NN 99/2018 (9.11.2018.)

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O LOVSTVU

Proglašavam Zakon o lovstvu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 31. listopada 2018.

Klasa: 011-01/18-01/126

Urbroj: 71-06-01/1-18-2

Zagreb, 5. studenoga 2018.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.

 

ZAKON O LOVSTVU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom uređuje se gospodarenje lovištem i divljači.

(2) Gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova.

(3) Poslovi iz stavka 2. ovoga članka imaju gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju te funkciju zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore.

Članak 2.

Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:

– Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22. 7. 1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.) i

– Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26. 1. 2010.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.).

Članak 3.

(1) Divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.

(2) Ustanovljenje lovišta u interesu je Republike Hrvatske.

Članak 4.

Cilj je ovoga Zakona osigurati održivo gospodarenje populacijama divljači i njihovim staništima na način i u obujmu kojim se trajno unapređuje vitalnost populacije divljači, proizvodna sposobnost staništa i biološka raznolikost, čime se postiže ispunjavanje gospodarske, turističke i rekreativne funkcije te funkcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore.

Članak 5.

(1) Ovaj Zakon primjenjuje se na divljač odnosno ovim Zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja.

(2) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na divljač odnosno ovim Zakonom određene životinjske vrste koje ne žive slobodno u prirodi.

Članak 6.

(1) Na pitanja kojim se uređuju koncesije prava lova, a koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju koncesije.

(2) Na pitanja iz ugovora o pravu lova koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju opći upravni postupak i obvezni odnosi.

Članak 7.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. državno lovište – lovište ustanovljeno na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske

2. koncesija – koncesija za gospodarsko korištenje prava lova, upravnim ugovorom uređen pravni odnos čiji je predmet korištenje prava lova u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuju koncesije

3. koncesionar – gospodarski subjekt s kojim je davatelj koncesije sklopio ugovor o koncesiji, pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je pravo lova stekla na temelju koncesije

4. korisnik nelovne površine – pravna ili fizička osoba koja se koristi ili upravlja površinom na kojoj je zabranjeno ustanovljivanje lovišta te donesenim programom zaštite divljači stječe odgovarajuća prava lovoovlaštenika

5. korisnik zemljišta – vlasnik ili posjednik zemljišta

6. lovac – osoba koja ima važeću lovačku iskaznicu

7. lovna godina – razdoblje od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka iduće godine

8. lovnik – ovlaštena osoba koju lovoovlaštenik odredi za planiranje i organiziranje lova

9. lovočuvar – osoba koja ima važeću značku i iskaznicu lovočuvara, koja čuva lovište i obavlja druge poslove na uzgoju, zaštiti, lovu i korištenju divljači i njezinih dijelova

10. lovište – određena površina zemljišta koja je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova

11. lovnogospodarski planovi – lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači, program zaštite divljači i njihove revizije

12. lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova – pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju ovoga Zakona

13. lovozakupnik – korisnik zemljišta i druga pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je pravo lova u državnom ili zajedničkom lovištu stekla zakupom prava lova

14. naselje – stalna naseobina, bez obzira na veličinu, na kojoj je stupanj izgrađenosti prostora takav da onemogućava prirodnu migraciju krupne divljači

15. ocjenjivač trofeja divljači – osoba koja ima položen ispit za ocjenjivača trofeja divljači

16. ograđeno lovište – lovište površine veće od 1000 ha, ograđeno prirodnim (rijeke, jezera, velike vodene površine, more i sl.) ili umjetnim (ograde, građevine i sl. uređaji) preprekama koje sprječavaju ili znatno umanjuju mogućnost da tu površinu napusti divljač koja se u njemu uzgaja, štiti i lovi

17. otvoreno lovište – lovište u kojem je omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija divljači

18. podivljale životinje domaćih vrsta – domaća životinjska vrsta koja živi slobodno u prirodi i koju je vlasnik napustio i ostavio bez odgovarajućeg nadzora

19. pravo lova – ovlast da se na određenoj površini zemljišta i voda (u daljnjem tekstu: zemljište) provode radnje uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači i njezinih dijelova

20. privatno lovište – lovište ustanovljeno na zemljištu u vlasništvu pravne ili fizičke osobe

21. stručna osoba – osoba koja obavlja stručne poslove u provedbi lovnogospodarskih planova

22. središnja lovna evidencija – elektronička evidencija lovišta ustanovljenih u Republici Hrvatskoj

23. trofej divljači – dijelovi divljači uređeni za čuvanje i ocjenjivanje

24. unošenje divljači u lovište – ljudska aktivnost kojom se neka divljač unosi u lovište u kojem je već rasprostranjena

25. uvođenje divljači u lovište – ljudska aktivnost kojom se neka divljač uvodi u lovište izvan njezina prirodnog područja rasprostranjenosti. Uvođenjem divljači u lovište ne smatra se držanje divljači u kontroliranim uvjetima ni prirodna migracija divljači

26. uzgajalište divljači – lovište površine veće od 100 ha, a manje od 2000 ha vlastitog zemljišta, ograđeno ogradom ili sličnom građevinom ili prirodnim preprekama, osim uzgajališta za pernatu divljač, koje sprječavaju da divljač koja se u njemu uzgaja za razmnožavanje i lov može napustiti tu površinu

27. vlasnik lovišta – vlasnik zemljišta koji je stekao pravo ustanovljenja privatnog lovišta

28. vrhunski trofej divljači – trofej ocijenjen većim brojem bodova od najjačeg evidentiranog trofeja (prvaka) pojedine vrste divljači u Republici Hrvatskoj

29. zajedničko lovište – lovište ustanovljeno na zemljištima raznih vlasnika koji, prema odredbama ovoga Zakona, nisu mogli ustanoviti državno ili privatno lovište

30. zakup prava lova u lovištu – upravnim ugovorom uređen pravni odnos čiji je predmet korištenje prava lova u skladu s ovim Zakonom.

Članak 8.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 9.

Divljač, u smislu ovoga Zakona, jesu životinjske vrste:

a) Krupna divljač

jelen obični (Cervus elaphus L.)

jelen lopatar (Dama dama L.)

jelen aksis (Axis axis L.)

srna obična (Capreolus capreolus L.)

divokoza (Rupicapra rupicapra L.)

muflon (Ovis aries musimon Pall.)

svinja divlja (Sus scrofa L.)

smeđi medvjed (Ursus arctos L.)

b) Sitna divljač

1. dlakava divljač

jazavac (Meles meles L.)

mačka divlja (Felis silvestris Schr.)

kuna bjelica (Martes foina Erx.)

kuna zlatica (Martes martes L.)

lasica mala (Mustela nivalis L.)

dabar (Castor fiber L.)

zec obični (Lepus europaeus Pall.)

kunić divlji (Oryctolagus cuniculus L.)

puh veliki (Glis glis L.)

lisica (Vulpes vulpes L.)

čagalj (Canis aureus L.)

tvor (Mustela putorius L.)

2. pernata divljač

fazan – gnjetlovi (Phasianus sp. L.)

jarebice kamenjarke:

– grivna (Alectoris graeca Meissn.)

– čukara (Alectoris chucar Grey.)

trčka skvržulja (Perdix perdix L.)

prepelice:

– pućpura (Coturnix coturnix L.)

– virdžinijska (Coturnix virginiana L.)

šljuke:

– bena (Scolopax rusticola L.)

– kokošica (Gallinago gallinago L.)

golub divlji:

– grivnjaš (Columba palumbus L.)

– pećinar (Columba livia Gmelin.)

guske divlje:

– glogovnjača (Anser fabalis Latham.)

– lisasta (Anser albifrons Scopoli.)

patke divlje:

– gluhara (Anas platyrhynchos L.)

– glavata (Aythya ferina L.)

– krunasta (Aythya fuligula L.)

– pupčanica (Anas querquedula L.)

– kržulja (Anas crecca L.)

liska crna (Fulica atra L.)

vrana siva (Corvus corone cornix L.)

vrana gačac (Corvus frugilegus L.)

čavka zlogodnjača (Coloeus monedula L.)

svraka (Pica pica L.)

šojka kreštalica (Garrulus glandarius L.).

Članak 10.

(1) Hrvatski lovački savez (u daljnjem tekstu: HLS) je dobrovoljna nacionalna udruga koju čine lovački savezi županija i Grada Zagreba, lovačke udruge i lovci.

(2) HLS predstavlja svoje članove u promicanju lovstva u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.

(3) HLS u smislu ovoga Zakona obavlja poslove u provedbi projekata osiguranja šteta u lovištima te ostale poslove koji su mu kao javne ovlasti povjerene ovim Zakonom.

II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA I POVRŠINE NA KOJIM SE NE USTANOVLJUJU LOVIŠTA

1. Lovišta

Članak 11.

(1) Lovište se ustanovljuje prema vrsti divljači koja prirodno obitava ili se uzgaja na površinama zemljišta, prema broju divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati na tim površinama i namjeni lovišta.

(2) Zabranjeno je ustanovljenje lovišta:

1. na miniranim površinama i sigurnosnom pojasu širine do 100 m

2. na moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka

3. u rasadnicima, nasadima voćaka, vinove loze i višegodišnjega ukrasnog, ljekovitog i drugog bilja koji su namijenjeni intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima, ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači

4. na zaštićenim dijelovima prirode ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov

5. na javnim cestama i drugim javnim površinama

6. na građevinskom području, osim na neizgrađenom dijelu građevinskog područja do njegova privođenja namjeni

7. na vojnim lokacijama

8. na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov.

Članak 12.

(1) Lovišta se mogu ustanoviti kao otvorena lovišta, ograđena lovišta i uzgajališta divljači.

(2) Otvoreno lovište ne može biti manje od 1000 ha.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, otvoreno lovište može se ustanoviti na otoku ili skupini otoka površine veće od 500 ha te na zemljištu u vlasništvu pravne ili fizičke osobe, minimalne površine od 500 ha.

(4) Ograđeno lovište obuhvaća površine na kojima postoje uvjeti za intenzivni uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači, a ne može biti manje od 1000 ha.

(5) Uzgajalište divljači je lovište minimalne površine od 100 ha državnog ili privatnog zemljišta na kojem se mogu uzgajati pojedine vrste divljači za uzgoj većeg broja divljači namijenjene lovu i razmnožavanju.

(6) Iznimno od odredbe članka 11. stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga Zakona, uzgajalište divljači može se ustanoviti na državnim ili privatnim površinama ribnjaka s obalnim zemljištem, rasadnicima, pašnjacima te voćnim i loznim nasadima.

Članak 13.

(1) Granice lovišta moraju biti uočljive, a određuju se, ovisno o prirodnoj cjelini, ekološkim, geografskim i drugim uvjetima, obalnim pojasom mora i autocestama koje sprječavaju prirodnu migraciju dlakave divljači.

(2) Ako se granice lovišta ne mogu odrediti u smislu stavka 1. ovoga članka, određuju se željezničkim prugama, županijskim i lokalnim cestama, putovima, vododjelnicama, rijekama ili na drugi način.

(3) Pri utvrđivanju granica lovišta mora se uzeti u obzir prirodna migracija divljači.

(4) Granice lovišta moraju biti vidljivo obilježene na mjestima koja su određena lovnogospodarskom osnovom odnosno programom uzgoja divljači.

2. Vrste lovišta

A. Državna lovišta

Članak 14.

(1) Državna lovišta ustanovljuju se na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske ako površina nije manja od 1000 ha neprekinutog zemljišta, tako da se po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu, bez prijelaza preko tuđeg zemljišta.

(2) Ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju se prekidom zemljišta u smislu ustanovljenja iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Smatra se kako su otoci spojeni s obalom ako je između njih moguća migracija divljači.

(4) Površine iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prekinutima ako su podijeljene u više dijelova, a vezane su samo vodama i cestama koje između tih dijelova prolaze zemljištem drugog vlasnika.

(5) Ako se unutar površina iz stavka 1. ovoga članka nalaze enklave ili poluenklave drugog vlasnika, te će se površine obuhvatiti državnim lovištem, osim ako za te površine njihov vlasnik ne pokrene postupak ustanovljenja privatnog lovišta.

B. Privatna lovišta

Članak 15.

(1) Privatna lovišta ustanovljuju se na zemljištu u vlasništvu pravnih ili fizičkih osoba ako površina jednog vlasnika nije manja od 500 ha neprekinutog zemljišta, tako da se po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu, bez prijelaza preko tuđeg zemljišta.

(2) Ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju se prekidom zemljišta u smislu ustanovljenja iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Spajanjem više zemljišta privatni vlasnici mogu ostvariti pravo na ustanovljenje privatnog lovišta ako svaki od njih posjeduje površinu ne manju od 500 ha, uz ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 16.

(1) Državna i privatna lovišta ustanovljuje i ukida odlukom ministar nadležan za poslove lovstva (u daljnjem tekstu: ministar).

(2) Postupak ustanovljenja, izmjene granica i ukidanja državnog lovišta pokreće ministarstvo nadležno za poslove lovstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

(3) Postupak ustanovljenja i izmjene granica privatnog lovišta pokreće vlasnik zemljišta podnošenjem pisanog zahtjeva Ministarstvu, koji se podnosi najkasnije do 1. veljače tekuće godine za iduću lovnu godinu ako na zemljištu iz članka 15. ovoga Zakona nije ustanovljeno lovište odnosno najkasnije 120 dana prije isteka ugovora o pravu lova na lovištu kojem je predmetno zemljište pripojeno.

(4) Uz pisani zahtjev iz stavka 3. ovoga članka prilažu se isprave kojima se dokazuje pravo vlasništva na zemljištu i dokazi o ispunjavanju uvjeta iz članka 15. ovoga Zakona.

(5) U slučaju iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona, osim ispunjavanja uvjeta iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, vlasnici zemljišta dužni su priložiti i ugovor u obliku javnobilježničke isprave kojim će, među ostalim, odrediti i nositelja prava lova.

(6) Ako se privatno lovište prodajom, diobom ili kojim drugim načinom izmijeni tako da više nije prirodna cjelina ili ne ispunjava uvjete za ustanovljenje lovišta ili ako vlasnik privatnog lovišta nije platio naknadu za korištenje prava lova iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona više od dva puta uzastopno ili općenito neuredno plaća naknadu za korištenje prava lova, privatno lovište će se ukinuti.

(7) Ako vlasnik zemljišta ne podnese zahtjev za ustanovljenje privatnog lovišta u roku iz stavka 3. ovoga članka, njegove površine će se pripojiti lovištima u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(8) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, privatno lovište može se ustanoviti odnosno granice privatnog lovišta mogu se izmijeniti i prije isteka ugovora o pravu lova na lovištu kojem je predmetno zemljište pripojeno pod uvjetom da podnositelj zahtjeva prilikom podnošenja zahtjeva dostavi dokaz da je podmirio sva potraživanja dosadašnjeg lovoovlaštenika.

C. Zajednička lovišta

Članak 17.

(1) Zajednička lovišta ustanovljuju se na površinama na kojima nisu ustanovljena državna i privatna lovišta ako površina nije manja od 1000 ha neprekinutog zemljišta.

