka 8. dodaje se novi stavak 9. koji glasi:

»(9) Ako je identificirani stvarni vlasnik fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije sukladno stavku 8. ovoga članka, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona poduzima potrebne razumne mjere radi provjere identiteta fizičke osobe (osoba) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela te vodi evidenciju o poduzetim mjerama i o eventualnim poteškoćama s kojima se susreo tijekom procesa provjere.«.

Dosadašnji stavak 9. postaje stavak 10.

Članak 19.

Članak 29. mijenja se i glasi:

»Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona nije dužan utvrđivati ni provjeravati identitet stvarnoga vlasnika stranke ako je stranka trgovačko društvo čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenom tržištu u jednoj ili više država članica u skladu s propisima u Europskoj uniji ili u trećoj državi, pod uvjetom da u toj trećoj državi vrijede zahtjevi za objavljivanje podataka u skladu s propisima u Europskoj uniji, koji osiguravaju odgovarajuću transparentnost podataka o stvarnim vlasnicima stranke.«.

Članak 20.

U članku 30. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je utvrditi identitet stvarnoga vlasnika stranke i poduzeti razumne mjere za provjeru identiteta stvarnoga vlasnika stranke te prikupiti podatke iz članka 20. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona.«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Upravitelj trusta ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije u drugom sličnom pravnom obliku stranoga prava dužna je, kada u tom svojstvu uspostavlja poslovni odnos s obveznikom ili obavlja transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona, obveznika pravodobno obavijestiti o tome da postupa u tom svojstvu te obvezniku dati informacije o identitetu osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 1. do 6. ovoga Zakona.«.

Članak 21.

U članku 31. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je, u postupku utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika trusta, dužan utvrditi i provjeriti identitet sljedećih osoba:

1. svih osnivača

2. svih upravitelja

3. svih zaštitnika, ako postoje

4. svih korisnika ili skupine korisnika imovine kojom upravlja, pod uvjetom da su budući korisnici već određeni ili odredivi, a u slučaju kada se pojedinci koji imaju korist od trusta i s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava tek trebaju utvrditi, skupinu osoba u čijem se temeljnom interesu trust i s njim izjednačeni subjekt stranoga prava uspostavlja ili u čijem temeljnom interesu pravni aranžman ili subjekt djeluje

5. svih osoba koje obavljaju funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u točkama 1. do 4. ovoga stavka i

6. svih drugih fizičkih osoba koje izravnim ili neizravnim vlasništvom ili na drugi način u konačnici provode kontrolu nad trustom ili s njim izjednačenim subjektom stranoga prava.«.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Ako je jedna od osoba iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je utvrditi i provjeriti identitet stvarnog vlasnika te pravne osobe.«.

Članak 22.

U članku 32. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Registar je središnja elektronička baza podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima:

a) pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske, a kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije jedini osnivač:

1. trgovačkih društava

2. podružnica stranih trgovačkih društava

3. udruga

4. zaklada

5. ustanova

b) trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava:

1. čiji upravitelj ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona ima prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj ili

2. čiji upravitelj ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona nema prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj ni u drugoj državi članici, a u ime trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava u Republici Hrvatskoj stječe nekretnine ili uspostavlja poslovni odnos s obveznikom iz članka 9. ovoga Zakona.«.

Stavak 8. mijenja se i glasi:

»(8) U svezi s Registrom ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje: sadržaj i strukturu podataka, način vođenja, način upisa i rokove upisa podataka, način provjere upisanih podataka, dodatne podatke koje je potrebno prikupiti odnosno upisati, sadržaj, oblik i način popunjavanja obrasca za upis podataka, postupak nadzora nad dostavom i provjeru podataka, upisom, ažuriranjem i točnošću podataka, način provedbe ovoga Zakona u odnosu na dostupnost podataka, vrste i visine naknada za pristup podatcima od strane obveznika iz članka 9. ovoga Zakona, način pristupa (registracija putem interneta kako bi se identificirale osobe koje traže pristup podatcima) i naknadu za pristup podatcima od strane pravnih i fizičkih osoba iz članka 34. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, pri čemu naknada ne smije biti veća od troškova stavljanja informacija na raspolaganje, uključujući troškove održavanja i daljnjeg razvoja Registra, te uporabu, čuvanje i zaštitu podataka, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.«.

Članak 23.

U članku 33. iza stavka 5. dodaju se stavci 6. do 8. koji glase:

»(6) Stvarni vlasnik pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona, osim stvarnog vlasnika pravnog subjekta iz članka 29. ovoga Zakona, dužan je članu uprave ili osobi koja obavlja jednakovrijednu funkciju ili zakonskom zastupniku toga pravnog subjekta pravodobno učiniti dostupnim podatke iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.

(7) Stvarni vlasnik trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava te svaka osoba iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona dužna je upravitelju trusta pravodobno učiniti dostupnim podatke iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.

(8) Iznimno od stavaka 1. do 5. ovoga članka, ako upravitelj trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava ili osoba koja obavlja funkcije jednakovrijedne ili slične onima opisanima u članku 31. stavku 1. ovoga Zakona ima prebivalište ili sjedište u više država članica, ili ako u ime trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava stječe nekretnine u više država članica ili uspostavlja poslovne odnose s obveznicima provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma iz više država članica, potvrda kao dokaz o registraciji ili izvadak s informacijama o stvarnom vlasništvu koje se čuvaju u registru u jednoj od država članica može se smatrati dovoljnim dokazom o ispunjavanju obveze registriranja.«.

Članak 24.

U članku 34. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»(1) Podatci iz Registra, u opsegu i na način propisanim ovim Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, dostupni su sljedećim ovlaštenicima:

1. ovlaštenim službenicima Ureda

2. ovlaštenim osobama javnopravnih i drugih tijela iz članka 120. ovoga Zakona

3. ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe obveznika te drugim zaposlenicima obveznika iz članka 9. ovoga Zakona, te osobama iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona, kada provode mjere dubinske analize stranke na temelju ovoga Zakona i

4. domaćim ili stranim fizičkim i pravnim osobama u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Uredu, javnopravnim i drugim tijelima iz stavka 1. točke 2. ovoga članka pravodobno i bez ograničenja te izravno elektroničkim putem dostupni su svi podatci koji se nalaze u Registru bez naknade, kada postupaju u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti. Ured, javnopravna i druga tijela iz stavka 1. točke 2. ovoga članka dužni su podatke iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona koje preuzmu iz Registra na zahtjev dostaviti financijsko-obavještajnim jedinicama i nadležnim tijelima drugih država članica, bez naknade.«.

Stavci 4. i 5. mijenjaju se i glase:

»(4) Domaće ili strane fizičke i pravne osobe mogu sukladno članku 35. ovoga Zakona, na način propisan pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, pristupiti podatcima o stvarnome vlasniku pojedinog konkretnog pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona koji su upisani u Registar.

(5) U iznimnim okolnostima, na pojedinačnoj osnovi i na obrazloženi i potkrijepljeni zahtjev pravnoga subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ili nadležnoga javnopravnog i drugog tijela iz članka 120. ovoga Zakona, ograničit će se pristup podatcima ili jednome dijelu podataka o stvarnome vlasništvu pojedinoga pravnog subjekta ako bi pristup tim podatcima izložio stvarnoga vlasnika nerazmjernom riziku, riziku od prijevare, otmice, ucjene, iznude, zlostavljanja, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili mu je oduzeta poslovna sposobnost.«.

Iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi:

»(9) Ured na svojim mrežnim stranicama objavljuje godišnje statističke podatke o broju ograničenja pristupa podatcima iz stavka 5. ovoga članka te obrazloženja razloga zbog kojih je udovoljio zahtjevu pravnoga subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona podnesenom na temelju stavka 5. ovoga članka te o tome obavještava Europsku komisiju.«.

Članak 25.

Naslov iznad članka 35. mijenja se i glasi: »Javna dostupnost podataka iz Registra stvarnih vlasnika«.

Članak 35. mijenja se i glasi:

»Domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona dostupni su na način propisan pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona sljedeći podatci o stvarnome vlasniku pravnoga subjekta ili trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona:

1. ime i prezime

2. država prebivališta

3. mjesec i godina rođenja

4. državljanstvo i

5. priroda i opseg stvarnoga vlasništva.«.

Članak 26.

Iza članka 35. dodaje se naslov iznad članka i članak 35.a koji glasi:

»Prijavljivanje neusklađenosti informacija o stvarnom vlasništvu koje su dostupne obvezniku ili državnom tijelu s informacijama koje se nalaze u Registru stvarnih vlasnika

Članak 35.a

(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je dužan pisanim putem, na način propisan pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, obavijestiti Ured kada utvrdi da postoji neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu pojedinog pravnog subjekta ili trusta dostupnih u Registru stvarnih vlasnika i informacija o stvarnom vlasništvu koje su dostupne tome obvezniku.

(2) Javnopravna i druga tijela iz članka 120. ovoga Zakona dužna su pisanim putem obavijestiti Ured kada utvrde da postoji neusklađenost između informacija o stvarnom vlasništvu pojedinog pravnog subjekta ili trusta dostupnih u Registru stvarnih vlasnika i informacija o stvarnom vlasništvu pojedinog pravnog subjekta ili trusta koje su dostupne tome tijelu.

