NN 20/2019 (27.2.2019.), Pravilnik o metodologiji izrade stručne dokumentacije radi utvrđivanja staža osiguranja s povećanim trajanjem
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Na temelju članka 25. stavka 5. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (»Narodne novine«, br. 115/18), ministar rada i mirovinskoga sustava donosi
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom utvrđuje metodologija izrade i sadržaj stručne dokumentacije kojom se dokazuje primjena staža osiguranja s povećanim trajanjem (u daljnjem tekstu: metodologija).
ZAHTJEV ZA UTVRĐIVANJE STAŽA OSIGURANJA S POVEĆANIM TRAJANJEM
Članak 2.
(1) Uz zahtjev za utvrđivanje staža osiguranja s povećanim trajanjem podnositelj poticaja iz članka 25. stavka 1. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (»Narodne novine«, br. 115/18) prilaže stručnu dokumentaciju u sadržaju određenom ovim Pravilnikom.
(2) Ako se zahtjev odnosi na više radnih mjesta odnosno zanimanja, za svako se od njih podnosi stručna dokumentacija s podacima određenima ovim Pravilnikom.
(3) Ako podnositelj poticaja podnosi stručnu dokumentaciju za radno mjesto/radna mjesta odnosno zanimanje/zanimanja kod više trgovačkih društava, dokumentacija treba sadržavati sve podatke određene ovim Pravilnikom, za svako radno mjesto, u svakom trgovačkom društvu.
(4) Podnositelj poticaja ima pravo na dostupnost svih podataka koji su kao obvezni utvrđeni ovim Pravilnikom.
ZNAČENJE IZRAZA
Članak 3.
(1) Pod izrazom »radno mjesto« podrazumijeva se vrsta poslova i priroda rada koje radnik obavlja na temelju ugovora o radu.
(2) Pod izrazom »zanimanje« podrazumijeva se skup poslova i radnih zadaća koji su svojim sadržajem i vrstom organizacijski i tehnološki toliko srodni i međusobno povezani da ih obavlja jedan izvršitelj koji posjeduje odgovarajuća znanja, sposobnosti i vještine.
(3) Pod izrazom »štetni utjecaji pri radu« podrazumijevaju se opasnosti, štetnosti i napori rada koji dužim djelovanjem na radnika mogu uzrokovati oštećenja zdravlja s posljedicom gubitka radne sposobnosti.
(4) Pod izrazom »propisane mjere zaštite na radu« podrazumijevaju se mjere koje proizlaze iz osnovnih pravila zaštite na radu koja sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi te posebnih pravila zaštite na radu koja se odnose na radnike, način obavljanja poslova i radne postupke, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu (»Narodne novine«, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18).
(5) Pod izrazom »mjere zaštite« podrazumijevaju se mjere koje proizlaze iz priznatih pravila zaštite na radu, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu (»Narodne novine«, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18).
IZVORI PODATAKA I POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE STAŽA
Članak 4.
Za podatke, koji prema metodologiji iz ovoga Pravilnika moraju biti uvršteni u stručnu dokumentaciju o radnom mjestu odnosno zanimanju za koje se podnosi poticaj, trebaju biti naznačeni izvori iz kojih su podaci pribavljeni, odnosno postupak (metoda) kojim je utvrđeno činjenično stanje.
TEMELJNI SADRŽAJ STRUČNE DOKUMENTACIJE ZA UTVRĐIVANJE RADNIH MJESTA NA KOJIMA POSTOJE TEŠKI I ŠTETNI UTJECAJI PRI RADU
Članak 5.
Radi utvrđivanja činjenica postoji li na radnom mjestu težina i štetnost za zdravlje i radnu sposobnost, stručna dokumentacija mora sadržavati:
– podatke o podnositelju poticaja
– podatke o radnom mjestu
– podatke o štetnim utjecajima na radnom mjestu
– podatke o posljedicama štetnih utjecaja pri radu na zdravlje i radnu sposobnost
– plan mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje razine štetnih utjecaja pri radu
– razloge zbog kojih se ne mogu primjenom plana mjera ukloniti uzroci koji uzrokuju oštećenje zdravlja, odnosno koji su osnova za priznavanje staža osiguranja s povećanim trajanjem
– prijedlog zakonske odredbe s obrazloženjem.