(2) Ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju se prekidom zemljišta u smislu ustanovljenja iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Smatra se kako su otoci spojeni s obalom ako je između njih moguća migracija divljači.

(4) Površine iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prekinutima ako su podijeljene u više dijelova, a vezane su samo vodama i cestama koje između tih dijelova prolaze zemljištem drugog ili drugih vlasnika.

(5) Ako se unutar površina iz stavka 1. ovoga članka nalaze enklave ili poluenklave drugog vlasnika, te će se površine obuhvatiti zajedničkim lovištem, osim ako za te površine njihov vlasnik ne pokrene postupak ustanovljenja privatnog lovišta.

Članak 18.

(1) Zajednička lovišta ustanovljuje i ukida odlukom predstavničko tijelo županije odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: predstavničko tijelo), uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(2) Prethodna suglasnost Ministarstva obvezna je i u slučaju izmjene granica.

(3) Postupak ustanovljenja, izmjene granica i ukidanja zajedničkog lovišta pokreće predstavničko tijelo na području kojega se nalazi veći dio zajedničkog lovišta.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako predstavnička tijela u postupku ustanovljenja lovišta ne mogu dati prihvatljiv prijedlog, Ministarstvo će ustanoviti zajednička lovišta.

Članak 19.

Vlasniku zemljišta bez prava lova određuje se naknada za ograničenja kojima je podvrgnut u ostvarivanju prava lova drugih osoba, u skladu s ovim Zakonom.

3. Površine na kojima se ne ustanovljuju lovišta

Članak 20.

(1) Na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta divljač je dužan štititi korisnik te površine.

(2) Lov divljači s površina na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta obavlja korisnik te površine ako je registriran za obavljanje lova ili može lov povjeriti registriranoj pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku).

III. PRAVO LOVA

Članak 21.

(1) Pravo lova na lovištima u Republici Hrvatskoj stječe:

– vlasnik lovišta ispunjenjem uvjeta iz članka 22. stavka 1. podstavka 2. i članka 24. stavka 4. točaka 2. i 3. ovoga Zakona ili

– druga pravna ili fizička osoba (obrtnik) ugovorom o pravu lova na lovištu.

(2) Pravo lova na lovištima u Republici Hrvatskoj izvršava se na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

(3) Pravo lova u državnim i zajedničkim lovištima ne može se prenositi.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, prijenos ugovora o zakupu prava lova na pravne sljednike ili treće osobe dopušten je uz prethodnu suglasnost davatelja prava lova.

(5) Zahtjev za pokretanje postupka prijenosa prava lova iz stavka 4. ovoga članka podnosi lovoovlaštenik davatelju prava lova, koji mora biti obrazložen i podnesen prije statusnih promjena pravnog sljedništva.

(6) Zahtjev za pokretanje postupka prijenosa prava lova iz stavka 5. ovoga članka na treće osobe može se podnijeti najviše jednom u desetogodišnjem razdoblju zakupa prava lova.

(7) Prilikom podnošenja zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka protiv lovoovlaštenika:

– ne smije biti pokrenut postupak stečaja ili brisanja

– ne smije biti pokrenut optužni prijedlog za prekršaje iz članka 92. ovoga Zakona ni kazneni postupak za kazneno djelo protuzakonitog lova

– lovoovlaštenik mora imati ispunjene sve obveze iz predmetnog ugovora i obveze po osnovi javnih davanja.

(8) Prilikom podnošenja zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka primatelj prava lova mora:

– ispunjavati uvjete iz članka 22. ovoga Zakona

– imati ispunjene sve obveze po osnovi javnih davanja

– na poslovnom računu u trenutku podnošenja zahtjeva imati novčani iznos ne manji od iznosa ugovorene naknade za pravo lova

– dostaviti dokaz da taj račun nije bio blokiran dulje od 15 dana u posljednjih šest mjeseci.

1. Zakup

Članak 22.

(1) Zakup prava lova može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku):

– koja ima sjedište na području Republike Hrvatske

– koja je registrirana za obavljanje lova

– kojoj nije izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili kazna zbog prekršaja navedenog u članku 92. ovoga Zakona dok traje sigurnosna mjera odnosno dok ne nastupi rehabilitacija po sili zakona

– koja je podmirila sve obveze iz prijašnjih ugovora o pravu lova.

(2) Zakup prava lova ne može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) kojoj je ugovor o pravu lova prestao u slučajevima iz članka 28. stavka 1. točaka 2. i 3. i članka 39. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona.

Članak 23.

(1) Zakup prava lova na državnom i zajedničkom lovištu daje se na deset lovnih godina javnim natječajem.

(2) Odluku o raspisivanju i poništavanju javnog natječaja za davanje zakupa prava lova i uvjete javnog natječaja za državna lovišta donosi Ministarstvo, a za zajednička lovišta izvršno tijelo županije ili Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo).

(3) Postupak javnog natječaja za davanje zakupa prava lova na državnom lovištu provodi i daje prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude komisija od pet članova i tajnika koju imenuje ministar.

(4) Postupak javnog natječaja za davanje zakupa prava lova na zajedničkom lovištu provodi i daje prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude komisija od pet članova koju imenuje nadležno tijelo.

(5) Najpovoljnija je ponuda ona kojom je ponuđena najviša naknada za pravo lova i ispunjava uvjete natječaja.

(6) Početna cijena naknade za pravo lova određuje se u visini vrijednosti od 50 % planiranog odstrela divljači u desetoj godini važeće lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači, obračunane prema cjeniku kojim se utvrđuje vrijednost žive divljači (u daljnjem tekstu: Cjenik divljači). Jamčevina koju polaže ponuditelj na javnom natječaju iznosi 50 % početne cijene naknade za pravo lova.

(7) Kad nema lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači, početna cijena naknade za pravo lova određuje se u visini vrijednosti od 50 % odstrela divljači, planiranog prema broju divljači iz akta o ustanovljenju lovišta, obračunane prema Cjeniku divljači.

(8) Odluku o davanju zakupa prava lova u državnom lovištu donosi Ministarstvo, a odluku o davanju zakupa prava lova u zajedničkom lovištu nadležno tijelo.

(9) Protiv odluke iz stavka 8. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(10) Upravni spor iz stavka 9. ovoga članka je hitan.

(11) Cjenik divljači iz stavaka 6. i 7. ovoga članka kojim se propisuju vrijednosti pojedinih vrsta divljači ministar propisuje pravilnikom.

Članak 24.

(1) Na temelju odluke o davanju zakupa prava lova Ministarstvo odnosno nadležno tijelo (u daljnjem tekstu: davatelj prava lova) i ponuditelj sklapaju ugovor o zakupu prava lova na lovištu u pisanom obliku.

(2) Ugovor o zakupu prava lova je upravni ugovor.

(3) Ugovor o zakupu prava lova sadrži odredbe o:

– položaju i veličini lovišta

– obvezama lovozakupnika u izvršavanju prava lova

– početku i vremenu trajanja ugovora

– obliku, visini i dospjelosti naknade za pravo lova

– pravu i razlozima jednostranog raskida ugovora o zakupu prava lova

– ugovornim sankcijama zbog neizvršavanja prava lova prema ugovoru

– dopustivosti postavljanja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata te njihovoj pripadnosti nakon isteka trajanja zakupa prava lova

– naknadi za negativnu razliku divljači, lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata nakon isteka trajanja zakupa prava lova, otkaza ili jednostranog raskida ugovora o zakupu prava lova

– načinu nadzora nad izvođenjem prava lova u lovištu

– opsegu zadataka i mjera koje se izvršavaju u javnom interesu, a odnose se na divljač, njihova staništa i zaštitu okoliša

– drugim obvezama utvrđenim propisima o lovstvu

– zaštiti prirode u skladu s posebnim propisima.

(4) Lovozakupnik je dužan:

1. za uredno izvršenje obveza preuzetih ugovorom o pravu lova osiguravati financijska sredstva u iznosu godišnje naknade za pravo lova (garancijom banke ili avaliranom mjenicom)

2. imati stručnu osobu za provedbu lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači

3. imati organiziranu lovočuvarsku službu

4. periodički izvještavati davatelja prava lova o izvršavanju prava lova u lovištu.

Članak 25.

(1) Ugovor o zakupu prava lova može se, na prijedlog davatelja zakupa prava lova ili lovozakupnika, izmijeniti za vrijeme njegova trajanja ako bi zbog okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo bitno otežano, ta strana može zahtijevati da se ugovor izmijeni sukladno nastalim okolnostima. O izmjeni ugovora ugovorne se strane moraju suglasiti.

(2) Ugovor o zakupu prava lova može se izmijeniti u slučaju izmijenjenog stanja lovišta zbog izgradnje javnih i šumskih prometnica, dalekovoda, plinovoda, retencija, kanala, otvaranja eksploatacijskih polja za korištenje mineralnih sirovina, ograđivanja šumskih i poljoprivrednih kultura, izgradnje športsko-rekreativnih sadržaja, izgradnje golfskih igrališta i sličnih zahvata u prostoru ako se površina lovišta smanji za više od 20 %, u kojem slučaju lovozakupnik nema pravo potraživati nikakvu naknadu od davatelja prava lova.

(3) O izmjeni ugovora o zakupu prava lova sklapa se dodatak (aneks) ugovoru o zakupu prava lova, kojem prethodi odluka davatelja prava lova.

(4) Kada izmjena ugovora o zakupu prava lova podrazumijeva neposredan ili posredan, ali predvidiv proračunski učinak, davatelj zakupa prava lova dužan je prije sklapanja dodatka (aneksa) ugovoru iz stavka 2. ovoga članka zatražiti mišljenje ministarstva nadležnog za financije.

(5) Prilikom traženja mišljenja iz stavka 4. ovoga članka davatelj zakupa prava lova ministarstvu nadležnom za financije dužan je dostaviti:

– detaljnu financijsku analizu proračunskih učinaka predloženih izmjena ugovora o zakupu prava lova s pripadajućim obrazloženjima

– obrazloženje pravnog temelja za izmjenu ugovora o zakupu prava lova

– ostale dodatno potrebne podatke u skladu sa zahtjevom ministarstva nadležnog za financije.

(6) Ugovor o zakupu prava lova ne smije se mijenjati radi otklanjanja nedostataka u izvedbi lovozakupnika ili posljedica neodgovarajuće izvedbe, a ti bi se nedostatci mogli otkloniti promjenom ugovornih odredbi.

(7) Ako je u ugovor o zakupu prava lova potrebno unijeti bitne izmjene, davatelj zakupa prava lova pokrenut će novi postupak davanja zakupa prava lova i sklopiti novi ugovor o zakupu prava lova.

(8) Izmjena ugovora o zakupu prava lova je bitna kada je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

– izmjenom se uvode uvjeti koji bi, da su bili dio postupka davanja zakupa prava lova, učinili mogućim odabir nekog drugog ponuditelja umjesto onog koji je odabran kao najpovoljniji ili bi učinili mogućim sklapanje ugovora o zakupu prava lova s drugim ponuditeljem

– izmjena utječe na ekonomsku ravnotežu prava lova u korist lovozakupnika

– mijenja se lovozakupnik.

(9) Iznimno od stavka 8. podstavka 3. ovoga članka, promjena lovozakupnika nastala kao posljedica prijenosa ugovora o zakupu prava lova iz članka 21. stavka 4. ovoga Zakona nije bitna izmjena ugovora o zakupu prava lova.

Članak 26.

(1) Zakup prava lova može se višekratno produljiti najranije u zadnjoj lovnoj godini, na razdoblje od idućih deset godina, lovozakupniku koji uredno provodi te ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom o zakupu prava lova i ovim Zakonom.

(2) Zahtjev za produljenje prava lova iz stavka 1. ovoga članka podnosi lovozakupnik davatelju prava lova najranije 180 dana odnosno najkasnije 120 dana prije isteka ugovora o zakupu prava lova.

(3) Odluku o zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka donosi davatelj prava lova najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(4) Protiv odluke iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Upravni spor pokrenut protiv odluke iz stavka 3. ovoga članka je hitan.

Članak 27.

(1) Prije sklapanja ugovora o zakupu prava lova davatelj zakupa prava lova dužan je dostaviti nacrt ugovora s odlukom o davanju zakupa prava lova na lovištu na prethodno mišljenje nadležnom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

(2) Nadležno državno odvjetništvo Republike Hrvatske dužno je dati svoje mišljenje u roku od 30 dana od dana primitka nacrta ugovora s odlukom iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 28.

(1) Zakup prava lova prestaje:

1. ispunjenjem zakonskih uvjeta:

– istekom roka na koji je dan, osim ako drugačije nije određeno ovim Zakonom

– otvaranjem stečaja lovozakupnika

– prestankom postojanja lovozakupnika

– ukidanjem, poništavanjem ili oglašivanjem ništavom odluke o davanju zakupa prava lova, u razdoblju nakon sklapanja ugovora o zakupu prava lova

2. jednostranim raskidom ugovora o zakupu prava lova od strane davatelja prava lova

3. u slučajevima određenima ugovorom o zakupu prava lova

4. pravomoćnošću sudske odluke kojom se ugovor o zakupu prava lova utvrđuje ništetnim ili se poništava.

(2) U svim slučajevima iz stavka 1. ovoga članka lovozakupnik gubi pravo na sredstva za uredno izvršenje obveza preuzetih ugovorom o pravu lova iz članka 24. stavka 4. točke 1. ovoga Zakona, nema pravo na povrat uplaćene naknade za pravo lova, na povrat eventualnih ulaganja niti na naknadu štete.

Članak 29.

(1) Davatelj prava lova može i prije isteka roka na koji je sklopljen ugovor o zakupu prava lova jednostrano raskinuti ugovor o zakupu prava lova u sljedećim slučajevima:

1. ako se lovozakupnik služi pravom lova suprotno ugovoru o zakupu prava lova

2. ako lovozakupnik ne provodi, općenito neuredno provodi ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom o zakupu prava lova i ovim Zakonom

3. ako lovozakupnik uvede u lovište novu vrstu divljači bez potrebnih suglasnosti

4. ako lovozakupnik prestane ispunjavati uvjete iz članka 22. stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. te članka 24. stavka 4. ovoga Zakona

5. ako lovozakupnik ne donese lovnogospodarski plan u za to propisanom roku

6. ako se površina lovišta smanji za više od 20 %

7. ako lovozakupnik postupi suprotno rješenju donesenom u postupku ocjene prihvatljivosti lovnogospodarskog plana

8. ako lovozakupnik pojedinom vrstom divljači gospodari suprotno lovnogospodarskom planu ili nacionalnom planu gospodarenja

9. ako lovozakupnik ne postupi u skladu s člankom 30. stavkom 1. ovoga Zakona

10. u drugim slučajevima u skladu s odredbama ugovora o zakupu prava lova i odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

(2) Ugovor se smatra raskinutim danom izvršnosti rješenja o raskidu koje se objavljuje u Središnjoj lovnoj evidenciji.