(3) Ured o obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka pisanim putem, na način propisan pravilnikom iz članka 32. stavka 8. ovoga Zakona, obavještava Poreznu upravu i Financijsku agenciju radi postupanja iz njihove nadležnosti sukladno odredbama ovoga Zakona.«.

Članak 27.

Iza članka 36. dodaje se naslov iznad članka i članak 36.a koji glase:

»Povezivanje Registra stvarnih vlasnika s registrima stvarnih vlasnika iz država članica

Članak 36.a

(1) Financijska agencija u ime Ministarstva financija osigurava povezanost Registra stvarnih vlasnika s registrima stvarnih vlasnika iz drugih država članica putem europske središnje platforme uspostavljene člankom 22. stavkom 1. Direktive (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća, a u skladu s tehničkim specifikacijama i postupcima utvrđenima provedbenim aktima koje Europska komisija donosi u skladu s člankom 24. Direktive (EU) 2017/1132 i člankom 31.a Direktive (EU) 2015/849.

(2) Financijska agencija u ime Ministarstva financija osigurava dostupnost informacija iz stavka 1. ovoga članka putem sustava međupovezivanja registara, uspostavljenog na temelju članka 22. stavka 1. Direktive (EU) 2017/1132, u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Informacije iz stavka 1. ovoga članka ostaju dostupne korisnicima deset godina nakon što se pravni subjekt ili trust izbriše iz registra. Financijska agencija i Ured surađuju s odgovarajućim tijelima drugih država članica i Europskom komisijom radi provedbe različitih vrsta pristupa u skladu s ovim člankom.«.

Članak 28.

U članku 39. stavku 1. točki 1. iza riječi: »javni bilježnik« dodaje se zarez i riječi: »Financijska agencija, HP – Hrvatska pošta d. d.«.

Članak 29.

U članku 40. stavku 1. ispred riječi: »Obvezniku« briše se oznaka stavka koja glasi: »(1)«.

Stavak 2. briše se.

Članak 30.

U članku 41. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Obveznik je dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od treće osobe pravodobno dobije preslike ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat ili bilo kojim drugim sigurnim, daljinskim ili elektroničkim postupkom identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela, kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke i stvarnoga vlasnika stranke.«.

Članak 31.

U članku 42. stavku 1. iza riječi: »obveznicima« dodaju se riječi: »koji su kreditne i financijske institucije«.

Članak 32.

U članku 43. stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Pojednostavljena dubinska analiza stranke nije dopuštena kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ili se primjenjuju specifični scenariji višeg rizika od pranja novca ili financiranja terorizma, ili je riječ o složenoj i neobičnoj transakciji iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona.«.

Članak 33.

U članku 44. iza riječi: »mjere pojačane dubinske analize stranke« dodaju se riječi: »kako bi se na odgovarajući način upravljalo rizicima od pranja novca ili financiranja terorizma te kako bi se te rizike na odgovarajući način umanjilo«.

Točka 5. briše se.

Točke 6. do 10. postaju točke 5. do 9.

Članak 34.

U članku 45. stavku 1. riječi: »s bankom ili drugom kreditnom institucijom« zamjenjuju se riječima: »koji uključuje izvršavanje plaćanja s kreditnom ili financijskom institucijom«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Obveznik ne smije uspostaviti ili nastaviti korespondentan odnos s kreditnom ili financijskom institucijom koja ima sjedište u trećoj državi:

1. ako prethodno nije poduzeo mjere iz stavaka 1. i 2. ovoga članka

2. ako kreditna ili financijska institucija nema uspostavljene kontrole sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili nije obvezna primjenjivati zakone i druge propise u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma ili

3. ako kreditna ili financijska institucija posluje kao fiktivna banka odnosno ako uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije s fiktivnim bankama.«.

Članak 35.

U članku 46. stavku 1. iza riječi: »je li stranka« zarez i riječi: »zakonski zastupnik, punomoćnik« brišu se.

U stavku 3. točka 8. mijenja se i glasi:

»8. članovi upravnih i nadzornih odbora pravnih osoba koje su u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države te osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Za potrebe provedbe mjera pojačane dubinske analize sukladno odredbama ovoga Zakona, članovima obitelji politički izložene osobe iz stavka 3. ovoga članka smatraju se:

1. bračni drug ili osoba s kojom je politički izložena osoba u izvanbračnoj zajednici te osoba s kojom je politički izložena osoba u životnom partnerstvu ili osoba s kojom je politički izložena osoba u neformalnom životnom partnerstvu

2. djeca i njihovi bračni drugovi ili osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u izvanbračnoj zajednici te osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u životnom partnerstvu ili osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u neformalnom životnom partnerstvu

3. roditelji politički izložene osobe.«.

Članak 36.

Iza članka 46. dodaje se naslov iznad članka i članak 46.a koji glase:

»Popis istaknutih javnih dužnosti u Republici Hrvatskoj

Članak 46.a

(1) Ažurirani popis istaknutih javnih dužnosti iz članka 46. stavka 3. ovoga Zakona Ured objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

(2) Međunarodna organizacija akreditirana u Republici Hrvatskoj dužna je objaviti i ažurirati popis istaknutih javnih funkcija u toj međunarodnoj organizaciji (direktori, zamjenici direktora, članovi odbora i osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije u međunarodnoj organizaciji).

(3) Ured o popisu iz stavka 1. ovoga članka pisanim putem obavještava Europsku komisiju.«.

Članak 37.

U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Kada je stranka iz visokorizične treće države ili transakcija uključuje visokorizične treće države, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je u okviru mjera pojačane dubinske analize prilikom uspostavljanja poslovnoga odnosa ili obavljanja transakcija, uključujući i transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, poduzeti najmanje sljedeće mjere:

1. prikupiti dodatne informacije o stranci i stvarnom vlasniku odnosno stvarnim vlasnicima stranke

2. prikupiti dodatne informacije o svrsi i namjeni poslovnog odnosa

3. prikupiti informacije o izvoru novčanih sredstava i izvoru imovine stranke i stvarnog vlasnika odnosno stvarnih vlasnika stranke

4. prikupiti informacije o razlozima za planirane ili izvršene transakcije

5. pribaviti odobrenje višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnog odnosa

6. pojačano pratiti poslovni odnos povećanjem broja i učestalosti primijenjenih kontrola te odabirom uzoraka transakcija za koje je potrebno daljnje ispitivanje.«.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Osim mjera iz stavka 1. ovoga članka, obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je, ako je to u skladu s njegovom procjenom rizika stranke koja obavlja transakcije koje uključuju visokorizične treće zemlje, poduzeti jednu ili više sljedećih mjera umanjenja rizika:

1. poduzeti dodatne mjere pojačane dubinske analize stranke

2. uvesti pojačane mehanizme izvješćivanja ovlaštene osobe obveznika o transakcijama stranke ili uvesti sustavno izvješćivanje ovlaštene osobe obveznika o transakcijama stranke

3. ograničiti uspostavljanje poslovnih odnosa ili obavljanje transakcija s fizičkim ili pravnim osobama iz visokorizičnih trećih država.«.

Iza dosadašnjeg stavka 4., koji postaje stavak 5., dodaju se stavci 6. i 7. koji glase:

»(6) Pri donošenju ili primjeni mjera iz ovoga članka obveznik je dužan prema potrebi uzeti u obzir relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje.

(7) Ured obavještava Europsku komisiju o mjerama iz ovoga članka.«.

Članak 38.

U članku 50. stavku 1. riječi: »točaka 2. i 3.« zamjenjuju se riječima: »točke 2.«.

Članak 39.

Naslov iznad članka i članak 51. brišu se.

Članak 40.

U članku 52. stavci 4. i 5. brišu se.

Dosadašnji stavak 6., koji postaje stavak 4., mijenja se i glasi:

»(4) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona može na daljinu utvrditi i provjeriti identitet fizičke osobe, obrtnika ili osobe koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću te fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu osnovanu u državi članici korištenjem sredstava videoelektroničke identifikacije ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. za proizvode, usluge, transakcije ili kanale dostave, za korištenje kojih obveznik provodi videoelektroničku identifikaciju stranke, nije utvrđen visoki rizik sukladno odredbama članaka 12. i 14. ovoga Zakona

2. identitet se utvrđuje i provjerava na temelju službenog osobnog dokumenta fizičke osobe iz ovoga stavka koji sadrži biometrijsku fotografiju osobe, a koji dokument je izdalo nadležno državno tijelo države članice ili treće države koja provodi mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u ovom Zakonu

3. stranka je punoljetna

4. stranka nema boravište na području države iz članka 14. stavka 8. ovoga Zakona.«.

Dosadašnji stavci 7. i 8. postaju stavci 5. i 6.

Članak 41.

U članku 53. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je obratiti posebnu pozornost na sve transakcije koje ispunjavaju najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

1. transakcija je složena

2. transakcija je neobično velika

3. transakcija se izvršava prema neobičnom uzorku

4. transakcija nema očitu ekonomsku ili pravnu svrhu.«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) U vezi s transakcijama iz stavka 1. ovoga članka obveznik u okviru pojačane dubinske analize stranke, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, pojačava razinu i prirodu praćenja poslovnog odnosa kako bi utvrdio postoje li razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u pogledu transakcija ili aktivnosti stranke.«.

