A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ A.1.1.

Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

– određuje temu, oblik, svrhu (javna i osobna) i namjenu govornoga teksta: informiranje, uvjeravanje i pregovaranje

– razlikuje monološke i dijaloške vrste govornih tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa

– prepoznaje različite izvore informacija za pripremu teksta i primjenjuje ih u oblikovanju teksta

– odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i provjerava njihovu važnost i točnost

– uz pomoć nastavnika oblikuje tekst i govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta

– objašnjava svojim riječima obilježja administrativnoga i publicističkog stila primjerima različitih vrsta tekstova

– oblikuje natuknice, nacrt i logično strukturiran tekst prema obilježjima vrste teksta koji govori

– govori i razgovara u skladu s govornom ulogom

– samostalno primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnoga jezika uvažavajući verbalne i neverbalne vrednote govorenoga jezika s obzirom na funkcionalni stil teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– pripovijedanje, opisivanje; jezična i strukturna obilježja opisa i pripovijedanja; natuknica, publicistički stil, administrativni stil

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik govori najmanje jedan monološki tekst i sudjeluje u najmanje jednom dijaloškom tekstu s obilježjima opisnoga, pripovjednog i izlagačkog diskursa: izvješće, intervju.

Preporučeni su tekstovi: izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ A.1.2.

Učenik sluša u skladu s određenom svrhom opisne, pripovjedne i upućivačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.

– razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova s obilježjima opisnoga, pripovjednog i upućivačkog diskursa različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom slušanja (javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje, upućivanje)

– analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta

– opisuje jezična i govorna obilježja slušanoga teksta

– izdvaja informacije i ideje i procjenjuje njihovu valjanost u skladu sa svrhom slušanja

– vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja

– oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja

– prepoznaje osnovna obilježja i svrhu opisnih, pripovjednih i upućivačkih tekstova te izdvaja informacije i ideje bitne za svrhu slušanja

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik sluša najmanje jedan tekst s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa i jedan upućivački tekst prema odabiru nastavnika.

Preporučeni su tekstovi: izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, uputa.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ A.1.3.

Učenik čita u skladu s određenom svrhom opisne, pripovjedne i upućivačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.

– razlikuje tekstove s obilježjima opisnoga, pripovjednog i upućivačkog diskursa različitih oblika i funkcionalnih stilova i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom čitanja (javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje, upućivanje)

– prepoznaje osnovna obilježja i svrhu opisnih, pripovjednih i upućivačkih tekstova te opisuje informacije i ideje

– objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika

– izdvaja informacije prema svrsi čitanja

– razlikuje informacije po važnosti

– razlikuje činjenice od mišljenja

– određuje glavne ideje u tekstu

– objašnjava osnovna i prenesena značenja

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita najmanje dva teksta s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa i jedan upućivački tekst prema odabiru nastavnika.

Preporučeni su tekstovi: izvješće, stručni/objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, tekst s poveznicama (hipertekst), uputa.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ A.1.4.

Učenik piše tekstove opisnoga, pripovjednog i upućivačkog diskursa u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

– oblikuje plan pisanja vezanoga teksta s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom (administrativnim, publicističkim)

– oblikuje koncept pisanja upućivačkog teksta u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom (administrativnim, publicističkim)

– istražuje različite izvore informacija i primjenjuje ih pri oblikovanju teksta: prikuplja, razvrstava i povezuje informacije i ideje u skladu s temom i svrhom pisanja

– služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva

– razlikuje jezična i strukturna obilježja opisnoga, pripovjednog i upućivačkog diskursa

– oprimjeruje obilježja administrativnog i publicističkog stila – oblikuje sadržajno i logički povezan tekst primjenjujući jezična i strukturna obilježja pripovjednoga, opisnog i upućivačkog diskursa

– samostalno oblikuje anketni obrazac u tiskanome i/ili elektroničkome obliku

– primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika i obilježja funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje

– prema modelu piše vezani tekst pripovjednoga i opisnoga diskursa i prema modelu piše tekst upućivačkoga diskursa i ostvaruje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– pripovijedanje, opisivanje, upućivanje; jezična i strukturna obilježja opisa, pripovijedanja i upute; natuknica; plan pisanja vezanoga teksta opisnoga i pripovjednoga diskursa; obilježja administrativnog i publicističkog stila

– pravopisni sadržaji: pisanje pravopisnih znakova na razini rečenice, pisanje oblika riječi u rečenici

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik piše najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta: vezani tekst pripovjednog i opisnog diskursa, životopis; jedan tekst upućivačkog diskursa.