PODACI O PODNOSITELJU POTICAJA
Članak 6.
(1) Podnositelj poticaja – poslodavac prilaže rješenje o upisu u sudski registar, a ako je podnositelj poticaja sindikat, prilaže se rješenje o upisu u registar udruga.
(2) Ako se stručna dokumentacija podnosi za više trgovačkih društava, prilaže se rješenje o upisu u sudski registar za svako trgovačko društvo.
PODACI O RADNOM MJESTU
Članak 7.
(1) Podaci o radnom mjestu sadrže:
a) naziv radnog mjesta i opis poslova iz ugovora o radu
b) broj i strukturu radnika raspoređenih na radno mjesto, i to po dobi i mirovinskom stažu (ukupnom i stažu na radnom mjestu za koje se podnosi poticaj)
c) raspored radnog vremena (radni sati: tjedno i dnevno, rad u smjenama, noćni rad, rad noću, rad duži od punog radnog vremena, skraćeno radno vrijeme zbog otežanih uvjeta rada i dr.)
d) popis poslova na kojima radnik sudjeluje u procesu rada, odnosno tehnološkom procesu.
(2) Za svaki se posao iz stavka 1. ovoga članka navode podaci o:
a) trajanju posla u tijeku jedne smjene, a ako se posao ne obavlja svakodnevno, njegovo trajanje i učestalost u određenom razdoblju (tjedno, mjesečno, godišnje) uz izvješće o ukupnom trajanju u punom radnom vremenu preračunato u mjesece u godini za posao koji može uzrokovati oštećenje zdravlja
b) radnoj opremi koju radnik koristi pri obavljanju pojedinačnog posla (strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati te skele i druga sredstva za povremeni rad na visini)
c) mjestu/mjestima rada na kojima se obavljaju poslovi radnog mjesta (radni prostori i prostorije u okviru objekata, skele i površine s kojih se obavlja rad u objektima i izvan njih te drugi prostori u kojima radnik radi)
d) predmetima rada, uključujući radne tvari i energente.
PODACI O ŠTETNIM UTJECAJIMA PRI RADU
Članak 8.
Podaci o štetnim utjecajima pri radu sadrže podatke utvrđene procjenom rizika o opasnostima, štetnostima i naporima pri radu koji bi mogli izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.
OPASNOSTI
Članak 9.
(1) Opasnosti su svi uvjeti na radu i u vezi s radom koji mogu ugroziti sigurnost i zdravlje radnika.
(2) Za svako se radno mjesto navode postojeće opasnosti pri obavljanju poslova, koje mogu biti mehaničke opasnosti, opasnosti od padova, opasnosti od električne struje, termičke opasnosti, štetnosti te opasnosti od požara i eksplozije.
(3) Za svaku se opasnost koja je uvrštena u stručnu dokumentaciju navodi:
a) izvor opasnosti (stroj ili uređaj, postrojenje, ručni/mehanizirani alat, sredstvo za prijenos tereta, sredstvo za prijevoz, radni prostor, skele, predmet rada, radna tvar, energent i dr.)
b) mjere zaštite na radu koje su primijenjene (tehničko-tehnološka rješenja, poslovi s posebnim uvjetima rada, osobna zaštitna oprema, označavanje i dr.)
c) obrazloženje okolnosti zbog kojih nisu primijenjene mjere zaštite na radu.
ŠTETNOSTI
Članak 10.
(1) Štetnosti su kemijske, biološke i fizikalne štetnosti koje mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika (profesionalne bolesti ili druge bolesti u vezi s radom), s mogućim nastankom smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti.
(2) Za svako se radno mjesto navode postojeće štetnosti, koje mogu biti kemijske štetnosti, prašina, biološke štetnosti, buka, vibracije, mikroklima, klima, rad u mokrom, rad u uvjetima povećanog ili smanjenog atmosferskog tlaka ili naglih promjena tlaka te osvijetljenost.
(3) Za svaku se štetnost koja postoji pri obavljanju poslova radnog mjesta navodi:
a) izvor štetnosti
b) neprekinuto trajanje izloženosti odnosnoj štetnosti u postojećem radnom vremenu, ako se rad uz postojeću štetnost obavlja svakodnevno, odnosno učestalost i trajanje povremenih izloženosti u postojećem radnom vremenu. Ako se poslovi uz navedene štetnosti ne obavljaju svakodnevno, treba navesti učestalost i trajanje izloženosti u određenom razdoblju (tjedno, mjesečno, godišnje)
c) koncentracija odnosno jačina štetnosti za vrijeme izloženosti (ako za štetnost postoji metoda mjerenja) uz naznaku vršnih koncentracija
d) granične vrijednosti za svaku štetnost prema važećim propisima, odnosno priznatim pravilima zaštite na radu, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu (»Narodne novine«, broj 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18)
e) mjere zaštite na radu koje su primijenjene na izvoru odnosne štetnosti (tehničko-tehnološka rješenja) i u odnosu na navedenu štetnost (poslovi s posebnim uvjetima rada, osobna zaštitna sredstva, skraćenje izloženosti, posebne upute, označavanje i dr.)
f) obrazloženje okolnosti zbog kojih nisu primijenjene mjere zaštite na radu.
NAPORI
Članak 11.
U dokumentaciji treba navesti napore za koje se procjenjuje da mogu uzrokovati smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti, koji mogu biti statodinamički, psihofiziološki, napori vida i napori govora.
STATODINAMIČKI NAPORI
Članak 12.
Statodinamički napori skupina su štetnih utjecaja pri radu koji zbog obavljanja poslova povećanom snagom (dinamički napori) ili zbog rada u prisilnom ili nefiziološkom položaju tijela, odnosno iz takva položaja (statički napori) mogu u dužem djelovanju uzrokovati oštećenje zdravlja s posljedicom nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti.
DINAMIČKI NAPORI
Članak 13.
(1) Izvor dinamičkih napora mogu biti aktivnosti rukovanja predmetima, aktivnosti upravljanja i aktivnosti pri kretanju na radu.
(2) U stručnoj se dokumentaciji za dinamičke napore navode:
a) tjelesne aktivnosti kojima se ostvaruju poslovi radnog mjesta (rukovanje predmetima uz navođenje pojedinačnih težina predmeta koje radnik podiže, premješta, spušta u jednoj radnoj operaciji te ukupna količina radnih operacija i ukupna težina predmeta/tereta u jednoj smjeni)
b) kretanje pri radu (uspinjanje/silaženje, uskakanje/iskakanje, hodanje, trčanje i dr.), s naznakom vremena za pojedinu aktivnost kretanja odnosno učestalosti u jednoj radnoj smjeni
c) repetitivni pokreti (ruku/nogu), s naznakom učestalosti tih pokreta u jedinici vremena, ukupnom neprekinutom trajanju tih pokreta u jednoj radnoj smjeni.
STATIČKI NAPORI
Članak 14.
(1) Za statičke se napore u stručnoj dokumentaciji navode položaji tijela pri radu za svaki posao.
(2) Izvor statičkih napora mogu biti položaji tijela pri radu: sjedenje (prisilno/nefiziološko), stajanje s minimalnom mogućnosti promjene položaja, prignut i duboko prignut stojeći položaj tijela, rad iz zakrenutog položaja trupa, rad rukama iznad glave, klečanje, čučanje, rad iz ležećeg položaja, potreba rada uz zadržavanje ravnoteže i dr.).
(3) Za svaki se navedeni položaj tijela koji je izvor statičkog napora navodi neprekinuto trajanje rada u odnosnom položaju tijela, a ako se položaj tijela mijenja, navodi se učestalost i pojedinačno trajanje rada u odnosnom položaju tijela.
(4) Ako poslovi koji zahtijevaju rad koji može biti izvor statičkih napora nisu svakodnevni, obvezno se navodi učestalost i trajanje za određeno razdoblje.
NAPORI ZBOG UPORABE OSOBNE ZAŠTITNE OPREME
Članak 15.
U dokumentaciji se navode vrste osobne zaštitne opreme (za zaštitu dišnih organa, glave, tijela, ekstremiteta i dr.) koja se koristi pri obavljanju poslova iz članka 7. ovoga Pravilnika s naznakom vremena u kojem radnik obavlja poslove pod opterećenjem jednog ili više osobnih zaštitnih sredstava istodobno.