Članak 42.

U članku 54. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»(1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona ne smije strankama otvoriti, izdavati ili za njih voditi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja, anonimne sefove odnosno druge anonimne proizvode, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive, koji bi posredno odnosno neposredno omogućavali prikrivanje identiteta stranke.

(2) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona je dužan kod anonimnih računa, štednih knjižica na šifru ili na donositelja, anonimnih sefova odnosno kod drugih anonimnih proizvoda, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive za koje nije moguće utvrditi vlasnika, a koji anonimni proizvodi postoje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, provesti mjere dubinske analize stranke iz članka 15. ovoga Zakona što je prije moguće, a u svakome slučaju prije bilo kakve upotrebe takvih računa ili štednih knjižica ili sefova ili drugih anonimnih proizvoda.«.

Članak 43.

U članku 60. stavku 5. riječ: »surađuju« zamjenjuje se riječima: »mogu surađivati«.

Stavak 6. briše se.

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 6.

Članak 44.

U članku 64. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Ako zakoni treće države ne dopuštaju provođenje politika i postupaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona će o tome obavijestiti europska nadzorna tijela radi usklađivanja aktivnosti i postizanja odgovarajućih rješenja. Prilikom procjenjivanja koje treće države ne dopuštaju provedbu politika i postupaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nadležno nadzorno tijelo uzima u obzir sva pravna ograničenja koja bi mogla ometati pravilnu provedbu tih politika i postupaka, uključujući tajnost, zaštitu podataka i druga ograničenja kojima se ograničava razmjena informacija koje bi u tu svrhu mogle biti relevantne.«.

Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

»(7) Ako su u trećoj državi ili državi članici minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma viši od mjera propisanih ovim Zakonom, obveznik je dužan osigurati da njegove podružnice i društva kćeri usvoje i provode odgovarajuće mjere u skladu s pravom treće države ili države članice, uključujući i mjere zaštite podataka.«.

Članak 45.

Naslov iznad članka 65. mijenja se i glasi: »Imenovanje središnje kontaktne točke«.

Članak 65. mijenja se i glasi:

»(1) Izdavatelj elektroničkog novca ili pružatelj platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana i koji ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108, dužan je najkasnije u roku od 90 dana od ispunjenja kriterija imenovati središnju kontaktnu točku u Republici Hrvatskoj kako bi se u ime izdavatelja elektroničkog novca i pružatelja platnih usluga iz druge države članice osigurala usklađenost s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te kako bi se nadležnom nadzornom tijelu olakšao nadzor.

(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je od izdavatelja elektroničkog novca i pružatelja platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana, a koji ne ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavcima 1. i 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108, zahtijevati imenovanje središnje kontaktne točke iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka mora biti opravdan odnosno proporcionalan riziku od pranja novca ili financiranja terorizma povezanim s radom tih poslovnih jedinica ili podnesen ako postoje opravdani razlozi za sumnju da je djelovanje poslovnih jedinica tog izdavatelja elektroničkog novca ili pružatelja platnih usluga povezano s visokim rizikom od pranja novca ili financiranja terorizma.

(4) Središnja kontaktna točka iz stavka 1. ovoga članka mora biti pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili inozemna podružnica sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(5) Središnja kontaktna točka dužna je obavljati poslove propisane člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108.

(6) Izdavatelj elektroničkog novca ili pružatelj platnih usluga iz druge države članice iz stavka 1. ovoga članka dužan je o imenovanju središnje kontaktne točke obavijestiti Ured i nadležna nadzorna tijela iz članka 82. stavka 8. ovoga Zakona u roku od 30 dana od imenovanja te na zahtjev nadležnog nadzornog tijela bez odgađanja dostaviti podatke iz članka 3. stavka 1. točke c) Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108.

(7) Ured je ovlašten pisanim putem zahtijevati od središnje kontaktne točke da, proporcionalno riziku od pranja novca i financiranja terorizma, osim poslova propisanih člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108, obavlja sljedeće dodatne poslove u skladu s člankom 6. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108:

1. obavijestiti Ured o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama sukladno članku 56. ovoga Zakona

2. na zahtjev Ureda prikupiti od distributera institucija za elektronički novac ili zastupnika institucija za platni promet dodatne podatke, informacije i dokumentaciju te ih dostaviti Uredu sukladno članku 113. ovoga Zakona

3. nadzirati transakcije radi otkrivanja sumnjivih transakcija, sredstava i osoba kada je to primjereno s obzirom na opseg i složenost transakcija

4. obavijestiti Ured o imenu i prezimenu te kontakt podatcima osobe koja za središnju kontaktnu točku obavlja poslove iz ovoga stavka najkasnije u roku od tri dana od dana imenovanja odnosno promjene podataka o toj osobi.

(8) Podatke iz stavka 7. točke 1. ovoga članka središnja kontaktna točka dužna je čuvati deset godina od dostavljene obavijesti Uredu.«.

Članak 46.

U članku 67. stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:

»1. donijeti politike, kontrole i postupke iz članka 13. ovoga Zakona i usvojiti analizu rizika iz članka 12. ovoga Zakona«.

Iza stavka 5. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase:

»(6) Obveznici za čiji je nadzor nadležna Hrvatska narodna banka dužni su na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti izvješća i informacije o svim pitanjima i okolnostima bitnim za obavljanje nadzora.

(7) Guverner Hrvatske narodne banke donosi odluku kojom će detaljnije urediti sadržaj izvješća iz stavka 6. ovoga članka te način i rokove izvještavanja.«.

Članak 47.

Članak 73. mijenja se i glasi:

»(1) Prikupljanje i obrada osobnih podataka od strane obveznika u svrhu provedbe mjera i radnji koje se poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma obavlja se na temelju i u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Obrada osobnih podataka na temelju i u skladu s odredbama ovoga Zakona smatra se pitanjem od javnog interesa u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća.«.

Članak 48.

U članku 75. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Zabrana razmjene informacija iz članka 74. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona ne primjenjuje se, osim kada Ured ne naloži drukčije, u slučaju razmjene informacija s:

a) kreditnom ili financijskom institucijom iz države članice koja je dio iste grupe pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima propisanima ovim Zakonom ili

b) društvom kćeri ili podružnicom koju kreditna ili financijska institucija iz točke a) ovoga stavka ima u većinskom vlasništvu u trećoj državi, pod uvjetom da to društvo kći ili podružnica u potpunosti poštuje politike i postupke unutar grupe, među ostalim postupke za razmjenu informacija unutar grupe te pod uvjetom da politike i postupci unutar grupe udovoljavaju zahtjevima propisanima ovim Zakonom.«.

Članak 49.

U članku 79. stavku 2. točka 8. mijenja se i glasi:

»8. ako postoje, informacije dobivene sredstvima elektroničke identifikacije, relevantnim uslugama povjerenja kako je propisano Uredbom (EU) 910/2014 te bilo kojim drugim sigurnim, daljinskim ili elektroničkim postupkom identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nadležna tijela.«.

Članak 50.

U članku 80. stavku 1. iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:

»3. evidenciju o poduzetim mjerama i o eventualnim poteškoćama s kojima se susreo tijekom procesa provjere iz članka 28. stavka 9. ovoga Zakona«.

Dosadašnje točke 3. do 9. postaju točke 4. do 10.

Članak 51.

Članak 81. mijenja se i glasi:

»(1) Nadzor nad obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona u provedbi odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata obavljaju:

1. Hrvatska narodna banka

2. Financijski inspektorat

3. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i

4. Porezna uprava.

(2) Ured dostavlja Europskoj komisiji popis nadležnih nadzornih tijela iz stavka 1. ovoga članka, uključujući i njihove podatke za kontakt (naziv, adresa, telefon, telefaks, adresa elektroničke pošte), a nadležna nadzorna tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su Ured obavijestiti o svim promjenama tih podataka.«.

Članak 52.

U članku 82. stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provodi nadzor primjene ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točaka 6. do 13. i točke17. podtočaka k) i l) ovoga Zakona i podružnice istovrsnih obveznika iz druge države članice i trećih država, a koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad. U svrhu nadzora prema članku 9. stavku 2. točki 17. podtočkama k) i l) ovoga Zakona te ovlasti za nadzor Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u tom pogledu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuje tržište kapitala i Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.«.

Stavak 8. mijenja se i glasi:

»(8) Nadzor provedbe Uredbe (EU) 2015/847 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 obavljaju u okviru svoje nadležnosti Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat Republike Hrvatske.«.

Stavak 9. mijenja se i glasi:

»(9) Zaposlenici nadležnih nadzornih tijela iz članka 81. ovoga Zakona, kao i revizori ili stručnjaci koji djeluju u ime tih nadzornih tijela dužni su čuvati povjerljive podatke pribavljene u obavljanju poslova propisanih ovim Zakonom te na odgovarajući način primjenjivati standarde sprječavanja sukoba interesa. Obveza čuvanja tajnosti podataka pribavljenih u obavljanju poslova propisanih ovim Zakonom traje i nakon prestanka rada zaposlenika u nadležnim nadzornim tijelima iz članka 81. ovoga Zakona.«.