Preporučeni su tekstovi: izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, vezani tekst pripovjednog i opisnog diskursa; upute.

Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4. integracijski su povezani s nastavnim područjima književnost i stvaralaštvo i kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnoga područja hrvatski jezik i komunikacija.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ A.1.5.

Učenik primjenjuje morfosintaktička i sintaktička znanja pri oblikovanju teksta.

– prepoznaje rečenicu kao sintaktičku i komunikacijsku jedinicu

– prepoznaje riječ kao morfološku i sintaktičku jedinicu

– izdvaja sintagme i određuje gramatičke veze među sastavnicama sintagme

– raščlanjuje rečenicu na nezavisne i zavisne rečenične članove

– opisuje sintaktičku službu i značenja promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici

– razlikuje nezavisnosložene, zavisnosložene i višestruko složene rečenice

– razlikuje neobilježeni, obilježeni i obvezatni red riječi pri oblikovanju rečenice

– primjenjuje vezna sredstava pri oblikovanju teksta (modifikatore, konektore) linearne i paralelne tekstne veze

– pomoću smjernica primjenjuje riječi u pravilnoj sintaktičkoj službi u jednostavnoj i složenoj rečenici

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ A.1.6.

Učenik opisuje značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.

– prepoznaje strukturu jezičnoga znaka

– razlikuje jednoznačnost od višeznačnosti i potkrepljuje ju primjerima

– opisuje uzroke i posljedice višeznačnosti te načine postanka

– razlikuje osnovna i prenesena značenja: metaforu, metonimiju i oksimoron

– opisuje značenjske odnose među riječima u zadanom kontekstu

– opisuje strukturu rječničkoga članka

– služi se rječnicima pri razvijanju vokabulara

– imenuje značenjske odnose među riječima na temelju konteksta i pomoću rječnika

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– jezični rječnici općega i ograničenog leksičkog sloja

– leksičko-semantički odnosi: sinonimija, homonimija, antonimija, hiperonimija i hiponimija u zadanom kontekstu.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ A.1.7.

Učenik opisuje razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga standardnog jezika.

– opisuje jezik kao sredstvo komunikacije, spoznaje i izražavanja

– prepoznaje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici

– navodi sastavnice jezične norme hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, pravogovornu, gramatičku, leksičko-semantičku, stilističku

– prepoznaje obilježja svojega mjesnog govora ili idioma prema standardnome hrvatskom jeziku

– razlikuje hrvatski kao materinski jezik, kao manjinski jezik i kao drugi jezik

– prepoznaje hrvatski jezik i njegove govore kao dio narodnoga identiteta

– prepoznaje hrvatski standardni jezik kao dio nacionalnoga identiteta

– primjenjuje spoznaje o hrvatskom standardnome jeziku u javnoj komunikaciji i razlikuje ga od osobnoga idiolekta

– prepoznaje sastavnice svojega idiolekta koje pripadaju osobnoj i javnoj komunikaciji

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Obilježja narječja i govora društvenih skupina svladavaju se prema načelu zavičajnosti i bliskosti (primjerenosti) te aktualnosti i preporučuje se povezati ih s medijskim tekstovima.

B. Književnost i stvaralaštvo

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ B.1.1.

Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnom tekstu.

– izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta

– objašnjava u čemu uživa dok čita

– potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove

– izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje

– izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.

B. Književnost i stvaralaštvo

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ B.1.2.

Učenik opisuje književni tekst prema temi i žanru.