OPTEREĆENJE OSJETILA
Članak 16.
U dokumentaciji se navode izvori i vrste podražajnih informacija, trajanje odnosno učestalost aktivnosti koje se osnivaju na tim podražajnim informacijama za poslove iz članka 7. stavka 1. točke d) ovoga Pravilnika.
PSIHOFIZIOLOŠKI NAPORI
Članak 17.
Za psihofiziološke napore u stručnoj se dokumentaciji navode činitelji kojima je izvor:
a) vrsta posla koji radniku postavlja povećane zahtjeve – povećan broj informacija koje radnik mora primijeniti radi poduzimanja ispravne radnje, održavanje visoke razine perceptivnih, mentalnih i psihomotornih funkcija
b) radni zahtjevi, neodgovarajući kvantitativni zahtjevi (premalo ili previše rada), nepovoljan ritam rada, rad na normu, ritam uvjetovan radnim procesom, neujednačen ritam rada, premali utjecaj na rad, zahtjev za visoku kvalitetu rada, izolirani rad, monotoni rad, komunikacije nužne u obavljanju poslova radnog mjesta i dr.
c) uvjeti u kojima se rad obavlja: otežan prijam informacija, zvučni signali i znakovi, svjetlosni signali i znakovi, buka koja ometa djelatnost, buka koja ometa nužno govorno sporazumijevanje, klimatski uvjetovana smanjena vidljivost, nedovoljna osvijetljenost i dr.
d) raspored rada koji narušava prirodan biološki ritam i otežava ostvarivanje primarnih fizioloških i socijalnih potreba, tehnološki uvjetovana nemogućnost stanke u tijeku rada, neredovitost prehrane i spavanja, noćni rad, produljeni rad, terenski rad, rad na daljinu
e) rizik nastanka izvanrednih događaja u tijeku rada koji mogu biti izvor stradanja samog radnika, ostalih radnika, korisnika usluga te nastanka znatnije materijalne štete.
PODACI O POSLJEDICAMA ŠTETNIH UTJECAJA PRI RADU
Članak 18.
(1) Podaci o posljedicama štetnih utjecaja pri radu daju se za oštećenja zdravlja na svakom radnom mjestu, koje su moguća posljedica djelovanja pojedinačnih opasnosti, štetnosti i napora, odnosno moguća posljedica kumulativnog i/ili sinergističkog djelovanja više štetnih utjecaja pri radu.
(2) U dokumentaciji se daju podaci o:
a) ozljedi na radu koja je uzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova
b) oštećenjima zdravlja koja su uzrokovala privremenu nesposobnost za rad
c) profesionalnim bolestima
d) smanjenju radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnom gubitku radne sposobnosti, potpunom gubitku radne sposobnosti ili neposrednoj opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti.
OZLJEDE NA RADU
Članak 19.
(1) U dokumentaciji treba dati prikaz ozljeda na radu koje su se dogodile radnicima u opisu radnog mjesta iz članka 7. ovoga Pravilnika za odgovarajuće razdoblje (unazad pet kalendarskih godina).
(2) U prikazu ozljeda obvezno se navode poslovi na kojima je ozljeda nastala, uzrok ozljede, način nastanka ozljede, ozlijeđen dio tijela, priroda ozljede, šifra dijagnoze prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema: MKB-10 – deseta revizija (u daljnjem tekstu: MKB), šifra posljedice ozljede na radu označena šifrom dijagnoze MKB.
PRIVREMENA NESPOSOBNOST ZA RAD
Članak 20.
U dokumentaciji treba za odgovarajuće razdoblje (unazad pet kalendarskih godina), za svaku godinu promatranog razdoblja posebice obraditi i prikazati broj radnika koji su zbog oštećenja zdravlja koja se dovode u vezu sa štetnim utjecajima pri radu privremeno bili nesposobni za rad. Prikazuje se broj privremenih nesposobnosti za rad po vrstama oštećenja zdravlja koje su posljedica štetnih utjecaja pri radu i to u odnosu na životnu dob i staž osiguranja.
PROFESIONALNE BOLESTI
Članak 21.
(1) U dokumentaciji se za odgovarajuće razdoblje (unazad 10 kalendarskih godina) prikazuju podaci o broju profesionalnih bolesti s naznakom šifre dijagnoze MKB.
(2) Prikaz podataka o profesionalnim bolestima daje se u odnosu na dob i staž osiguranja.
SMANJENJE RADNE SPOSOBNOSTI UZ PREOSTALU RADNU SPOSOBNOST, DJELOMIČNI GUBITAK RADNE SPOSOBNOSTI, POTPUNI GUBITAK RADNE SPOSOBNOSTI I NEPOSREDNA OPASNOST OD NASTANKA SMANJENJA RADNE SPOSOBNOSTI
Članak 22.
(1) U dokumentaciji treba za odgovarajuće razdoblje (unazad pet godina) prikazati:
a) broj radnika, njihovu dob, ukupan mirovinski staž i trajanje rada na radnom mjestu, koji su prema propisima iz mirovinskog osiguranja stekli prava utvrđena tim propisima
b) broj radnika, njihovu dob, ukupan mirovinski staž i trajanje rada na radnom mjestu, kod kojih su nastale kontraindikacije za nastavak rada
c) oštećenja zdravlja koja su uzrokovala smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti, potpuni gubitak radne sposobnosti ili neposrednu opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti ili nastanak kontraindikacija kod radnika iz točke a) i b) ovoga stavka.
(2) Podnositelj poticaja može za podatke iz stavka 1. ovoga članka koristiti izvore iz razdoblja u kojem su podaci reprezentativni.
(3) Podnositelj poticaja može u stručnoj dokumentaciji dati prikaz ciljanog istraživanja zdravstvenog stanja i profesionalne sposobnosti radnika koji obavljaju poslove radnog mjesta iz članka 7. ovoga Pravilnika u odnosu na postojeće štetne utjecaje pri radu.
(4) Prikaz stanja (broj zaposlenih i vrste oštećenja zdravlja) iz ovoga članka daje se u odnosu na životnu dob i staž osiguranja.
TEMELJNI SADRŽAJ STRUČNE DOKUMENTACIJE ZA UTVRĐIVANJE RADNIH MJESTA, ODNOSNO ZANIMANJA NA KOJIMA JE VIJEK OBAVLJANJA PROFESIONALNE DJELATNOSTI OGRANIČEN NAVRŠAVANJEM ODREĐENIH GODINA ŽIVOTA
Članak 23.
(1) Radi utvrđivanja radnih mjesta i zanimanja na kojima je vijek obavljanja poslova ograničen navršavanjem određenih godina života stručna dokumentacija mora sadržavati:
a) podatke o podnositelju poticaja iz članka 25. stavka 1. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (»Narodne novine«, br. 115/18)
b) podatke o radnom mjestu na kojem se obavljaju poslovi zanimanja, i to:
– naziv radnog mjesta i opis poslova iz ugovora o radu
– broj i struktura radnika raspoređenih na radno mjesto (dob, staž osiguranja)
– popis poslova na kojima radnik ostvaruje profesionalnu djelatnost
– detaljan opis tjelesnih i/ili mentalnih aktivnosti kojima radnik obavlja profesionalnu djelatnost, tjelesne (psihomotorne) i psihofizičke funkcije koje su u podlozi tih aktivnosti.
(2) Uz prikaz tjelesnih i psihofizičkih funkcija obvezno se navode spoznaje medicinskih i psihologijskih znanosti o padu tih funkcija u tijeku životne dobi i o kritičnoj dobi u kojoj nastaje nemogućnost obavljanja poslova.
PRIJEDLOG STUPNJA POVEĆANJA STAŽA OSIGURANJA S POVEĆANIM TRAJANJEM S OBRAZLOŽENJEM
Članak 24.
Podnositelj poticaja u završnom dijelu stručne dokumentacije daje prijedlog stupnja povećanja staža osiguranja s povećanim trajanjem sa sažetim obrazloženjem.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 25.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o metodologiji izrade stručne dokumentacije radi utvrđivanja staža osiguranja s povećanim trajanjem (»Narodne novine«, br. 45/00).
Članak 26.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/18-01/24
Urbroj: 524-05-01-01/2-19-3
Zagreb, 19. veljače 2019.
Ministar mr. sc. Marko Pavić, v. r.
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_20_417.html