Iza stavka 9. dodaju se stavci 10. do 14. koji glase:

»(10) Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona podatke pribavljene sukladno ovom Zakonu smiju koristiti samo:

a) pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovim Zakonom ili drugim zakonodavnim aktima u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, bonitetnih propisa te nadzora kreditnih i financijskih institucija, uključujući postupanje po zahtjevima obveznika iz članka 9. ovoga Zakona koje nadziru, za izdavanje odobrenja, suglasnosti i licencija za rad obveznika iz članka 9. ovoga Zakona koje nadziru i postupanje po zahtjevima osoba kojima izdaju odobrenja za obavljanje određenih funkcija te za postupanje po zahtjevima za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranih udjela u financijskim institucijama i pravnim osobama koje podnose obveznici iz članka 9. ovoga Zakona te za postupanje po zahtjevima i obavijestima trećih osoba, koje nisu obveznici iz članka 9. ovoga Zakona, a koji se podnose nadležnim nadzornim tijelima iz članka 81. ovoga Zakona za izdavanje odobrenja, suglasnosti i licencija za rad, te uključujući i pokretanje prekršajnog postupka

b) u slučaju žalbe protiv odluke nadležnog tijela koje nadzire kreditne i financijske institucije, uključujući sudske postupke

c) u sudskim postupcima pokrenutima na temelju posebnih odredaba koje su predviđene u pravu Europske unije koje je doneseno u području primjene ovoga Zakona ili u području bonitetnih propisa te nadzora kreditnih i financijskih institucija

d) u slučajevima suradnje s nadležnim nadzornim tijelima iz članka 81. ovoga Zakona pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovim Zakonom ili drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija

e) u slučajevima suradnje s:

1. tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

2. tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u skladu s drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija

3. europskim nadzornim tijelima

4. Europskom središnjom bankom (ESB) kada djeluje u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 te

5. nadležnim tijelima trećih država u skladu s člankom 92. ovoga Zakona

f) u slučajevima suradnje s državnim tijelima nadležnim za sprječavanje ili istraživanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela ili financiranja terorizma.

(11) Osobe iz stavka 9. ovoga članka povjerljive informacije smiju otkriti samo u sažetom ili općenitom obliku, na način da nije moguće identificirati pojedinačne kreditne i financijske institucije.

(12) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su dostaviti podatke i informacije državnim tijelima nadležnim za sprječavanje ili istraživanje pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela ili financiranja terorizma.

(13) Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su dostaviti podatke na zahtjev istražnog povjerenstva Hrvatskoga sabora, kada su te informacije nužne za ispunjavanja mandata toga tijela, u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje, sastav, djelokrug, ovlasti, načela djelovanja i način rada istražnih povjerenstava Hrvatskoga sabora.

(14) Nadležna nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona podatke iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona ne smiju proslijediti ili učiniti dostupnima drugim tijelima ili trećim osobama bez prethodne pisane suglasnosti Ureda.«.

Članak 53.

Iza članka 82. dodaje se naslov iznad članka i članak 82.a koji glase:

»Suradnja nadležnih nadzornih tijela

Članak 82.a

(1) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona dužna su međusobno surađivati te razmjenjivati podatke i informacije potrebne za postupak nadzora te se obavještavati o nepravilnostima i nezakonitostima koje utvrde tijekom obavljanja nadzora i izrečenim mjerama za njihovo otklanjanje ako su ti nalazi i izrečene mjere bitni za rad drugoga tijela.

(2) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona mogu potpisati sporazum o suradnji i razmjeni informacija te koordinirati svoje djelovanje kada se bave prekograničnim slučajevima.

(3) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona surađuju i razmjenjuju informacije s drugim nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj koja nadziru kreditne i financijske institucije u skladu sa zakonodavnim aktima kojima je propisan nadzor kreditnih i financijskih institucija te drugim nadležnim tijelima u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

(4) Suradnja iz stavaka 1. i 3. ovoga članka obuhvaća i prikupljanje podataka i informacija u ime nadzornog tijela koje je pomoć zatražilo te razmjenu prikupljenih podataka i informacija u skladu s odredbama ovoga Zakona.«.

Članak 54.

Iza članka 83. dodaje se naslov iznad članka i članak 83.a koji glase:

»Posebna ovlaštenja nadzornih tijela

Članak 83.a

(1) Nadležno nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona ovlašteno je u pogledu visokorizičnih trećih država iz članka 49. stavka 5. ovoga Zakona poduzeti sljedeće mjere i radnje:

1. odbiti osnivanje društava kćeri, podružnica ili predstavništava obveznika iz visokorizične treće države, ili uzeti u obzir, na drugi način, činjenicu da obveznik potječe iz zemlje koja nema odgovarajuće režime sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

2. zabraniti obveznicima da osnivaju podružnice ili predstavništva u visokorizičnoj trećoj državi, ili uzeti u obzir, na drugi način, činjenice da bi se relevantna podružnica ili relevantno predstavništvo nalazili u zemlji koja nema odgovarajuće režime sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

3. uvesti pojačani nadzor ili naložiti pojačanu vanjsku reviziju za podružnice i društva kćeri obveznika koji se nalaze u visokorizičnoj trećoj državi

4. naložiti pojačanu vanjsku reviziju za financijske grupacije u odnosu na sve njihove podružnice i društva kćeri koji se nalaze u visokorizičnoj trećoj državi

5. naložiti kreditnim i financijskim institucijama da preispitaju i izmijene te, ako je to potrebno, prekinu korespondentne odnose s respondentnim institucijama u visokorizičnoj trećoj državi.

(2) Pri donošenju ili primjeni mjera utvrđenih u stavku 1. ovoga članka nadležno nadzorno tijelo uzima u obzir, prema potrebi, relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje.

(3) Nadležno nadzorno tijelo obavješćuje Ured prije donošenja ili primjene mjera utvrđenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka, a Ured o tome obavještava Europsku komisiju.«.

Članak 55.

Članak 90. mijenja se i glasi:

»(1) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona surađuju i razmjenjuju informacije s nadležnim tijelima koja nadziru kreditne i financijske institucije u drugim državama članicama u skladu s propisima koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma ili drugim zakonodavnim aktima koji se odnose na nadzor kreditnih i financijskih institucija, bez obzira na prirodu i status tih nadležnih tijela, uključujući Europsku središnju banku kada djeluje u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013, te s drugim tijelima drugih država članica nadležnima za provedbu nadzora u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i prikupljanje informacija u ime nadležnog tijela koje je pomoć zatražilo te razmjenu prikupljenih informacija.

(3) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona dužno je surađivati i razmjenjivati informacije s nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka i u sljedećim slučajevima:

a) zahtjev za razmjenom informacija uključuje i porezna pitanja

b) u svezi s traženim informacijama provodi se istraživanje, istraga ili postupak, osim ako bi razmjena traženih informacija omela to istraživanje, tu istragu ili taj postupak

c) priroda ili status ekvivalentnog nadležnog tijela koje podnosi zahtjev za razmjenom informacija razlikuje se od prirode ili statusa nadzornog tijela kojem se podnosi zahtjev

d) od obveznika se zakonom zahtijeva tajnost ili povjerljivost informacija, osim u onim slučajevima u kojima su relevantne informacije koje se traže zaštićene pravnom obvezom čuvanja povjerljivosti ili u kojima se primjenjuje pravna obveza čuvanja povjerljivosti informacija kako je opisano u članku 58. stavku 1. ovoga Zakona.

(4) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona koja nadziru kreditne i financijske institucije sklapaju s Europskom središnjom bankom, kada djeluje na temelju članka 27. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 i ostalih odredaba koje uređuju razmjenu informacija između nadležnih tijela, uz potporu europskih nadzornih tijela, sporazum o načinu razmjene informacija sukladno odredbama ovoga članka.«.

Članak 56.

Članak 92. mijenja se i glasi:

»(1) Nadzorno tijelo iz članka 81. ovoga Zakona može surađivati i razmjenjivati povjerljive informacije s nadležnim tijelima trećih država koja su ekvivalentna tom nadzornom tijelu, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

a) ako je s nadležnim tijelom iz treće države sklopljen sporazum o suradnji kojim se predviđa suradnja i razmjena povjerljivih informacija na temelju uzajamnosti

b) ako razmijenjene informacije podliježu zahtjevima obveze čuvanja povjerljivosti tih informacija koja je jednakovrijedna onoj iz članka 82. stavka 9. ovoga Zakona

c) ako će se informacije koje su predmet dostavljanja tijelima u trećoj državi upotrijebiti samo u svrhu obavljanja nadzornih zadaća tih tijela.

(2) Informacije koje potječu iz druge države članice smiju se u okviru suradnje iz stavka 1. ovoga članka razmijeniti samo uz izričitu suglasnost nadležnog tijela koje je te informacije podijelilo te, ovisno o slučaju, isključivo u svrhe za koje je to tijelo dalo svoju suglasnost.«.

Članak 57.

Članak 93. mijenja se i glasi:

»(1) Nadzorna tijela iz članka 81. ovoga Zakona uspostavljaju učinkovit i pouzdan sustav obavještavanja koji omogućava zaposlenicima obveznika i osobama u sličnome položaju kod obveznika podnošenje prijave nadzornom tijelu iz članka 81. ovoga Zakona o:

1. povredama ili mogućim povredama odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata te Uredbe (EU) 2015/847

2. prijetnjama, zastrašivanju odnosno nepovoljnim ili diskriminatornim postupcima na radnom mjestu zbog prijavljivanja sumnje na pranje novca ili financiranje terorizma interno ili Uredu.