– prepoznaje temeljne književnoteorijske pojmove i polazišta bitna za razumijevanje književnosti kao umjetnosti te oblike i načine književnog izražavanja

– opisuje i razlikuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na oglednim primjerima

– služi se književnoteorijskim pojmovima u opisivanju književnoga teksta na sadržajnoj i izraznoj razini: prozne vrste, poetske vrste, dramske vrste

– prepoznaje tematska i žanrovska obilježja teksta i primjenjuje osnovne pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Obvezne su književne vrste: lirska poezija, jednostavni oblici (izbor), novela, pripovijetka, roman, komedija, tragedija, pastorala

Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Antun Gustav Matoš, izbor iz novela, Marin Držić, Novela od Stanca, Ivan Gundulić, Dubravka, August Šenoa, Prijan Lovro .

Učenik analizira prema temi i žanru četiri obvezna književna teksta hrvatske književnosti i šest književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.

Preporučeni književnoteorijski pojmovi vezani uz:

– prozne vrste: proza, novela, pripovijetka, roman, struktura proznoga teksta: tema, pripovjedač, fabula, kompozicija, karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje

– poetske vrste: obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih, tradicionalni hrvatski stihovi

– dramske vrste: drama i kazalište, komedija, tragedija, struktura dramskoga teksta: dramski sukob, dramska napetost, dramski lik, dramski dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor ili slika; različiti postupci iskazivanja smiješnoga

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.

U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.

Pojedine elemente književne strukture učenici uočavaju na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.

Nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja i potiče se da prema svojoj profesionalnoj procjeni i prema kriterijima navedenim u poglavlju F. Učenje i poučavanje odabere suvremene književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

B. Književnost i stvaralaštvo

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ B.1.3.

Učenik prepoznaje i opisuje književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i kulturnom kontekstu.

– imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst

– uočava razlike i sličnosti u djelima nastalima u različitim povijesnim, društvenim i kulturnim kontekstima

– prepoznaje obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike u ljubavnoj i misaonoj poeziji, tragediji, komediji i pastorali

– potkrepljuje primjerima iz teksta obilježja književnopovijesnoga razdoblja u kojemu je tekst nastao

– opisuje književni tekst u društvenom i kulturnom kontekstu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Književnopovijesna razdoblja: klasična književnost, renesansa, barok, klasicizam, predromantizam.

Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj profesionalnoj procjeni. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta tipičnima za književnopovijesna razdoblja od klasične književnosti do romantizma. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.

Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodima predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika ili da polazište bude tekst iz starijeg razdoblja, a da aktualizacija bude na suvremenom tekstu.

B. Književnost i stvaralaštvo

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ B.1.4.

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.

– oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima

– predstavlja svoj rad individualno ili timski

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.

Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom ili u korelaciji s drugim predmetima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.

Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

C. Kultura i mediji

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ C.1.1.

Učenik tumači utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.

– uočava različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim na svakodnevni život primatelja

– opisuje svrhu (osobnu, javnu) medijskoga teksta

– uočava izravno i neizravno navedene poruke u medijskom tekstu

– objašnjava medijsku poruku i zaključuje kome je namijenjena

– prepoznaje na koje je jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovan medijski tekst

– tumači kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu utječu na svakodnevni život primatelja

– opisuje svrhu medijskog teksta i prema smjernicama objašnjava medijsku poruku i njezin utjecaj na svakodnevni život primatelja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tiskani i elektronički obavijesni, znanstveno-popularni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo.

C. Kultura i mediji

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ C.1.2.

Učenik opisuje tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.

– prepoznaje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima

– uočava različite kulturne obrasce na odabranim tekstovima i njihov utjecaj na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta

– prepoznaje obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i/ili kiča u tekstu i izražava svoj kritički stav prema njima

– uočava elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet

– opisuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta

– posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnom i digitalnom okružju

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– preporučeni su tekstovi i višemedijski tekstovi: putopis, životopis, intervju, reklama ili popularnokulturni tekst; film, kazališna predstava ili strip.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ A.2.1.