(3) U slučajevima prestanka zakupa prava lova stanje lovišta i provedbu lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači utvrđuje stručna komisija davatelja prava lova.

(4) Ako stručna komisija utvrdi da su stanje lovišta i provedba lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači u suprotnosti s propisima o lovstvu i ugovorom o zakupu prava lova, lovozakupnik je dužan nadoknaditi negativne razlike divljači, lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata prema Cjeniku divljači.

Članak 30.

(1) Lovozakupnik je dužan do 1. ožujka platiti 50 % iznosa godišnje naknade za pravo lova za iduću lovnu godinu, a preostali iznos naknade za pravo lova zaključno do 30. rujna tekuće godine.

(2) Za uplaćena sredstva na ime godišnje naknade za pravo lova nakon isteka rokova iz stavka 1. ovoga članka obračunat će se zatezna kamata prema važećim zakonskim propisima koji se odnose na prikupljanje sredstava u državni proračun.

(3) Bez uplaćenih sredstava iz stavka 1. ovoga članka lov nije dopušten.

Članak 31.

(1) Sredstva naknade za pravo lova raspoređuju se na način:

1. 10 % sredstava za naknade vlasnicima zemljišta bez prava lova, razmjerno površini koja je obuhvaćena lovištem za koje se uplaćuje naknada za pravo lova, preko proračuna županija i Grada Zagreba na čijem je području ustanovljeno lovište

2. 30 % sredstava u državni proračun

3. 50 % u državni proračun na račun Ministarstva za financiranje mjera određenih ovim Zakonom i aktima donesenim na temelju njega

4. 10 % sredstava na račun županija i Grada Zagreba za provedbu Zakona.

(2) Vlasnik zemljišta bez prava lova ima pravo od 30. rujna do najkasnije 1. ožujka podnijeti zahtjev za isplatu naknade za tekuću lovnu godinu.

(3) Nadležno tijelo dužno je odlučiti o zahtjevu za isplatu naknade u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(4) Nakon isteka roka za podnošenje zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka nadležna tijela sredstvima iz stavka 1. točke 1. ovoga članka financirat će razvoj i unaprjeđenje lovstva.

(5) Sredstvima iz stavka 1. točke 3. ovoga članka financirat će se:

– osiguranje lovišta

– zaštita i čuvanje državnih lovišta koja nisu pod ugovorom

– naknada za štete od divljači u državnim lovištima koja nisu pod ugovorom

– provedba natječaja za državna lovišta

– promidžba i informiranje iz područja lovstva

– razvoj, opremanje i modernizacija informatičkog sustava u lovstvu

– unaprjeđenje i razvoj lovstva

– unaprjeđenje lovnog gospodarenja.

(6) Sredstvima iz stavka 1. točke 4. ovoga članka financirat će se:

– zaštita i čuvanje zajedničkih lovišta koja nisu pod ugovorom

– naknada za štete od divljači u zajedničkim lovištima koja nisu pod ugovorom

– provedba natječaja za zajednička lovišta

– promidžba i informiranje iz područja lovstva

– provođenje mjera za sprječavanje šteta od divljači.

(7) Nadležno tijelo dužno je sredstva iz stavka 1. točaka 1. i 4. ovoga članka koristiti u skladu s propisima kojima je uređeno korištenje sredstava iz javnih izvora. Nadležno tijelo ne smije isključiti korisnike sredstava niti smije diskriminirati ili povlašćivati pojedine lovoovlaštenike zbog vrste lovišta ili nekih drugih razloga suprotnih Ustavom i zakonima utvrđenim pravima i slobodama.

(8) Nadležna tijela dužna su Ministarstvu podnijeti godišnji izvještaj o utrošenim sredstvima iz stavka 1. točaka 1. i 4. ovoga članka za tekuću kalendarsku godinu u roku od 60 dana od dana isteka tekuće kalendarske godine.

(9) Vlasnik zemljišta koji je ujedno i vlasnik privatnog lovišta nema pravo na naknadu iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ako je površina zemljišta obuhvaćena površinom njegova lovišta.

(10) Protiv odluke o isplati naknade iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 32.

(1) Vlasnik privatnog lovišta dužan je u državni proračun Republike Hrvatske uplaćivati naknadu za korištenje prava lova.

(2) Iznos naknade iz stavka 1. ovoga članka određuje se u visini vrijednosti od 50 % odstrela divljači u desetoj godini odobrene lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači za privatno lovište obračunane prema Cjeniku divljači.

(3) Odluku o utvrđivanju naknade donosi Ministarstvo.

(4) U slučaju donošenja revidirane lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači donosi se izmjena i dopuna odluke iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Odredbe članka 30. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na vlasnika privatnog lovišta.

(6) Sredstva uplaćena na ime naknade za korištenje prava lova u privatnom lovištu raspoređuju se i koriste u skladu s člankom 31. ovoga Zakona.

Članak 33.

(1) Vlasnik privatnog lovišta može pravo lova u lovištu dati u zakup pod uvjetom iz članka 22. ovoga Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik privatnog lovišta dužan je dostaviti Ministarstvu jedan primjerak potpisanog ugovora o davanju zakupa prava lova na privatnom lovištu u roku od 15 dana od dana potpisa ugovora.

(3) Odredbe članka 24. stavka 3. i stavka 4. točaka 2., 3. i 4. te članaka 28. i 29. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na zakup prava lova na privatnom lovištu.

2. Koncesija

Članak 34.

(1) Koncesija prava lova može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku):

– koja ima sjedište na području Republike Hrvatske

– koja je registrirana za obavljanje lova.

(2) U postupku davanja koncesije prava lova Ministarstvo kao davatelj koncesije prava lova isključit će gospodarski subjekt iz postupka davanja koncesije u bilo kojem trenutku zbog razloga za isključenje sukladno odredbama zakona kojim se uređuju koncesije, a što se navodi u dokumentaciji za nadmetanje.

(3) Koncesija prava lova ne može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) u sljedećim slučajevima:

– kojoj je izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili kazna zbog prekršaja navedenog u članku 92. ovoga Zakona dok traje sigurnosna mjera odnosno dok ne nastupi rehabilitacija po sili zakona

– koja nije podmirila sve obveze iz prijašnjih ugovora o pravu lova ili ima evidentirana nepodmirena druga javna davanja

– kojoj je ugovor o pravu lova prestao u slučajevima iz članka 28. stavka 1. točaka 2. i 3. i članka 39. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(4) Ako se koncesija prava lova daje na zaštićenom području na kojem je dopušteno ustanovljenje lovišta sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode, koncesija se daje uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.

Članak 35.

(1) Koncesija prava lova daje se na državnim lovištima površine veće od 10.000 ha u kojima se gospodari svim vrstama krupne divljači i uzgajalištima divljači površine veće od 1000 ha, na rok do trideset lovnih godina, javnim natječajem.

(2) Postupak davanja koncesije počinje s objavom odluke o namjeri davanja koncesije prava lova koju donosi Ministarstvo nakon provedenih pripremnih radnji u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju koncesije.

(3) Prije početka postupka davanja koncesije prava lova Ministarstvo provodi pripremne radnje u skladu sa zakonom kojim se uređuju koncesije, a što obuhvaća:

– imenovanje stručnog povjerenstva za koncesiju

– izradu studije opravdanosti davanja koncesije ili analize davanja koncesije

– procjenu vrijednosti koncesije

– izradu dokumentacije za nadmetanje

– druge potrebne radnje za provedbu postupka davanja koncesije.

(4) Stručno povjerenstvo iz stavka 3. podstavka 1. ovoga članka i u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju koncesije provodi sve radnje koje mu nalaže Ministarstvo i nakon provedbe nadmetanja dužno je dati Ministarstvu prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude, o kojem odlučuje Ministarstvo.

(5) U okviru dokumentacije za nadmetanje za davanje koncesije prava lova ponuditelj je obvezan dostaviti i obrazložiti Program razvoja lovnog gospodarenja uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i dostaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 34. stavka 1. i stavka 3. podstavka 1. ovoga Zakona.

(6) Kriterij za davanje koncesije u skladu s ovim Zakonom je ekonomski najpovoljnija ponuda.

(7) Početni iznos naknade za koncesiju prava lova u postupku nadmetanja određuje se u visini vrijednosti od 50 % planiranog odstrela divljači u desetoj godini važeće lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači, obračunane prema Cjeniku divljači.

(8) Kad nema lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači, početna cijena naknade za koncesiju prava lova određuje se u visini vrijednosti od 50 % odstrela divljači, planiranog prema broju divljači iz akta o ustanovljenju lovišta, obračunane prema Cjeniku divljači.

(9) Ponuditelj u postupku nadmetanja za koncesiju prava lova dužan je priložiti jamstvo za ozbiljnost ponude u skladu s dokumentacijom za nadmetanje u iznosu od 50 % od početnog iznosa naknade za koncesiju.

(10) Nakon vrednovanja ponuda stručno povjerenstvo iz stavka 3. podstavka 1. ovoga članka daje Ministarstvu prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za koncesiju na temelju vrednovanja Programa razvoja lovnog gospodarenja, uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i ponuđene godišnje naknade za koncesiju.

(11) Odluku o davanju koncesije prava lova ili poništenju postupka davanja koncesije donosi Ministarstvo.

(12) Protiv odluke iz stavka 11. ovoga članka može se izjaviti žalba Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave.

Članak 36.

(1) Na temelju odluke o davanju koncesije prava lova Ministarstvo i ponuditelj sklapaju ugovor o koncesiji prava lova na lovištu u pisanom obliku.

(2) Ugovor o koncesiji prava lova je upravni ugovor.

(3) Ugovor o koncesiji prava lova, osim odredbi propisanih zakonom kojim se uređuju koncesije, sadrži i odredbe o:

– položaju i veličini lovišta na kojem se ugovara koncesija prava lova

– obvezama koncesionara u izvršavanju prava lova

– početku i vremenu trajanja ugovora o koncesiji prava lova

– obliku, visini i dospjelosti naknade za koncesiju prava lova

– pravu i razlozima jednostranog raskida ugovora o koncesiji prava lova

– ugovornim sankcijama zbog neizvršavanja prava lova prema ugovoru

– dopustivosti postavljanja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata te njihovoj pripadnosti nakon isteka trajanja koncesije prava lova

– naknadi za negativnu razliku divljači, lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata nakon isteka trajanja koncesije prava lova, otkaza ili jednostranog raskida ugovora o koncesiji prava lova

– načinu nadzora nad izvođenjem prava lova u lovištu

– opsegu zadataka i mjera koje se izvršavaju u javnom interesu, a odnose se na divljač, njihova staništa i zaštitu okoliša

– načinu mijenjanja ili dopune ugovora, odnosno ugovornih odredaba

– drugim obvezama utvrđenim propisima o lovstvu

– zaštiti prirode u skladu s posebnim propisima.

(4) Program razvoja lovnoga gospodarenja uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, vrednovanje tog programa u pisanom obliku i lovnogospodarska osnova koja se prilaže ugovoru nakon odobrenja Ministarstva sastavni su dijelovi ugovora o koncesiji prava lova.

(5) Ministarstvo je dužno ministarstvu nadležnom za financije dostaviti primjerak ugovora o koncesiji prava lova, dodatak ugovora o koncesiji te svaku promjenu iz ugovora o koncesiji u roku od deset dana od dana sklapanja ugovora.

(6) Koncesionar je dužan:

1. imati stručnu osobu za provedbu lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači

2. imati organiziranu lovočuvarsku službu

3. periodički izvještavati davatelja prava lova o izvršavanju prava lova u lovištu.

(7) Prije sklapanja ugovora koncesionar je dužan Ministarstvu dostaviti odgovarajuće jamstvo za uredno izvršenje obveza preuzetih ugovorom o koncesiji prava lova u dvostrukom iznosu godišnje naknade za pravo lova (garancijom banke ili avaliranom mjenicom).

(8) Tijekom trajanja ugovora o koncesiji za pravo lova iz stavka 7. ovoga članka Ministarstvo je dužno provjeravati pravovaljanost priloženog jamstva.

(9) Ako Ministarstvo prilikom provjere pravovaljanosti iz stavka 8. ovoga članka utvrdi neodgovarajuće uvjete, zatražit će od koncesionara dostavu novog jamstva za provedbu ugovora o koncesiji prava lova.

(10) Koncesionar je dužan u roku od 30 dana od dana zahtjeva iz stavka 9. ovoga članka dostaviti pravovaljano jamstvo za provedbu ugovora o koncesiji prava lova.

Članak 37.

(1) Ugovor o koncesiji prava lova može se, na prijedlog davatelja prava lova ili koncesionara, izmijeniti za vrijeme njegova trajanja samo kada su uvjeti i mogućnosti za nastanak izmjene bili predviđeni u natječaju i ugovoru o koncesiji prava lova na jasan, nedvosmislen i precizan način ili u slučajevima određenim zakonom kojim se uređuju koncesije.

(2) Ugovor o koncesiji prava lova može se izmijeniti u slučaju izmijenjenog stanja lovišta zbog izgradnje javnih i šumskih prometnica, dalekovoda, plinovoda, retencija, kanala, otvaranja eksploatacijskih polja za korištenje mineralnih sirovina, ograđivanja šumskih i poljoprivrednih kultura, izgradnje športsko-rekreativnih sadržaja, izgradnje golfskih igrališta i sličnih zahvata u prostoru ako se površina lovišta smanji za više od 20 %.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka koncesionar nema pravo potraživati nikakvu naknadu od davatelja prava lova.

(4) O izmjeni ugovora o koncesiji prava lova sklapa se dodatak (aneks) ugovoru o koncesiji prava lova, kojem prethodi odluka o izmjeni odluke o davanju koncesije prava lova.

(5) Kada izmjena ugovora o koncesiji prava lova podrazumijeva neposredan ili posredan, ali predvidiv proračunski učinak, davatelj prava lova dužan je prije sklapanja dodatka (aneksa) ugovoru iz stavka 4. ovoga članka zatražiti mišljenje ministarstva nadležnog za financije.

(6) Ugovor o koncesiji prava lova ne smije se mijenjati radi otklanjanja nedostataka u izvedbi koncesionara ili posljedica neodgovarajuće izvedbe, a ti bi se nedostaci mogli otkloniti promjenom ugovornih odredbi.

(7) Ako je u ugovor o koncesiji prava lova potrebno unijeti bitne izmjene, Ministarstvo će pokrenuti novi postupak davanja koncesije prava lova i sklopiti novi ugovor o koncesiji prava lova, a prethodni ugovor raskinuti.

(8) Osim odredbi zakona o koncesijama u skladu s ovim Zakonom, izmjena ugovora o koncesiji prava lova bitna je kada je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

– izmjena uvodi uvjete koji bi, da su bili dio postupka davanja koncesije prava lova, učinili mogućim odabir nekog drugog ponuditelja umjesto onog koji je odabran kao najpovoljniji ili bi učinili mogućim sklapanje ugovora o koncesiji prava lova s drugim ponuditeljem

– izmjena utječe na ekonomsku ravnotežu koncesije prava lova u korist koncesionara

– mijenja se koncesionar.