(2) Nadzorna tijela dužna su, u odnosu na sustav obavještavanja iz stavka 1. ovoga članka, osigurati:

1. posebne postupke za zaprimanje prijava iz stavka 1. ovoga članka te daljnja postupanja u vezi s tim prijavama

2. odgovarajuću zaštitu zaposlenika obveznika ili osoba u sličnome položaju kod obveznika koji podnese prijavu iz stavka 1. ovoga članka

3. prikladnu zaštitu osobe koja je podnijela prijavu iz stavka 1. ovoga članka

4. zaštitu osobnih podataka osobe koja podnosi prijavu i fizičke osobe koja je po navodima iz prijave odgovorna za povredu ili prijetnju u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka i

5. jasna pravila koja osiguravaju jamstvo povjerljivosti u svim slučajevima u odnosu na osobu koja podnosi prijavu, osim kada je objavljivanje identiteta podnositelja potrebno za provođenje istrage ili kaznenoga postupka.«.

Članak 58.

U članku 113. stavku 1. iza riječi: »u okviru analitičko-obavještajne obrade iz članka 112. ovoga Zakona« dodaju se riječi: »ili strategijske analize iz članka 111. točke 2. ovoga Zakona«.

Članak 59.

Članak 117. mijenja se i glasi:

»(1) Ured može pisanim nalogom obvezniku naložiti privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije u sljedećim slučajevima:

1. kada Ured treba poduzeti hitne radnje da bi se provjerili podatci o sumnjivoj transakciji, određenoj osobi ili sredstvima, uključujući pribavljanje dodatnih podataka, informacija i dokumentacije u zemlji i inozemstvu ili

2. kada Ured ocijeni da postoje razlozi za sumnju da su transakcija, određena osoba ili sredstva povezani s pranjem novca i/ili financiranjem terorizma.

(2) Ured može naložiti obvezniku privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 1. ovoga članka najdulje na rok od 120 sati od trenutka izdavanja naloga obvezniku.

(3) Kada zbog prirode ili načina obavljanja sumnjive transakcije odnosno okolnosti koje prate sumnjivu transakciju nije moguće izdati pisani nalog obvezniku te u drugim hitnim slučajevima, Ured može izdati obvezniku usmeni nalog za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Usmeni nalog iz stavka 3. ovoga članka Ured mora potvrditi pisanim nalogom najkasnije prvi sljedeći radni dan nakon izdavanja usmenoga naloga.

(5) Ovlaštena osoba obveznika sastavit će zabilješku o primitku usmenoga naloga iz stavka 3. ovoga članka i pohraniti je u svoju evidenciju sukladno odredbama ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu i čuvanje podataka od strane obveznika.

(6) Ured će o izdanom nalogu iz stavaka 1. do 3. ovoga članka bez odgađanja obavijestiti nadležno državno odvjetništvo radi daljnjeg postupanja u skladu sa zakonskim ovlastima tog državnog odvjetništva, o čemu će obavijestiti i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.

(7) Nakon isteka roka iz stavka 2. ovoga članka sumnjiva se transakcija može privremeno obustaviti samo rješenjem suda sukladno odredbama zakona koji uređuje kazneni postupak.

(8) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona, sukladno članku 74. stavku 1. ovoga Zakona, ne smije stranci ili trećoj osobi otkriti da mu je Ured izdao naloge iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.«.

Članak 60.

Članak 118. mijenja se i glasi:

»Ako Ured prije isteka roka iz članka 117. stavka 2. ovoga Zakona ocijeni da više ne postoje razlozi za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije, bez odgađanja o prestanku važenja izdanoga naloga obavještava:

1. obveznika kojemu je izdao nalog i

2. nadležno državno odvjetništvo koje je Ured na temelju članka 117. stavka 6. ovoga Zakona obavijestio o izdanom nalogu, o čemu će obavijestiti i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.«.

Članak 61.

U članku 127. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Različite definicije predikatnih kaznenih djela ne predstavljaju zapreku za razmjenu informacija između Ureda i inozemnoga FOJ-a sukladno odredbama ovoga Zakona.«.

Članak 62.

U članku 129. stavak 7. mijenja se i glasi:

»(7) Kada inozemni FOJ od Ureda zatraži prethodnu suglasnost za prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a, Ured suglasnost daje bez odgađanja i u najvećoj mogućoj mjeri, bez obzira na vrstu povezanih predikatnih kaznenih djela.«.

U stavku 8. točka 3. mijenja se i glasi:

»3. ako prosljeđivanje podataka, informacija i dokumentacije koju je Ured dostavio inozemnom FOJ-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nadležnim tijelima iz države inozemnog FOJ-a očito ne bi bilo u skladu s temeljnim načelima nacionalnog prava Republike Hrvatske.«.

Članak 63.

Naslov iznad članka 132. mijenja se i glasi: »Privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije na prijedlog inozemnoga FOJ-a«.

U članku 132. stavku 1. riječi: »stavcima 2. i 3.« zamjenjuju se riječima: »stavkom 2.«.

Članak 64.

Članak 133. mijenja se i glasi:

»(1) Kada Ured zaprimi obavijest o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona, koja je povezana s drugom državom članicom, bez odgađanja je prosljeđuje FOJ-u te države članice, koristeći zaštićene komunikacijske kanale.

(2) Ured određuje kontaktnu točku koja će biti odgovorna za zaprimanje zahtjeva za informacije od FOJ-eva iz drugih država članica i o tome obavještava druge države članice i Europsku komisiju.«.

Članak 65.

Naslov iznad članka 148. mijenja se i glasi: »Prikupljanje statističkih podataka od drugih tijela«.

U članku 148. stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Na pisani zahtjev Ureda, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Financijski inspektorat i Porezna uprava Uredu dostavljaju podatke o broju zaposlenika zaduženih za nadzor nad obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona, podatke o broju obavljenih izravnih i neizravnih nadzora nad obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona, te podatke o veličini i važnosti različitih sektora obveznika koje nadziru na temelju članka 82. ovoga Zakona, uključujući i broj obveznika pravnih i fizičkih osoba koje nadziru, te podatke o gospodarskoj važnosti svakog sektora.«.

Stavak 10. mijenja se i glasi:

»(10) Ured o statističkim podatcima prikupljenima u skladu s odredbama ovoga članka jednom godišnje obavještava Europsku komisiju.«.

Članak 66.

U članku 150. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako ne obavijesti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. ovoga Zakona o ispunjavanju uvjeta za izuzeće iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona, a ne primjenjuje mjere iz ovoga Zakona (članak 10. stavak 2.)

2. ako ne izradi analizu rizika tako da bude razmjerna veličini obveznika te vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja, ili ako ne sadržava procjenu mjera, radnji i postupaka koje obveznik iz članka 9. ovoga Zakona poduzima za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma, ili je propusti redovito ažurirati, uskladiti sa smjernicama nadležnog nadzornog tijela, ili je dostaviti nadzornom tijelu na njegov zahtjev, ili ako pri izradi analize rizika ne uzme u obzir izvješća o rezultatima Nacionalne procjene rizika i Nadnacionalne procjene rizika (članak 12. stavci 1., 2., 3. i 5.)

3. ako ne provede procjenu rizika prije svih bitnih promjena u poslovnim procesima i poslovnoj praksi koji mogu utjecati na mjere koje se poduzimaju radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te pri uvođenju novoga proizvoda, eksternalizirane aktivnosti, kanala dostave ili novih tehnologija za postojeće i nove proizvode ne poduzme primjerene mjere za upravljanje tim rizikom i smanjenje toga rizika (članak 12. stavak 6.)

4. ako ne uspostavi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola ili ako ne donese ili ne uspostavi pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma utvrđenom analizom rizika iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, uzimajući u obzir smjernice nadležnoga nadzornog tijela, Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika tako da budu razmjerni veličini obveznika te vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja te ako u politike, kontrole i postupke ne uključi modele upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, mjere dubinske analize, ovlasti, odgovornosti i druge propisane funkcije iz članka 13. ovoga Zakona ili ih propusti redovito pratiti u svrhu pojačanja poduzetih mjera kada je to potrebno (članak 13. stavci 1., 2., 3. i 4.)

5. ako u procjeni rizika povezanih sa strankom nema u vidu neku od propisanih varijabli rizika od pranja novca i financiranja terorizma, ili čimbenike rizika koji se odnose na vrstu stranke, državu ili geografsko područje, proizvod, uslugu, transakciju, kanal dostave, ili ako primijeni mjere pojednostavljene dubinske analize na stranku koju nije procijenila kao niskorizičnu, ili ako ne primijeni mjere pojačane dubinske analize u odnosu na stranku za koju procijeni da predstavlja visok rizik za pranje novca i financiranje terorizma, ili ako postupak procjene rizika ne uskladi ili ne provede u skladu s podzakonskim aktom nadležnoga tijela (članak 14. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11.)

6. ako ne primijeni sve propisane mjere dubinske analize ili opseg primjene mjera ne uskladi s procjenom rizika stranke (članak 15. stavci 1. i 3.)

7. ako ne provjeri je li osoba koja tvrdi da djeluje u ime stranke za to i ovlaštena odnosno ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet te osobe (članak 15. stavak 2.)

8. ako mjere dubinske analize stranke ne provodi na način propisan politikama, kontrolama i postupcima iz članka 13. ovoga Zakona (članak 15. stavak 4.)

9. ako na zahtjev nadležnoga nadzornog tijela ne dostavi dokumentaciju vezanu uz analizu i procjenu rizika stranke iz koje proizlazi da su poduzete mjere dubinske analize bile primjerene identificiranim rizicima od pranja novca ili financiranja terorizma (članak 15. stavak 5.)

10. ako ne primijeni mjere dubinske analize stranke u slučajevima propisanima ovim Zakonom (članak 16. stavak 1.)

11. ako pri sklapanju poslova životnoga osiguranja ili drugoga osiguranja povezanoga s ulaganjima ne utvrdi ili ne provjeri identitet korisnika koji je određen kao posebno imenovana fizička ili pravna osoba ili pravno uređenje, ako za korisnika koji je određen specifičnim karakteristikama ili skupinom ne prikupi dovoljno podataka kako bi se uvjerio da će moći utvrditi identitet korisnika u trenutku isplate police te ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stvarnoga vlasnika korisnika osiguranja u trenutku isplate odnosno u trenutku kad imatelj prava iz osiguranja zatraži isplatu svojih tražbina u cijelosti ili djelomično (članak 16. stavci 3. i 4.)

12. ako o korisniku trusta ili s njim izjednačenoga subjekta stranoga prava ne pribavi informacije koje omogućuju utvrđivanje identiteta korisnika u vrijeme isplate ili u trenutku kad korisnik odluči iskoristiti dodijeljena prava (članak 16. stavak 5.)

13.a) ako ne primijeni mjere dubinske analize na postojeću stranku na temelju procjene rizika ili na postojeću stranku kod koje se promijene okolnosti relevantne za primjenu ovoga Zakona (članak 16. stavak 6.)

13.b) ako ne primijeni mjere dubinske analize na postojeću stranku na temelju procjene rizika ili na postojeću stranku kod koje se promijene okolnosti relevantne za primjenu ovoga Zakona, ili kada je obveznik na temelju bilo kakve pravne obveze dužan tijekom kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu provjere svih relevantnih informacija povezanih sa stvarnim vlasnikom odnosno sa stvarnim vlasnicima, ili ako je obveznik to bio dužan učiniti u skladu s propisima koji uređuju administrativnu suradnju u području poreza (članak 16. stavak 6.)

14. ako sa strankom uspostavi poslovni odnos ili obavi transakciju iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, a prije toga ne provede mjere dubinske analize stranke iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona (članak 17. stavak 1.)

15.a) ako iznimku iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona primijeni na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanja gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkoga novca u kunskoj protuvrijednosti iznosa većega od 100,00 eura (članak 18. stavak 2.)

15.b) ako iznimku iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona primijeni na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanja gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkog novca u kunskoj protuvrijednosti iznosa većeg od 50,00 eura, ili na platne transakcije s udaljenosti propisane zakonom koji uređuje platni promet u kojima plaćeni iznos premašuje 50,00 eura po transakciji (članak 18. stavak 2.)

16. ako prihvati plaćanje izvršeno anonimnom karticom s unaprijed uplaćenim sredstvima iz treće zemlje, u kojoj takve kartice ne ispunjavaju zahtjeve jednakovrijedne onima koji su utvrđeni u članku 18. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona (članak 18. stavak 3.)

17. ako uspostavi ili ne prekine već uspostavljeni poslovni odnos sa strankom ili obavi transakciju za stranku za koju nije mogla provesti mjere iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. i članka 15. stavka 2. ovoga Zakona (članak 19. stavak 1.)

18. ako pri obavljanju mjera dubinske analize stranke ne pribavi propisane podatke (članak 20. stavci 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11. i 12.)

19. ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke, zakonskoga zastupnika, punomoćnika ili stvarnoga vlasnika stranke te ako ne pribavi dokumentaciju propisanu za utvrđivanje i provjeru identiteta ili punomoć u slučaju kad stranka uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju preko punomoćnika (članak 21. stavci 1., 2., 3. i 4., članak 22. stavci 1., 2., 3., 4. i 5., članak 23. stavci 1., 2., 3., 4., 5. i 6., članak 24. stavci 1. i 2., članak 25. stavci 1. i 2., članak 26. stavci 1., 2., 3., 4. i 5., članak 27. stavci 1., 2. i 3., članak 30. stavci 1., 5., 6., 7., 8. i 9. i članak 31. stavci 1., 2., 3. i 4.)

20. ako ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke ili druge fizičke osobe koja pristupi sefu odnosno ako ne pribavi propisane podatke o stranci ili ih ne pribavi na propisani način (članak 27. stavci 1., 2. i 3.)

21. ako ne dokumentira postupke utvrđivanja i provjere identiteta stvarnoga vlasnika stranke (članak 28. stavak 10.)

22. ako u praćenju poslovnih aktivnosti stranke i transakcija koje stranka obavlja kod obveznika ne primjenjuje propisane mjere te ne osigura da opseg odnosno učestalost provođenja mjera budu usklađeni s analizom i procjenom rizika iz članaka 12. i 14. ovoga Zakona i prilagođeni riziku pranja novca ili financiranja terorizma kojemu je obveznik izložen tijekom obavljanja pojedinoga posla ili transakcije odnosno pri poslovanju s pojedinom strankom (članak 37. stavci 2. i 3.)

23. ako način provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke ne uskladi s podzakonskim aktom nadležnoga tijela (članak 42. stavak 1.)

24. ako pri odlučivanju hoće li provesti pojednostavljenu dubinsku analizu ne uzme u obzir rezultate Nacionalne procjene rizika (članak 43. stavak 2.)

25. ako u odnosu na stranke niskog rizika ne provodi mjere stalnog praćenja poslovnog odnosa u svrhu otkrivanja složenih i neobičnih transakcija iz članka 53. ovoga Zakona ili sumnjivih transakcija iz članaka 56. i 57. ovoga Zakona (članak 43. stavak 4.)

26. ako provede mjere pojednostavljene dubinske analize stranke kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ili u odnosu na stranku koja obavlja složene i neobične transakcije (članak 43. stavak 5.)

27. ako ne provede mjere pojačane dubinske analize stranke u slučaju u kojemu je ona propisana kao obvezna (članak 44.)

28. ako pri uspostavljanju korespondentnoga odnosa koji uključuje izvršavanje plaćanja s kreditnom ili financijskom institucijom sa sjedištem u trećoj državi ne provede propisane dodatne mjere ili ne dokumentira provedene mjere te ako zaposlenik obveznika koji uspostavlja korespondentni odnos prije uspostavljanja poslovnog odnosa ne pribavi pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika te u ime kreditne ili financijske institucije nastavi održavati korespondentni odnos bez da je prethodno poduzeo propisane dodatne mjere (članak 45. stavci 1., 2. i 3. te stavak 4. točka 1.)

29. ako uspostavi ili nastavi održavati korespondentni odnos s kreditnom ili financijskom institucijom sa sjedištem u trećoj državi koja ne primjenjuje mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili posluje kao fiktivna banka ili koja s fiktivnim bankama uspostavlja korespondentne ili druge poslovne odnose i obavlja transakcije (članak 45. stavak 4. točke 2. i 3. i članak 54. stavci 3. i 4.)

30. ako ne uspostavi odgovarajući sustav upravljanja rizicima koji uključuje postupak utvrđivanja je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba ili uži član obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe (članak 46. stavci 1. i 2.)

31. ako ne provede odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora novčanih sredstava kojima raspolaže politički izložena osoba, ako neprekidno i pojačano ne prati poslovni odnos s politički izloženom osobom ili ako zaposlenik obveznika propusti pribaviti pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa s politički izloženom osobom (članak 47. stavak 1.)

32. ako ne provede odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i izvora novčanih sredstava kojima raspolaže član uže obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe, ako neprekidno i pojačano ne prati poslovni odnos s članom obitelji ili bliskim suradnikom politički izložene osobe te ako zaposlenik obveznika ne pribavi pisanu suglasnost višega rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnoga odnosa s članom obitelji ili bliskim suradnikom politički izložene osobe (članak 47. stavak 2.)

33. ako ne procijeni daljnji rizik politički izložene osobe koja je prestala djelovati na istaknutoj javnoj funkciji te ako ne poduzima odgovarajuće mjere u odnosu na tu osobu u razdoblju od 12 mjeseci od prestanka djelovanja na istaknutoj javnoj funkciji ili sve dok u konkretnom slučaju ne prestane vrijediti daljnji rizik specifičan za politički izložene osobe (članak 47. stavak 3.)

34. ako ne dokumentira provedbu mjera dubinske analize kod politički izložene osobe (članak 47. stavak 4.)

35. ako, najkasnije u trenutku isplate police osiguranja, ne poduzme razumne mjere s pomoću kojih je moguće utvrditi je li korisnik životnoga osiguranja ili drugoga osiguranja povezanoga s ulaganjima, ili stvarni vlasnik korisnika gdje je to potrebno, politički izložena osoba ili član uže obitelji ili bliski suradnik politički izložene osobe, ili ako ne poduzme dodatne propisane mjere u slučaju u kojemu je utvrdila visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, ili ako ne dokumentira provedbu mjera iz članka 48. ovoga Zakona (članak 48. stavci 1., 2., 3. i 4.)

36.a) ako u odnosu na stranku iz visokorizične treće države ne poduzme propisane mjere pojačane dubinske analize ili u primjeni mjera ne uzme u obzir delegirani akt Europske komisije (članak 49. stavci 1. i 4.)

36.b) ako u odnosu na stranku iz visokorizične treće države ili transakciju koja uključuje visokorizične treće države ne poduzme propisane mjere pojačane dubinske analize ili mjere umanjenja rizika ako je to u skladu s njegovom procjenom rizika stranke koja obavlja transakcije koje uključuju visokorizične treće zemlje, ili u primjeni mjera ne uzme u obzir delegirani akt Europske komisije, te ako pri donošenju ili primjeni mjera iz članka 49. ovoga Zakona ne uzme u obzir relevantne evaluacije, procjene ili izvješća koja su sastavile međunarodne organizacije i stručnjaci zaduženi za određivanje standarda nadležni u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedinačne treće zemlje (članak 49. stavak 1., 4., 5. i 6.)

37. ako ne poduzme propisane mjere pojačane dubinske analize u odnosu na stranku koja je izdala dionice na donositelja ili koja obavlja transakciju povezanu s dionicama na donositelja odnosno ako suprotno odredbama ovoga Zakona uspostavi poslovni odnos s pravnom osobom koja je izdala dionice na donositelja ili obavi transakciju povezanu s dionicama na donositelja (članak 50.)

38. ako provede videoelektroničku identifikaciju stranke suprotno odredbama pravilnika kojima su propisani minimalni tehnički uvjeti koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije (članak 52. stavak 6.)

39. ako ne analizira pozadinu i svrhu, uključujući i podatak o izvoru sredstava složenih i neobično velikih transakcija, transakcija koje se izvršavaju prema neobičnom uzorku ili transakcija koje nemaju očitu ekonomsku ili pravnu svrhu te ako u pisanom obliku ne evidentira rezultate analize ili ne poduzme propisane dodatne mjere (članci 53. stavci 1., 2. i 3.)

40. ako ne obavijesti Ured o složenoj i neobičnoj transakciji u odnosu na koju je utvrdila razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u skladu s člancima 56. i 57. ovoga Zakona, a na način propisan člankom 59. ovoga Zakona (članak 53. stavak 4.)

41. ako strankama otvara, izdaje ili za njih vodi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja, anonimne sefove odnosno druge anonimne proizvode, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive (članak 54. stavak 1.)

42. ako ne provede mjere dubinske analize stranke prije nego stranka upotrijebi ranije otvoreni anonimni račun, štednu knjižicu na šifru ili na donositelja, anonimni sef ili drugi anonimni proizvod, uključujući i račune koji glase na lažna imena za koje nije moguće utvrditi vlasnika (članak 54. stavak 2.)

43. ako Ured ne obavijesti o transakciji, sredstvima ili osobi za koju zna ili sumnja da je povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma, ili se ne suzdrži od provođenja sumnjive transakcije, ili o takvoj transakciji Ured ne obavijesti prije obavljanja, ili u obavijesti ne navede obrazložene razloge za sumnju, rok u kojemu treba obaviti transakciju i druge propisane podatke ili obavijest o sumnjivoj transakciji ne dostavi na način propisan pravilnikom ministra financija (članak 56. stavci 1., 2., 3., 4., 5. i 7. i članak 59.)

44. ako kao osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost, u propisanome roku i na propisani način, ne obavijesti Ured o transakciji, sredstvima ili osobi u vezi s kojom utvrdi razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ili o stranci koja je zatražila savjet u vezi s pranjem novca ili financiranjem terorizma (članak 57. stavci 1., 2. i 3.)

45. ako ne sastavi listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, sredstava i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma te je ne dopunjava na propisan način, ili pri sastavljanju liste ne uzme u obzir specifičnost svoga poslovanja, vrstu stranaka, geografsko područje, vrstu proizvoda i usluga, kanale dostave i karakteristike sumnjive transakcije iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona, ili prilikom utvrđivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ne koristi listom indikatora koje čine sastavni dio politika, kontrola i postupaka obveznika kao smjernicama u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma odnosno ako je ne sastavi na propisani način ili u propisanome roku (članak 60. stavci 1., 2., 3., 4. i 6.)

46. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi podatke o transakciji koja se provodi u gotovini čija je vrijednost 200.000,00 kuna ili veća ili ih ne dostavi na način propisan pravilnikom ministra financija donesenim na temelju članka 61. stavka 3. ovoga Zakona (članak 61. stavci 1., 2. i 3.)

47. ako ovlaštenoj osobi ne osigura radno mjesto koje omogućava brzo, kvalitetno i pravodobno ispunjavanje zadaća te nezavisnost u radu i mogućnost izravne komunikacije s upravom, ili ne osigura neograničeni pristup svim potrebnim podatcima, informacijama i dokumentaciji, ili ako ne osigura organizacijske, kadrovske, materijalne i druge uvjete rada (članak 67. stavak 1. točke 3., 4. i 5.)

48. ako ne osigura ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe primjerene prostorne i tehničke uvjete koji jamče odgovarajući stupanj zaštite povjerljivih podataka i informacija kojima raspolaže ovlaštena osoba i njezin zamjenik (članak 67. stavak 1. točka 6.)

49. ako ne osigura odgovarajući sustav dostave podataka Uredu i drugomu nadležnom tijelu (članak 67. stavak 1. točka 7.) i ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi izvješća i informacije sukladno članku 67. stavcima 6. i 7. ovoga Zakona

50. ako jasno ne razgraniči ovlasti i odgovornosti ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe u odnosu na ovlasti i odgovornosti drugih zaposlenika obveznika, učinkovitu komunikaciju i primjeren tijek informacija na svim organizacijskim razinama obveznika (članak 67. stavak 1. točke 9. i 11.)

51. ako posluje kao kreditna ili financijska institucija, a ne osigura u svom informacijskom sustavu programska rješenja koja omogućuju automatiziranu i cjelovitu procjenu rizika stranaka, stalno praćenje poslovnih odnosa te pravodobnu i cjelovitu dostavu obavijesti i podataka Uredu (članak 67. stavak 5.)

52. ako ne imenuje ovlaštenu osobu i zamjenika ovlaštene osobe za otkrivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma sukladno odredbama članka 68. ovoga Zakona

53. ako ne osigura da posao ovlaštene osobe i njezina zamjenika obavlja osoba koja ispunjava propisane uvjete (članak 70.)

54. ako jednom godišnje ne osigura redovitu unutarnju reviziju sustava sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma (članak 72. stavci 1. i 2.)

55. ako unutar grupe ili između obveznika iz članka 75. stavka 2. ovoga Zakona razmijeni informacije suprotno zabrani koju je izdao Ured (članak 75. stavci 1. i 2.)

56. ako podatke prikupljene u skladu s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa i Uredbe (EU) 2015/847 ne čuva deset godina nakon obavljene transakcije, prestanka poslovnoga odnosa ili pristupa sefu ili je dokumentacija koju čuva nepotpuna (članak 79. stavci 1. i 2.)

57. ako ne vodi neku od propisanih evidencija ili je evidencija koju vodi netočna ili nepotpuna (članak 80.)

58. ako ne uspostavi interni sustav izvještavanja koji omogućuje zaposlenicima obveznika i osobama u sličnome položaju kod obveznika da preko posebnoga, neovisnoga i anonimnoga kanala prijavljuju povrede odredaba ovoga Zakona ili ako interni sustav izvještavanja ne sadržava jasno definirane postupke za zaprimanje i obradu prijava koji su razmjerni prirodi i veličini obveznika (članak 94. stavci 1. i 2.)

59. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma (članak 113. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7.)

60. ako ovlaštenom službeniku Ureda ne omogući pregled i izravan uvid na način propisan Zakonom u podatke, informacije i dokumentaciju u sjedištu obveznika i na ostalim mjestima u kojima obveznik ili druga osoba po njegovoj ovlasti obavlja djelatnosti i poslove, ili ovlaštenom službeniku Ureda ne preda ispis dokumenata pohranjenih u računalu i preslike izvornih dokumenata, ili ne omogući pribavljanje informacija od zaposlenika obveznika koji imaju saznanja važna za obavljanje operativne analize sumnjivih transakcija (članak 114. stavci 1., 2. i 3.)

61. ako ne provede nalog Ureda za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije (članak 117. stavci 1., 2. i 3.)

62. ako ne provede nalog Ureda za stalno praćenje financijskoga poslovanja stranke (članak 119. stavci 1., 2., 4., 5. i 6.)

63. ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene dodatne podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za obavljanje neizravnoga nadzora (članak 139. stavak 2.)

64. ako u propisanom roku ne provjeri, u odnosu na postojeće stranke, je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba (članak 156.)

65. ako u roku ne obavijesti nadležno nadzorno tijelo iz članka 82. stavka 5. ovoga Zakona o tome da se bavi djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i pružanja skrbničke usluge novčanika (članak 9. stavak 7.).«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 15. i točke 17. podtočaka g) i h) ovoga Zakona koji pri transakciji u vrijednosti od 15.000,00 kuna i većoj ne utvrdi ili ne provjeri identitet stranke ili ne prikupi propisane podatke o stranci (članak 16. stavak 2.).«.

U stavku 7. riječ: »direktivama« zamjenjuje se s riječi: »propisima«.

Članak 67.

U članku 151. stavku 1. točki 6. riječi: »članak 40. stavak 1.« zamjenjuju se riječima: »članak 40.«.

Točka 7. briše se.

Dosadašnje točke 8. do 22. postaju točke 7. do 21.

Članak 68.

U članku 152. stavku 1. iza riječi: »platiteljev pružatelj platnih usluga« dodaju se riječi: »i zastupnik platiteljevog pružatelja platnih usluga«.

U stavku 2. iza riječi: »primateljev pružatelj platnih usluga« dodaju se riječi: »i zastupnik primateljevog pružatelja platnih usluga«.

Iza točke 6. dodaje se točka 7. koja glasi:

»7. ako ne uvede djelotvorne postupke, uključujući, gdje je primjereno, ex post praćenje ili praćenje u stvarnom vremenu, za otkrivanje nedostaju li o platitelju i primatelju informacije iz članka 5. Uredbe (EU) 2015/847 za prijenose novčanih sredstava pri kojima platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan u Europskoj uniji, informacije iz članka 4. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) 2015/847 za prijenose novčanih sredstava pri kojima platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Europske unije odnosno informacije iz članka 4. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) 2015/847 u odnosu na prijenos putem skupne datoteke za prijenose putem skupnih datoteka pri kojima platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Europske unije (članak 7. stavak 2. Uredbe (EU) 2015/847).«.

U stavku 6. riječ: »direktivama« zamjenjuje se s riječi: »propisima«.

Članak 69.

U članku 153. stavcima 4. do 7. riječi: »iz članka 32. stavka 1.« zamjenjuju se riječima: »iz članka 32. stavka 1. točke a)«.

U stavku 9. riječi: »iz članka 32. stavka 1.« zamjenjuju se riječima: »iz članka 32. stavka 1. točke a)«.

U stavku 12. riječi: »iz članka 32. stavka 2.« zamjenjuju se riječima: »iz članka 32. stavka 1. točke b)«.

Stavak 13. mijenja se i glasi:

»(13) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ako na zahtjev Porezne uprave pisanim putem ne dostavi Poreznoj upravi dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke (članak 36. stavak 4.).«.

U stavku 14. riječi: »iz članka 32. stavka 1.« zamjenjuju se riječima: »iz članka 32. stavka 1. točke a)«.

U stavku 16. riječi: »iz članka 32. stavka 1.« zamjenjuju se riječima: »iz članka 32. stavka 1. točke a)«.

Stavak 17. mijenja se i glasi:

»(17) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj upravitelj trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava iz članka 32. stavka 1. točke b) ovoga Zakona ako na zahtjev Porezne uprave pisanim putem ne dostavi Poreznoj upravi dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke i prikupiti podatke o stvarnome vlasniku stranke (članak 36. stavak 4.).«.

U stavku 18. riječi: »iz članka 32. stavka 2.« zamjenjuju se riječima: »iz članka 32. stavka 1. točke b)«.

Stavci 21., 22. i 23. mijenjaju se i glase:

»(21) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 350.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pružatelj platnih usluga koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, a koji u cijelosti i bez odgađanja, među ostalim putem središnje kontaktne točke u skladu s člankom 45. stavkom 9. Direktive (EU) 2015/849, ako je takva kontaktna točka utvrđena, te u skladu s postupovnim zahtjevima utvrđenima ovim Zakonom, ne odgovori na zahtjev za podacima isključivo tijela nadležnih za sprječavanje i suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj u pogledu informacija koje se zahtijevaju na temelju Uredbe (EU) 2015/847 (članak 14. Uredbe (EU) 2015/847).

(22) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 21. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(23) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj stvarni vlasnik pravnog subjekta iz članka 32. stavka 1. točke a) ovoga Zakona, stvarni vlasnik trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava i svaka osoba iz članka 31. stavka 1. točaka 1. do 6. ovoga Zakona koja pravnom subjektu odnosno upravitelju trusta pravodobno ne učini dostupnim podatke iz članka 33. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona (članak 33. stavci 6. i 7.).«.

Članak 70.

Iza članka 153. dodaje se članak 153.a koji glasi:

»Članak 153.a

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj izdavatelj elektroničkog novca i pružatelj platnih usluga iz druge države članice koji posluje na području Republike Hrvatske putem distributera ili zastupnika na temelju prava poslovnog nastana i koji ispunjava kriterije za imenovanje središnje kontaktne točke propisane člankom 3. stavcima 1. i 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 ako:

1. ne imenuje središnju kontaktnu točku u propisanome roku (članak 65. stavak 1.)

2. na zahtjev Hrvatske narodne banke ne imenuje središnju kontaktnu točku (članak 65. stavak 2.)

3. za središnju kontaktnu točku ne imenuje pravnu osobu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili inozemnu podružnicu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (članak 65. stavak 4.)

4. o imenovanju središnje kontaktne točke ne obavijesti Ured i nadležna nadzorna tijela iz članka 82. stavka 8. ovoga Zakona u propisanome roku te na zahtjev nadležnog nadzornog tijela bez odgađanja ne dostavi podatke iz članka 3. stavka 1. točke c) Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 (članak 65. stavak 6.)

5. ne osigura da središnja kontaktna točka obavlja poslove propisane člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 (članak 65. stavak 5.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 35.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj središnja kontaktna točka ako:

1. ne obavlja poslove propisane člancima 4. i 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 (članak 65. stavak 5.)

2. ne obavijesti Ured o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama sukladno članku 56. ovoga Zakona (članak 65. stavak 7. točka 1.)

3. na zahtjev Ureda ne prikupi od distributera ili zastupnika iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona dodatne podatke, informacije i dokumentaciju te ako Uredu u propisanom roku ne dostavi zatražene podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma sukladno članku 113. ovoga Zakona (članak 65. stavak 7. točka 2.)

4. ne nadzire transakcije radi otkrivanja sumnjivih transakcija, sredstava i osoba kada je to primjereno s obzirom na opseg i složenost transakcija (članak 65. stavak 7. točka 3.).

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 800.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj središnja kontaktna točka ako u propisanom roku ne obavijesti Ured o imenovanju osobe koja obavlja poslove iz članka 65. stavka 7. točke 4. ovoga Zakona ili u obavijesti ne navede propisane podatke (članak 65. stavak 7. točka 4.).

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 6000,00 do 75.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(5) Za najteže prekršaje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere, obvezniku se može izreći novčana kazna u visini dvostruko utvrđenoga iznosa ostvarene koristi, ako se ona može utvrditi, ili u iznosu do 7.500.000,00 kuna.

(6) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna ili u postotku od 10 % ukupnoga godišnjeg prihoda prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo. Ako je obveznik matično društvo ili društvo kći matičnoga društva od kojega se zahtijeva priprema konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, relevantni ukupni godišnji prihod jest ukupan godišnji prihod ili odgovarajuća vrsta prihoda u skladu s relevantnim računovodstvenim propisima prema posljednjim dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjega matičnog društva.

(7) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, članu uprave ili drugoj odgovornoj osobi u kreditnoj ili financijskoj instituciji može se izreći novčana kazna u iznosu do 38.000.000,00 kuna.«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 71.

(1) Postupci nadzora započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 108/17.).

(2) Postupci za prekršaje započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 108/17.).

Članak 72.

(1) Nadležna tijela dužna su podzakonske akte donesene na temelju odredbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 108/17.) uskladiti s odredbama ovoga Zakona najkasnije do 31. ožujka 2020.

(2) Do dana stupanja na snagu novih podzakonskih akata usklađenih s odredbama ovoga Zakona ostaju na snazi i primjenjuju se podzakonski akti iz stavka 1. ovoga članka, i to u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

(3) Guverner Hrvatske narodne banke donijet će podzakonski akt iz članka 67. stavka 6. dodanoga člankom 46. ovoga Zakona u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 73.

(1) Ured o obilježjima pomoću kojih se utvrđuje imaju li pravne osobe ili pravna uređenja u Republici Hrvatskoj strukturu ili funkcije slične trustovima te o tome je li utvrđeno postojanje takvih pravnih osoba ili pravnih uređenja u Republici Hrvatskoj obavijestit će Europsku komisiju najkasnije do 10. srpnja 2019.

(2) Ured će popis istaknutih javnih dužnosti iz članka 36. ovoga Zakona objaviti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 74.

Ministarstvo financija će do 1. siječnja 2020. provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Članak 75.

(1) Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 4., 5., 6., 10. i 12., članaka 22. do 27., članaka 37., 51., 54. i 64. ovoga Zakona, te osim članka 82. stavka 5. koji je izmijenjen člankom 52. ovoga Zakona, članka 150. stavka 1. točaka 13.b), 15.b), 16., 36.b) i 65. koji je izmijenjen člankom 66. ovoga Zakona, te članka 153. stavka 23. koji je izmijenjen člankom 69. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu 1. siječnja 2020.

(2) Dana 1. siječnja 2020. u članku 150. stavku 1. izmijenjenim člankom 66. ovoga Zakona točke 13.a), 15.a) i 36.a) prestaju važiti.

Klasa: 022-03/18-01/273

Zagreb, 5. travnja 2019.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.