Učenik govori izlagačke i raspravljačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

– određuje temu, oblik, svrhu i namjenu govornoga teksta: informiranje, dokazivanje, uvjeravanje

– oprimjeruje jezično-strukturna obilježja izlagačkih i raspravljačkih tekstova

– svojim riječima objašnjava obilježja znanstvenoga stila

– istražuje informacije služeći se različitim pouzdanim izvorima radi oblikovanja argumenta i protuargumenata

– uspoređuje informacije iz raznih izvora radi procjene pouzdanosti, vjerodostojnosti, točnosti, autorstva i gledišta

– istražuje i izdvaja informacije važne za pripremu i izvođenje govorenog teksta točno ih navodeći i poštujući autorstvo

– uz pomoć nastavnika oblikuje pripremu za izlaganje ili raspravu i govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta

– prikladno se služi natuknicama, bilješkama, karticama, plakatima i računalnim prikazima pri govorenju

– govori ili razgovara radi informiranja slušatelja/sugovornika ili pregovaranja zbog zajedničkoga rješavanja problemske situacije ili donošenja odluke

– primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnog jezika uvažavajući verbalne i neverbalne vrednote govorenoga jezika s obzirom na funkcionalni stil teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– jezična i strukturna obilježja izlagačkih tekstova; jezična i strukturna obilježja javnog govora; jezična i strukturna obilježja raspravljačkog diskursa; znanstveni stil, administrativni stil, publicistički stil

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik govori najmanje jedan monološki tekst s obilježjima izlagačkoga diskursa: javni govor.

Učenik sudjeluje u najmanje jednom dijaloškom tekstu s obilježjima raspravljačkog diskursa: debata.

Preporučeni su tekstovi: prikaz, priopćenje, javni govor, predavanje, sastanak, debata.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ A.2.2.

Učenik sluša u skladu s određenom svrhom izlagačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.

– razlikuje govorne i razgovorne vrste izlagačkih i raspravljačkih tekstova iz različitih izvora, različitih funkcionalnih stilova i oblika u skladu s određenom svrhom slušanja i namjenom

– sluša i postavlja pitanja radi postizanja razumijevanja i/ili daje odgovore

– tumači utjecaj okružja na primanje informacija

– analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta

– objašnjava jezična i govorna obilježja slušanoga teksta

– razlikuje pouzdane od nepouzdanih informacija u različitim izvorima u skladu sa svrhom slušanja

– razlikuje činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova u slušanom tekstu

– oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja

– analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja i prepoznaje obilježja, oblik i svrhu teksta

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik sluša najmanje jedan izlagački i jedan raspravljački tekst prema odabiru nastavnika.

Preporučeni su tekstovi: priopćenje, prikaz, javni govor, predavanje, sastanak, debata.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ A.2.3.

Učenik čita u skladu s određenom svrhom izlagačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.

– razlikuje izlagačke od raspravljačkih tekstova različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom i namjenom čitanja

– objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika služeći se prethodno stečenim znanjima

– razlikuje pouzdane i nepouzdane izvore informacija

– opisuje funkciju i osnovna obilježja izlagačkih i raspravljačkih tekstova te prema smjernicama povezuje i sažima podatke iz teksta

– istražuje podatke o autoru, izdanju i nakladniku izvora

– povezuje i sažima podatke i ideje u tekstu

– odabire prikladne citate kojima potkrepljuje svoje zaključke o eksplicitnom i implicitnom značenju teksta

– povezuje informacije i ideje iz teksta sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita najmanje jedan izlagački i jedan raspravljački tekst prema odabiru nastavnika.

Preporučeni su tekstovi: prikaz, sažetak, javni govor, stručni članak, intervju, pismo, esej, kolumna.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ A.2.4.

Učenik piše izlagačke i raspravljačke tekstove u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.

– oblikuje plan za pisanje izlagačkih/ raspravljačkih tekstova u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom: administrativnim, publicističkim, znanstveno-popularnim

– istražuje različite izvore informacija služeći se naprednim pretraživanjem

– odabire valjane informacije s obzirom na svrhu teksta

– navodi bibliografske jedinice i citira prema pravilima

– oblikuje izlagačke i raspravljačke tekstove prema modelu i u skladu s jezično-strukturnim i stilskim obilježjima izlagačkoga i raspravljačkog diskursa

– prepravlja tekst u skladu s povratnim informacijama

– primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika i obilježja funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje

– prema primjeru piše izlagačke i raspravljačke tekstove i primjenjuje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– jezična i strukturna obilježja izlagačkih tekstova; jezična i strukturna obilježja prikaza i motivacijskog pisma, stilska obilježja stručnoga članka

– jezična i strukturna obilježja raspravljačkog teksta: teza, argument, protuargument, zaključak; jezična obilježja znanstvenog stila

– pravopisni sadržaji: pravila citiranja, pisanje glasova u dodiru.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik piše najmanje jedan izlagački i jedan raspravljački tekst: motivacijsko pismo, interpretativni i/ili raspravljački školski esej.