Članak 38.

(1) Prije sklapanja ugovora o koncesiji prava lova Ministarstvo je dužno dostaviti nacrt ugovora s odlukom o davanju koncesije prava lova na lovištu na prethodno mišljenje nadležnom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

(2) Nadležno državno odvjetništvo Republike Hrvatske dužno je dati svoje mišljenje u roku od 30 dana od dana primitka nacrta ugovora s odlukom iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 39.

(1) Koncesija prava lova prestaje u skladu sa zakonom kojim se uređuju koncesije, u sljedećim slučajevima:

1. ispunjenjem zakonskih uvjeta:

– istekom roka na koji je dana, osim ako drugačije nije određeno ovim Zakonom

– otvaranjem stečaja koncesionara

– prestankom postojanja koncesionara

– ukidanjem, poništavanjem ili oglašivanjem ništavom odluke o davanju koncesije prava lova u razdoblju nakon sklapanja ugovora o koncesiji prava lova

2. jednostranim raskidom ugovora o koncesiji prava lova od strane Ministarstva

3. u slučajevima određenima ugovorom o koncesiji prava lova

4. pravomoćnošću sudske odluke kojom se ugovor o koncesiji prava lova utvrđuje ništetnim ili se poništava

5. raskidom ugovora o koncesiji prava lova zbog javnog interesa.

(2) U svim slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju iz stavka 1. točke 5. ovoga članka, koncesionar gubi pravo na sredstva za uredno izvršenje obveza preuzetih ugovorom o pravu lova iz članka 36. stavka 7. ovoga Zakona, nema pravo na povrat uplaćene naknade za pravo lova, na povrat eventualnih ulaganja niti na naknadu štete.

(3) U slučaju raskida iz članka 1. točke 5. ovoga Zakona koncesionar ima pravo na naknadu štete u skladu s odredbama ugovora o koncesiji i općim odredbama obveznog prava.

Članak 40.

(1) Ministarstvo može i prije isteka roka na koji je sklopljen ugovor o koncesiji prava lova jednostrano raskinuti ugovor o koncesiji prava lova u sljedećim slučajevima:

1. ako se koncesionar služi pravom lova suprotno ugovoru o koncesiji prava lova

2. ako koncesionar ne provodi, općenito neuredno provodi ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom o koncesiji prava lova i ovim Zakonom

3. ako koncesionar uvede u lovište novu vrstu divljači bez potrebnih suglasnosti

4. ako koncesionar ne provodi Program razvoja lovnog gospodarenja uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku

5. ako koncesionar prestane ispunjavati uvjete iz članka 34. stavka 1., članka 34. stavka 3. podstavka 1. te članka 36. stavka 6. ovoga Zakona

6. ako koncesionar ne postupi u skladu s člankom 36. stavkom 10. ovoga Zakona

7. ako koncesionar ne donese lovnogospodarski plan u za to propisanom roku

8. ako se površina lovišta smanji za više od 20 %

9. ako koncesionar postupi suprotno rješenju donesenom u postupku ocjene prihvatljivosti lovnogospodarskog plana

10. ako koncesionar pojedinom vrstom divljači gospodari suprotno lovnogospodarskom planu ili nacionalnom planu gospodarenja

11. ako koncesionar ne postupi u skladu s člankom 41. stavkom 1. ovoga Zakona

12. ako je u vrijeme donošenja odluke o davanju koncesije postojao razlog za isključenje koncesionara sukladno odredbama zakona kojim se uređuju koncesije

13. u drugim slučajevima u skladu s odredbama ugovora o koncesiji prava lova i odredbama zakona kojima se uređuje opći upravni postupak i zakona kojim se uređuju koncesije.

(2) Ugovor se smatra raskinutim danom izvršnosti rješenja o raskidu koje se objavljuje u Središnjoj lovnoj evidenciji.

(3) U slučajevima prestanka koncesije prava lova stanje lovišta i provedbe lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači utvrđuje stručna komisija davatelja prava lova.

(4) Ako stručna komisija utvrdi da su stanje lovišta i provedba lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači u suprotnosti s propisima o lovstvu i ugovorom o koncesiji prava lova, koncesionar je dužan nadoknaditi negativne razlike divljači, lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata prema Cjeniku divljači.

Članak 41.

(1) Koncesionar je dužan do 1. ožujka platiti 50 % iznosa godišnje naknade za pravo lova za iduću lovnu godinu, a preostali iznos naknade za pravo lova zaključno do 30. rujna tekuće godine.

(2) Za uplaćena sredstva na ime godišnje naknade za pravo lova nakon isteka rokova iz stavka 1. ovoga članka obračunat će se zatezna kamata prema važećim zakonskim propisima koji se odnose na prikupljanje sredstava u državni proračun.

(3) Sredstva naknade za koncesiju prava lova raspoređuju se i koriste u skladu s odredbama članka 31. ovoga Zakona.

(4) Bez uplaćenih sredstava iz stavka 1. ovoga članka lov nije dopušten.

3. Povjeravanje izvršavanja prava lova

članak 42.

(1) Do stjecanja zakupa ili koncesije prava lova na državnom lovištu u skladu s ovim Zakonom Ministarstvo može povjeriti izvršavanje prava lova ili mjera uzgoja i zaštite divljači u tim lovištima korisniku zemljišta, znanstvenoistraživačkim i znanstveno-nastavnim ustanovama čiji je osnivač Republika Hrvatska odnosno pravnim osobama od interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Do stjecanja zakupa prava lova na zajedničkom lovištu u skladu s ovim Zakonom nadležno tijelo može povjeriti izvršavanje mjera uzgoja i zaštite divljači u tim lovištima pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku).

(3) S pravnom osobom iz stavka 1. ovoga članka, a kojoj je povjereno izvršavanje prava lova do stjecanja zakupa prava lova, Ministarstvo može sklopiti ugovor o povjeravanju izvršavanja prava lova, uz naknadu koja se utvrđuje u skladu s odredbama članka 23. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona, izravnom pogodbom, na temelju kojeg će biti određene obveze i prava potpisnika ugovora.

(4) U uzgajalištima divljači iz članka 12. stavka 6. ovoga Zakona ustanovljenim na državnim površinama Ministarstvo može povjeriti izvršavanje prava lova korisniku zemljišta uz naknadu koja se utvrđuje u skladu s odredbama članka 23. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona.

(5) Ministarstvo će s korisnikom zemljišta sklopiti ugovor o povjeravanju izvršavanja prava lova na temelju kojeg će biti određene obveze i prava potpisnika ugovora.

(6) Odredbe članka 22., članka 24. stavaka 2., 3. i 4., članka 25. te članaka od 28. do 31. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju na ugovore iz stavaka 3. i 5. ovoga članka.

IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN

Članak 43.

(1) Pravo lova izvršava se kao pravo i dužnost provedbe lovnogospodarskog plana.

(2) Bez odobrenog lovnogospodarskog plana nije dopušteno izvršavanje prava lova.

(3) Bez provedenog postupka ocjene prihvatljivosti lovnogospodarskog plana sukladno odredbama i u rokovima propisanim posebnim propisom iz područja zaštite prirode lov nije dopušten.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, do provedbe postupka ocjene prihvatljivosti lov se može dopustiti radi sprječavanja nastanka šteta na divljači ili od divljači.

Članak 44.

(1) Lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje, uzgoj, zaštita, lov i korištenje određenom divljači i lovištem za razdoblje od deset lovnih godina u skladu s mogućnosti staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja u otvorenim i ograđenim lovištima.

(2) Lovnogospodarska osnova temelji se na brojnom stanju svih vrsta divljači koje stalno ili sezonski žive u lovištu i na broju divljači koja se može uzgajati u lovištu, vodeći računa o prisutnosti strogo zaštićenih životinjskih vrsta koje utječu ili na koje utječe lovno gospodarenje, ne narušavajući pritom prirodne odnose među vrstama.

(3) Brojno stanje divljači i struktura populacije koja se uzgaja odnosno može uzgajati u lovištu mora se postići u roku utvrđenom lovnogospodarskom osnovom, koji ne može biti duži od pet godina za sitnu, a deset godina za krupnu divljač.

(4) Planiranje odstrela divljači mora biti u skladu s brojnim stanjem, dobnom i spolnom strukturom divljači u lovištu i potrebama za opstanak strogo zaštićenih i ostalih životinjskih vrsta.

(5) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, kada se za uzgoj, zaštitu i korištenje pojedinih vrsta divljači donesu posebni nacionalni i akcijski planovi gospodarenja, s tim vrstama divljači gospodarit će se u skladu s navedenim planovima bez obzira na propis važećih lovnogospodarskih osnova.

Članak 45.

(1) Lovnogospodarska osnova donosi se u roku od 120 dana od dana potpisa ugovora i čini sastavni dio ugovora.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vlasnik privatnog lovišta donosi Ministarstvu lovnogospodarsku osnovu 120 dana nakon ustanovljenja privatnog lovišta, ako ne da privatno lovište u zakup. Prije donošenja lovnogospodarske osnove, vlasnik privatnog lovišta mora priložiti Ministarstvu isprave kojima dokazuje ispunjavanje uvjeta iz članka 22. stavka 1. podstavka 2. i članka 24. stavka 4. točaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(3) Lovoovlaštenik u zajedničkom lovištu donosi lovnogospodarsku osnovu za lovište na odobrenje nadležnom tijelu, a lovoovlaštenik u državnom i privatnom lovištu Ministarstvu.

(4) Pod odobrenjem iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva se donošenje rješenja od Ministarstva odnosno nadležnog tijela, uz mišljenje povjerenstva za provedbu ispitnog postupka.

(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka koje donese Ministarstvo nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka koje donese nadležno tijelo može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(7) Povjerenstvo iz stavka 4. ovoga članka za državna i privatna lovišta osniva Ministarstvo odnosno za zajednička lovišta nadležno tijelo u koje imenuje najmanje dva člana koji imaju završeni preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij šumarske ili agronomske ili veterinarske struke s položenim kolegijem iz lovstva i najmanje jednim članom kojeg je predložilo Ministarstvo.

(8) U slučaju produljenja prava lova, do odobrenja lovnogospodarske osnove lovištem će se u idućoj godini gospodariti isto kao u zadnjoj godini važenja lovnogospodarske osnove; gospodarenje u toj godini smatra se prvom godinom izvršenja lovnogospodarske osnove za iduće razdoblje.

Članak 46.

(1) Program uzgoja divljači je planski akt kojim se uređuje gospodarenje, uzgoj, zaštita, lov i korištenje divljači u uzgajalištima divljači.

(2) Za programe iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 44. i 45. ovoga Zakona.

Članak 47.

(1) Program zaštite divljači, kojim se uređuje zaštita i lov divljači na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta, korisnik površina podnosi Ministarstvu na suglasnost, koja je upravni akt.

(2) Protiv upravnog akta iz stavka 1. ovoga članka, kojim se daje odnosno odbija suglasnost na Program zaštite divljači, nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 48.

(1) Lovnogospodarski planovi moraju biti u skladu sa šumskogospodarskim planovima, uvjetima i načinom korištenja poljoprivrednog zemljišta, prostornim planovima odnosno posebnim propisima iz područja prostornog uređenja, zaštite okoliša i prirode te međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka iz područja lova i zaštite prirode, kao i propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih vrsta i prirodnih staništa.

(2) Provedba lovnogospodarskih planova obveza je lovoovlaštenika odnosno korisnika površina na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta te stručnih osoba za provedbu lovnogospodarskih planova.

(3) Sadržaj, način izrade i postupak donošenja lovnogospodarskih planova ministar propisuje pravilnikom.

(4) Posebne uvjete za gospodarenje s divljači na otocima ministar propisuje pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 49.

(1) Izrada lovnogospodarskih planova i njihovih revizija mora se povjeriti pravnoj ili fizičkoj osobi koja posjeduje odgovarajuću licenciju Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije.

(2) Podaci o smjernicama budućeg gospodarenja s divljači iz lovnogospodarskih planova su javno dostupni podaci putem Središnje lovne evidencije; ostali podaci iz lovnogospodarskih planova nisu javno dostupni zbog zaštite komercijalnih interesa fizičke ili pravne osobe, uključujući intelektualno vlasništvo.

Članak 50.

(1) Revizija lovnogospodarskih planova obavlja se kad su se trajno ili bitno izmijenili uvjeti i okolnosti na kojima se temelji lovnogospodarski plan.

(2) Revizija lovnogospodarskih planova obavlja se prema postupku propisanom za njihovo donošenje.

(3) Troškove revizije lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljači snosi prouzročitelj izmjene uvjeta na kojima se temelji lovnogospodarska osnova ili program uzgoja divljači.

Članak 51.

(1) Za potrebe učinkovitog praćenja i razvoja lovstva te izrade statističkih izvještaja ustrojava se Središnja lovna evidencija.

(2) Središnju lovnu evidenciju ustrojava i vodi Ministarstvo.

(3) Lovoovlaštenici su dužni Ministarstvu, radi vođenja Središnje lovne evidencije, u rokovima dostavljati odnosno unositi podatke propisane odredbama pravilnika iz stavka 5. ovoga članka.

(4) Nadležna tijela dužna su pridonositi vođenju Središnje lovne evidencije stalnim praćenjem i zajedničkim sudjelovanjem u radu s Ministarstvom i u rokovima dostavljati odnosno unositi podatke propisane odredbama pravilnika iz stavka 5. ovoga članka.

(5) Način vođenja Središnje lovne evidencije, obveznike upisa u evidenciju, način unosa podataka i vrste podataka koji se upisuju u evidenciju te druga pitanja s tim u vezi ministar propisuje pravilnikom.

V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI

Članak 52.

Uzgoj i zaštita divljači obuhvaća sve mjere i radnje propisane lovnogospodarskim planom te brigu o drugim životinjskim vrstama i njihovim staništima.

Članak 53.

(1) Nove vrste divljači smiju se uvoditi u lovište samo uz dopuštenje Ministarstva koje se izdaje po prethodnoj suglasnosti ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.

(2) Uvođenje novih vrsta iz stavka 1. ovoga članka ne smije štetiti prirodnim staništima niti divljoj zavičajnoj flori i fauni.

(3) Protiv akta iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 54.

Uzgoj i zaštita divljači obuhvaćaju:

1. lovostaj za određene vrste divljači

2. privremenu zabranu lova divljači

3. provedbu radnji koje osiguravaju opstanak i razmnožavanje divljači koja trajno ili sezonski živi u lovištu te mjere za očuvanje i poboljšanje staništa

4. održavanje utvrđene brojnosti, omjera spolova i gospodarske starosti populacije divljači koja se uzgaja

5. osiguravanje uvjeta za razmnožavanje i vođenje mladunčadi

6. unošenje i čuvanje divljači radi postizanja brojnosti utvrđene lovnogospodarskom osnovom i programom uzgoja

7. osiguravanje provedbe preventivnih, dijagnostičkih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera u lovištima i ostalim prostorima na kojima se divljač uzgaja ili obitava radi zdravstvene zaštite divljači i neškodljivo uklanjanje dijelova odstrijeljene divljači na temelju dobre lovačke prakse i tradicije

8. smanjivanje broja divljači koja čini štetu drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama, usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini na podnošljiv broj

9. spašavanje divljači od elementarnih nepogoda

10. provedbu mjera za osiguranje dovoljne količine kvalitetne hrane i pitke vode

11. podizanje i održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata

12. poduzimanje preventivnih mjera (istjerivanje divljači) pri obavljanju poljoprivrednih i drugih radova te upotrebu zaštitnih naprava na poljoprivrednim strojevima

13. upotrebu sredstava za zaštitu bilja ili drugih kemijskih sredstava na propisani način i poduzimanje preventivnih mjera pri njihovoj upotrebi ili paljenju strništa, kukuruzišta, tršćaka i sl.

14. korištenje određenih lovačkih pasa

15. čuvanje lovišta i

16. suzbijanje protuzakonitog lova.

Članak 55.

(1) Zabranjeno je:

– loviti i uznemiravati ženku dlakave divljači kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad

– loviti i uznemiravati pernatu divljač tijekom podizanja mladunčadi ili različitih stadija razmnožavanja

– loviti migracijske vrste tijekom razdoblja razmnožavanja ili tijekom njihova povratka u područja u kojima podižu mladunčad

– loviti u vrijeme hibernacije

– uništavati i prisvajati mladunčad te uništavati i oštećivati legla, gnijezda i jaja divljači.

(2) Zabranjeno je oštećivati i uništavati lovnogospodarske i lovnotehničke objekte te oznake granice lovišta.

Članak 56.

(1) Pastirski psi smiju biti u lovištu samo uz stado.

(2) Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti većoj od 200 m od naselja odnosno od stada.

Članak 57.

(1) Lovoovlaštenik je dužan imati stručnu službu za provedbu lovnogospodarskih planova.

(2) Poslove stručne službe za provedbu lovnogospodarskih planova može obavljati osoba koja je tijekom najmanje srednjoškolskog obrazovanja završila odgovarajući nastavni program iz lovstva i koja ima važeću lovačku iskaznicu.

(3) Osoba koja obavlja poslove stručne službe dužna je prisustvovati inspekcijskom nadzoru lovišta.

(4) Način organiziranja i rada stručne službe za provedbu lovnogospodarskih planova i dužnosti stručne osobe za obavljanje stručnih poslova provedbe lovnogospodarskih planova ministar propisuje pravilnikom.

Članak 58.

(1) Lovoovlaštenik je dužan imati lovočuvarsku službu.

(2) Poslove lovočuvarske službe obavlja lovočuvar odnosno osoba koja je osposobljena za obavljanje poslova lovočuvara, posjeduje važeću lovačku i lovočuvarsku iskaznicu te ima važeći oružni list za držanje i nošenje oružja u svrhu lova.

(3) Osoba koja obavlja poslove lovočuvarske službe dužna je te poslove obavljati stručno i profesionalno, poštovati odredbe ovoga Zakona i propise donesene na temelju ovoga Zakona.

(4) Lovočuvar je u obavljanju svoje službe ovlašten:

1. utvrditi identitet svake osobe koja lovi divljač ili se kreće u lovištu sa sredstvima prikladnim za lov divljači

2. privremeno oduzeti sredstva upotrijebljena ili namijenjena za lov i ulovljenu divljač i njezine dijelove ako je lov ili kretanje u lovištu izvršeno protivno odredbama ovoga Zakona

3. sprječavati uništavanje i prisvajanje divljači i njezine mladunčadi te oštećivanje njezinih legla, gnijezda i jaja

4. sprječavati lov divljači na nedopušten način, nedopuštenim sredstvima i korištenjem pasa i ptica grabljivica s kojima lov nije dopušten

5. nadzirati držanje i prenošenje divljači i njezinih dijelova u lovištu.

(5) Način organiziranja lovočuvarske službe, dužnost lovočuvarske službe, obrazac iskaznice i izgled značke lovočuvara ministar propisuje pravilnikom.

Članak 59.

(1) Lovoovlaštenik je dužan imati lovnika.

(2) Poslove lovnika obavlja osoba koja je osposobljena za poslove lovnika, posjeduje važeću lovačku iskaznicu i iskaznicu lovnika koju izdaje HLS te ima važeći oružni list za držanje i nošenje oružja u svrhu lova.

(3) Osoba koja obavlja poslove lovnika dužna je poslove obavljati stručno i profesionalno, poštovati odredbe ovoga Zakona i propise donesene na temelju ovoga Zakona.

(4) Osposobljavanje lovnika provodi HLS.

(5) Uvjete i način izobrazbe, izgled uvjerenja o osposobljenosti i iskaznice lovnika te dužnosti lovnika ministar propisuje pravilnikom.

VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA

Članak 60.

(1) Lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje, motrenje radi odstrela ili hvatanja divljači, vabljenje, praćenje, odstrel ili hvatanje divljači, skupljanje uginule divljači i njezinih dijelova (rogovlja, koža i dr.) i skupljanje jaja pernate divljači.

(2) Lov divljači u lovištu obavlja se u skladu s lovnogospodarskom osnovom ili programom uzgoja divljači, a na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta u skladu s programom zaštite divljači i namjenom tih površina, sukladno odredbama ovoga Zakona, poštujući lovačku etiku i običaje.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, lov smeđeg medvjeda, mačke divlje i dabra obavlja se na temelju dopuštenja ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode donesenog u skladu s posebnim propisom o zaštiti prirode i akcijskog plana gospodarenja pojedinom vrstom divljači za pojedinu godinu, koji donosi i provodi Ministarstvo na prijedlog nacionalnog povjerenstva za gospodarenje pojedinom divljači.

(4) Nacionalno povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra, iz reda stručnih službenika Ministarstva i ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode, znanstvenih i stručnih djelatnika te predstavnika drugih tijela na rok od četiri godine.

Članak 61.

Divljač koja se uzgaja u uzgajalištu može se loviti bez odstrela cijele godine isključivo u svrhu razmnožavanja i napučivanja lovišta.

Članak 62.

(1) Ranjenu i bolesnu divljač kojoj nije moguće pružiti veterinarsku pomoć dopušteno je odstrijeliti i u vrijeme lovostaja, kao i u vrijeme trajanja privremene zabrane lova divljači.

(2) Odstrel u smislu stavka 1. ovoga članka lovoovlaštenik je dužan bez odgode prijaviti lovnom inspektoru, uz priloženo uvjerenje nadležne veterinarske službe da je odstrijeljena divljač bila ranjena ili bolesna.

Članak 63.

(1) Ministarstvo, kao tijelo ovlašteno za proglašenje postojanja traženih uvjeta i za odlučivanje o tome koja se sredstva, mjere ili metode smiju koristiti, u okviru kojih ograničenja i tko ih smije koristiti, ovlašteno je rješenjem:

1. skratiti lovostaj svih vrsta divljači, osim ptica, ako je to potrebno radi smanjenja brojnog stanja pojedine vrste divljači koja ugrožava poljoprivredne, šumske kulture ili akvakulture, ako se zbog vremenskih nepogoda nije mogao izvršiti planirani odstrel divljači, zračne sigurnosti te zaštite zdravlja ljudi, stoke i divljači te skratiti lovostaj za umjetno uzgojenu i odraslu pernatu divljač (osim divljih pataka) ispuštenu neposredno prije njezina izlova na posebno uređene površine u lovištu

2. dopustiti lov svih vrsta divljači, osim ptica, za vrijeme lovostaja ako to zahtijevaju potrebe znanosti, nastave, zooloških vrtova, lovne obuke ptica grabljivica i lovačkih pasa, kinoloških i sokolarskih priredaba i muzeja, zračne sigurnosti te zaštite zdravlja ljudi, stoke i divljači te dopustiti lov za vrijeme lovostaja na umjetno uzgojenu i odraslu pernatu divljač (osim divljih pataka) ispuštenu neposredno prije njezina izlova na posebno uređene površine u lovištu

3. utvrditi mjere i uvjete za uporabu lovačkog oružja i naboja te uvjete i način lova za invazivnu stranu vrstu, ribojednu pticu i drugu životinjsku vrstu koja nije divljač u smislu ovoga Zakona, a čije je uklanjanje posebnim aktom propisalo drugo nadležno tijelo

4. dopustiti, ako ne postoji drugo zadovoljavajuće rješenje, lov ptica navedenih u popisu divljači iz ovoga Zakona u vrijeme kad je lov zabranjen, kao i namjerno uništavanje ili oštećivanje gnijezda i jaja ptica navedenih u popisu divljači iz ovoga Zakona ili uklanjanje gnijezda te izuzimanje jaja iz prirode i njihovo posjedovanje, čak i ako su prazna, zbog sljedećih razloga:

– u interesu javnog zdravlja i sigurnosti

– u interesu sigurnosti zračnog prometa

– radi sprječavanja nanošenja ozbiljne štete usjevima, stoci, šumama, ribnjacima i vodama

– radi zaštite flore i faune

– za potrebe istraživanja i obrazovanja, obnavljanja populacija, ponovnog unošenja vrsta te za potrebe uzgoja koji je nužan za te namjene

– radi izdavanja dozvola, pod strogo nadziranim uvjetima i na selektivnoj osnovi, za hvatanje, držanje ili drugo razborito korištenje određenih ptica u malom broju.

(2) Prilikom donošenja rješenja iz stavka 1. točke 4. ovoga članka Ministarstvo navodi:

– vrste koje su predmet odstupanja

– sredstva, mjere ili metode koje su odobrene za lov

– uvjete rizika i okolnosti s obzirom na vrijeme i mjesto pod kojima se takva odstupanja mogu odobriti

– kontrole koje će se provesti

– obvezu podnošenja izvješća kojim se navode vrste koje su predmet odstupanja, broj ulovljenih ptica, broj uništenih, oštećenih ili uklonjenih gnijezda ili jaja, korištena sredstva, mjere i metode lova te geografska lokacija provedbe odstupanja.

(3) Donošenje rješenja iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka koje se odnosi na postupanje s vrstama iz članka 60. stavka 3. ovoga Zakona obavlja se na temelju prethodno izdanog dopuštenja ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode donesenog u skladu s posebnim propisom o zaštiti prirode.

(4) Donošenje rješenja iz stavka 1. točke 3. ovoga članka koje se odnosi na postupanje s vrstama ptica koje nisu divljač ili strogo zaštićenim vrstama koje nisu divljač obavlja se isključivo na temelju prethodno izdanog dopuštenja ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode donesenog u skladu s posebnim propisom o zaštiti prirode.

(5) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Ministarstvo dostavlja primjerak rješenja iz stavka 1. točke 4. ovoga članka ministarstvu nadležnom za poslove zaštite prirode za potrebe izvješćivanja.

(7) Ako u lovištu slobodno žive i razmnožavaju se podivljale životinje domaćih vrsta, Ministarstvo će rješenjem, radi zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže staništa, divljači i divlje faune i flore, odrediti način trajnog uklanjanja.

(8) Protiv rješenja iz stavka 7. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 64.

(1) Ministar može donijeti naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, osim ptica, ako je to u interesu javnog zdravlja i sigurnosti, radi sprječavanja nanošenja ozbiljne štete urodima, stoci te radi zaštite flore i faune, te donijeti naredbu o zabrani lova radi sprječavanja i suzbijanja bolesti životinja i zaštite zdravlja ljudi i stoke.

(2) Naredba iz stavka 1. ovoga članka koja se odnosi na postupanje s vrstama iz članka 60. stavka 3. ovoga Zakona donosi se na temelju prethodno izdanog dopuštenja ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode donesenog u skladu s posebnim propisom o zaštiti prirode.

Članak 65.

(1) Lovoovlaštenici su dužni u lovištu omogućiti rad znanstvenoistraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova, predviđen posebnim programom tih ustanova.

(2) Ako rad znanstvenoistraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova obuhvaća uznemiravanje, hvatanje ili usmrćivanje divljači, uznemiravanje, oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanja ili odmaranja, a u odnosu na pernatu divljač dodatno i namjerno uništavanje ili uzimanje njihovih jaja, za takav su rad znanstvenoistraživačke i znanstveno-nastavne ustanove dužne ishoditi prethodno dopuštenje Ministarstva.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, dopuštenje za provođenje znanstvenoistraživačkog i znanstveno-nastavnog rada koji se odnosi na vrste iz članka 60. stavka 3. ovoga Zakona Ministarstvo izdaje uz prethodno dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode donesenog u skladu s posebnim propisom o zaštiti prirode.

(4) Ustanove koje provode znanstvenoistraživački ili znanstveno-nastavni rad dužne su pri provedbi rada u lovištu izvijestiti lovoovlaštenika odnosno vidljivo obilježiti površine na kojima se taj rad obavlja i o provedbi dopuštenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka jednom godišnje do 31. svibnja tekuće godine podnijeti izvješće Ministarstvu za proteklu godinu.

Članak 66.

(1) Zabranjeno je loviti divljač:

1. načinima i sredstvima kojima se ona masovno uništava

2. korištenjem žive, oslijepljene ili osakaćene životinje kao mamca

3. odašiljačima zvuka

4. električnim i elektroničkim ubojitim ili omamljujućim napravama

5. umjetnim svjetlećim napravama

6. zrcalima i drugim zasljepljujućim napravama

7. napravama za osvjetljavanje cilja

8. optičkim ciljnicima za noćni lov s mogućnošću elektroničkog povećavanja ili pretvaranja slike

9. eksplozivima

10. mrežama koje su načelno ili prema uvjetima uporabe neselektivne

11. zamkama koje su načelno ili prema uvjetima uporabe neselektivne

12. samostrijelom

13. otrovima i otrovnim ili omamljujućim mamcima

14. istjerivanjem životinja iz skloništa plinom ili dimom

15. zabranjenim oružjem sukladno propisima kojima se regulira nabava i posjedovanje oružja građana i poluautomatskim oružjem sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja

16. za ptice dodatno i stupicama, mrežama, zamkama, kukama i lijepkom

17. u pojasu 200 m od granice posebno zaštićenih dijelova prirode iz članka 11. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona i prolaza koji služe za migraciju divljači preko i ispod autocesta

18. iz letjelica ili motornih vozila u pokretu, a kad su u pitanju ptice, dodatno i lov iz motornih plovila pri brzini većoj od 5 km/h odnosno 2,7 čv

19. lovačkim oružjem u pojasu 100 m od granice naselja odnosno 300 m od granice naselja većih od 10.000 stanovnika u nizini i prigorju te 200 m od granice naselja većih od 10.000 stanovnika u brdsko-planinskim područjima

20. zvijerima i psima koji nisu lovački psi

21. lukom i strijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja

22. oružjem koje nije lovačko

23. za vrijeme lovostaja, osim u slučajevima određenim ovim Zakonom

24. kad je ugrožena poplavom, snježnim nanosima, poledicom, visokim temperaturama, požarom ili na drugi sličan način, osim u svrhu spašavanja.

(2) Svako držanje sredstava iz stavka 1. točaka od 1. do 13. ovoga članka izvan stambenog objekta, a unutar lovišta smatra se lovom, osim ako je za uporabu tih sredstava izdano posebno dopuštenje.

(3) Pod uvjetom da ne postoje druge pogodne mogućnosti te da odstupanje neće štetiti održavanju populacije divljači, Ministarstvo može dopustiti odstupanje od odredbi stavka 1. ovog članka:

– u interesu zaštite divljih vrsta biljaka i životinja te očuvanja prirodnih staništa

– radi sprječavanja ozbiljne štete, posebice na usjevima, stoci, šumama, ribnjacima i vodama te ostalim oblicima imovine

– u interesu javnog zdravlja, sigurnost ljudi i imovine ili zbog ostalih razloga prevladavajućeg javnog interesa, uključujući interese socijalne ili gospodarske prirode te korisnih posljedica od primarnog značenja za divljač

– za potrebe znanstvenoistraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska

– ako je potrebno provesti mjere propisane člankom 54. točkom 8. ili člankom 63. stavkom 1. i člankom 64. ovoga Zakona.

(4) Dopuštenje za iznimnu uporabu sredstava iz stavka 1. točaka od 1. do 18. ovoga članka donosi Ministarstvo, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.

(5) Ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode dužno je dati svoju prethodnu suglasnost u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.

(6) Prethodnu suglasnost iz stavka 4. ovoga članka nije potrebno ishoditi ako se radi o upotrebi optičkih ciljnika za noćni lov za lov svinje divlje, lisice i čaglja izvan zaštićenih dijelova prirode.

(7) Zabranjen je lov krupne divljači skupnim lovom i sa psima, osim svinje divlje.

(8) Dopušteno je:

1. u pojedinačnom lovu na jelena običnog, jelena lopatara, jelena aksisa, srnu običnu, lisicu i čaglja upotrebljavati rikalice, vapke i piske kao pomoćna sredstva u lovu

2. loviti puha velikog na tradicionalan način puholovkom (škrinjica)

3. radi razmnožavanja divljači umjetnim načinom, naseljavanja u druga lovišta, prodaje te primjene lijekova i cjepiva divljač hvatati mrežama, lovkama i omamljujućim sredstvima tako da ostane živa.

(9) Protiv akata iz stavaka 3. i 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(10) Lovostaj po vrstama divljači, ovisno o njihovim svojstvima i uvjetima u kojim ona obitava, propisuje ministar pravilnikom.

Članak 67.

(1) Divljač smije loviti lovac koji ima uza se važeću lovačku iskaznicu i prethodno izdano pisano dopuštenje lovoovlaštenika.

(2) Divljač smije odstrjeljivati lovac koji uz navedeno u stavku 1. ovoga članka ima uza se i važeći oružni list za držanje i nošenje oružja u svrhu lova.

(3) Zabranjeno je kretanje lovištem s oružjem bez prethodno izdanog pisanog dopuštenja lovoovlaštenika uza se.

(4) Lovačku iskaznicu izdaje HLS.

(5) HLS smije izdati lovačku iskaznicu osobi koja je položila lovački ispit i navršila 17 godina i šest mjeseci života.

(6) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, osobama koje posjeduju lovačku iskaznicu do navršenih 18 godina pisano dopuštenje lovoovlaštenika smije se izdati samo uz pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

(7) Uvjete i način lova, nošenje lovačkog oružja, obrazac lovačke iskaznice te način izdavanja lovačke iskaznice, obrasca dopuštenja za lov i evidencije o obavljenom lovu ministar propisuje pravilnikom.

Članak 68.

(1) Divljač je dopušteno odstrjeljivati isključivo lovačkim oružjem i nabojima koji odgovaraju snazi i otpornosti pojedine vrste divljači koja se lovi.

(2) Lovačko oružje jesu lovačke puške, pištolji i revolveri.

(3) Krupnu divljač dopušteno je odstrjeljivati zrnom iz lovačkog oružja s užlijebljenim cijevima, a svinje divlje i zrnom iz lovačkog oružja s glatkim cijevima kalibra 10., 12., 16. ili 20.

(4) Način uporabe lovačkoga oružja i naboja ministar propisuje pravilnikom.

Članak 69.

(1) U lovu se smiju koristiti lovački psi.

(2) Osoba koja koristi lovačkog psa u lovu mora ispunjavati uvjete propisane odredbom članka 67. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Za lov na pojedinu divljač u određenim područjima smiju se koristiti samo odgovarajući lovački psi.

(4) Uvjete i način korištenja lovačkih pasa u lovu ministar propisuje pravilnikom.

Članak 70.

(1) U lovu se smiju koristiti ptice grabljivice iz umjetnog uzgoja.

(2) Osoba koja koristi ptice grabljivice u lovu, uz ispunjavanje uvjeta propisanih odredbom članka 67. stavka 1. ovoga Zakona, mora imati i sokolarsku iskaznicu.

(3) Sokolarsku iskaznicu izdaje Ministarstvo na temelju položenog sokolarskog ispita.

(4) Sokolarski ispit provodi povjerenstvo za sokolarske ispite od najmanje tri člana iz redova stručnjaka za predmetno područje koje imenuje ministar.

(5) Predsjedniku, članovima i tajniku povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka pripada naknada za rad u povjerenstvu koju odlukom propisuje ministar.

(6) Troškove polaganja sokolarskog ispita snosi kandidat.

(7) Način lova pticama grabljivicama i program polaganja sokolarskog ispita, visinu troškova sokolarskog ispita, obrazac sokolarske iskaznice i način izdavanja sokolarske iskaznice ministar propisuje pravilnikom.

Članak 71.

(1) Trofeji divljači koji podliježu vrednovanju u skladu s pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka moraju se ocijeniti.

(2) Trofeje divljači stečene u lovištu ocjenjuje komisija lovoovlaštenika sastavljena od ovlaštenih ocjenjivača koji imaju položen ispit za ocjenjivača trofeja.

(3) Trofej divljači iz Republike Hrvatske dopušteno je iznositi uz propisani trofejni list.

(4) Način ocjenjivanja i vođenja evidencije o trofejima divljači te obrazac trofejnog lista ministar propisuje pravilnikom.

Članak 72.

(1) Vrhunski trofej divljači zabranjeno je trajno iznijeti iz Republike Hrvatske.

(2) Vrhunski trofej divljači otkupljuje Republika Hrvatska prema odštetnom cjeniku koji donosi ministar (u daljnjem tekstu: Odštetni cjenik), a čuva se u lovačkom muzeju HLS-a.

(3) Vrhunski trofej divljači potvrđuje i o prigovorima na ocjenu trofeja divljači komisije iz članka 71. stavka 2. ovoga Zakona rješava Nacionalno povjerenstvo za ocjenu trofeja i izložbe.

(4) Nacionalno povjerenstvo za ocjenu trofeja i izložbe iz stavka 3. ovoga članka imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra na rok od četiri godine, a sastav i članove predlaže HLS iz redova istaknutih stručnjaka za predmetno područje.

(5) Trofeji divljači koji se nalaze u skupini pet točaka manjoj od vrhunskog trofeja divljači mogu se iznositi iz Republike Hrvatske ako ih je ocijenilo Nacionalno povjerenstvo za ocjenu trofeja i izložbe.

(6) Odštetni cjenik iz stavka 2. ovoga članka kojim se određuje visina naknade za štetu počinjenu na divljači te mjerila i kriterij za naknadu štete na divljači i lovištu ministar propisuje pravilnikom.

Članak 73.

(1) Lovački ispit, ispit za lovočuvara i ispit za ocjenjivača trofeja divljači polažu se kod pravnih osoba koje za to ovlasti Ministarstvo.

(2) O davanju ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka na temelju podnesenog zahtjeva Ministarstvo odlučuje rješenjem.

(3) Osobama koje su tijekom višeg ili visokog obrazovanja završile odgovarajući studijski program iz lovstva HLS će izdati uvjerenje o položenom lovačkom ispitu.

(4) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Program osposobljavanja za lovca, lovočuvara i ocjenjivača trofeja, način polaganja lovačkog ispita, ispita za ocjenjivača trofeja i ispita za lovočuvara, način izdavanja uvjerenja, oblik uvjerenja, oblik, sadržaj i način vođenja upisnika o izdanim uvjerenjima o osposobljenosti za lovca, lovočuvara i ocjenjivača trofeja ministar propisuje pravilnikom.

Članak 74.

(1) Ulovljena, ranjena i uginula divljač te njezini dijelovi pripadaju lovoovlašteniku, a na površini na kojoj je zabranjeno ustanovljivanje lovišta korisniku te površine.

(2) Osoba koja je uočila mrtvu, ozlijeđenu ili bolesnu divljač te napuštenu mladunčad divljači dužna je bez premještanja divljači o tome odmah obavijestiti lovoovlaštenika odnosno korisnika površine na kojoj je zabranjeno ustanovljivanje lovišta.

(3) Svako premještanje (prenošenje, prevoženje) divljači ili dijelova divljači bez propisane dokumentacije je protuzakonito.

Članak 75.

(1) Odstrijeljena i na drugi način stečena divljač smije se pomicati s mjesta izlučenja odnosno prenositi ili prevoziti tijekom trajanja lova do završetka lova samo ako je označena odgovarajućom oznakom u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 11. ovoga članka.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, divljač stradalu u prometu dopušteno je pomicati od mjesta stradavanja nakon obavljenog policijskog očevida, uz obvezu ishođenja odgovarajuće oznake u roku od osam dana.

(3) Divljač i njezini dijelovi nakon završetka lova ili na drugi način stečena divljač i njezini dijelovi smiju se držati, prenositi ili prevoziti uz potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 11. ovoga članka.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ocijenjeni trofeji divljači smiju se držati, prenositi ili prevoziti samo uz trofejni list.

(5) Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova iz stavka 1. ovoga članka izdaje lovoovlaštenik odnosno korisnik površine na kojoj je zabranjeno ustanovljivanje lovišta.

(6) Divljač i njezini dijelovi namijenjeni prehrani ljudi smiju se stavljati na tržište ako potječu iz objekta u skladu s odredbama posebnih propisa kojima je uređeno područje o hrani.

(7) Divljač i njezini dijelovi koji nisu namijenjeni prehrani ljudi mogu se stavljati u promet (prodaja, prerada, izvoz iz Republike Hrvatske) ako udovoljavaju odredbama posebnih propisa kojima je uređeno područje o veterinarstvu.

(8) Na uvoz i izvoz divljači i dijelova divljači primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i posebnih propisa.

(9) Dopuštena je trgovina s divljači koja je na popisu vrsta koji se nalazi u prilogu I. DIO A pravilnika iz stavka 11. ovoga članka.

(10) Iznimno od odredbi stavka 9. ovoga članka, može se izdati odobrenje za prijevoz za prodaju, držanje za prodaju i nuđenje za prodaju divljači s popisa vrsta iz priloga I. DIO B pravilnika iz stavka 11. ovoga članka, uz prethodno savjetovanje s Europskom komisijom.

(11) Obrazac potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova i način označavanja divljači ministar propisuje pravilnikom.

VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE

Članak 76.

(1) Lovoovlaštenik, fizička i pravna osoba kojoj divljač može prouzročiti direktnu imovinsku štetu (u daljnjem tekstu: oštećenik) dužni su poduzimati sve prijeko potrebne mjere radi sprječavanja štete koju divljač može počiniti ljudima ili imovini.

(2) U pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije.

Članak 77.

(1) Mjere za sprječavanje štete od divljači jesu:

– smanjivanje broja divljači do brojnog stanja koje se može uzgajati u lovištu

– osiguravanje dovoljno vode i hrane za divljač u lovištu

– čuvanje usjeva i nasada

– izgon divljači s ugroženog zemljišta

– uporaba mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava, vidljivih i zvučnih plašila, elektronskih detektora divljači, kao i ostale uobičajene mjere zaštite za određeno područje i vrstu divljači.

(2) Nadležno tijelo utvrđuje uobičajene mjere iz stavka 1. ovoga članka za područje svoje nadležnosti koje je dužan provoditi lovoovlaštenik i javno ih objavljuje najkasnije do 31. ožujka za iduću lovnu godinu.

(3) Za provedbu mjera iz stavka 2. ovoga članka nadležno tijelo je ovlašteno:

1. zabraniti lov pojedine vrste divljači radi zaštite njezina brojnog stanja, zaštite poljoprivrednih usjeva, pojave kemijskog, biološkog ili radiološkog zagađivanja

2. dopustiti provedbu sanitarnog ili redukcijskog odstrela te izlučenje divljači, osim ptica, s površina na kojima ugrožava sigurnost ljudi i imovine ili na kojima prema drugim propisima ne smije obitavati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) osposobljenoj za lov. Dopuštenjem se propisuje i visina odstrela te raspolaganje s odstrijeljenom divljači i njezinim dijelovima

3. donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, osim ptica, koja ugrožava zdravlje ljudi, stoke, druge divljači, drugih životinjskih vrsta ili čini drugu štetu, ako mjere za sprječavanje šteta od divljači nisu dovoljno uspješne ili ne bi bile gospodarski opravdane.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Članak 78.

Vrste šteta u lovištima su:

1. šteta na imovini je šteta koju divljač prouzroči svojim djelovanjem tako da smanji vrijednost pokretnina ili nekretnina u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba, a to je šteta na poljoprivrednim kulturama, domaćim životinjama, gospodarskim ili drugim objektima; za štetu koju prouzroči divljač nad domaćim životinjama računa se šteta koja se odnosi na smanjenje ili potpuni gubitak vrijednosti oštećene ili ubijene domaće životinje

2. šteta prouzročena izvođenjem lova je svaka šteta koju su pri provedbi lova prouzročili lovci i lovački psi

3. šteta na divljači je imovinska i ekološka šteta čiji je uzrok protupravno uništenje, oštećenje ili prisvajanje divljači, njezinih legala i gnijezda ili su prouzročene posredno protupravnim radnjama u prostoru, kojima se mijenjaju ili uništavaju staništa, prirodni prolazi i drugi važni činitelji bitni za opstanak divljači

4. šteta na lovnogospodarskim i lovnotehničkim objektima je imovinska šteta čiji je uzrok protupravno uništenje, oštećenje ili prisvajanje.

Članak 79.

(1) Sprječavanje šteta u lovištima osigurava se poduzimanjem sljedećih radnji:

1. oštećenik je dužan na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar poduzeti mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka takve štete

2. dopuštene radnje i zahvati su ograđivanje dobara, ciljano čuvanje dobara i istjerivanje divljači, provedba agrotehničkih mjera, priopćavanje bez odgađanja o započetoj šteti i okolnostima koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprječavanje šteta te upotrebljavanje mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava koja je na zahtjev oštećenika dužan osigurati lovoovlaštenik.

(2) Oštećenik koji ne poduzima mjere, dopuštene radnje i zahvate te ne dopusti lovoovlašteniku provođenje mjera kojima se sprječava nastanak štete od divljači ili odstrani sredstva za sprječavanje štete, namjerno ošteti ili odstrani objekte koji služe za sprječavanje šteta nema pravo na naknadu štete koju prouzroči divljač.

Članak 80.

(1) Za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik, ako je oštećenik poduzeo radnje iz članka 79. stavka 1. ovoga Zakona te kao dobar gospodar zaštitio svoju imovinu od nastanka štete navedene u članku 78. ovoga Zakona.

(2) Lovoovlaštenik ne odgovara za štetu nastalu na dobrima koja nisu uklonjena najkasnije mjesec dana od isteka agrotehničkog roka za berbu ili žetvu uroda.

(3) Za štetu na divljači koja je prouzročena na način iz članka 78. točke 3. ovoga Zakona odgovara počinitelj tih radnji odnosno vlasnik stvari ili životinje od kojih potječe takva šteta bez obzira na krivnju (objektivna odgovornost) te se ta šteta nadoknađuje lovoovlašteniku, prema Odštetnom cjeniku.

(4) Za štetu na lovnogospodarskim i lovnotehničkim objektima odgovara počinitelj tih radnji odnosno vlasnik stvari ili životinje od kojih potječe takva šteta bez obzira na krivnju (objektivna odgovornost) te se ta šteta nadoknađuje lovoovlašteniku, prema Odštetnom cjeniku.

(5) Ako lovoovlaštenik ne pokrene postupak za naknadu štete iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, a radi se o šteti većih razmjera, takav će postupak u ime Republike Hrvatske pokrenuti nadležno državno odvjetništvo na zahtjev Ministarstva. Ako predmetne štete počini lovoovlaštenik, postupak za naknadu štete pokrenut će Republika Hrvatska na zahtjev Ministarstva putem nadležnog državnog odvjetništva u roku od 30 dana od dana saznanja za štetu.

(6) Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

– vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

– lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

(7) Lovoovlaštenik je dužan radi smanjenja i otklanjanja mogućnosti nastanka štete nastale naletom vozila na divljač pratiti migraciju divljači te o tome jednom godišnje dostaviti izvješće pravnoj osobi koja upravlja cestama opisanim granicom lovišta.

(8) Za štetu koju prilikom lova divljači počine lovci i lovački psi koji sudjeluju u lovu odgovoran je lovoovlaštenik, s tim da lovoovlaštenik ima pravo regresa od lovaca koji su prouzročili štetu.

Članak 81.

Ne nadoknađuje se šteta koju divljač počini:

– ako je nastala šteta na površini manjoj od 5 % ukupne površine tehnološke cjeline sukladno posebnom propisu

– na površinama na kojima vlasnik ili korisnik zemljišta nije poduzeo mjere i radnje iz članka 79. ovoga Zakona

– stoci na površinama na kojima je posebnim propisom zabranjen pristup i ispaša stoke

– na neoznačenim i neregistriranim domaćim životinjama, kao ni šteta na domaćim životinjama koje su bez nadzora puštene u prirodu

– na neograđenim višegodišnjim nasadima

– na šumi i šumskom zemljištu

– korisnicima zemljišta koji protupravno koriste zemljište.

Članak 82.

(1) Za štete iz članka 78. točaka 1. i 2. ovoga Zakona oštećenici su se dužni u roku od sedam dana od dana nastanka štete pisanim putem obratiti lovoovlašteniku na čijem se području šteta dogodila, s tim da je lovoovlaštenik dužan u daljnjem roku od sedam dana odgovoriti oštećeniku.

(2) Nakon isteka rokova iz stavka 1. ovoga članka oštećenik je dužan u daljnjem roku od 30 dana predložiti lovoovlašteniku sklapanje sporazuma o naknadi štete, a lovoovlaštenik je dužan na takav prijedlog oštećenika odgovoriti u daljnjem roku od 30 dana te ako dođe do sklapanja sporazuma, taj sporazum predstavlja ovršnu ispravu.

(3) Nakon isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i ako ne dođe do sklapanja sporazuma iz stavka 2. ovoga članka, oštećenik se može obratiti tužbom radi naknade štete nadležnom sudu najkasnije u roku od tri godine od dana nastanka štete. Nadležni sud odbacit će tužbu ako oštećenik nije postupio na način naveden u stavcima 1. i 2. ovoga članka.

VIII. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR

Članak 83.

Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.

Članak 84.

(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja lovna inspekcija Ministarstva (u daljnjem tekstu: lovna inspekcija).

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, koji se odnosi na prodaju i kupnju divljači i njezinih dijelova, obavlja se u skladu s posebnim propisima.

Članak 85.

(1) Poslove lovne inspekcije obavljaju: državni lovni inspektor i lovni inspektor u područnoj jedinici Ministarstva (u daljnjem tekstu: lovni inspektor).

(2) Poslove državnog lovnog inspektora može obavljati državni službenik koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij šumarske ili agronomske ili veterinarske struke s položenim kolegijem iz lovstva i pet godina radnog staža u struci.

(3) Poslove lovnog inspektora u područnoj jedinici može obavljati državni službenik koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij šumarske ili agronomske ili veterinarske struke s položenim kolegijem iz lovstva i tri godine radnog iskustva.

Članak 86.

(1) Lovni inspektor ima službenu iskaznicu i značku kojom dokazuje svoje službeno svojstvo, identitet, prava i ovlasti.

(2) Obrazac iskaznice i izgled značke iz stavka 1. ovoga članka te način njihova izdavanja ministar propisuje pravilnikom.

Članak 87.

Pravne i fizičke osobe čiji rad podliježe nadzoru lovnog inspektora dužne su omogućiti provedbu inspekcijskog nadzora i pružiti potpune i točne podatke i obavijesti.

Članak 88.

Lovna inspekcija obavlja sljedeće poslove:

1. provodi pregled lovišta, lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata i način obilježavanja granica lovišta te površina na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta

2. provodi izravan uvid u lovnogospodarske planove, opće i pojedinačne akte lovoovlaštenika, propisane evidencije i isprave koje se odnose na divljač i njezine dijelove

3. nadzire provedbu lovnogospodarskih planova

4. nadzire provedbu posebnih nacionalnih i akcijskih planova gospodarenja pojedinim vrstama divljači iz članka 44. stavka 5. ovoga Zakona

5. nadzire ispunjava li lovoovlaštenik uvjete propisane ovim Zakonom

6. nadzire provodi li se odstrel divljači i stjecanje divljači i njezinih dijelova te ocjenjivanje trofeja divljači u skladu s odredbama ovoga Zakona, kao i isprave koje se odnose na odstrel i stjecanje divljači i njezinih dijelova i ocijenjenih trofeja

7. nadzire kako se lov obavlja, upotrebljava li se lovačko oružje i naboji odnosno lovački psi i ptice grabljivice u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega

8. nadzire provedbu mjera zaštite kultura od divljači

9. privremeno oduzima, u skladu s posebnim propisima, nezakonito ulovljenu divljač i prisvojenu uginulu divljač ili njezine dijelove, predmete kojima su izvršene nezakonite radnje te divljač i njezine dijelove od trenutačnog posjednika ako ne posjeduje potvrdu kako su stečeni na način određen ovim Zakonom

10. naređuje privremenu zabranu lova divljači i drugih radnji ako nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega

11. naređuje privremene mjere za sprječavanje štete na divljači i u lovištu te druge radnje u skladu s odredbama ovoga Zakona

12. obavještava nadležna tijela o zapaženim nepravilnostima i traži njihovo postupanje ako nije sam ovlašten izravno postupiti

13. nadzire provedbu posebnog programa u lovištima iz članka 65. ovoga Zakona

14. poduzima i druge mjere i radnje za koje je posebnim propisima ovlašten.

Članak 89.

(1) Državni lovni inspektor obavlja sljedeće poslove:

1. provodi poslove lovne inspekcije u državnim i privatnim lovištima i na površinama na kojima se ne ustanovljuje lovište

2. nadzire provedbu posebnog programa u lovištima iz članka 65. ovoga Zakona

3. nadzire provedbu ratificiranih međunarodnih ugovora i konvencija iz područja lova

4. provodi kontrolno-instruktivni nadzor

5. po potrebi provodi poslove lovne inspekcije u zajedničkim lovištima, po službenoj dužnosti i po ovlaštenju nadređenog.

(2) Lovni inspektor u područnoj jedinici Ministarstva obavlja sljedeće poslove:

1. provodi poslove lovne inspekcije u zajedničkim lovištima i na površinama na kojima se ne ustanovljuje lovište

2. provodi poslove lovne inspekcije u državnim i privatnim lovištima po ovlaštenju nadređenoga.

Članak 90.

Inspekcijski nadzor provodi se kao:

1. neposredni inspekcijski nadzor, izravnim uvidom u opće i pojedinačne akte, kao i u uvjete i način rada

2. posredni inspekcijski nadzor, izravnim uvidom u dostavljene podatke i dokumentaciju.

Članak 91.

(1) O utvrđenim činjenicama lovni inspektor sastavlja zapisnik.

(2) Ako lovni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi povrede ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju njega, rješenjem će narediti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka u određenom roku.

(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka lovni inspektor donosi bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana završetka nadzora.

(4) Lovni inspektor će donijeti usmeno rješenje i odmah usmeno narediti njegovo izvršenje kada utvrdi kako pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost suprotno izvršnoj zaštitnoj mjeri zabrane obavljanja djelatnosti, donesenoj u upravnom ili prekršajnom postupku, kada je potrebno poduzeti hitne mjere radi osiguranja javnog reda i sigurnosti, radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovine veće vrijednosti.

(5) Protiv rješenja lovnog inspektora žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Ako lovni inspektor utvrdi kako je povredom propisa počinjen prekršaj ili kazneno djelo, uz zapisnik i rješenje za donošenje kojega je ovlašten, dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora, izdati prekršajni nalog prema posebnom zakonu ili podnijeti optužni prijedlog ili kaznenu prijavu zbog počinjenja kaznenog djela.

IX. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 92.

(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj lovoovlaštenik:

1. ako prenese pravo lova suprotno odredbi članka 21. stavka 4. ovoga Zakona

2. ako izvršava pravo lova bez odobrenog lovnogospodarskog plana (članak 43. stavak 2.)

3. ako gospodari s divljači suprotno odredbama nacionalnog i akcijskog plana gospodarenja pojedinim vrstama divljači (članak 44. stavak 5.)

4. ako ne provodi lovnogospodarske planove (48. stavak 2.)

5. ako ne obavi reviziju lovnogospodarskih planova kad su se trajno ili bitno izmijenili uvjeti i okolnosti na kojima se temelji lovnogospodarski plan (članak 50. stavak 1.)

6. ako uvede novu vrstu divljači suprotno odredbi članka 53. stavka 1. ovoga Zakona

7. ako uzgaja divljač u broju kojim se narušavaju prirodni odnosi staništa i divljači (članak 54. stavak 1. točka 4.)

8. ako lovi ili uznemirava ženku dlakave divljači kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad te pernatu divljač tijekom podizanja mladunčadi ili različitih stadija razmnožavanja; ako lovi migracijske vrste tijekom razdoblja razmnožavanja ili tijekom njihova povratka u područje u kojem podižu mladunčad; ako lovi za vrijeme hibernacije; ako uništava i prisvaja mladunčad te uništava i oštećuje legla, gnijezda i jaja divljači (članak 55. stavak 1.)

9. ako nema stručnu službu za provedbu lovnogospodarskih planova (članak 57. stavak 1.)

10. ako nema lovočuvarsku službu (članak 58. stavak 1.)

11. ako nema lovnika (članak 59. stavak 1.)

12. ako lovi ili dopusti lov divljači u lovištu suprotno lovnogospodarskim planovima (članak 60. stavak 2.)

13. ako lovi smeđeg medvjeda, mačku divlju ili dabra suprotno odredbi članka 60. stavka 3. ovoga Zakona

14. ako bez odgode ne prijavi lovnom inspektoru odstrel ranjene ili bolesne divljači u vrijeme lovostaja i u vrijeme trajanja privremene zabrane lova divljači uz priloženo uvjerenje nadležne veterinarske službe (članak 62. stavci 1. i 2.)

15. ako ne izvrši naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači (članak 64.)

16. ako lovi ili dopusti lov divljači kada je ugrožena poplavom, snježnim nanosima, poledicom, visokim temperaturama, požarom ili na drugi sličan način, osim u svrhu spašavanja (članak 66. stavak 1. točka 24.)

17. ako lovi ili dopusti lov krupne divljači skupnim lovom i sa psima, osim svinje divlje (članak 66. stavak 7.)

18. ako lovi ili dopusti lov osobi koja nema uza se važeću lovačku iskaznicu i izdano pisano dopuštenje za lov divljači (članak 67. stavak 1.)

19. ako odstreljuje ili dopusti odstrel divljači lovcu koji nema uza se važeći oružni list za držanje i nošenje oružja u svrhu lova (članak 67. stavak 2.)

20. ako ne izdaje dokumentaciju u skladu s podzakonskim propisom iz članka 67. stavka 6. ovoga Zakona

21. ako lovi ili dopusti lov divljači lovačkim oružjem ili lovačkim nabojima koji ne odgovaraju snazi ili otpornosti pojedine vrste divljači ili suprotno podzakonskom propisu (članak 68. stavci od 1. do 4.)

22. ako trguje s divljači koja nije na popisu vrsta koji se nalazi u prilogu I. pravilnika iz stavka 11. ovoga članka ili prevozi za prodaju, drži za prodaju ili nudi za prodaju divljač bez izdanog odobrenja (članak 75. stavci 9. i 10.)

23. ako lovnom inspektoru ne omogući provedbu inspekcijskog nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke i obavijesti (članak 87.)

24. ako ne postupi prema rješenju lovnog inspektora (članak 91. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 2., 3., 4., 5., 14., 15., 16., 17., 18., 19., 20., 21., 22., 23. i 24. ovoga članka kaznit će se korisnik površine na kojoj je zabranjeno ustanovljivanje lovišta kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 93.

(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj lovoovlaštenik:

1. ako vidljivo na određenim mjestima ne obilježi granice lovišta (članak 13. stavak 4.)

2. ako lovi bez uplaćenih sredstava (članak 30. stavak 3. i članak 41. stavak 4.)

3. ako ne donese lovnogospodarsku osnovu u propisanom roku (članak 45. stavci 1. i 2.)

4. ako ne donese program uzgoja divljači u propisanom roku (članak 46. stavak 2.)

5. ako povjeri izradu lovnogospodarskih planova te njihovih revizija pravnoj ili fizičkoj osobi koja nije licencirana (članak 49. stavak 1.)

6. ako u roku ne dostavi propisane podatke za Središnju lovnu evidenciju (članak 51. stavak 3.)

7. ako ne smanjuje broj divljači koja čini štetu drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama, usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini na podnošljiv broj (članak 54. stavak 1. točka 8.)

8. ako ne spašava divljač od elementarnih nepogoda (članak 54. stavak 1. točka 9.)

9. ako ne podiže i ne održava lovnogospodarske i lovnotehničke objekte (članak 54. stavak 1. točka 11.)

10. ako ne postupi u skladu s rješenjem Ministarstva (članak 63. stavci 1. i 7.)

11. ako ne omogući u lovištu rad znanstvenoistraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova (članak 65. stavak 1.)

12. ako lovi ili dopusti lov sa psom suprotno podzakonskom propisu iz članka 69. stavka 4. ovoga Zakona

13. ako lovi ili dopusti lov s pticom grabljivicom suprotno podzakonskom propisu iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona

14. ako ne ocijeni trofej divljači, iznosi, omogući ili dopusti iznijeti trofej divljači iz Republike Hrvatske bez propisanog trofejnog lista odnosno ne vodi propisanu evidenciju o trofejima divljači (članak 71. stavci 1., 3. i 4.)

15. ako odstrijeljenu i na drugi način stečenu divljač pomiče s mjesta izlučenja odnosno prevozi ili prenosi tijekom trajanja lova do završetka lova bez označavanja odgovarajućom oznakom (članak 75. stavak 1.)

16. ako divljač ili njezine dijelove nakon završetka lova ili na drugi način stečenu divljač ili njezine dijelove drži, prevozi ili prenosi bez potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova (članak 75. stavak 3.)

17. ako ocijenjene trofeje divljači drži, prenosi ili prevozi bez trofejnog lista (članak 75. stavak 4.)

18. ako ne izdaje potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova na propisan način (članak 75. stavci 5. i 11.)

19. ako ne poduzima prijeko potrebne mjere za sprječavanje šteta od divljači (članak 76. stavak 1.)

20. ako ne postupi po rješenju nadležnog tijela (članak 77. stavak 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 5., 7., 8., 10., 12., 13., 14., 15., 16., 17., 18., 19. i 20. ovoga članka te ako na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta lovi divljač bez registracije za obavljanje lova ili povjeri lov pravnoj ili fizičkoj osobi koja nije registrirana (članak 20. stavak 2.) kaznit će se korisnik te površine kaznom od 7000,00 do 15.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 3000,00 do 7000,00 kuna.

Članak 94.

(1) Novčanom kaznom od 7000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba i fizička osoba (obrtnik) koja obavlja stručne poslove u provedbi lovnogospodarskih planova ako:

1. ne provodi lovnogospodarske planove (članak 48. stavak 2.)

2. u roku ne dostavi propisane podatke iz članka 51. stavka 3. ovoga Zakona

3. stručne poslove obavlja protivno odredbama članka 57. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 2000,00 do 5000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koja obavlja stručne poslove u provedbi lovnogospodarskih planova novčanom kaznom od 5000,00 do 15.000,00 kuna.

Članak 95.

Novčanom kaznom od 3000,00 do 7000,00 kuna kaznit će se za prekršaj lovočuvar ako obavlja dužnost suprotno odredbama članka 58. stavaka od 2. do 5. ovoga Zakona.

Članak 96.

Novčanom kaznom od 3000,00 do 7000,00 kuna kaznit će se za prekršaj lovnik ako obavlja dužnost suprotno odredbama članka 59. stavaka 3. i 5. ovoga Zakona.

Članak 97.

Novčanom kaznom od 5000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vlasnik lovišta ako:

1. lovi bez uplaćenih sredstava (članak 32. stavak 5.)

2. pravo lova u lovištu da u zakup suprotno članku 33. stavku 1. ovoga Zakona ili

3. ne dostavi jedan primjerak potpisanog ugovora o davanju zakupa prava lova u za to propisanom roku (članak 33. stavak 2.).

Članak 98.

(1) Novčanom kaznom od 5000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja nije lovoovlaštenik:

1. ako lovi ili uznemirava ženku dlakave divljači kada je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad ili pernatu divljač, dok sjedi na jajima ili dok hrani mladunčad, za vrijeme hibernacije te ako uništava ili dopusti uništavanje ili prisvajanje mladunčadi, uništavanje ili oštećivanje legla, gnijezda ili jaja divljači (članak 55. stavak 1.)

2. ako oštećuje ili uništava lovnogospodarske ili lovnotehničke objekte ili znakove granica lovišta (članak 55. stavak 2.)

3. ako vlasnici pse i mačke odnosno pastiri pastirske pse puštaju da se kreću lovištem suprotno odredbama članka 56. stavka 2. ovoga Zakona

4. ako provodi rad od utjecaja na divljač bez dopuštenja Ministarstva (članak 65. stavak 2.)

5. ako ne obilježi površine na kojima se obavlja znanstvenoistraživački ili znanstveno-nastavni rad i ako o tom radu za proteklu godinu u roku ne podnese izvješće Ministarstvu (članak 65. stavak 4.)

6. ako lovi divljač kada je ugrožena poplavom, snježnim nanosima, poledicom, visokim temperaturama, požarom ili na drugi sličan način, osim u svrhu spašavanja (članak 66. stavak 1. točka 24.)

7. ako lovi krupnu divljač skupnim lovom i sa psima, osim svinje divlje (članak 66. stavak 7.)

8. ako trofej divljači iznosi iz Republike Hrvatske bez propisanog trofejnog lista (članak 71. stavak 3.)

9. ako odstrijeljenu i na drugi način stečenu divljač pomiče s mjesta izlučenja odnosno prevozi ili prenosi tijekom trajanja lova do završetka lova, bez označavanja odgovarajućom oznakom (članak 75. stavak 1.)

10. ako divljač ili njezine dijelove nakon završetka lova ili na drugi način stečenu divljač ili njezine dijelove drži, prevozi ili prenosi bez potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova (članak 75. stavak 3.)

11. ako ocijenjene trofeje divljači drži, prenosi ili prevozi bez trofejnog lista (članak 75. stavak 4.)

12. ako trguje s divljači koja nije na popisu vrsta koji se nalazi u prilogu I. pravilnika iz stavka 11. ovoga članka ili prevozi za prodaju, drži za prodaju ili nudi za prodaju divljač bez izdanog odobrenja (članak 75. stavci 9. i 10.)

13. ako ne dopusti lovoovlašteniku provođenje mjera za sprječavanje šteta od divljači ili odstranjuje sredstva za sprječavanje štete, namjerno ošteti ili odstrani objekte koji služe za sprječavanje štete (članak 79. stavak 2.)

14. ako lovnom inspektoru ne omogući provedbu inspekcijskog nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke i obavijesti (članak 87.)

15. ako ne postupi prema rješenju lovnog inspektora (članak 91. stavak 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 3000,00 do 5000,00 kuna.

(3) Novčanom kaznom od 5000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja nije lovoovlaštenik:

1. ako lovi ili uznemirava ženku dlakave divljači kada je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad ili pernatu divljač, dok sjedi na jajima ili dok hrani mladunčad, za vrijeme hibernacije te uništava ili dopusti uništavanje ili prisvajanje mladunčadi, uništavanje ili oštećivanje legla, gnijezda ili jaja divljači (članak 55. stavak 1.)

2. ako oštećuje ili uništava lovnogospodarske ili lovnotehničke objekte ili znakove granica lovišta (članak 55. stavak 2.)

3. ako vlasnici pse i mačke odnosno pastiri pastirske pse puštaju da se kreću lovištem suprotno odredbama članka 56. stavka 2. ovoga Zakona

4. ako lovi divljač kada je ugrožena poplavom, snježnim nanosima, poledicom, visokim temperaturama, požarom ili na drugi sličan način, osim u svrhu spašavanja (članak 66. stavak 1. točka 24.)

5. ako lovi krupnu divljač skupnim lovom i sa psima, osim svinje divlje (članak 66. stavak 7.)

6. ako lovi divljač bez uza se važeće lovačke iskaznice i prethodno izdanog pisanog dopuštenja lovoovlaštenika (članak 67. stavak 1.)

7. ako odstreljuje divljač, a nema uza se važeći oružni list za držanje i nošenje oružja u svrhu lova (članak 67. stavak 2.)

8. ako se bez pisanog dopuštenja lovoovlaštenika uza se kreće lovištem s oružjem (članak 67. stavak 3.)

9. ako lovi divljač lovačkim oružjem ili lovačkim nabojima koji ne odgovaraju snazi ili otpornosti pojedine vrste divljači ili suprotno podzakonskom propisu (članak 68. stavci od 1. do 4.)

10. ako lovi sa psom suprotno podzakonskom propisu iz članka 69. stavka 4. ovoga Zakona

11. ako lovi s pticom grabljivicom suprotno podzakonskom propisu iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona

12. ako ne omogući ocjenjivanje stečenog trofeja divljači, a koji podliježe vrednovanju (članak 71. stavak 1.)

13. ako trofej divljači iznosi iz Republike Hrvatske bez propisanog trofejnog lista (članak 71. stavak 3.)

14. ako odstrijeljenu i na drugi način stečenu divljač pomiče s mjesta izlučenja odnosno prevozi ili prenosi tijekom trajanja lova do završetka lova bez označavanja odgovarajućom oznakom (članak 75. stavak 1.)

15. ako divljač ili njezine dijelove nakon završetka lova ili na drugi način stečenu divljač ili njezine dijelove drži, prevozi ili prenosi bez potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova (članak 75. stavak 3.)

16. ako ocijenjene trofeje divljači drži, prenosi ili prevozi bez trofejnog lista (članak 75. stavak 4.)

17. ako trguje s divljači koja nije na popisu vrsta koji se nalazi u prilogu I. pravilnika iz stavka 11. ovoga članka ili prevozi za prodaju, drži za prodaju ili nudi za prodaju divljač bez izdanog odobrenja (članak 75. stavci 9. i 10.)

18. ako ne dopusti lovoovlašteniku provođenje mjera za sprječavanje šteta od divljači ili odstranjuje sredstva za sprječavanje štete, namjerno ošteti ili odstrani objekte koji služe za sprječavanje štete (članak 79. stavak 2.)

19. ako lovnom inspektoru ne omogući provedbu inspekcijskog nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke i obavijesti (članak 87.)

20. ako ne postupi prema rješenju lovnog inspektora (članak 91. stavak 2.).

Članak 99.

Za prekršaj iz članka 92. stavka 1. točaka 2., 3., 8., 12., 13., 16., 17., 18., 19., 20., 21., članka 93. stavka 1. točaka od 11. do 17. i članka 98. stavka 3. točaka 1., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 16. ovoga Zakona počinitelju se uz novčanu kaznu mogu izreći i zaštitne mjere:

– oduzimanja lovačke iskaznice u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine

– zabrane lova za fizičku osobu odnosno obavljanje djelatnosti lova lovoovlašteniku u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 100.

(1) Pravilnike iz članka 23. stavka 11., članka 48. stavka 3., članka 51. stavka 5., članka 57. stavka 4., članka 58. stavka 5., članka 59. stavka 5., članka 66. stavka 10., članka 67. stavka 7., članka 68. stavka 4., članka 69. stavka 4., članka 70. stavka 7., članka 71. stavka 4., članka 72. stavka 6., članka 73. stavka 5. i članka 86. stavka 2. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Pravilnik iz članka 75. stavka 11. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministar će predložiti Vladi Republike Hrvatske imenovanje povjerenstava iz članka 60. stavka 3. i članka 72. stavka 3. ovoga Zakona.

(4) Program iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona korisnici površina na kojima je zabranjeno ustanovljenje lovišta donijet će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Do stupanja na snagu propisa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, br. 140/05., 75/09., 14/14., 21/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 41/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 67/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/17.):

– Cjenik divljači (»Narodne novine«, br. 67/06.)

– Odštetni cjenik (»Narodne novine«, br. 67/06.)

– Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (»Narodne novine«, br. 40/06., 92/08., 39/11. i 41/13.)

– Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja središnje lovne evidencije (»Narodne novine«, br. 67/06. i 73/10.)

– Pravilnik o stručnoj službi za provedbu lovnogospodarske osnove (»Narodne novine«, br. 63/06., 101/10. i 44/17.)

– Pravilnik o lovočuvarskoj službi (»Narodne novine«, br. 63/06.)

– Pravilnik o načinu lova u graničnom pojasu (»Narodne novine«, br. 67/06.)

– Pravilnik o lovostaju (»Narodne novine«, br. 67/10., 87/10., 97/13. i 44/17.)

– Pravilnik o uvjetima i načinu lova, nošenju lovačkog oružja, obrascu i načinu izdavanja lovačke iskaznice, dopuštenju za lov i evidenciji o obavljenom lovu (»Narodne novine«, br. 70/10.)

– Pravilnik o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja (»Narodne novine«, br. 68/06. i 66/10.)

– Pravilnik o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov (»Narodne novine«, br. 143/10.)

– Pravilnik o načinu lova sa pticama grabljivicama i programu o polaganju sokolarskog ispita (»Narodne novine«, br. 110/10.)

– Pravilnik o načinu ocjenjivanja trofeja divljači, obrascu trofejnog lista, vođenju evidencije o trofejima divljači i izvješću o ocijenjenim trofejima (»Narodne novine«, br. 92/08.)

– Pravilnik o osposobljavanju kadrova u lovstvu (»Narodne novine«, br. 78/06. i 92/08.)

– Pravilnik o potvrdi o podrijetlu divljači i njezinih dijelova i obilježavanju krupne divljači evidencijskim markicama (»Narodne novine«, br. 95/10. i 44/17.)

– Pravilnik o službenoj iskaznici i znački lovnog inspektora (»Narodne novine«, br. 142/12.).

Članak 101.

Postupci započeti prema odredbama Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, br. 140/05., 75/09., 14/14., 21/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 41/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 67/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/17.) dovršit će se prema odredbama toga Zakona.

Članak 102.

Ugovori o pravu lova sklopljeni do stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do isteka razdoblja na koje su sklopljeni.

Članak 103.

Obvezuju se davatelji prava lova koji su sklopili ugovore o zakupu prava lova na lovištima do stupanja na snagu ovoga Zakona, a koji nisu sklopljeni za razdoblje od deset lovnih godina da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona usklade trajanje predmetnih ugovora tako da se sklapaju do roka važenja odobrenih lovnogospodarskih planova.

Članak 104.

Lovoovlaštenicima kojima je do stupanja na snagu ovoga Zakona odobren lovnogospodarski plan koji istječe godinu dana prije isteka ugovora, u zadnjoj godini ugovora dopušta se gospodarenje prema planiranim smjernicama zadnje godine važenja lovnogospodarskog plana.

Članak 105.

Pravne i fizičke osobe koje se služe pravom lova dužne su svoje poslovanje uskladiti s odredbama članka 59. ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 106.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:

– Zakon o lovstvu (»Narodne novine«, br. 140/05., 75/09, 14/14., 21/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 41/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 67/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/17.)

– Pravilnik o sadržaju ugovora o međusobnim pravima i obvezama između »Hrvatskih šuma« d.o.o., Zagreb i ovlaštenika prava lova (»Narodne novine«, br. 25/07.).

Članak 107.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/18-01/63

Zagreb, 31. listopada 2018.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.