Preporučeni tekstovi: sažetak, prikaz stručnog članka, motivacijsko pismo, interpretativni i raspravljački školski esej, kritika, polemika.

Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A. 2. 1, A. 2. 2, A. 2. 3 i A. 2. 4 integracijski su povezani s nastavnim područjima književnost i stvaralaštvo i kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ A.2.5.

Učenik opisuje glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika i primjenjuje znanja u govoru i pismu.

– rastavlja ogledne primjere riječi na manje odsječke: glasove, slogove, morfeme i razlikuje ih prema funkciji

– opisuje stvaranje i diobu glasova hrvatskoga standardnog jezika

– određuje naglasak oglednim riječima prema pravilima o mjestu naglaska u hrvatskome standardnom jeziku

– uočava obilježja glasovnoga sustava hrvatskoga standardnog jezika i prepoznaje glasovne promjene na oglednim primjerima

– opisuje glasovne promjene u kontekstu riječi i rečenice

-zamjećuje promjene glasova na granicama morfema

– opisuje razlike koje zapaža između govornoga i pisanog oblika jezika (izgovor i pisanje glasova i suglasničkih skupina u riječi i rečenici, naglašene i nenaglašene riječi)

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika.

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ A.2.6.

Učenik opisuje leksičke slojeve općeuporabnog leksika hrvatskoga standardnog jezika i lekseme ograničene uporabe i pravilno ih primjenjuje u zadanom kontekstu.

– prepoznaje leksičke slojeve općeuporabnoga standardnog jezika: vremenski, područni i funkcionalni

– razlikuje općeuporabni leksik i leksik ograničene uporabe

– izdvaja primjere iz obavijesnih i književnih tekstova leksik određenog sloja

– opisuje proces leksičkoga posuđivanja

– prepoznaje vrste posuđenica i njihov položaj u hrvatskome standardnom jeziku

– služi se rječnicima pri razvijanju vokabulara i jezične kulture

– primjenjuje lekseme iz različitih leksičkih slojeva u zadanom kontekstu i funkcionalnom stilu

– prema smjernicama izdvaja lekseme određenoga leksičkog sloja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporučeni rječnici: jednojezični rječnici hrvatskoga jezika, rječnik žargona, rječnik stranih riječi, razlikovni rječnik, usporedni rječnik, enciklopedijski rječnik, frazeološki rječnik, rječnik vlastitih imena i prezimena.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika.

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ A.2.7.

Učenik opisuje povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika.

– opisuje početke hrvatske pismenosti

– navodi osnovna obilježja povijesti razvoja hrvatskoga jezika

– opisuje povijesni razvoj hrvatskoga pisma i pravopisa

– navodi i opisuje osnovna obilježja povijesnog razvoja hrvatskoga jezika i pisma

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporučeni sadržaji: Bašćanska ploča, trojezičnost i tropismenost, prva gramatika, prvi rječnici, prvi pravopis, hrvatski jezik kao službeni jezik Europske unije

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ B.2.1.

Učenik izražava svoj literarni doživljaj i obrazlaže stavove o književnom tekstu.

– izražava svoj literarni doživljaj teksta

– objašnjava u čemu uživa dok čita

– povezuje tekst s aktualnim situacijama na temelju iskustva

– obrazlaže svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu i potkrepljuje ih primjerima

– izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje

– uspoređuje svoje proživljeno iskustvo čitanja s iskustvima drugih čitatelja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.

B. Književnost i stvaralaštvo

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ B.2.2.

Učenik uspoređuje književne tekstove prema temi ili žanru.

– uspoređuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na oglednim primjerima

– uspoređuje književne tekstove na sadržajnoj i izraznoj i razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz prozne vrste, poetske vrste i

dramske vrste

– prema smjernicama analizira tematska i žanrovska obilježja teksta i primjenjuje pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Obvezne su književne vrste: lirska poezija, poema, epski spjev, roman, drama u užem smislu.

Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići; Antun Branko Šimić, izbor iz poezije; Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi.

Učenik analizira prema temi i žanru četiri obvezna književna teksta hrvatske književnosti šest književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.

Preporučeni književnoteorijski pojmovi vezani uz:

– prozne vrste: realistični i moderni roman, moderna pripovijetka, kratka priča; diskurzivni postupci moderne proze: unutarnji monolog, slobodni neupravni govor

– poetske vrste: epske vrste u stihu; lirske vrste i oblici, obilježja lirsko-epskih vrsta, poema; epska tehnika

– dramske vrste: drama u užem smislu

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.

U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.

Pojedine elemente književne strukture učenici uočavaju na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.

Nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja i potiče se da prema svojoj profesionalnoj procjeni i prema kriterijima navedenim u poglavlju F. Učenje i poučavanje odabere suvremene književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

B. Književnost i stvaralaštvo

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ B.2.3.

Učenik uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst.

– uspoređuje književne tekstove s obzirom na književnopovijesni, društveni i kulturni kontekst

– prepoznaje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst

– prepoznaje obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike u epskom spjevu, realističkome i modernom romanu i u modernoj poeziji ii drami

– prepoznaje povezanost književnoga teksta s drugim tekstovima prema obradi književne teme, uporabi književnih tehnika, zajedničkim motivima i predodžbama s obzirom na društveni i kulturni kontekst

– uočava stilsko-poetička obilježja tekstova hrvatske književnosti s tekstovima svjetske književnosti s obzirom na vrijeme nastanka

– prema smjernicama opisuje povezanost književnoga teksta s drugim tekstovima s obzirom na kontekst

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– književnopovijesna razdoblja: romantizam (hrvatski narodni preporod), realizam, modernizam, postmodernizam.

Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj profesionalnoj procjeni. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta tipičnima za romantizam (hrvatski narodni preporod), realizam, modernizam, suvremenu književnost. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.

Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika ili da polazište bude tekst iz starijeg razdoblja, a da aktualizacija bude na suvremenom tekstu.

B. Književnost i stvaralaštvo

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ B.2.4.

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.

– oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima

– predstavlja svoj rad individualno ili timski

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.

Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom ili u korelaciji s drugim predmetima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.

Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

C. Kultura i mediji

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ C.2.1.

Učenik analizira utjecaj medijskih tekstova na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja.

– prepoznaje predrasude i stereotipe u trivijalnim medijskim porukama

– uočava prikrivenu svrhu medijske poruke

– opisuje zastupljenost medijskih tekstova u različitim medijima prema svrsi (osobnoj, javnoj)

– uspoređuje različite medijske tekstove i analizira kako su u njima prikazane informacije, ideje, stavovi i mišljenja i kako utječu na doživljaj stvarnosti i oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s obzirom na dob, spol i kulturni kontekst

– uspoređuje medijske tekstove i opisuje kako prikaz informacija, ideja, stavova i mišljenja utječu na oblikovanje stavova primatelja s obzirom na dob spol i kulturni kontekst

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

– tiskani i elektronički obavijesni, znanstveno-popularni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo.

C. Kultura i mediji

odgojno-obrazovni ishod

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ HJ C.2.2.

Učenik opisuje tekstove iz hrvatske kulturne baštine i europskog kulturnoga kruga i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.

– opisuje simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta za hrvatsku kulturnu baštinu i europski kulturni krug

– komentira utjecaj jezične i književne nematerijalne kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta na odlomku odabranoga teksta

– promišlja o europskoj kulturnoj baštini kao dijelu vlastitoga kulturnog identiteta

– posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj, manifestaciju i/ili posjet kulturnoj instituciji u stvarnome i digitalnom okružju

– prepoznaje opisuje simbolično značenje i vrijednost teksta hrvatsku kulturnu baštinu i europski kulturni krug

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– preporučene su tekstne vrste i izvori: govor, pismo, dnevnik, esej, polemika, manifest ili program; višemedijski tekstovi: strip, film ili kazališna predstava.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda tematski su vezani uz hrvatsku nematerijalnu kulturnu baštinu i europski kulturni krug. Preporučuje se odabrati ih prema zavičajnom načelu.

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo.