NN 19/2015 (20.2.2015.)

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O SANACIJI KREDITNIH INSTITUCIJA I INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA

Proglašavam Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 6. veljače 2015. godine.

Klasa: 011-01/15-01/05

Urbroj: 71-05-03/1-15-2

Zagreb, 11. veljače 2015.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON O SANACIJI KREDITNIH INSTITUCIJA I INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju:

– pravila, postupci i instrumenti za sanaciju subjekata iz članka 3. ovoga Zakona

– ovlasti i zadaci sanacijskih i nadležnih tijela i

– osnivanje, financiranje i korištenje sredstava sanacijskog fonda, te upravljanje njime.

Usklađenost s propisima Europske unije

Članak 2.

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L EU173, 12. 6. 2014., u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59/EU).

Subjekti Zakona

Članak 3.

Ovaj Zakon primjenjuje se na sljedeće subjekte:

1) instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

2) financijsku instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva ili društva iz točke 3. ili 4. ovoga stavka i koja je obuhvaćena nadzorom matičnog društva na konsolidiranoj osnovi u skladu s člancima od 6. do 17. Uredbe (EU) br. 575/2013

3) financijski holding, mješoviti financijski holding i mješoviti holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

4) matični financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj i matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i

5) podružnicu institucije iz treće zemlje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Pojmovi

Članak 4.

(1) U ovom Zakonu se za propise Europske unije upotrebljavaju sljedeći skraćeni nazivi:

1) Uredba (EU) br. 575/2013 je Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 176, 27. 6. 2013.)

2) Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 je Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L EU 287, 29. 10. 2013.)

3) Uredba (EU) br. 648/2012 je Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 201, 27. 2. 2012.)

4) Uredba (EU) br. 1093/2010 je Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L EU 331, 15. 12. 2010.)

5) Direktiva 2013/36/EU je Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 176, 27. 6. 2013.)

6) Direktiva 2014/49/EU je Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 173, 12. 6. 2014.)

7) Direktiva 2009/65/EZ je Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 302, 17. 11. 2009.)

8) Direktiva 2002/47/EZ je Direktiva 2002/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. lipnja 2002. o financijskom kolateralu (SL L EU 168, 27. 6. 2002.)

9) Direktiva 98/26/EZ je Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L EU 166, 11. 6. 1998.)

10) Direktiva 97/9/EZ je Direktiva 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. ožujka 1997. o sustavima naknade štete za investitore (SL L EU 84, 26. 3. 1997.)

11) Direktiva 2014/65/EU je Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 173, 12.6.2014.)

12) Direktiva Vijeća 2001/23/EZ je Direktiva Vijeća 2001/23/EZ od 12. ožujka 2001. o usklađivanju zakonodavstva država članica u odnosu na zaštitu prava zaposlenika kod prijenosa poduzeća, pogona ili dijelova poduzeća ili pogona (SL L EU 82, 22. 3. 2001.)

13) Preporuka Komisije 2003/361/EZ je Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 124, 20. 5. 2003.).

(2) Pojedini pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

1) »sanacija« je primjena instrumenta sanacije ili instrumenta iz članka 56. stavka 8. ovoga Zakona kako bi se postigao barem jedan od ciljeva sanacije iz članka 6. ovoga Zakona

2) »kreditna institucija« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, ne uključujući u Republici Hrvatskoj kreditne unije i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, a u drugim državama članicama subjekte na koje se ne primjenjuju bonitetni zahtjevi

3) »investicijsko društvo« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 koje podliježe zahtjevu za inicijalnim kapitalom od 730 000 eura, a u Republici Hrvatskoj to je investicijsko društvo koje ispunjava uvjete iz članka 35. Zakona o tržištu kapitala

4) »financijska institucija« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 575/2013

5) »društvo kći« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) br. 575/2013

6) »matično društvo« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 15. podtočkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013

7) »konsolidirana osnova« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 47. Uredbe (EU) br. 575/2013

8) »institucionalni sustav zaštite« kako je uređeno člankom 113. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 575/2013

9) »financijski holding« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 20. Uredbe (EU) br. 575/2013

10) »mješoviti financijski holding« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 21. Uredbe (EU) br. 575/2013

11) »mješoviti holding« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 22. Uredbe (EU) br. 575/2013

12) »matični financijski holding u Republici Hrvatskoj« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 30. Uredbe (EU) br. 575/2013

13) »matični financijski holding u Europskoj uniji« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 31. Uredbe (EU) br. 575/2013

14) »matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 32. Uredbe (EU) br. 575/2013

15) »matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 33. Uredbe (EU) br. 575/2013

16) »ciljevi sanacije« kako je uređeno člankom 6. ovoga Zakona

17) »podružnica« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 17. Uredbe (EU) br. 575/2013

18) »sanacijsko tijelo« je tijelo koje je u državi članici ovlašteno primjenjivati instrumente sanacije i izvršavati sanacijske ovlasti, a u Republici Hrvatskoj kako je definirano člankom 8. ovoga Zakona

19) »instrument sanacije« kako je uređeno člankom 56. stavkom 1. ovoga Zakona

20) »ovlast za sanaciju« kako je uređeno glavom X. ovoga Zakona

21) »nadležno tijelo« je nadležno tijelo države članice kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 40. Uredbe (EU) br. 575/2013, uključujući Europsku središnju banku u vezi posebnih zadaća koje su joj dodijeljene Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013, a u Republici Hrvatskoj nadležno tijelo za kreditnu instituciju u skladu s člankom 11. Zakona o kreditnim institucijama je Hrvatska narodna banka (u daljnjem tekstu: Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo), a nadležno tijelo za investicijsko društvo u skladu s člankom 3. Zakona o tržištu kapitala je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo)

22) »nadležno ministarstvo« je ministarstvo financija ili drugo ministarstvo države članice koje je odgovorno za ekonomske, financijske i proračunske odluke na nacionalnoj razini u skladu s nacionalnim nadležnostima i koje je država članica imenovala za izvršavanje funkcije nadležnog ministarstva, a u Republici Hrvatskoj je to Ministarstvo financija

23) »institucija« je kreditna institucija ili investicijsko društvo

24) »upravljačko tijelo« je tijelo odnosno tijela institucije, imenovano u skladu s nacionalnim pravom, koje je ovlašteno odrediti strategiju, ciljeve i opće usmjerenje institucije, a koje nadzire i prati odlučivanje u vezi s upravljanjem te uključuje osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem institucije, a u Republici Hrvatskoj uključuje upravu, nadzorni odbor ili upravni odbor institucije

25) »više rukovodstvo« su fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar institucije, a koje su odgovorne i odgovaraju upravljačkom tijelu za svakodnevno upravljanje institucijom, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno člankom 3. točkom 53. Zakona o kreditnim institucijama i člankom 4. točkom 36. Zakona o tržištu kapitala

26) »grupa« je matično društvo i njegova društva kćeri promatrani zajedno

27) »prekogranična grupa« je grupa koja ima članice grupe u više od jedne države članice

28) »izvanredna javna financijska potpora« je državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU) ili bilo koja druga javna financijska potpora na nadnacionalnoj razini koja bi, da se dodjeljuje na nacionalnoj razini činila državnu potporu, a koja se dodjeljuje s ciljem očuvanja ili obnavljanja održivosti, likvidnosti ili solventnosti institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona ili grupe u čijem su sastavu takva institucija ili subjekt

29) »hitna likvidnosna pomoć« je osiguravanje likvidnosti od strane središnje banke, ili bilo koja druga pomoć koja može rezultirati povećanjem likvidnosne podrške središnje banke, solventnoj instituciji ili grupi solventnih institucija, a koja ima privremene probleme s likvidnošću, a da takva mjera nije dio mjera monetarne politike

30) »sistemska kriza« je poremećaj u financijskom sustavu koji potencijalno može imati ozbiljne negativne posljedice za unutarnje tržište i realno gospodarstvo. Sve vrste financijskih posrednika, tržišta i infrastrukture mogu potencijalno biti sistemski važni do određene mjere

31) »članica grupe« je pravna osoba koja je dio grupe

32) »značajna podružnica« je podružnica koja je propisanim postupkom utvrđena kao značajna, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno člankom 203. ili 204. Zakona o kreditnim institucijama ili člancima 275.c do 275.e Zakona o tržištu kapitala

33) »ključne funkcije« jesu aktivnosti, usluge ili djelatnosti čiji bi prestanak pružanja u jednoj ili više država članica vjerojatno doveo do prekida usluga bitnih za realno gospodarstvo ili do poremećaja financijske stabilnosti zbog veličine, tržišnog udjela, vanjske i unutarnje međusobne povezanosti, složenosti ili prekograničnih aktivnosti institucije ili grupe, a osobito s obzirom na zamjenjivost tih aktivnosti, usluga ili djelatnosti

34) »temeljne poslovne linije« jesu poslovne linije i pripadajuće usluge koje čine bitne izvore prihoda, dobiti ili vrijednost franšize za instituciju ili grupu kojoj institucija pripada

35) »konsolidirajuće nadzorno tijelo« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 41. Uredbe (EU) br. 575/2013

36) »regulatorni kapital« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 118. Uredbe (EU) br. 575/2013

37) »uvjeti za sanaciju« kako je uređeno člankom 28. stavkom 1. i 4. ovoga Zakona

38) »sanacijska mjera« je odluka o otvaranju postupka sanacije institucije ili subjekta iz članka 3. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona u skladu s glavom IV. ovoga Zakona, primjena instrumenata sanacije u skladu s glavom IX. ovoga Zakona ili izvršavanje jedne ili više sanacijskih ovlasti iz glave X. ovoga Zakona

39) »sanacijski plan« je plan sanacije institucije sastavljen u skladu s člankom 13. ovoga Zakona

40) »sanacija grupe« je:

a) poduzimanje sanacijskih mjera na razini matičnog društva ili institucije koja podliježe superviziji odnosno nadzoru na konsolidiranoj osnovi ili

b) koordinacija primjene instrumenata sanacije i provedba sanacijskih ovlasti sanacijskih tijela u odnosu na članice grupe koji ispunjavaju uvjete za sanaciju

41) »sanacijski plan za grupu« je plan sanacije grupe sastavljen u skladu s člancima 16. do 20. ovoga Zakona

42) »sanacijsko tijelo za grupu« je sanacijsko tijelo u državi članici u kojoj se nalazi konsolidirajuće nadzorno tijelo

43) »sanacijski program za grupu« je plan koji je sastavljen u svrhu sanacije grupe u skladu s člankom 30. ili 31. ovoga Zakona

44) »sanacijski kolegij« je kolegij uspostavljen u skladu s glavom XI. ovoga Zakona, a za izvršavanje zadataka iz glave XI. ovoga Zakona

45) »redovni postupak zbog insolventnosti« je postupak zbog insolventnosti koji dovodi do djelomične ili potpune prodaje imovine dužnika i imenovanja likvidatora ili stečajnog upravitelja, koji se uobičajeno primjenjuje na institucije prema nacionalnom pravu te se ili zasebno primjenjuju na te institucije ili se općenito primjenjuje za svaku fizičku ili pravnu osobu, a u Republici Hrvatskoj je to stečajni postupak odnosno prisilna likvidacija (u daljnjem tekstu: stečaj)

46) »dužnički instrumenti« navedeni u članku 83. stavku 3. točkama g) i h) ovoga Zakona su obveznice i ostali oblici prenosivog duga, instrumenti koji stvaraju ili priznaju dug te instrumenti koji daju pravo na stjecanje dužničkih instrumenata

47) »matična institucija u Republici Hrvatskoj« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 28. Uredbe (EU) br. 575/2013

48) »matična institucija u Europskoj uniji« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 29. Uredbe (EU) br. 575/2013

49) »kapitalni zahtjevi« kako je uređeno člancima 92. do 98. Uredbe (EU) br. 575/2013

50) »kolegij nadzornih tijela« je kolegij nadzornih tijela koji je osnovalo konsolidirajuće nadzorno tijelo, a u Republici Hrvatskoj je to kolegij supervizora kako je definiran člankom 283. Zakona o kreditnim institucijama, te kolegij nadzornih tijela kako je definiran člankom 269.a Zakona o tržištu kapitala

51) »pravni okvir Unije za državne potpore« kako je uređeno člancima 107., 108. i 109. UFEU-a te uredbama i svim aktima Europske unije uključujući komunikacije i obavijesti sastavljene ili donesene u skladu s člankom 108. stavkom 4. ili člankom 109. UFEU-a

52) »prestanak poslovanja« je unovčenje i podjela imovine institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona

53) »instrument odvajanja imovine« je mehanizam za izvršavanje prijenosa imovine, prava ili obveza institucije u sanaciji od strane sanacijskog tijela nositelju upravljanja imovinom u skladu s glavom IX.4 ovoga Zakona

54) »nositelj upravljanja imovinom« je pravna osoba koja ispunjava zahtjeve iz članka 64. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona

55) »instrument unutarnje sanacije« je mehanizam kojim sanacijsko tijelo u skladu s glavom IX.5 ovoga Zakona otpisuje i pretvara obveze institucije u sanaciji

56) »instrument prodaje« je mehanizam kojim sanacijsko tijelo u skladu s glavom IX.2 ovoga Zakona prenosi dionice ili druge vlasničke instrumente koje je izdala institucija u sanaciji, ili imovinu, prava ili obveza institucije u sanaciji na kupca koji nije prijelazna institucija

57) »prijelazna institucija« je pravna osoba koja ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 59. ovoga Zakona

58) »instrument prijelazne institucije« je mehanizam za prijenos dionica ili drugih vlasničkih instrumenata koje izdaje institucija u sanaciji ili imovine, prava ili obveza institucije u sanaciji na prijelaznu instituciju u skladu s glavom IX.3 ovoga Zakona

59) »vlasnički instrument« je dionica, drugi instrument koji daje pravo na vlasništvo, instrument koji se može pretvoriti u dionicu ili koji daje pravo stjecanja dionice ili drugog vlasničkog instrumenta, te instrument koji predstavlja vlasništvo dionice ili drugog vlasničkog instrumenta

60) »dioničar« je dioničar ili imatelj drugog vlasničkog instrumenta

61) »ovlasti za prijenos« su ovlasti definirane člankom 83. stavkom 3. točkama c) ili d) ovoga Zakona za prijenos dionica ili drugih vlasničkih instrumenata, dužničkih instrumenata, imovine, prava ili obveza ili bilo koje kombinacije ovih stavki s institucije u sanaciji na primatelja

62) »središnja druga ugovorna strana« kako je uređeno člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012

63) »izvedenica« kako je uređeno člankom 2. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 648/2012

64) »ovlast za smanjenje vrijednosti i pretvaranje« kako je uređeno glavom VI. ovoga Zakona i člankom 83. stavkom 3. točkama e) do i) i stavkom 4. točkama a) i b) ovoga Zakona

65) »osigurana obveza« je obveza kod koje je pravo vjerovnika na naplatu ili drugi oblik ispunjenja osigurano teretom, zalogom, založnim pravom ili ugovorom o financijskom osiguranju uključujući prava koja proizlaze iz repo transakcija i drugih ugovora o kolateralu s pravom prijenosa vlasništva nad točno određenom imovinom

66) »instrumenti redovnog osnovnog kapitala« su instrumenti kapitala koji ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 28. stavcima 1. do 4., članku 29. stavcima 1. do 5. ili članku 31. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013

67) »instrumenti dodatnog osnovnog kapitala« su instrumenti kapitala koji ispunjavaju uvjete utvrđene člankom 52. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013

68) »podložne obveze« su obveze i instrumenti kapitala institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, koji nisu uključeni u redovni osnovni kapital, dodatni osnovni kapital ili dopunski kapital, te koje nisu isključene iz područja primjene instrumenta unutarnje sanacije u skladu s člankom 66. stavkom 2. ovoga Zakona

69) »sustav osiguranja depozita« je sustav osiguranja depozita kojeg na svom državnom području primjenjuje i priznaje država članica, a u Republici Hrvatskoj to je sustav osiguranja depozita kako je uređen zakonom koji uređuje osiguranje depozita

70) »instrumenti dopunskog kapitala« su instrumenti kapitala ili podređeni krediti koji ispunjavaju uvjete utvrđene člankom 63. Uredbe (EU) br. 575/2013

71) »relevantni instrumenti kapitala« za potrebe glave IX.5 i glave VI. ovoga Zakona su instrumenti dodatnog osnovnog kapitala i instrumenti dopunskog kapitala

72) »stopa pretvaranja« znači stopu po kojoj se jedan instrument određene kategorije ili određena jedinica podložne obveze pretvara u određenu nominalnu vrijednost dionica ili drugih vlasničkih instrumenata

73) »pogođeni vjerovnik« je vjerovnik čija je tražbina povezana s obvezom koja je smanjena ili pretvorena u dionicu ili drugi vlasnički instrument provedbom ovlasti za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje primjenom instrumenta unutarnje sanacije

74) »pogođeni imatelj« je imatelj dionica ili drugog vlasničkog instrumenta čiji se vlasnički instrument povlači u skladu s ovlasti iz članka 83. stavka 4. točke a) ovoga Zakona

75) »mjerodavno tijelo« je tijelo države članice koje je prema nacionalnom pravu te države odgovorno za utvrđivanje uvjeta za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala, a u Republici Hrvatskoj je to Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

76) »relevantna matična institucija« je matična institucija u Republici Hrvatskoj, matična institucija u Europskoj uniji, financijski holding, mješoviti financijski holding, mješoviti holding, matični financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Europskoj uniji, mješoviti matični holding u Republici Hrvatskoj ili mješoviti matični holding u Europskoj uniji, u vezi s kojima se primjenjuje instrument unutarnje sanacije

77) »primatelj« je subjekt na kojeg se prenosi dionica ili drugi vlasnički instrument, dužnički instrument, imovina, prava, obveze ili bilo koja kombinacija tih stavki s institucije u sanaciji

78) »radni dan« je bilo koji dan osim subote, nedjelje ili državnog praznika u toj državi članici

79) »pravo otkaza« je pravo na otkaz ugovora, pravo na prijevremeno ispunjenje, otkaz ili prijeboj obveze ili bilo koja slična odredba kojom se suspendira, mijenja ili gasi neka obveza ugovorne strane ili odredba kojom se sprječava nastanak neke obveze iz ugovora koja bi inače nastala

80) »institucija u sanaciji« je institucija, financijska institucija, financijski holding, mješoviti financijski holding, mješoviti holding, matični financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Europskoj uniji, matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj ili matični mješoviti holding u Europskoj uniji, nad kojim se provodi sanacijska mjera

81) »Europsko društvo kći« je institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici, a koja je društvo kći institucije treće zemlje ili matičnog društva treće zemlje

82) »matično društvo u Europskoj uniji« je matična institucija u Europskoj uniji, matični financijski holding u Europskoj uniji ili matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji

83) »institucija treće zemlje« je subjekt čije sjedište je u trećoj zemlji i koji bi, da ima sjedište u Europskoj uniji, bio obuhvaćen definicijom institucije

84) »matično društvo treće zemlje« je matično društvo, matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding, koji ima sjedište u trećoj zemlji

85) »sanacijski postupak u trećoj zemlji« je postupanje u skladu s pravom treće zemlje radi sanacije institucije treće zemlje ili matičnog društva treće zemlje koja je, u smislu ciljeva i predviđenih rezultata, usporediva sa sanacijskim mjerama u okviru ovoga Zakona

86) »Europska podružnica« je podružnica institucije iz treće zemlje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici

87) »relevantno tijelo treće zemlje« je tijelo treće zemlje odgovorno za provođenje ovlasti usporedivih s ovlastima sanacijskih ili nadležnih tijela u skladu s ovim Zakonom i Direktivom 2014/59/EU

88) »aranžman financiranja grupe« je aranžman financiranja ili aranžmani financiranja dostupni u državi članici u kojoj se nalazi sanacijsko tijelo za grupu

89) »naizmjenična transakcija« (engl. back-to-back) je transakcija izvršena između dvije članice grupe za potrebe potpunog ili djelomičnog prijenosa rizika proizašlog iz druge transakcije između jedne od tih članica grupe i treće strane

90) »jamstvo unutar grupe« je ugovor prema kojem jedna članica grupe jamči trećoj strani za obveze druge članice grupe

91) »osigurani depoziti« je dio podložnog depozita koji ne prelazi razinu pokrića, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita

92) »podložni depoziti« su depoziti koji podliježu osiguranju, odnosno koji nisu isključeni od bilo kakve isplate od strane sustava osiguranja depozita, a u Republici Hrvatskoj depoziti koji podliježu osiguranju kako je uređeno propisima kojim se uređuje osiguranje depozita

93) »pokrivene obveznice« su obveznice koje zadovoljavaju propisane uvjete za pokrivene obveznice, a koje izdaje kreditna institucija koja ima registrirano sjedište u državi članici i koja je, prema zakonu, predmet posebnog javnog nadzora kojemu je svrha zaštita imatelja obveznica. U Republici Hrvatskoj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje investicijskih fondova s javnom ponudom

94) »ugovor o financijskom kolateralu s pravom prijenosa vlasništva« je ugovor, uključujući i ugovor o povratnoj kupnji, sukladno kojem davatelj kolaterala prenosi puno pravo vlasništva nad financijskim kolateralom primatelju kolaterala u svrhu osiguranja ili nekog drugog načina namirivanja relevantnih financijskih obveza, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje financijsko osiguranje

95) »sporazum o netiranju« je sporazum u okviru kojeg se niz tražbina ili obveza može preoblikovati u jedan neto zahtjev, uključujući sporazume o netiranju putem zatvaranja transakcije prema kojima se prilikom nastanka događaja izvršenja (bez obzira kako i kojim propisom je taj događaj definiran) obveze strana ubrzavaju tako da odmah postaju dospjele ili prestaju te su u svakom slučaju pretvorene u jedan neto zahtjev ili su njime zamijenjene, uključujući:

– »odredbe o konačnom netiranju« koje predstavljaju odredbe ugovora o financijskom kolateralu, ili ugovora koji uključuje financijski kolateral, ili, u nedostatku takve odredbe, svaka zakonska odredba kojom se, u slučaju nekog događaja izvršenja, izazvanog operacijom netiranja, usklađivanja ili na neki drugi način:

i. obveze stranaka ubrzavaju kako bi odmah dospjele i kako bi se izrazile kao obveza plaćanja iznosa koji predstavlja njihovu procijenjenu trenutnu vrijednost, ili se ukidaju i zamjenjuju obvezom plaćanja tog iznosa; i/ili

ii. obavlja obračun dospjelih iznosa jedne stranke prema drugoj u smislu ovih obveza te je stranka koja drugoj stranci duguje veći iznos dužna platiti neto iznos koji odgovara saldu tog računa i

– »netiranje« koje predstavlja pretvaranje u jedno neto potraživanje ili jednu neto obvezu potraživanja i dugovanja koja proizlaze iz naloga za prijenos koje sudionik ili sudionici izdaju na ili primaju od jednog ili više drugih sudionika što dovodi do toga da se može imati samo neto potraživanje ili imati samo neto dugovanje,

a u Republici Hrvatskoj uključujući »obračunavanje (netiranje)« kako je uređeno zakonom kojim se uređuje financijsko osiguranje i »obračunavanje« kako je uređeno zakonom kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata

96) »sporazum o prijeboju« je sporazum prema kojem se za dvije tražbine ili više njih ili dvije obveze ili više njih koje međusobno duguju institucija u sanaciji i druga ugovorna strana može međusobno izvršiti prijeboj

97) »financijski ugovor« uključuje sljedeće ugovore i sporazume:

a) ugovor o vrijednosnim papirima, uključujući:

– ugovor za kupnju, prodaju ili zajam vrijednosnog papira, skupine ili indeksa vrijednosnih papira

– opciju na vrijednosni papir, skupinu ili indeks vrijednosnih papira

– repo transakcije ili obratne repo transakcije bilo kojeg od tih vrijednosnih papira, skupine ili indeksa vrijednosnih papira

b) ugovor o robi, uključujući:

– ugovor za kupnju, prodaju ili zajam robe, skupine ili indeksa robe za buduću isporuku

– opcije na robu, skupinu ili indeks robe

– repo transakcije ili obratne repo transakcije bilo koje od tih roba, skupine ili indeksa robe

c) terminski ugovor i nestandardizirani terminski ugovor uključujući ugovor (koji nije ugovor o robi) za kupnju, prodaju ili prijenos robe ili imovine bilo koje druge vrste, usluge, prava ili udjela po dogovorenoj cijeni na budući datum

d) sporazum o zamjeni, uključujući:

– zamjenu i opciju u vezi s kamatnim stopama, sporazum o promptnom ili drugom trgovanju deviza, valuta indeks vlasničkog kapitala ili vlasnički kapital, dužnički indeks ili dug, indekse robe ili robu; vrijeme; emisije ili inflaciju

– ukupni povrat, razlika kamatne stope kredita i nerizične kamatne stope (engl. credit spread) ili zamjenu kredita

– bilo koji sporazum ili transakciju koji su slični sporazumu iz prve ili druge alineje ove podtočke kojima se periodično trguje na tržištima zamjena ili izvedenica

e) međubankovni sporazum o zajmu ako je rok zajma tri mjeseca ili manje

f) okvirni sporazum za bilo koji ugovor ili sporazum iz podtočaka a) do e) ove točke

98) »mjera za sprječavanje krize« je izvršenje ovlasti za izravno uklanjanje nedostataka ili prepreka oporavku u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava, izvršenje ovlasti za rješavanje ili uklanjanje prepreka mogućnosti sanacije u skladu s člankom 21., 22. ili 23. ovoga Zakona, primjenu supervizorskih mjera u fazi rane intervencije u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava ili izvršenje ovlasti smanjenja vrijednosti i pretvaranja u skladu s glavom VI. ovoga Zakona

99) »mjera za upravljanje krizom« je sanacijska mjera ili imenovanje sanacijske uprave u skladu s člancima 44. i 45. ovoga Zakona i kao osoba zaduženih za izradu reorganizacijskog plana u skladu s člankom 74. ovoga Zakona ili člankom 93. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona

100) »mogućnost oporavka« je mogućnost institucije da obnovi svoj financijski položaj nakon njegovog znatnog pogoršanja

101) »deponent« znači imatelj ili, u slučaju zajedničkog računa, svaki od imatelja depozita, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita

102) »ulagatelj« je svaka osoba koja je povjerila novac ili instrumente investicijskom društvu u vezi s investicijskim poslom, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

103) »imenovano nacionalno makrobonitetno tijelo« znači tijelo države članice kojem je povjerena provedba makrobonitetne politike iz Preporuke B1 Preporuke Europskog odbora za sistemske rizike od 22. prosinca 2011. o makrobonitetnim ovlastima nacionalnih tijela (ESRB/2011/3), a u Republici Hrvatskoj to je Vijeće za financijsku stabilnost

104) »mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća« kako je uređeno s obzirom na kriterij godišnjeg prihoda iz članka 2. stavka 1. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ

105) »uređeno tržište« znači multilateralni sustav kojim upravlja i/ili kojeg vodi tržišni operater, a spaja ili olakšava spajanje višestrukih interesa trećih strana za kupnju i prodaju financijskih instrumenata – u okviru sustava i u skladu s njegovim nediskrecijskim pravilima – na način koji dovodi do sklapanja ugovora u vezi s financijskim instrumentima koji su uvršteni za trgovanje prema njegovim pravilima i/ili sustavima, i koje posjeduje odobrenje za rad i funkcionira redovito, a u Republici Hrvatskoj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

106) »potkonsolidirana osnova« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 49. Uredbe (EU) br. 575/2013

107) »upravljački informacijski sustav« je sveobuhvatnost tehnološke infrastrukture, organizacije, ljudi i postupaka za prikupljanje, obradu, generiranje, pohranu, prijenos, prikaz te distribuciju informacija kao i raspolaganje njima. Informacijski sustav moguće je definirati i kao međudjelovanje informacijske tehnologije, podataka i postupaka za procesiranje podataka te ljudi koji prikupljaju navedene podatke i njima se koriste

108) »grupa institucija u Europskoj uniji« je grupa kojoj je nadređeno društvo matično društvo u Europskoj uniji

109) »grupa institucija u Republici Hrvatskoj« je grupa kojoj je nadređeno društvo matično društvo u Republici Hrvatskoj

110) »sredstava i imovina klijenta« su sredstava i imovina klijenta koje institucija drži, administrira ili kojima upravlja u ime i za račun klijenta

111) »operater sustava« jest subjekt odgovoran za rad sustava koji može djelovati i kao agent za namiru, središnja druga ugovorna strana ili klirinška organizacija, a na način kako je uređeno zakonom koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata

112) »povrijeđena zaštićena vrijednost« jest očuvanje stabilnosti financijskog sustava i zaštita sredstava i imovine klijenata koja se za svrhe prekršajnog i drugog sudskog postupka, a s ciljem ostvarivanja svrhe kažnjavanja izražava kao neto prihod u poslovnoj godini koja prethodi godini počinjenja djela objavljen u registru godišnjih financijskih izvještaja koji vodi Financijska agencija. Iznimno, ako je prekršaj počinilo društvo koje je društvo kći matičnog društva u Republici Hrvatskoj, relevantni neto prihod utvrđuje se iz konsolidiranog godišnjeg financijskog izvještaja krajnjeg matičnog društva u Republici Hrvatskoj.

Opće načelo za primjenu ovoga Zakona

Članak 5.

(1) Sanacijska i nadležna tijela pri utvrđivanju i primjeni ovlasti propisanih ovim Zakonom i pri upotrebi različitih instrumenata kojima raspolažu u odnosu na subjekte iz članka 3. ovoga Zakona, u skladu s posebnim odredbama, uzimaju u obzir vrstu, opseg i složenost poslova koje subjekt obavlja, njegovu dioničarsku strukturu, pravni oblik, profil rizičnosti, veličinu i pravni status, povezanost s drugim institucijama i financijskim sustavom u cjelini, te podatak o tome obavlja li subjekt investicijske usluge ili aktivnosti iz pozitivnih propisa kojima će se prenijeti Direktiva 2014/65/EU, a koji će biti donijeti u rokovima propisanim tom Direktivom.

(2) Na kreditne institucije nad kojima sanacijsko tijelo izvršava sanacijske ovlasti primjenjuju se propisi kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(3) Na investicijska društva nad kojima sanacijsko tijelo izvršava sanacijske ovlasti primjenjuju se propisi kojima se uređuje tržište kapitala, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(4) Na institucije nad kojima sanacijsko tijelo izvršava sanacijske ovlasti primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje poslovanje trgovačkih društva, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

II. CILJEVI I NAČELA SANACIJE I SANACIJSKA TIJELA

Ciljevi sanacije

Članak 6.

(1) Pri primjeni sanacijskih instrumenata ili izvršavanja ovlasti za sanaciju, sanacijsko tijelo uzima u obzir ciljeve sanacije te odabire instrumente i ovlasti kojima se najbolje ostvaruju ciljevi koji su relevantni u okolnostima pojedinog slučaja.

(2) Ciljevi sanacije iz stavka 1. ovoga članka jesu:

1) osiguravanje kontinuiteta ključnih funkcija

2) izbjegavanje većeg štetnog učinka na financijsku stabilnost, posebno sprječavanjem širenja štetnih učinaka na financijski sustav, uključujući i njihovo širenje na tržišnu infrastrukturu, te održavanje tržišne discipline

3) zaštita javnih sredstava tako da se na najmanju moguću mjeru svede oslanjanje na izvanrednu javnu financijsku potporu

4) zaštita deponenata koji imaju osigurane depozite i ulagatelja zaštićenih sustavom zaštite ulagatelja i

5) zaštita sredstava i imovine klijenata.

(3) Sanacijsko tijelo pri postizanju ciljeva sanacije iz stavka 2. ovoga članka dužno je voditi računa o smanjenju troška sanacije na najmanju moguću mjeru i izbjegavanju smanjenja vrijednosti imovine institucije osim ako je to potrebno radi ostvarivanja ciljeva sanacije.

(4) Sanacijsko tijelo uzet će u obzir sve ciljeve sanacije vodeći računa o naravi i okolnostima pojedinog slučaja, pri čemu su svi ciljevi sanacije jednako važni.

Opća načela sanacije

Članak 7.

(1) Sanacijsko tijelo pri primjeni sanacijskih instrumenata i izvršavanju ovlasti za sanaciju osigurava da se sanacija provodi u skladu sa sljedećim načelima:

1) dioničari institucije u sanaciji prvi snose gubitke

2) vjerovnici institucije u sanaciji snose gubitke nakon dioničara u skladu s redoslijedom prvenstva njihovih tražbina u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak

3) zamjenjuju se upravljačko tijelo i više rukovodstvo institucije u sanaciji, osim u slučajevima kada je zadržavanje upravljačkog tijela ili višeg rukovodstva zbog pružanja sveobuhvatne potrebne pomoći nužno za postizanje ciljeva sanacije

4) upravljačko tijelo i više rukovodstvo institucije u sanaciji dužno je pružiti svu pomoć u cilju postizanja ciljeva sanacije

5) fizičke i pravne osobe koje su odgovorne za propast institucije snose odgovornost u skladu s odredbama važećih propisa iz područja građanskog ili kaznenog prava

6) prema vjerovnicima koji u slučaju otvaranja stečajnog postupka ulaze u isti isplatni red postupa se na jednak način osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano

7) vjerovnici u skladu sa zaštitnim mjerama iz glave XII. ovoga Zakona ne trpe veće gubitke od onih koje bi pretrpjeli ako bi nad institucijom ili subjektom iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona bio otvoren stečajni postupak

8) osigurani depoziti su u potpunosti zaštićeni kao i tražbine zaštićene sustavom zaštite ulagatelja u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i

9) sanacijske mjere poduzimaju se u skladu s odredbama o zaštitnim mjerama iz glave XII. ovoga Zakona.

(2) Ako je institucija dio grupe, sanacijsko tijelo, ne dovodeći u pitanje ostvarivanje ciljeva sanacije, primjenjuje sanacijske instrumente i izvršava ovlasti za sanaciju na način koji svodi na najmanju moguću mjeru učinak na ostale članice grupe i na grupu u cjelini i smanjuje negativni učinak na financijsku stabilnost u Europskoj uniji te njezinim državama članicama, posebice u državama u kojima grupa djeluje.

(3) Pri primjeni sanacijskih instrumenata i izvršavanju ovlasti za sanaciju, kad je to primjenjivo, postupa se u skladu s pravnim okvirom Europske unije za državne potpore.

(4) Ako se instrument prodaje, instrument prijelazne institucije ili instrument odvajanja imovine primjenjuje na instituciju ili subjekt iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona prava radnika koja se prenose na novog poslodavca mogu se umanjiti.

(5) Kad primjenjuje sanacijske instrumente i izvršava ovlasti za sanaciju sanacijsko tijelo, ako to ocjeni potrebnim, o tome obavještava predstavnike radnika i savjetuje se s njima.

(6) Primjena sanacijskih instrumenata i izvršavanje ovlasti za sanaciju ne utječe na sudjelovanje predstavnika radnika u nadzornom odboru društva ako je to uređeno posebnim propisima.

Sanacijsko tijelo i nadležno ministarstvo

Članak 8.

(1) Sanacijska tijela ovlaštena za izvršavanje ovlasti za sanaciju i primjenu sanacijskih instrumenata u Republici Hrvatskoj, u skladu s podjelom ovlasti kako je određeno odredbama ovoga Zakona, su:

a) Hrvatska narodna banka kao sanacijsko tijelo za kreditnu instituciju i grupu kreditnih institucija (u daljnjem tekstu: Hrvatska narodna banka)

b) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao sanacijsko tijelo za investicijsko društvo, grupu investicijskih društava i financijsku instituciju za koje je nadležna (u daljnjem tekstu: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) i

c) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za kreditnu instituciju, grupu kreditnih institucija, investicijsko društvo, grupu investicijskih društava i financijsku instituciju.

(2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su, svako u okviru svog djelokruga i nadležnosti utvrđenih ovim Zakonom, usko surađivati u pripremi, planiranju i primjeni odluka u skladu s ovim Zakonom.

(3) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužna je osigurati operativnu i funkcionalnu neovisnost kako bi se izbjegao sukob interesa između sanacijskih ovlasti koje to tijelo obavlja u skladu s odredbama ovoga Zakona i supervizorskih odnosno nadzornih funkcija koje obavlja u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa koji uređuju poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava, te ostalih funkcija koje obavlja u skladu odredbama drugih propisa.

(4) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je osigurati operativnu i funkcionalnu neovisnost kako bi se izbjegao sukob interesa između sanacijskih ovlasti koje obavlja u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih ovlasti koje obavlja u skladu s odredbama ovoga Zakona, te ostalih funkcija koje obavlja u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje osiguranje depozita i drugim propisima.

(5) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužna je osigurati da su radnici koji obavljaju sanacijske poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona strukturno i funkcionalno odvojeni od radnika koji obavljaju poslove u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa koji uređuju poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava ili s obzirom na ostale funkcije koje obavlja u skladu s odredbama drugih propisa, te podliježu odvojenim linijama izvještavanja.

(6) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je osigurati da su radnici koji obavljaju sanacijske poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona strukturno i funkcionalno odvojeni od radnika koji obavljaju poslove temeljem drugih ovlasti koje ona obavlja u skladu s odredbama ovoga Zakona te ostalih funkcija koje obavlja u skladu s propisom kojim se uređuje osiguranje depozita i drugim propisima.

(7) Radnici Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga koji obavljaju sanacijske poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona i radnici koji provode superviziju odnosno nadzor, dužni su u pripremi, planiranju i primjeni odluka u skladu s ovim Zakonom međusobno usko surađivati.

(8) Ministarstvo financija nadležno je ministarstvo za izvršavanje poslova u okviru ovoga Zakona.

(9) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su obavještavati Ministarstvo financija o odlukama donesenim u skladu s odredbama ovoga Zakona, te u skladu s odredbama ovoga Zakona dobiti njegovu prethodnu suglasnost.

(10) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su javno objaviti sažetak relevantnih internih postupaka koje se primjenjuju pri obavljanju poslova temeljem ovoga Zakona, a osobito o obvezi čuvanja povjerljivih informacija i razmjeni takvih informacija između pojedinih organizacijskih cjelina.

(11) Informacije iz stavka 10. ovoga članka redovito se ažuriraju i objavljuju na mrežnim stranicama tijela iz stavka 1. ovoga članka.

(12) Za potrebe ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka je tijelo koje izravno surađuje i koordinira rad sanacijskih tijela iz stavka 1. ovoga članka s relevantnim tijelima drugih država članica.

(13) Ministarstvo financija obavještava Europsku komisiju o sanacijskim tijelima u Republici Hrvatskoj, uključujući detaljno obrazloženje odabira više sanacijskih tijela, te opis njihovih ovlasti, kao i o nadležnosti Hrvatske narodne banke iz stavka 12. ovoga članka. Hrvatska narodna banka će te informacije dostaviti Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.

(14) Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Ministarstvo financija mogu radi omogućavanja i provedbe ovoga Zakona sklopiti pisani sporazum kojim će detaljnije urediti međusobnu suradnju i razmjenu informacija.

(15) Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odnosno Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ovlašteni su zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili zatražiti pomoć u postizanju zajedničke odluke u skladu s člankom 31. točkom c) Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(16) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ovlaštena je u svrhu provedbe ovlasti iz glave III. i glave V. ovoga Zakona:

a) prikupljati i provjeravati potrebne informacije u prostorijama subjekta iz članka 3. ovoga Zakona odnosno na temelju izvješća koje je subjekt iz članka 3. ovoga Zakona dostavio

b) subjektu iz članka 3. ovoga Zakona nalagati mjere u cilju provedbe ovoga Zakona.

(17) Nadzor iz stavka 16. ovoga članka obavljaju radnici Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga za obavljanje pojedinih stručnih poslova iz stavka 16. ovoga članka može ovlastiti i druge osobe.

(18) Protiv rješenja koje u provođenju svojih ovlasti donosi Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nije dopuštena žalba, ali se protiv njega može podnijeti tužba nadležnom upravnom sudu. Podnošenje tužbe ne odgađa njegovo izvršenje. Subjekt iz članka 3. ovoga Zakona je dužan izvršavati mjere na način i u rokovima kako je to naloženo rješenjem Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

(19) Subjekt iz članka 3. ovoga Zakona je dužan na zahtjev Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dostaviti izvješća i informacije o svim pitanjima važnim za provođenje ovoga Zakona te omogućiti prikupljanje i provjeru informacija u prostorijama subjekta na način iz stavka 16. točke a) ovoga članka.

(20) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim pobliže uređuje uvjete i način provedbe aktivnosti i način nalaganja mjera iz stavka 16. ovoga članka, te obveze subjekta iz članka 3. ovoga Zakona tijekom i nakon provedbe aktivnosti koje obavlja Hrvatska narodna banka. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijet će provedbeni propis kojim pobliže uređuje uvjete i način provedbe aktivnosti i način nalaganja mjera iz stavka 16. ovoga članka, te obveze subjekta iz članka 3. ovoga Zakona tijekom i nakon provedbe aktivnosti koje obavlja Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

(21) Sanacijsko tijelo iz ovoga članka ovlašteno je u okviru ovlasti u skladu s ovim Zakonom donijeti podzakonski odnosno provedbeni propis radi provedbe provedbenih i regulatornih tehničkih standarda te usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Odgovornost za štetu

Članak 9.

Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Ministarstvo financija, njihovi radnici ili bilo koja osoba koju oni ovlaste ne odgovaraju za štetu koja nastane tijekom obavljanja dužnosti u okviru ovoga Zakona i propisa donesenih u skladu s Direktivom 2014/59/EU, osim ako se dokaže da su određenu radnju učinili ili propustili učiniti namjerno ili krajnjom nepažnjom.

III. SANACIJSKI PLANOVI

Procjena mogućnosti stečaja odnosno sanacije za instituciju u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe i grupu institucija u Europskoj uniji za koju je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijsko tijelo za grupu koja nije prekogranična

Članak 10.

(1) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga za potrebe izrade i ažuriranja sanacijskog plana iz članka 13. ovoga Zakona procjenjuju mogućnost provođenja stečajnog postupka odnosno mogućnost za sanaciju svake institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe i grupe institucija u Europskoj uniji za koju je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijsko tijelo za grupu, a koja nije prekogranična.

(2) Smatra se da su stečajni postupak odnosno sanacija mogući, ako je stečaj provediv i opravdan odnosno ako je provediva i opravdana sanacija koju bi radi izbjegavanja štetnih posljedica na financijski sustav Republike Hrvatske, druge države članice ili Europske unije u cjelini i radi osiguranja kontinuiteta ključnih funkcija te institucije provela Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka primjenom nekog od sanacijskih instrumenata i ovlasti uređenih ovim Zakonom, a da pri tome ne koristi:

a) izvanrednu javnu financijsku potporu, osim sredstava sanacijskog fonda iz članka 114. ovoga Zakona

b) likvidnosnu pomoć središnje banke u izvanrednim situacijama ili

c) likvidnosnu pomoć središnje banke koja nije osigurana uobičajenim sredstvima osiguranja, nema uobičajeni rok dospijeća ili uobičajene kamatne uvjete.

(3) Prije provođenja procjene iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga savjetovat će se sa sanacijskim tijelom druge države članice u kojoj ta institucija ima značajnu podružnicu u mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu.

(4) Prilikom procjene iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužne su procijeniti barem sljedeće:

1) u kojoj mjeri je moguće temeljne poslovne linije i ključne funkcije institucije rasporediti po pravnim osobama

2) u kojoj mjeri pravna i korporativna struktura prati temeljne poslovne linije i ključne funkcije

3) u kojoj mjeri je osiguran nužan broj radnika, infrastruktura, financiranje, likvidnost i kapital za potporu temeljnih poslovnih linija i ključnih funkcija te njihovo održavanje

4) ima li institucija sklopljene ugovore o pružanju usluga, koliko su održivi, te u kojoj mjeri su ugovori o pružanju usluga u kojima je institucija ugovorna strana provedivi u slučaju sanacije te institucije

5) u kojoj je mjeri upravljačka struktura institucije prikladna za upravljanje i osiguravanje usklađenosti ugovora o pružanju usluga s politikama institucije

6) u kojoj mjeri institucija u slučaju odvajanja ključnih funkcija ili temeljnih poslovnih linija ima utvrđen postupak prijenosa usluga koje su predmet ugovora o pružanju usluga trećim stranama

7) u kojoj mjeri postoje planovi kontinuiteta poslovanja i mjere za postupanje u kriznim situacijama, a kojima se osigurava kontinuitet pristupa platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata

8) omogućava li upravljački informacijski sustav institucije pristup točnim i potpunim informacijama u vezi s temeljnim poslovnim linijama i ključnim funkcijama, a radi olakšavanja brzog donošenja odluka u vezi sanacije

9) omogućava li upravljački informacijski sustav institucije pružanje informacija nužnih za djelotvornu sanaciju te institucije u svakom trenutku, uključujući i slučajeve kada se okolnosti brzo mijenjaju

10) je li institucija testirala svoje upravljačke informacijske sustave u stresnim scenarijima, a koje može definirati Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, i koji su rezultati tih testiranja

11) u kojoj mjeri institucija može osigurati kontinuitet svojih upravljačkih informacijskih sustava u njoj samoj ili u novoj pravnoj osobi u slučaju da se ključne funkcije i temeljne poslovne linije odvoje od ostalih funkcija i linija poslovanja

12) je li institucija uspostavila odgovarajući postupak kako bi osigurala pružanje ažurne i potpune informacije potrebne za utvrđivanje vjerovnika uključujući i informacije za utvrđivanje osiguranih deponenata i iznosa osiguranih depozita kao i informacije o tražbinama koje su zaštićene sustavom zaštite ulagatelja sukladno zakonu kojim se uređuje tržište kapitala

13) iznos i vrstu podložnih obveza institucije

14) ima li tijelo treće zemlje ovlast primjene instrumenata sanacije potrebnih za provedbu sanacijskih mjera koje poduzima sanacijsko tijelo države članice, te je li moguće koordinirati aktivnosti tijela države članice i treće zemlje

15) provedivost instrumenata sanacije kojima se postižu ciljevi sanacije s obzirom na njihovu raspoloživosti i strukturu institucije

16) opravdanost uporabe instrumenta sanacije kojim se ispunjavaju ciljevi sanacije, s obzirom na mogući učinak tog instrumenta na vjerovnike, ugovorne strane, klijente i radnike te moguće mjere nadležnog tijela treće zemlje

17) u kojoj mjeri bi sanacija institucije mogla imati značajan izravan ili neizravan negativan učinak na financijski sustav, povjerenje u tržište ili gospodarstvo, te može li se taj učinak vrednovati

18) u kojoj mjeri bi primjena instrumenata sanacije i ovlasti za sanaciju mogla spriječiti širenje negativnih učinaka na druge institucije ili na financijska tržišta i

19) u kojoj mjeri bi sanacija institucije mogla imati značajan utjecaj na funkcioniranje platnih sustava i sustava za namiru financijskih instrumenata.

(5) Pri procjeni mogućnosti stečaja odnosno sanacije grupe institucija u Europskoj uniji za koju je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijsko tijelo za grupu, a koja nije prekogranična osim okolnosti iz stavka 4. ovoga članka, procjenjuju se i okolnosti iz članka 11. stavka 5. ovoga Zakona.

(6) Iznimno od stavka 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga mogu pojednostaviti procjenu mogućnosti provođenja stečajnog postupka odnosno mogućnosti za sanaciju na način da ne procjenjuju sve navedene elemente ako stečajni postupak odnosno sanacija te institucije zbog prirode, obuhvata i složenosti posla koji ta institucija obavlja, njezine dioničarske strukture, profila rizičnosti, veličine, pravnog oblika i statusa, međusobne povezanosti s ostalim institucijama ili općenito s financijskim sustavom, te institucije neće imati negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja.

(7) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužne su bez odgađanja obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo svaki put kad procjene da nije moguć niti stečajni postupak niti je moguća sanacija institucije.

Procjena mogućnosti sanacije grupe institucija u Europskoj uniji kada je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijsko tijelo za grupu

Članak 11.

(1) Ako je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijsko tijelo za grupu za potrebe izrade i ažuriranja sanacijskog plana iz članka 14. ovoga Zakona procjenjuje mogućnost provođenja stečajnog postupka odnosno sanacije te grupe institucija u Europskoj uniji zajedno sa sanacijskim tijelima za institucije kćeri. Odluka o procjeni za prekograničnu grupu donosi se u skladu s postupkom odlučivanja iz članka 19. ovoga Zakona.

(2) Pri procjeni iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužna je savjetovati se s nadležnim tijelima za društva kćeri i sanacijskim tijelima u drugim državama u kojima članice grupe imaju značajne podružnice u mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu.

(3) Procjena iz stavka 1. ovoga članka za prekograničnu grupu razmatra se na sanacijskim kolegijima.

(4) Smatra se da su stečajni postupak odnosno sanacija grupe institucija u Europskoj uniji mogući ako je stečajni postupak provediv i opravdan odnosno ako je provediva i opravdana sanacija koju bi radi izbjegavanja štetnih posljedica na financijski sustav Republike Hrvatske, druge države članice, odnosno Europske unije u cjelini, i radi osiguranja kontinuiteta ključnih funkcija tih institucija provela sanacijska tijela primjenom nekog od sanacijskih instrumenata i ovlasti, a da pri tome ne koriste:

a) izvanrednu javnu financijsku potporu, osim sredstava sanacijskog fonda iz članka 114. ovoga Zakona

b) likvidnosnu pomoć središnje banke u izvanrednim situacijama ili

c) likvidnosnu pomoć središnje banke koja nije osigurana uobičajenim sredstvima osiguranja, nema uobičajeni rok dospijeća ili uobičajene kamatne uvjete.

(5) Pri procjeni iz stavka 1. ovoga članka procjenjuju se barem okolnosti navedene u članku 10. stavku 4. ovoga Zakona, te sljedeće:

1) ako grupa upotrebljava jamstva unutar grupe, jesu li ta jamstva dana po tržišnim uvjetima, te je li sustav upravljanja rizicima vezanim za ta jamstva djelotvoran i pouzdan

2) ako grupa ima sklopljene ugovore o naizmjeničnim transakcijama, jesu li te transakcije ugovorene po tržišnim uvjetima, te je li sustav upravljanja rizicima vezanim za te transakcije djelotvoran i pouzdan

3) u kojoj mjeri jamstva ili transakcije iz točaka 1. i 2. ovoga stavka mogu povećati rizik širenja negativnih učinaka na ostale članice grupe

4) u kojoj mjeri pravna struktura grupe onemogućava primjenu instrumenata sanacije zbog broja pravnih osoba, složenosti strukture grupe ili nemogućnosti raspoređivanja poslovnih linija po pravnim osobama

5) ako procjena obuhvaća mješovite holdinge, u kojoj bi mjeri sanacija članice grupe koja je institucija ili financijska institucija mogla imati negativan učinak na nefinancijski dio grupe

6) postupke i načine koji omogućavaju provođenje sanacije grupe koja ima društva kćeri na područjima na kojima se primjenjuju različita zakonodavstva i

7) u kojoj mjeri struktura grupe omogućuje sanaciju cijele grupe, bilo koje njezine članice ili više njih ne stvarajući značajan izravan ili neizravan nepovoljan učinak na financijski sustav, povjerenje u tržište ili gospodarstvo, a s ciljem maksimalnog povećanja vrijednosti grupe kao cjeline.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka sanacijska tijela iz stavka 1. ovoga članka mogu pojednostaviti procjenu mogućnosti provođenja stečajnog postupka odnosno sanacije institucije ili grupe institucija u Europskoj uniji na način da ne procjenjuje sve navedene elemente ako stečajni postupak odnosno sanacija te institucije ili grupe zbog prirode, obuhvata i složenosti posla koji ta institucija ili grupa obavlja, njezine dioničarske strukture, profila rizičnosti, veličine, pravnog oblika i statusa, međusobne povezanosti s ostalim institucijama ili općenito s financijskim sustavom, te institucije ili grupe neće imati negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja.

Procjena mogućnosti sanacije grupe institucija u Europskoj uniji kada Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nije sanacijsko tijelo za grupu

Članak 12.

(1) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga procjenjuje mogućnost provođenja stečajnog postupka odnosno sanacije svake institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj odnosno grupe institucija u Republici Hrvatskoj, koja je dio grupe institucija u Europskoj uniji, a za koju Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nije sanacijsko tijelo za grupu.

(2) Za potrebe izrade i ažuriranja sanacijskog plana za grupu iz članka 20. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga zajedno sa sanacijskim tijelom za grupu i ostalim sanacijskim tijelima za društva kćeri procjenjuje mogućnost sanacije grupe institucija u Europskoj uniji. Odluka o procjeni za prekograničnu grupu donosi se u skladu s postupkom odlučivanja iz članka 20. ovoga Zakona.

(3) Pri procjeni iz stavka 2. ovoga članka sanacijska tijela dužna su se savjetovati s tijelima nadležnim za društva kćeri i sanacijskim tijelima u drugim državama u kojima članice grupe institucija u Europskoj uniji imaju značajnu podružnicu u mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu.

(4) Procjena iz stavka 2. ovoga članka razmatra se na sanacijskom kolegiju.

(5) Smatra se da je stečajni postupak odnosno sanacija grupe institucija u Europskoj uniji moguća ako je stečajni postupak provediv i opravdan odnosno ako je provediva i opravdana sanacija koju bi radi izbjegavanja štetnih posljedica na financijski sustav države u kojoj je sjedište institucija grupe ili druge države članice, odnosno Europske unije i radi osiguranja kontinuiteta ključnih funkcija te institucije provela sanacijska tijela primjenom nekog od sanacijskih instrumenata i ovlasti, a da pri tome ne koriste:

a) izvanrednu javnu financijsku potporu, osim sredstava sanacijskog fonda

b) likvidnosnu pomoć središnje banke u izvanrednim situacijama ili

c) likvidnosnu pomoć središnje banke koja nije osigurana uobičajenim sredstvima osiguranja, nema uobičajeni rok dospijeća ili uobičajene kamatne uvjete.

(6) Pri procjeni iz stavka 2. ovoga članka sanacijska tijela dužna su procijeniti barem okolnosti navedene u članku 10. stavku 4. i članku 11. stavku 5. ovoga Zakona.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka sanacijska tijela iz stavka 2. ovoga članka mogu pojednostaviti procjenu mogućnosti provođenja stečajnog postupka odnosno sanacije grupe institucija u Europskoj uniji na način da ne procjenjuje sve navedene elemente ako provođenje stečajnog postupka odnosno sanacija te grupe zbog prirode, obuhvata i složenosti posla koji ta grupa obavlja, njezine dioničarske strukture, profila rizičnosti, veličine, pravnog oblika i statusa, međusobne povezanosti s ostalim institucijama ili općenito s financijskim sustavom, te grupe neće imati negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja.

Sanacijski plan za instituciju u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe i grupu institucija u Europskoj uniji koja nije prekogranična

Članak 13.

(1) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga izrađuje nacrt sanacijskog plana za:

1) svaku instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe i

2) grupu institucija u Europskoj uniji koja nije prekogranična, a za koju je sanacijsko tijelo za grupu.

(2) Pri izradi nacrta sanacijskog plana Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga uzet će u obzir relevantne scenarije uključujući idiosinkratske i makroekonomske događaje, te ne smije pretpostavljati:

a) izvanrednu javnu financijsku potporu, osim korištenja sredstava sanacijskog fonda iz članka 114. ovoga Zakona

b) likvidnosnu pomoć Hrvatske narodne banke u izvanrednim situacijama

c) likvidnosnu pomoć Hrvatske narodne banke koja nije osigurana uobičajenim sredstvima osiguranja, nema uobičajeni rok dospijeća ili uobičajene kamatne uvjete.

(3) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga prije izrade nacrta sanacijskog plana iz stavka 1. ovoga članka savjetovat će se sa sanacijskim tijelom drugih država u kojoj ta institucija ima značajnu podružnicu u mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu.

(4) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nacrt sanacijskog plana iz stavka 1. ovoga članka dostavlja na mišljenje Ministarstvu financija i Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, te određuje rok za dostavu mišljenja koji ne može biti kraći od mjesec dana. Pri izradi sanacijskog plana Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga razmotrit će mišljenje Ministarstva financija i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

(5) Po dobivanju mišljenja Ministarstva financija i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ili nakon isteka roka iz stavka 4. ovoga članka, Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donosi sanacijski plan.

(6) Doneseni sanacijski plan iz stavka 5. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga bez odgađanja dostavlja Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a sažetak ključnih elemenata sanacijskog plana dostavlja instituciji na koju se plan odnosi.

(7) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužna je sanacijski plan preispitati i po potrebi izmijeniti najmanje jednom godišnje te nakon svake značajne promjene pravne, ili organizacijske strukture institucije, njezina poslovanja ili financijskog položaja koja bi mogla značajno utjecati na učinkovitost plana te time stvoriti potrebu za njegovu izmjenu. Na postupak izmjene sanacijskog plana primjenjuje se postupak iz ovoga članka.

Sadržaj sanacijskog plana

Članak 14.

(1) Sanacijski plan iz članka 13. ovoga Zakona sadrži moguće sanacijske strategije i opcije za primjenu sanacijskih instrumenata i ovlasti za sanaciju kao i ostale sanacijske mjere koje Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može poduzeti nakon donošenja odluke o otvaranju postupka sanacije nad tom institucijom.

(2) Nacrt sanacijskog plana uključuje i gdje god je to moguće iskazuje kvantitativno:

1) sažetak ključnih elemenata plana

2) sažetak bitnih promjena koje su nastupile nakon usvajanja prethodnog sanacijskog plana

3) prikaz načina na koji bi se ključne funkcije i temeljne poslovne linije mogle pravno i ekonomski odvojiti od ostalih funkcija i poslovnih linija kako bi se osigurao njihov kontinuitet nakon otvaranja postupka sanacije nad institucijom

4) procjenu rokova za provedbu svakog pojedinog značajnog dijela plana

5) rezultat procjene iz članka 10. ovoga Zakona i njegovo detaljno obrazloženje

6) opis postupaka određivanja vrijednosti i utrživosti ključnih funkcija, temeljnih poslovnih linija i imovine institucije

7) detaljan opis postupaka kojima se osigurava da su Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga dostupne točne i ažurne informacije koje su potrebne za izradu i ažuriranje sanacijskog plana, a Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za primjenu sanacijskog plana

8) opis mogućih načina financiranja različitih sanacijskih strategija, a koji ne uključuju:

– izvanrednu javnu financijsku potporu, osim korištenja sredstava sanacijskog fonda iz članka 114. ovoga Zakona

– likvidnosnu pomoć Hrvatske narodne banke u izvanrednim situacijama

– likvidnosnu pomoć Hrvatske narodne banke koja nije osigurana uobičajenim sredstvima osiguranja, nema uobičajeni rok dospijeća ili uobičajene kamatne uvjete

9) detaljan opis različitih sanacijskih strategija koje bi se mogle primijeniti na različite moguće scenarije, kao i procjenu rokova za njihovu provedbu

10) opis ključnih međuovisnosti

11) opis mogućih načina zadržavanja pristupa platnim sustavima, klirinškim sustavima i ostaloj potrebnoj infrastrukturi, te procjenu prenosivosti pozicija klijenata

12) analizu utjecaja provedbe plana na radnike institucije, uključujući procjenu bilo kakvih povezanih troškova i opis predviđenih postupaka savjetovanja s radnicima tijekom postupka sanacije, uzimajući u obzir dijalog sa socijalnim partnerima gdje je to primjereno

13) plan komunikacije s medijima i javnošću

14) opis bitnih postupaka i sustava za održavanje kontinuiteta operativnih procesa institucije i

15) mišljenje institucije vezano za sanacijski plan, ako je primjenjivo.

(3) Sanacijski plan iz članka 13. stavka 5. ovoga Zakona pored navedenog u stavku 2. ovoga članka sadrži i sljedeće:

1) opis svih mjera potrebnih za rješavanje ili uklanjanje prepreka sanaciji utvrđenih procjenom iz članka 10. ovoga Zakona

2) minimalni zahtjev za regulatornim kapitalom i podložnim obvezama iz članka 25. ovoga Zakona kao i rok za ispunjenje tog zahtjeva, ako je primjenjivo i

3) minimalni zahtjev za regulatornim kapitalom i ugovornim instrumentima unutarnje sanacije iz članka 25. stavka 9. ovoga Zakona kao i rok za ispunjenje tog zahtjeva, ako je primjenjivo.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može pojednostaviti sadržaj sanacijskog plana ako provođenje stečajnog postupka odnosno sanacija te institucije zbog prirode, obuhvata i složenosti posla koji ta institucija ili grupa obavlja, njezine dioničarske strukture, profila rizičnosti, veličine, pravnog oblika i statusa, međusobne povezanosti s ostalim institucijama ili općenito s financijskim sustavom, te institucije ili grupe neće imati negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja.

Informacije potrebne za izradu sanacijskih planova

Članak 15.

(1) Institucija je dužna na zahtjev Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga:

1) dostaviti sve informacije potrebne za izradu, izmjenu i provedbu sanacijskog plana i

2) surađivati i, ako je to potrebno, pomoći pri izradi i ažuriranju sanacijskog plana.

(2) Institucija je dužna obavijestiti Hrvatsku narodnu banku odnosno Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga o svakoj promjeni pravne ili organizacijske strukture institucije, njezina poslovanja ili financijskog položaja te o svakoj drugoj promjeni koja bi mogla stvoriti potrebu za izmjenom sanacijskog plana, a osobito ako značajno utječe na učinkovitost tog plana.

(3) Institucija odnosno subjekt iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona dužan je uspostaviti i redovito ažurirati popis svih financijskih ugovora u kojima je ugovorna strana.

(4) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga mogu detaljnije propisati sadržaj, način vođenja i ažuriranja popisa financijskih ugovora iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga mogu detaljnije propisati sadržaj izvješća, rokove i način izvješćivanja o informacijama potrebnim za izradu i izmjenu sanacijskog plana iz stavka 1. točke 1. ovoga članka.

(6) Iznimno od stavaka 1. do 3. ovoga članka, matična institucija u Republici Hrvatskoj dužna je za sve članice svoje grupe institucija u Republici Hrvatskoj izvršavati zahtjeve iz ovoga članka.

Sanacijski plan za grupu institucija u Europskoj uniji ako je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijsko tijelo za grupu

Članak 16.

(1) Ako je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijsko tijelo za grupu izrađuje sanacijski plan za grupu institucija u Europskoj uniji zajedno sa sanacijskim tijelima društava kćeri.

(2) Prije izrade sanacijskog plana za grupu institucija u Europskoj uniji Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužna je savjetovati se sa sanacijskim tijelom u državi u kojoj članica grupe ima značajnu podružnicu u mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu.

(3) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijski plan za grupu institucija u Europskoj uniji izrađuje na osnovi svih informacija kojima raspolaže, a osobito informacija koje prikupe temeljem članka 15. ovoga Zakona.

Sanacijski plan za grupu institucija u Europskoj uniji ako Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nije sanacijsko tijelo za grupu

Članak 17.

(1) Ako nije sanacijsko tijelo za grupu, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga surađuje sa sanacijskim tijelom za grupu i drugim sanacijskih tijelima za članice grupe pri izradi sanacijskog plana za grupu institucija u Europskoj uniji.

(2) Prije izrade sanacijskog plana za grupu sanacijska tijela savjetuju se sa sanacijskim tijelima u državama u kojima posluju značajne podružnice institucija članica te grupe, u mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu.

Sadržaj sanacijskog plana za grupu

Članak 18.

(1) Sanacijski plan za grupu iz članaka 16. i 17. ovoga Zakona uključuje plan sanacije cijele grupe kojoj je matična institucija u Europskoj uniji i to na jedan od sljedećih načina:

1) sanacijom koja se provodi kroz sanaciju matične institucije u Europskoj uniji ili

2) sanacijom dijelova grupe odnosno pojedine članice grupe.

(2) Sanacijski plan za grupu sadrži mjere za sanaciju:

1) matičnog društva u Europskoj uniji

2) društava kćeri sa sjedištem u Europskoj uniji koja su dio grupe

3) subjekata iz članka 3. točaka 3. i 4. ovoga Zakona i

4) društava kćeri sa sjedištem izvan Europske unije koja su dio grupe u skladu s glavom XI. ovoga Zakona.

(3) Sanacijski plan za grupu:

1) sadrži sanacijske mjere koje treba poduzeti u odnosu na članice grupe, uključujući sanacijske mjere koje se poduzimaju prema subjektima iz članka 3. točaka 3. i 4. ovoga Zakona, prema matičnom društvu i institucijama kćerima, te koordinirane sanacijske mjere prema institucijama kćerima, uzimajući u obzir scenarije iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona

2) preispituje mogućnost koordinirane provedbe i primjene instrumenata sanacije i ovlasti za sanaciju na članice grupe sa sjedištem u Europskoj uniji, uključujući mjere kojima se olakšava kupnja od strane trećih osoba cijele grupe ili pojedinih poslovnih linija ili funkcija koje obavlja jedna ili više članica grupe, te utvrđuje sve moguće prepreke koordiniranoj sanaciji

3) određuje odgovarajuće mehanizme za suradnju i koordinaciju s relevantnim tijelom treće zemlje u kojoj članica grupe ima sjedište i njihov učinak na sanaciju grupe

4) određuje mjere, uključujući pravno i ekonomsko odvajanje pojedinih funkcija ili poslovnih linija, ako je to nužno za provođenje sanacije grupe po ispunjenju uvjeta za sanaciju i

5) određuje moguće načine financiranja sanacijskih mjera za grupu, te, ako je predviđeno korištenje sredstava sanacijskog fonda, osnovne principe podjele financiranja među različitim državama članicama.

(4) Načini financiranja sanacijskih mjera za grupu iz stavka 3. točke 5. ovoga članka temelje se na jednakim i uravnoteženim kriterijima, a pri njihovom utvrđivanju uzima se u obzir učinak na financijsku stabilnost u svim državama članicama u kojima je sjedište članica grupe.

(5) Načini financiranja sanacijskog plana za grupu iz stavka 3. točke 5. ovoga članka ne uključuju:

1) izvanrednu javnu financijsku potporu, osim korištenja sredstava sanacijskog fonda iz članka 114. ovoga Zakona ili sanacijskih fondova drugih država članica

2) likvidnosnu pomoć središnje banke u izvanrednim situacijama

3) likvidnosnu pomoć središnje banke koja nije osigurana uobičajenim sredstvima osiguranja, nema uobičajeni rok dospijeća ili uobičajene kamatne uvjete.

(6) Sanacijski plan za grupu sadrži rezultate procjene iz članka 11. ili 12. ovoga Zakona i njihovo detaljno obrazloženje.

(7) Sanacijski plan za grupu ne smije imati nerazmjeran utjecaj na bilo koju državu članicu.

Donošenje sanacijskog plana za prekograničnu grupu institucija u Europskoj uniji ako je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijsko tijelo za grupu

Članak 19.

(1) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, ako su ispunjeni uvjeti za razmjenu povjerljivih informacija iz članka 98. ovoga Zakona, prosljeđuje informacije:

1) Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo

2) sanacijskim tijelima nadležnim za sanaciju društava kćeri

3) sanacijskim tijelima u državama u kojima je sjedište značajne podružnice, ako je to važno za te podružnice

4) nadležnim tijelima koja sudjeluju u kolegiju supervizora odnosno nadzornih tijela za tu grupu i

5) sanacijskim tijelima država članica u kojima je sjedište subjekata iz članka 3. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.

(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka uključuju najmanje informacije koje su relevantne tim tijelima. Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo dostavljaju se informacije važne za provođenje njegove uloge u izradi, donošenju i provedbi sanacijskih planova za grupu. Ako se radi o informacijama koje se odnose na društva kćeri sa sjedištem u trećoj zemlji, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nije dužna dostaviti te informacije bez prethodne suglasnost relevantnog nadzornog tijela ili sanacijskog tijela te treće zemlje.

(3) Nacrt sanacijskog plana za grupu prije njegovog donošenja Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dostavlja na mišljenje Ministarstvu financija i Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka na način uređen člankom 13. ovoga Zakona.

(4) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, zajedno sa sanacijskim tijelima iz stavka 1. ovoga članka, na sanacijskim kolegijima i nakon savjetovanja s relevantnim nadležnim tijelima, uključujući nadležna tijela država članica u kojima je sjedište značajne podružnice, donose i obavljaju izmjene sanacijskog plana za grupu. Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može, ako je to potrebno, te ako su ispunjeni uvjeti za razmjenu povjerljivih informacija iz članka 98. ovoga Zakona, uključiti u postupak izrade i izmjene sanacijskog plana za prekograničnu grupu sanacijsko tijelo treće zemlje u kojoj je sjedište društva kćeri, financijskog holdinga ili značajne podružnice u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno zakonu kojim se uređuje tržište kapitala.

(5) Sanacijski plan za grupu preispituje se i po potrebi mijenja najmanje jednom godišnje te nakon svake značajne promjene pravne, ili organizacijske strukture grupe ili pojedine članice grupe, njihova poslovanja ili financijskog položaja koja bi mogla značajno utjecati na učinkovitost plana te time stvoriti potrebu za njegovu izmjenu. Na postupak izmjene sanacijskog plana primjenjuje se postupak iz ovoga članka.

(6) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i sanacijska tijela nadležna za društva kćeri donose sanacijski plan za grupu zajedničkom odlukom. Zajednička odluka, koja može uključivati sve ili pojedine članice grupe, bit će donesena u roku od četiri mjeseca od dana dostave informacija iz stavka 2. ovoga članka. Zajednička odluka mora biti detaljno obrazložena.

(7) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga mogu zatražiti pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u donošenju zajedničke odluke o sanacijskom planu za grupu na temelju članka 31. točke c. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(8) Ako zajednička odluka iz stavka 6. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijskim tijelima država članica u kojima je sjedište drugih članica grupe dostavila informacije iz stavka 2. ovoga članka, Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga samostalno će, po dobivanju mišljenja Ministarstva financija i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, donijeti sanacijski plan za grupu, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima tih sanacijskih tijela. Sažetak ključnih elemenata donesenog sanacijskog plana za grupu Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, dostavljaju matičnoj instituciji u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijskim tijelima država članica u kojima je sjedište drugih članica grupe dostavila informacije iz stavka 2. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ili bilo koje sanacijsko tijelo druge države članice u kojoj je sjedište drugih članica grupe zatraže posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odgodit će donošenje sanacijskog plana.

(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od mjesec dana, Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijet će sanacijski plan u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana, Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga samostalno će, po dobivanju mišljenja Ministarstva financija i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, donijeti sanacijski plan za prekograničnu grupu.

(11) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo na zahtjev sanacijskog tijela može pomoći sanacijskim tijelima u postizanju zajedničke odluke u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe br. (EU) br. 1093/2010 osim ako bilo koje sanacijsko tijelo smatra da odluka s kojom se ne slaže može na bilo koji način negativno utjecati na fiskalnu odgovornost te države članice.

(12) Ako je zajednička odluka iz stavka 6. ovoga članka donesena, te u slučaju iz stavka 11. ovoga članka kada pojedino sanacijsko tijelo smatra da je razlog njihovog neslaganja s planom sanacije za grupu negativan utjecaj na fiskalnu odgovornost te države članice, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ponovno procjenjuje plan sanacije grupe, uključujući minimalne zahtjeve za regulatorni kapital i podložne obveze.

(13) Sanacijski plan donesen u skladu s ovim člankom Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga bez odgađanja dostavlja Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

Donošenje sanacijskog plana za prekograničnu grupu institucija u Europskoj uniji ako Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nije sanacijsko tijelo za grupu

Članak 20.

(1) Ako Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nije sanacijsko tijelo za grupu, zajedno sa sanacijskim tijelom za grupu i sanacijskim tijelima za članice grupe, na sanacijskim kolegijima, a nakon savjetovanja s relevantnim nadležnim tijelima, uključujući nadležna tijela država članica u kojima je sjedište značajne podružnice, sudjeluje u donošenju zajedničke odluke o sanacijskom planu za grupu i njegovim izmjenama.

(2) Sanacijski plan za grupu preispituje se i po potrebi mijenja najmanje jednom godišnje te nakon svake značajne promjene pravne, ili organizacijske strukture grupe ili pojedine članice grupe, njihova poslovanja ili financijskog položaja koja bi mogla značajno utjecati na učinkovitost plana te time stvoriti potrebu za njegovu izmjenu.

(3) Dio prijedloga sanacijskog plana za prekograničnu grupu prije njegovog donošenja, a koji se odnosi na institucije u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dostavlja na mišljenje Ministarstvu financija i Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a na način utvrđen člankom 13. ovoga Zakona uvažavajući rokove donošenja zajedničke odluke.

(4) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, sanacijsko tijelo za grupu i sanacijska tijela nadležna za društva kćeri sanacijski plan za grupu donose zajedničkom odlukom. Zajednička odluka, koja može uključivati sve ili pojedine članice grupe, donosi se u roku od četiri mjeseca od dana kad je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga od sanacijskog tijela za grupu primila informacije iz članka 19. stavka 2. ovoga Zakona. Zajednička odluka mora biti detaljno obrazložena.

(5) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga mogu zatražiti pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u donošenju zajedničke odluke o sanacijskom planu za grupu u skladu s člankom 31. točkom c. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(6) Ako zajednička odluka iz stavka 4. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga od sanacijskog tijela za grupu primila informacije iz članka 19. stavka 2. ovoga Zakona, Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga samostalno će, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima tih sanacijskih tijela, a po dobivanju mišljenja Ministarstva financija i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, na način utvrđen člankom 13. ovoga Zakona donijeti sanacijski plan za članicu grupe za koju je nadležna, te o toj svojoj odluci obavijestiti sve članove sanacijskog kolegija. Ta odluka mora biti detaljno obrazložena, uz navođenje razloga neslaganja s predloženim sanacijskim planom za grupu.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga od sanacijskog tijela za grupu primila informacije iz članka 19. stavka 2. ovoga Zakona, a prije donošenja zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ili bilo koje sanacijsko tijelo druge države članice u kojoj je sjedište drugih članica grupe zatraže posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odgodit će donošenje sanacijskog plana za članicu grupe za koju je nadležna.

(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka, ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od mjesec dana, Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijet će odluku u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana, Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga samostalno će, po dobivanju mišljenja Ministarstva financija i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, na način utvrđen člankom 13. ovoga Zakona donijeti sanacijski plan za članicu grupe za koju je nadležna.

(9) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo na zahtjev sanacijskog tijela može pomoći sanacijskim tijelima u postizanju zajedničke odluke u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe br. (EU) br. 1093/2010 osim ako bilo koje sanacijsko tijelo smatra da odluka s kojom se ne slaže može na bilo koji način negativno utjecati na fiskalnu odgovornost te države članice.

(10) Ako je zajednička odluka iz stavka 4. ovoga članka donesena, a Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga smatra da plan sanacije za grupu ima negativan utjecaj na fiskalnu odgovornost Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može zatražiti sanacijsko tijelo za grupu da provede ponovnu procjenu plana sanacije grupe, uključujući minimalne zahtjeve za regulatorni kapital i podložne obveze.

(11) Sanacijski plan donesen u skladu s ovim člankom Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga bez odgađanja dostavlja Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

Ovlasti rješavanja ili uklanjanja prepreka mogućnosti provođenja stečajnog postupka odnosno sanacije institucije za instituciju u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe i grupu institucija u Europskoj uniji koja nije prekogranična

Članak 21.

(1) Ako Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, temeljem procijene mogućnosti provođenja stečajnog postupka odnosno sanacije institucije u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe odnosno grupe institucija u Europskoj uniji koja nije prekogranična u skladu s člankom 10. ovoga Zakona, utvrdi postojanje značajnih prepreka za provođenje stečajnog postupka odnosno sanacije, dužna je o tome obavijestiti instituciju odnosno matičnu instituciju u Republici Hrvatskoj i zatražiti da u roku od četiri mjeseca institucija odnosno matična institucija u Republici Hrvatskoj izradi i dostavi prijedlog mjera za rješavanje ili uklanjanje navedenih prepreka s rokovima za njihovu provedbu, a koje su razmjerne potrebi uklanjanja prepreka.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužna je bez odgađanja obavijestiti sanacijsko tijelo u državi u kojoj je sjedište značajne podružnice o postojanju značajnih prepreka za provođenje stečajnog postupka odnosno sanacije institucije ili grupe.

(3) Ako Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga procjeni da su mjere za rješavanje ili uklanjanje značajnih prepreka za provođenje stečajnog postupka odnosno sanacije koje je predložila institucija, učinkovite, o istom će bez odgađanja obavijestiti instituciju. Po dobivanju obavijesti Hrvatske narodne banke, odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga institucija je dužna predložene mjere izvršiti u predloženom roku.

(4) Ako Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, vodeći računa o mogućem negativnom utjecaju koji te prepreke predstavljaju za financijsku stabilnost te učinak predloženih mjera na poslovanje institucije, njezinu stabilnost i mogućnost doprinosa gospodarstvu, procjeni da mjere za rješavanje ili uklanjanje značajnih prepreka za provođenje stečajnog postupka odnosno sanacije koje je predložila institucija, nisu učinkovite, može rješenjem naložiti:

1) instituciji preispitivanje sporazuma o financijskoj potpori grupe (u daljnjem tekstu: sporazum o potpori) ili razloga za njegovo nesklapanje, ili sklapanje sporazuma o pružanju usluga s članicom grupe ili s trećom osobom, a kako bi se osiguralo obavljanje ključnih funkcija

2) instituciji najveću dopuštenu pojedinačnu ili ukupnu izloženost

3) instituciji ili članici grupe dostavu dodatnih informacija važnih za provođenje sanacije

4) instituciji prodaju određene imovine

5) instituciji ograničavanje ili prekid određene postojeće aktivnosti ili predložene aktivnosti

6) instituciji ili članici grupe ograničavanje postojećih ili zabranu uvođenja novih poslovnih linija ili proizvoda

7) promjenu pravne ili operativne strukture institucije ili bilo koje članice grupe koja je izravno ili neizravno pod njezinom kontrolom, kako bi se smanjila složenost i osigurala mogućnost pravnog i operativnog razdvajanja ključnih funkcija od ostalih funkcija pri primjeni sanacijskih instrumenata

8) osnivanje financijskog holdinga u Republici Hrvatskoj ili matičnog financijskog holdinga u Europskoj uniji od strane institucije ili matičnog društva

9) instituciji ili subjektu iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona preuzimanje podložnih obveza za ispunjenje zahtjeva iz članka 25. ovoga Zakona

10) instituciji ili subjektu iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona poduzimanje drugih aktivnosti radi ispunjavanja minimalnog zahtjeva za regulatornim kapitalom i podložnim obvezama iz članka 25. ovoga Zakona uključujući aktivnosti radi ponovnog definiranja uvjeta podložnih obveza, instrumenata dodatnog osnovnog kapitala ili instrumenata dopunskog kapitala, a kako bi se omogućila provedba odluke sanacijskog tijela o smanjenju vrijednosti ili pretvaranju obveza ili relevantnih instrumenata u kapital u skladu s mjerodavnim pravom koje se primjenjuje na navedene obveze ili instrumente ili

11) ako je institucija društvo kći mješovitog holdinga, da taj holding osnuje zasebni financijski holding za nadzor te institucije, ako je to nužno radi lakše provedbe sanacije i izbjegavanja primjene sanacijskih instrumenata i ovlasti za sanaciju iz glave X. ovoga Zakona na nefinancijski dio grupe koji bi na njega mogli imati negativan utjecaj.

(5) Ako sanacijski plan predviđa primjenu instrumenta unutarnje sanacije za potrebe izvršavanja ovlasti iz članka 83. stavka 3. točaka e) i f) ovoga Zakona nad institucijom ili subjektom iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona ili nad njihovim društvima kćerima, rješenjem iz stavka 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može, ako ocijeni potrebnim, od institucije i subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona zahtijevati da imaju dovoljan iznos odobrenog temeljnog kapitala ili drugih instrumenata redovnog osnovnog kapitala kako bi se osiguralo izdavanje dovoljnog broja novih dionica ili drugih vlasničkih instrumenata u slučaju pretvaranja obveza u instrumente redovnog osnovnog kapitala.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provjerava je li odobreni temeljni kapital ili drugi instrument redovnog osnovnog kapitala dovoljan za pokrivanje planiranog zbroja iznosa iz članka 70. stavka 4. točaka b) i c) ovoga Zakona.

(7) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga rješenjem iz stavka 4. ovoga članka nalaže mjere kojima osiguravaju da u odredbama statuta ili drugog osnivačkog akta institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona nema prepreka za pretvorbu obveza u dionice ili druge vlasničke instrumente.

(8) U rješenju iz stavka 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužna je obrazložiti iz kojeg razloga smatra da mjere predložene od strane institucije nisu učinkovite te iz kojeg razloga smatra da su mjere koje nalaže razmjerne uklanjanju prepreka.

(9) Institucija je dužna u roku od mjesec dana od dostave rješenja kojim se nalažu mjere iz stavka 4. ovoga članka, Hrvatskoj narodnoj banci, odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga dostaviti plan za usklađenje s naloženim mjerama.

(10) Prije nalaganja mjera iz stavka 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može se savjetovati s Vijećem za financijsku stabilnost, te s dužnom pažnjom razmatra mogući utjecaj tih mjera na tu instituciju, tržište financijskih usluga, financijsku stabilnost u drugim državama članicama i u cijeloj Europskoj uniji.

(11) U slučaju utvrđivanja prepreka mogućnosti provođenja stečajnog postupka odnosno sanacije, u skladu s ovim člankom, postupak donošenja sanacijskog plana iz članka 13. ovoga Zakona odgađa se do dostave obavijesti iz stavka 3. ovoga članka ili nalaganja mjera iz stavka 4. ovoga članka.

(12) U svrhu osiguranja provedbe sanacije institucije ili grupe putem instrumenta unutarnje sanacije, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može mjerama iz stavka 4. ovoga članka ograničiti plasmane institucije u podložne obveze, odnosno primanje podložnih obveza od drugih institucija, osim plasmana društava unutar grupe.

Ovlasti rješavanja ili uklanjanja prepreka mogućnosti provođenja stečajnog postupka odnosno sanacije prekogranične grupe institucija u Europskoj uniji ako je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijsko tijelo za grupu

Članak 22.

(1) Ako je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijsko tijelo za grupu ona će zajedno sa sanacijskim tijelima za društva kćeri, a nakon savjetovanja s članovima kolegija nadzornih tijela i sanacijskim tijelima u državama u kojima posluju značajne podružnice institucija članica te grupe, u mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu, na sanacijskom kolegiju razmotriti procjenu iz članka 11. ovoga Zakona i donijeti zajedničku odluku o nalaganju mjera iz članka 21. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona u odnosu na sve institucije koje su članice prekogranične grupe.

(2) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u skladu s člankom 25. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1093/2010 u suradnji s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo, dužna je, nakon savjetovanja s članovima kolegija nadzornih tijela, pripremiti i podnijeti izvješće koje sadrži:

1) analizu značajnih prepreka učinkovitoj primjeni instrumenata sanacije i izvršavanja ovlasti za sanaciju u odnosu na prekograničnu grupu

2) utjecaj na model poslovanja institucija članica grupe

3) preporuke razmjernih i ciljanih mjera koje su potrebne i odgovarajuće za uklanjanje prepreka.

(3) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga izvješće iz stavka 2. ovoga članka dostavlja matičnom društvu u Europskoj uniji i sanacijskim tijelima za društva kćeri u drugim državama članicama, te sanacijskim tijelima u državama u kojima posluju značajne podružnice matičnog društva ili društva kćeri sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(4) Matično društvo u Europskoj uniji iz stavka 3. ovoga članka dužno je izvješće iz stavka 2. ovoga članka dostaviti svim članicama grupe.

(5) Matično društvo u Europskoj uniji iz stavka 3. ovoga članka može se u roku od četiri mjeseca od dostave izvješća iz stavka 2. ovoga članka očitovati na izvješće te predložiti alternativne mjere za uklanjanje prepreka sanaciji utvrđenih izvješćem.

(6) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužna je o svakoj mjeri koju predloži matično društvo u Europskoj uniji iz stavka 3. ovoga članka obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, sanacijska tijela za društva kćeri i sanacijska tijela u državama u kojima posluje značajna podružnica, ako je to važno za tu podružnicu.

(7) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga zajedno sa sanacijskim tijelima za društva kćeri, a nakon savjetovanja s članovima kolegija nadzornih tijela i sanacijskim tijelima u državama u kojima posluju značajne podružnice institucija članica te grupe, na sanacijskom kolegiju donosi zajedničku odluku o utvrđivanju postojanja značajnih prepreka za provođenje stečajnog postupka odnosno sanacije i, prema potrebi, procjeni mjera za uklanjanje prepreka koje je predložilo matično društvo u Europskoj uniji i mjera koje zahtijevaju tijela radi rješavanja ili uklanjanja prepreka, a koje uzimaju u obzir mogući utjecaj tih mjera u svim državama članicama u kojima grupa posluje.

(8) Zajednička odluka iz stavka 7. ovoga članka donosi se u roku od četiri mjeseca od dana dostave očitovanja matičnog društva u Europskoj uniji ili istekom roka iz stavka 5. ovoga članka ako očitovanje nije dano.

(9) Ako zajednička odluka iz stavka 7. ovoga članka nije donesena u roku iz stavka 8. ovoga članka, Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijet će samostalnu odluku o odgovarajućim mjerama iz članka 21. stavka 4. ovoga Zakona koje treba poduzeti matično društvo u Europskoj uniji iz stavka 3. ovoga članka na konsolidiranoj osnovi odnosno mjerama koje treba poduzeti članica grupe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dostavila izvješće iz stavka 2. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ili bilo koje sanacijsko tijelo druge države članice u kojoj je sjedište druge članice grupe zatraži posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga odgodit će donošenje oduke o mjerama za uklanjanje prepreka na konsolidiranoj osnovi odnosno za članicu grupe za koju je nadležna.

(11) U slučaju iz stavka 10. ovoga članka, ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od mjesec dana, Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijet će odluku u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana, Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga samostalno će donijeti odluku o mjerama na konsolidiranoj osnovi odnosno za članicu grupe za koju je nadležna.

(12) Zajednička odluka iz stavka 7. ovoga članka obvezujuća je za Hrvatsku narodnu banku odnosno Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga. Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijet će odluku u skladu s tom odlukom.

(13) Iznimno od stavaka 10. i 11. ovoga članka, ako zajednička odluka o poduzimanju mjera iz članka 21. stavka 4. točaka 7., 8. ili 11. ovoga Zakona nije donesena, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo na zahtjev sanacijskog tijela može pomoći sanacijskim tijelima u postizanju zajedničke odluke u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe br. (EU) br. 1093/2010.

Ovlasti rješavanja ili uklanjanja prepreka mogućnosti provođenja stečajnog postupka odnosno sanacije prekogranične grupe institucija u Europskoj uniji ako Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nije sanacijsko tijelo za grupu

Članak 23.

(1) Ako Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nije sanacijsko tijelo za grupu ona će zajedno sa sanacijskim tijelom za grupu i sanacijskim tijelima za društva kćeri, a nakon savjetovanja s članovima kolegija nadzornih tijela i sanacijskim tijelima u državama u kojima posluju značajne podružnice institucija članica te grupe, pod uvjetom da je to važno za tu podružnicu, na sanacijskom kolegiju razmotriti procjenu iz članka 12. ovoga Zakona i sudjelovat će u postupku donošenja zajedničke odluke o nalaganju mjera iz članka 23. stavka 4., 5. i 6. ovoga Zakona u odnosu na sve institucije koje su članice prekogranične grupe.

(2) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga izvješće o analizi značajnih prepreka učinkovitoj primjeni instrumenata sanacije i izvršavanja sanacijskih ovlasti dobiveno od sanacijskog tijela za grupu a koje sadrži i prijedlog mjera koje su potrebne za uklanjanje tih prepreka dostavlja društvu kćeri sa sjedištem u Republici Hrvatskoj za koje je nadležna.

(3) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga zajedno sa sanacijskim tijelom za grupu i sanacijskim tijelima društava kćeri, a nakon savjetovanja s članovima kolegija nadzornih tijela i sanacijskim tijelima u državama u kojima posluju značajne podružnice institucija članica te grupe, na sanacijskom kolegiju donosi zajedničku odluku o utvrđivanju postojanja značajnih prepreka za provođenje stečajnog postupka odnosno sanacije i, prema potrebi, procjeni mjera za uklanjanje prepreka koje je predložilo matično društvo u Europskoj uniji i mjera koje zahtijevaju tijela radi rješavanja ili uklanjanja prepreka, a koje uzimaju u obzir mogući utjecaj tih mjera u svim državama članicama u kojima grupa posluje.

(4) Zajednička odluka iz stavka 3. ovoga članka donosi se u roku od četiri mjeseca od dana dostave očitovanja matičnog društva u Europskoj uniji ili istekom četveromjesečnog roka za očitovanje ako očitovanje nije podneseno.

(5) Ako zajednička odluka iz stavka 3. ovoga članka nije donesena u roku iz stavka 4. ovoga članka, Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ako ocjeni potrebnim donijet će samostalnu odluku o odgovarajućim mjerama iz članka 21. stavka 4. ovoga Zakona koje je dužna poduzeti članica grupe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga primila izvješće sanacijskog tijela za grupu, a prije donošenja zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ili bilo koje sanacijsko tijelo druge države članice u kojoj je sjedište drugih članica grupe zatraže posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odgodit će donošenje oduke o mjerama za članicu grupe za koju je nadležna

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od mjesec dana, Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijet će odluku u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana, Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ako ocjeni potrebnim samostalno će donijeti odluku o mjerama za članicu grupe za koju je nadležna.

(8) Zajednička odluka iz stavka 3. ovoga članka obvezujuća je za Hrvatsku narodnu banku odnosno Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga. Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijet će odluku u skladu s tom odlukom.

(9) Iznimno od stavaka 6. i 7. ovoga članka, ako zajednička odluka o poduzimanju mjera iz članka 21. stavka 4. točaka 7., 8. ili 11. ovoga Zakona nije donesena, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo na zahtjev sanacijskog tijela može pomoći sanacijskim tijelima u postizanju zajedničke odluke u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe br. (EU) br. 1093/2010.

Minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze

Članak 24.

(1) Minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze (u daljnjem tekstu: minimalni zahtjev) izračunava se kao odnos između zbroja regulatornog kapitala i podložnih obveza i zbroja regulatornog kapitala institucije i ostalih ukupnih obveza koje nisu uključene u regulatorni kapital, izražen kao postotak.

(2) U izračun minimalnog zahtjeva uključuju se samo podložne obveze koje ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

a) instrument je izdan i uplaćen u cijelosti

b) vjerovnik obveze nije sama institucija, obveza nije osigurana od strane same institucije i nije pokrivena jamstvom te institucije

c) ta institucija nije izravno ili neizravno financirala kupnju instrumenta

d) preostali rok do dospijeća obveze je najmanje godina dana, a ako je ugovoreno pravo na prijevremeno ispunjenje, preostali rok do dospijeća te obveze izračunava se kao preostali rok do dana kada bi vjerovnik mogao ostvariti pravo na prijevremeno ispunjenje obveze

e) obveza ne proizlazi iz izvedenice i

f) obveza ne ulazi u treći ili četvrti viši isplatni red.

(3) Pri izračunu ostalih ukupnih obveza iz stavka 1. ovoga članka, obveze s osnove izvedenica uključuju se na način da se ugovoreno pravo druge ugovorne strane na netiranje u potpunosti priznaje te se obveza po izvedenicama utvrđuje u neto iznosu.

(4) Institucija ne smije pri izračunu minimalnog zahtjeva u podložne obveze uključiti obveze koje proizlaze iz obveznih odnosa na koje se primjenjuje pravo treće zemlje ako prema pravu te treće zemlje odluka sanacijskog tijela u Republici Hrvatskoj o smanjenju vrijednosti ili pretvaranju te obveze nije izvršiva, uzimajući u obzir uvjete ugovora kojim je obveza uređena, međunarodne sporazume o priznavanju sanacije i druga relevantna pitanja. Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može zatražiti od institucije da dokaže izvršivost odluka iz ovoga stavka prema pravu te treće zemlje.

Minimalni zahtjev za instituciju koja nije dio grupe i za grupu institucija u Europskoj uniji koja nije prekogranična

Članak 25.

(1) Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga određuje minimalni zahtjev za instituciju koja nije dio grupe odnosno grupu institucija u Europskoj uniji za koju je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijsko tijelo za grupu, a koja nije prekogranična.

(2) Minimalni zahtjev određuje se na temelju sljedećih kriterija:

a) potrebe da se osigura provedba sanacije institucije primjenom instrumenata sanacije uključujući, prema potrebi, instrument unutarnje sanacije, kako bi se postigli ciljevi sanacije

b) potrebe da se osigura, u odgovarajućim slučajevima, da institucija ima dovoljne podložne obveze kako bi se u slučaju primjene instrumenta unutarnje sanacije osigurala mogućnost pokrivanja gubitaka i ponovna uspostava stope redovnog osnovnog kapitala institucije na razini kojom bi joj se omogućio nastavak ispunjavanja zahtjeva iz propisa kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava i održanje dovoljnog povjerenja tržišta u instituciju ili subjekt

c) ako je sanacijskim planom predviđena mogućnost da se na određene vrste podložnih obveza ne primijeni instrument unutarnje sanacije na temelju članka 67. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ili da se određene vrste podložnih obveza u potpunosti prenesu na primatelja na temelju djelomičnog prijenosa, potrebe da se osigura, da institucija ima dovoljno drugih podložnih obveza kako bi se osigurala mogućnost pokrivanja gubitaka i ponovna uspostava stope redovnog osnovnog kapitala institucije na razini kojom bi se omogućio nastavak ispunjenja zahtjeva iz propisa kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava

d) veličine, modela poslovanja, modela financiranja i profila rizičnosti institucije

e) opsega u kojem se sustav osiguranja depozita može koristiti pri financiranju sanacije u skladu s člankom 123. ovoga Zakona i

f) opsega u kojem bi propast institucije imala negativan utjecaj na financijsku stabilnost, uključujući širenje negativnih posljedica na druge institucije, s obzirom na njihovu međusobnu povezanost s ostalim institucijama ili s ostatkom financijskog sustava.

(3) Hrvatska narodna banka će donijeti podzakonski propis kojim pored uvjeta propisanih stavkom 2. ovoga članka, uređuje dodatne uvjete na temelju kojih se određuje minimalni zahtjev. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga će donijeti provedbeni propis kojim pored uvjeta propisanih stavkom 2. ovoga članka, uređuje dodatne uvjete na temelju kojih se određuje minimalni zahtjev.

(4) Institucija je dužna minimalni zahtjev utvrđen ovim člankom kontinuirano ispunjavati na pojedinačnoj osnovi.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga može u potpunosti izuzeti instituciju koja je društvo kći institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj od primjene minimalnog zahtjeva na pojedinačnoj osnovi ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

a) ako je odobrenje za rad toj instituciji i njezinom matičnom društvu izdano u Republici Hrvatskoj i subjekti su supervizije odnosno nadzora u Republici Hrvatskoj

b) ako je ta institucija uključena u superviziju odnosno nadzor matičnog društva na konsolidiranoj osnovi

c) ako ta institucija pripada grupi institucija u Republici Hrvatskoj čije matično društvo u Republici Hrvatskoj ispunjava minimalni zahtjev na konsolidiranoj osnovi

d) ako ne postoje niti se predviđaju značajne stvarne ili pravne prepreke za brz prijenos regulatornog kapitala ili za podmirenje obveza matičnog društva prema toj instituciji

e) matično društvo, prema mišljenju Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga kao nadležnog tijela, razborito upravlja tom institucijom te je uz suglasnost tog tijela, dalo ovjerenu izjavu da će podmiriti sve obveze koje preuzima ta institucija, ili rizici te institucije nisu od značaja

f) postupci procjene, mjerenja i kontrole rizika matičnog društva obuhvaćaju tu instituciju

g) matično društvo ima više od 50 % glasačkih prava povezanih s udjelima u kapitalu te institucije ili ima pravo imenovati ili razriješiti većinu članova upravljačkog tijela te institucije i

h) ako je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo tu instituciju u potpunosti izuzelo od primjene kapitalnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(6) Matična institucija u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je matičnom financijskom holdingu, matičnom mješovitom holdingu ili matičnom mješovitom financijskom holdingu društvo kći na način da je temeljem propisa koji uređuju poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava dužna ispunjavati kapitalne zahtjeve za tu grupu institucija za koju je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijsko tijelo za grupu na konsolidiranoj osnovi dužna je kontinuirano ispunjavati minimalni zahtjev utvrđen ovim člankom i na konsolidiranoj osnovi za svoju grupu.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, može instituciju iz stavka 6. ovoga članka u potpunosti izuzeti od primjene minimalnog zahtjeva na pojedinačnoj osnovi ako je ta institucija u potpunosti izuzeta od primjene kapitalnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi u skladu s člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(8) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može subjektu iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona naložiti primjenu minimalnog zahtjeva utvrđenog ovim člankom.

(9) Odlukom iz stavaka 1. i 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može naložiti da se minimalni zahtjev na pojedinačnoj ili konsolidiranoj osnovi djelomično ispunjava instrumentima za koje je institucija ugovorila sve sljedeće odredbe:

a) da se, pri primjeni instrumenta unutarnje sanacije nad tom institucijom vrijednost tih instrumenata do potrebnog iznosa smanji ili se instrumenti pretvore u dionice ili druge vlasničke instrumente prije nego što se smanji vrijednost ili pretvore druge podložne obveze i

b) da u slučaju da je nad institucijom otvoren stečajni postupak ulaze u isplatni red iza isplatnog reda u koji ulaze ostale podložne obveze te se ne može isplatiti dok nisu namirene ostale nepodmirene podložne obveze.

(10) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadzire ispunjava li institucija odnosno grupa institucija minimalni zahtjev iz ovoga članka, i kada je to primjenjivo ispunjava li institucija odnosno grupa institucija zahtjev iz stavka 9. ovoga članka.

(11) Odluka o minimalnom zahtjevu donosi se u postupku izrade i izmjene sanacijskog plana i čini njegov sastavni dio.

(12) Hrvatska narodna banka obavješćuje Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o minimalnom zahtjevu, a prema potrebi i o zahtjevu iz stavka 9. ovoga članka, koji su naloženi za svaku pojedinu instituciju. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je dužna, za potrebe izvješćivanja Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti informaciju o odlukama o minimalnom zahtjevu koje je donijela za investicijska društva.

Minimalni zahtjev za grupu institucija u Europskoj uniji kada je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijsko tijelo za grupu

Članak 26.

(1) Ako je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijsko tijelo za grupu, izrađuje prijedlog o minimalnom zahtjevu na konsolidiranoj osnovi na osnovi kriterija iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona kao i mogućnost da se društvo kći sa sjedištem u trećoj zemlji sanira zasebno prema planu sanacije.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dostavlja sanacijskim tijelima država članica u kojima je sjedište društava kćeri radi donošenja zajedničke odluke o minimalnom zahtjevu na konsolidiranoj osnovi.

(3) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga surađivat će sa sanacijskim tijelima država članica u kojima je sjedište društva kćeri kako bi postigli zajedničku odluku o razini minimalnog zahtjeva koji se primjenjuje na konsolidiranoj osnovi.

(4) Zajednička odluka donosi se u roku od četiri mjeseca od dana dostave prijedloga iz stavka 2. ovoga članka. Ova odluka mora biti u pisanom obliku i obrazložena. Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dostavlja ovu odluku matičnom društvu u Europskoj uniji za koje je sanacijsko tijelo za grupu.

(5) Ako je zajednička odluka iz stavka 4. ovoga članka donesena, Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga će u skladu s tom odlukom matičnom društvu u Europskoj uniji za koje je sanacijsko tijelo za grupu rješenjem naložiti održavanje minimalnog zahtjeva na konsolidiranoj osnovi.

(6) Ako zajednička odluka iz stavka 4. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca, Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga samostalno će donijeti odluku iz stavka 3. ovoga članka vodeći računa o procjenama koje su izradila sanacijska tijela država članica u kojima je sjedište društava kćeri.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana dostave prijedloga, a prije donošenja zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ili bilo koje sanacijsko tijelo druge države članice u kojoj je sjedište društva kćeri u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 zatraže posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odgodit će donošenje odluke o minimalnom zahtjevu na konsolidiranoj osnovi.

(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka, ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijet će odluku u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga samostalno će donijeti odluku iz stavka 3. ovoga članka.

(9) Odluka o minimalnom zahtjevu koji se primjenjuje na konsolidiranoj osnovi, a koja je donijeta u skladu s ovim člankom redovito se preispituje i po potrebi ažurira.

(10) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donosi odluku o minimalnom zahtjevu na pojedinačnoj osnovi za matično društvo u Europskoj uniji i za društvo kći sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je dio grupe u Europskoj uniji, uzimajući u obzir:

a) kriterije navedene u članku 25. stavku 2. ovoga Zakona, a osobito veličinu, model poslovanja i profil rizičnosti društva kćeri, uključujući njezin regulatorni kapital te

b) minimalni zahtjev na konsolidiranoj osnovi koji je određen za tu grupu na temelju stavaka 3. do 8. ovoga članka.

(11) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sudjeluje u donošenju zajedničke odluke o minimalnom zahtjevu koji se na pojedinačnoj osnovi treba primijeniti na društva kćeri u drugim državama članicama.

(12) Zajednička odluka iz stavka 11. ovoga članka donosi se u roku od četiri mjeseca od dana kad su sanacijska tijela Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga dostavila prijedlog o minimalnom zahtjevu za pojedinu članicu grupe.

(13) U roku od četiri mjeseca od dana dostave prijedloga o minimalnom zahtjevu za pojedine članice grupe, a prije donošenja zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Posredovanje Europskog tijela za bankarstvo ne može se zatražiti ako je minimalni zahtjev koji je predložilo sanacijsko tijelo za društvo kći unutar jednog postotnog boda u odnosu na minimalni zahtjev određen na konsolidiranoj osnovi. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(14) Odluka o minimalnom zahtjevu za pojedine članice grupe donijeta u skladu s ovim člankom redovito se preispituje i po potrebi ažurira.

(15) Iznimno od stavka 10. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, može matično društvo u Europskoj uniji za koje je sanacijsko tijelo za grupu, a koje na konsolidiranoj osnovi ispunjava minimalni zahtjev u potpunosti izuzeti od primjene minimalnog zahtjeva na pojedinačnoj osnovi ako je matično društvo u potpunosti izuzeto od primjene kapitalnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi u skladu s člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(16) Iznimno od stavka 10. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može u potpunosti izuzeti instituciju koja je društvo kćer sa sjedištem u Republici Hrvatskoj od primjene minimalnog zahtjeva na pojedinačnoj osnovi ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

a) ako je odobrenje za rad toj instituciji i njezinom matičnom društvu izdano u Republici Hrvatskoj i subjekti su supervizije odnosno nadzora u Republici Hrvatskoj

b) ako je ta institucija uključena u superviziju odnosno nadzor matičnog društva na konsolidiranoj osnovi

c) ako ta institucija pripada grupi institucija čije matično društvo ispunjava minimalni zahtjev na konsolidiranoj osnovi

d) ako ne postoje niti se predviđaju značajne stvarne ili pravne prepreke za brz prijenos regulatornog kapitala ili za podmirenje obveza matičnog društva prema toj instituciji

e) matično društvo, prema mišljenju Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga kao nadležnog tijela, razborito upravlja tom institucijom te je uz suglasnost tog tijela dalo ovjerenu izjavu da će podmiriti sve obveze koje preuzima ta institucija, ili rizici te institucije nisu od značaja

f) postupci procjene, mjerenja i kontrole rizika matičnog društva obuhvaćaju tu instituciju

g) matično društvo ima više od 50 % glasačkih prava povezanih s udjelima u kapitalu te institucije ili ima pravo imenovati ili razriješiti većinu članova upravljačkog tijela te institucije i

h) ako je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo u potpunosti izuzelo tu instituciju od primjene kapitalnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi u skladu s člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(17) Odluka iz ovoga članka može uključivati i zahtjev da se minimalni zahtjev na konsolidiranoj ili pojedinačnoj osnovi djelomično ispunjava instrumentima za koje su ugovorene odredbe iz članka 25. stavka 9. ovoga Zakona.

Minimalni zahtjev za grupu institucija u Europskoj uniji kada Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nije sanacijsko tijelo za grupu u Europskoj uniji

Članak 27.

(1) Ako Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nije sanacijsko tijelo za grupu institucija u Europskoj uniji, sudjelovat će u postupku donošenja zajedničke odluke o minimalnom zahtjevu koji se primjenjuje na konsolidiranoj osnovi.

(2) U roku od četiri mjeseca od dana dostave prijedloga sanacijskog tijela za grupu o minimalnom zahtjevu koji se primjenjuje na konsolidiranoj osnovi, a prije donošenja zajedničke odluke, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može zatražiti posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(3) Zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka, samostalna odluka sanacijskog tijela za grupu ako nije donesena zajednička odluka ili odluka sanacijskog tijela za grupu donesena u skladu s odlukom Europskog nadzornog tijela za bankarstvo obvezujuće su za Hrvatsku narodnu banku odnosno Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga.

(4) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga izrađuje prijedlog minimalnog zahtjeva na pojedinačnoj osnovi za društvo kći sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je dio grupe u Europskoj uniji, uzimajući u obzir:

a) kriterije navedene u članku 25. stavku 2. ovoga Zakona, a osobito veličinu, model poslovanja i profil rizičnosti društva kćeri, uključujući njezin regulatorni kapital i

b) minimalni zahtjev na konsolidiranoj osnovi koji je određen za tu grupu u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka.

(5) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može izraditi prijedlog minimalnog zahtjeva za potkonsolidiranu osnovu za grupu u Republici Hrvatskoj, a koja je dio grupe u Europskoj uniji.

(6) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga prijedlog iz stavka 4. ili 5. ovoga članka dostavlja sanacijskom tijelu za grupu radi donošenja zajedničke odluke o minimalnom zahtjevu na pojedinačnoj osnovi za društvo kći sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili za grupu institucija u Republici Hrvatskoj.

(7) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sudjeluje u donošenju zajedničke odluke o minimalnom zahtjevu za društvo kći sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili za grupu institucija u Republici Hrvatskoj.

(8) Zajednička odluka o minimalnom zahtjevu za društvo kći sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili za grupu institucija u Republici Hrvatskoj mora biti detaljno obrazložena, a Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dostavit će odluku matičnom društvu u Republici Hrvatskoj i društvu kćeri na koju se odnosi. Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga će u skladu s tom odlukom matičnom društvu u Republici Hrvatskoj ili društvu kćeri sa sjedištem u Republici Hrvatskoj na koje se odluka odnosi, naložiti održavanje minimalnog zahtjeva na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi.

(9) Ako zajednička odluka iz stavka 8. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana dostave prijedloga iz stavka 4. ili 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga samostalno će donijeti odluku o minimalnom zahtjevu za grupu institucija u Republici Hrvatskoj ili društvo kći sa sjedištem u Republici Hrvatskoj na koje se odnosi vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima sanacijskog tijela za grupu.

(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana dostave prijedloga iz stavka 4. ili 5. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke, sanacijsko tijelo za grupu zatraži posredovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odgodit će donošenje samostalne odluke.

(11) U slučaju iz stavka 10. ovoga članka, ako je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo donijelo odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijet će odluku u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ako Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ne donese odluku u roku od mjesec dana, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga samostalno će donijeti odluku o minimalnom zahtjevu za grupu institucija u Republici Hrvatskoj ili za društvo kći sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(12) Odluka o minimalnom zahtjevu donesena u skladu s ovim člankom redovito se preispituje i po potrebi ažurira.

(13) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može u potpunosti izuzeti društvo kći sa sjedištem u Republici Hrvatskoj od primjene minimalnog zahtjeva na pojedinačnoj osnovi ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

a) ako je odobrenje za rad tom društvu i njegovom matičnom društvu izdano u Republici Hrvatskoj i subjekti su supervizije odnosno nadzora u Republici Hrvatskoj

b) ako je to društvo uključeno u superviziju odnosno nadzor matične institucije na konsolidiranoj osnovi

c) ako to društvo pripada grupi institucija u Republici Hrvatskoj čija matična institucija u Republici Hrvatskoj koja nije matična institucija u Europskoj uniji ispunjava minimalni zahtjev na potkonsolidiranoj osnovi

d) ako ne postoje niti se predviđaju značajne stvarne ili pravne prepreke za brz prijenos regulatornog kapitala ili za podmirenje obveza matičnog društva prema tom društvu kćeri

e) matično društvo, prema mišljenju Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga kao nadležnog tijela, razborito upravlja tim društvom kćeri, te je uz suglasnost Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga kao nadležnog tijela, dalo ovjerenu izjavu da će podmiriti sve obveze koje preuzima to društvo kći, ili rizici društva kćeri nisu značajni

f) postupci procjene, mjerenja i kontrole rizika matičnog društva obuhvaćaju to društvo kći

g) matično društvo ima više od 50 % glasačkih prava povezanih s udjelima u kapitalu tog društva kćeri ili ima pravo imenovati ili razriješiti većinu članova upravljačkog tijela tog društva kćeri i

h) ako je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo u potpunosti izuzelo to društvo kći od primjene kapitalnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(14) Odluka iz ovoga članka može uključivati i zahtjev da se minimalni zahtjev na konsolidiranoj, potkonsolidiranoj ili pojedinačnoj osnovi djelomično ispunjava instrumentima koji sadrže odredbe iz članka 25. stavka 9. ovoga Zakona.

IV. DONOŠENJE ODLUKE O SANACIJI ILI STEČAJU

Uvjeti za sanaciju ili stečaj

Članak 28.

(1) Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo, utvrđuje da institucija propada ili će vjerojatno propasti ako je ispunjen jedan ili više sljedećih uvjeta:

1) postoje razlozi za poništavanje ili ukidanje odobrenja za rad institucije ili postoje objektivne okolnosti koje upućuju da će nastupiti razlozi za poništavanje ili ukidanje odobrenja za rad, uključujući i okolnosti koje upućuju da je institucija ostvarila ili će vjerojatno ostvariti gubitke koji prelaze značajan dio ili cijeli iznos regulatornog kapitala ili

2) imovina institucije je manja od njezinih obveza ili postoje objektivne okolnosti na temelju kojih se utvrđuje da će imovina institucije uskoro biti manja od njezinih obveza ili

3) institucija nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze o njihovu dospijeću ili postoje objektivne okolnosti koje upućuju da ih institucija uskoro neće moći ispunjavati ili

4) je nužna izvanredna javna financijska potpora osim ako se, kako bi se otklonila ozbiljna smetnja u gospodarstvu i održala financijska stabilnost, ta izvanredna javna financijska potpora daje u nekom od sljedećih oblika:

– državno jamstvo za likvidnosnu potporu koju daje Hrvatska narodna banka u skladu sa uvjetima koje je sama odredila

– državno jamstvo za novoizdane obveze institucije ili

– ulaganje u regulatorni kapital ili kupnja instrumenata kapitala po tržišnim cijenama i pod tržišnim uvjetima, ako u vrijeme odobrenja javne potpore ne postoje ni okolnosti utvrđene u točkama 1., 2. i 3. ovoga stavka niti okolnosti navedene u članku 37. stavku 1. ovoga Zakona.

(2) Izvanredna javna financijska potpora iz stavka 1. točke 4. ovoga članka mora ispunjavati sljedeće uvjete:

– odnosi se na potpore solventnoj instituciji odobrene u skladu s pravnim okvirom Europske unije za državne potpore

– poduzete mjere su privremenog karaktera i razmjerne su otklanjanju posljedica ozbiljnog financijskog poremećaja i

– poduzete mjere ne koriste se radi nadoknade gubitaka koje je institucija ostvarila ili je vjerojatno da će ih uskoro ostvariti.

(3) Izvanredna javna financijska potpora iz stavka 1. točke 4. ovoga članka koja se daje u obliku ulaganja u regulatorni kapital ili kupnje instrumenata kapitala odnosi se na ulaganja potrebna radi nadoknađivanja manjka regulatornog kapitala utvrđenog u testovima otpornosti na stres, procjenama kvalitete imovine ili istovrsnim procjenama na nacionalnoj razini, na razini Europske unije ili Jedinstvenog nadzornog mehanizma, koje provode Europska središnja banka, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo ili Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

(4) Savjet Hrvatske narodne banke, odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijet će odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje postupka sanacije nad institucijom ako su utvrdili da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1) institucija propada ili će vjerojatno propasti

2) nije razumno očekivati da bi druge mjere privatnog sektora, mjere institucionalnog sustava zaštite, supervizorske mjere, supervizorske mjere u fazi rane intervencije ili smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala u skladu s glavom VI. ovoga Zakona spriječile njezinu propast u razumnom vremenskom razdoblju i

3) sanacijskim planom je bilo predviđeno da je sanacija nužna u javnom interesu.

(5) Odluka sadrži obrazloženje ispunjenja uvjeta iz stavka 4. ovoga članka i prilaže joj se izvješće o procjeni vrijednosti iz članka 35. ovoga Zakona.

(6) Za instituciju za koju u skladu sa stavkom 1. ovoga članka utvrdi da propada ili će vjerojatno propasti Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nadležnom sudu odnosno donijeti odluku o pokretanju prisilne likvidacije ako je donesenim sanacijskim planom utvrđeno da sanacija nije nužna u javnom interesu, te je predviđeno da u slučaju da su uvjeti iz stavka 1. ovoga članka ispunjeni institucija neće biti sanirana već će se nad njom pokrenuti stečajni postupak odnosno postupak prisilne likvidacije. O podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad institucijom Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, bez odgađanja, obavještavaju Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

(7) U svrhu stavka 4. ovoga članka, smatra se da je postupak sanacije u javnom interesu ako je potreban da se postigne jedan ili više ciljeva sanacije utvrđenih člankom 6. ovoga Zakona i ako je razmjeran njima, te se stečajnim postupkom ili prisilnom likvidacijom ne bi u jednakoj mjeri postigli ti ciljevi.

(8) O odluci iz stavka 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužna je bez odgađanja obavijestiti Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Ministarstvo financija, tijelo nadležno za svaku podružnicu te institucije u drugoj državi članici i sanacijsko tijelo u toj državi, sanacijsko tijelo za grupu, konsolidirajuće nadzorno tijelo, Vijeće za financijsku stabilnost i Europski odbor za sistemski rizik.

Donošenje odluke o sanaciji institucije u Republici Hrvatskoj koja nije dio grupe i grupu institucija u Europskoj uniji koja nije prekogranična

Članak 29.

(1) O prijedlogu iz članka 28. stavka 4. ovoga Zakona Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je odlučiti u roku od tri radna dana.

(2) Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donese odluku o otvaranju postupka sanacije, ta odluka sadrži:

– razloge za otvaranje postupka sanacije

– obrazloženje ispunjenja uvjeta za sanaciju uključujući i rezultate procjene vrijednosti

– sanacijsku mjeru koju Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka namjerava poduzeti

– imenovanje sanacijske uprave i

– dan, sat i minutu otvaranja postupka sanacije.

(3) Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka odbije prijedlog o otvaranju postupka sanacije iz članka 28. stavka 4. ovoga članka, o tome je dužna odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku odnosno Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga koja će postupiti u skladu s propisom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava.

(4) Ako više subjekata iste grupe koja nije prekogranična ispunjavaju uvjete za sanaciju odnosno stečaj, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može donijeti jednu odluku koja će obuhvatiti sve članice grupe koje ispunjavaju uvjete za sanaciju i može imenovati istu sanacijsku upravu za te subjekte.

(5) Pri odabiru sanacijske mjere Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka bi trebala uzeti u obzir i slijediti mjere predviđene u sanacijskom planu usvojenom za tu instituciju ili grupu, osim ako procijeni, uzimajući u obzir okolnosti slučaja, da će se ciljevi sanacije učinkovitije postići poduzimanjem mjera koje nisu predviđene u sanacijskom planu.

(6) Odluku o otvaranju postupka sanacije iz stavka 1. ovoga članka Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je bez odgađanja dostaviti instituciji na koju se odluka odnosi, Ministarstvu financija, Hrvatskoj narodnoj banci, Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, tijelu nadležnom za svaku podružnicu te institucije u drugim državama, sanacijskom tijelu za grupu, konsolidirajućem nadzornom tijelu, Vijeću za financijsku stabilnost, Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo, Europskom odboru za sistemski rizik, Europskoj komisiji, Europskoj središnjoj banci, Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržište kapitala, Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i operaterima sustava u kojima institucija sudjeluje.

(7) Prethodno donošenje supervizorske mjere u fazi rane intervencije u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i investicijskih društava nije uvjet za otvaranje sanacije.

(8) Danom donošenja odluke o otvaranju postupka sanacije nad institucijom prestaju važiti sve supervizorske mjere naložene toj instituciji.

Donošenje odluke o sanaciji ako je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka sanacijsko tijelo za grupu institucija u Europskoj uniji

Članak 30.

(1) Ako je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka sanacijsko tijelo za grupu institucija u Europskoj uniji ona će po primitku obavijesti drugog sanacijskog tijela nadležnog za članicu te grupe koja sadrži informaciju:

a) da to društvo kći ispunjava uvjete za otvaranje postupka sanacije odnosno stečaja i

b) o sanacijskoj mjeri koju namjerava poduzeti prema tom društvu ili o namjeri pokretanja stečajnog postupka nad tim društvom

nakon savjetovanja s drugim članovima sanacijskog kolegija, procijeniti učinak predloženih sanacijskih mjera odnosno pokretanja stečajnog postupka, na grupu i članice grupe u drugim državama članicama, a osobito utječu li te sanacijske mjere odnosno stečajni postupak na to da zbog toga druge članice grupe ispunjavaju uvjete za provođenje sanacija odnosno stečajnog postupka.

(2) Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka procjeni da predložene sanacijske mjere odnosno provođenje stečajnog postupka ne utječu na to da zbog toga druge članice grupe ispunjavaju uvjete za provođenje sanacije odnosno stečajnog postupka dužna je o tome bez odgađanja, a najkasnije u roku od 24 sata od dostave obavijesti iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti članove sanacijskog kolegija.

(3) Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka procjeni da predložene sanacijske mjere odnosno stečajni postupak utječu na to da zbog toga druge članice grupe ispunjavaju uvjete za sanaciju odnosno provođenje stečajnog postupka dužna je u roku od 24 sata od dostave obavijesti iz stavka 1. ovoga članka izraditi sanacijski program za grupu i dostaviti ga članicama sanacijskog kolegija.

(4) Iznimno rok od 24 sata iz stavka 2. ili 3. ovoga članka može se produžiti uz prethodnu suglasnost sanacijskog tijela koje je podnijelo obavijest iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Sanacijski program za grupu iz stavka 3. ovoga članka:

a) uzima u obzir i usklađen je sa sanacijskim planom za tu grupu donesenim u skladu s člankom 19. ovoga Zakona osim ako sanacijska tijela procijene, uzimajući u obzir okolnosti slučaja, da će se ciljevi sanacije učinkovitije postići poduzimanjem mjera koje nisu bile predviđene sanacijskim planom

b) sadrži sanacijske mjere koje bi radi ostvarivanja ciljeva sanacije i načela iz članka 6. i 7. ovoga Zakona trebala poduzimati relevantna sanacijska tijela u odnosu na matično društvo u Europskoj uniji ili članice grupe

c) sadrži pojedinosti o načinu usklađivanja pojedinih sanacijskih mjera

d) sadrži plan financiranja koji se temelji na sanacijskom planu za grupu, načelima podjele odgovornosti za financiranje na način utvrđen člankom 18. stavkom 3. točkom 5. ovoga Zakona i opća načela uzajamnosti utvrđena u skladu s člankom 122. ovoga Zakona.

(6) Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka namjerava donijeti odluku o sanaciji matičnog društva u Europskoj uniji za koje je nadležna dužna je o tome bez odgode obavijestiti članove sanacijskog kolegija. Obavijest mora sadržavati informacije iz stavka 1. točaka a) i b) ovoga članka.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može sanacijske mjere iz stavka 1. točke b) ovoga članka predložiti u obliku sanacijskog programa za grupu iz stavka 5. ovoga članka ako:

a) sanacijske mjere nad matičnim društvom dovode do ispunjavanja uvjeta za sanaciju članica grupe u drugim državama članicama

b) sanacijske mjere samo nad matičnim društvom nisu dovoljne, odnosno nije vjerojatno da bi se time ostvario optimalni ishod

c) prema procjeni nadležnog sanacijskog tijela jedno ili više društava kćeri ispunjavaju uvjete za sanaciju odnosno otvaranje stečajnog postupka ili

d) će sanacijske mjere nad matičnim društvom pozitivno utjecati na ostala društva u grupi što opravdava donošenje sanacijskog programa za grupu.

(8) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka nakon savjetovanja s članovima sanacijskog kolegija odluči da nije potreban sanacijski program za grupu, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donijet će u skladu s člankom 29. ovoga Zakona samostalnu odluku za matično društvo za koje je ona sanacijsko tijelo, te o istom obavijestiti druge članove sanacijskog kolegija.

(9) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će prilikom donošenja odluke iz stavka 8. ovoga članka voditi računa o:

a) usklađenosti te odluke sa sanacijskim planom za tu grupu donesenim u skladu s člankom 19. ovoga Zakona osim ako procijeni, uzimajući u obzir okolnosti slučaja, da će se ciljevi sanacije učinkovitije postići poduzimanjem mjera koje nisu bile predviđene sanacijskim planom i

b) financijskoj stabilnosti relevantnih država članica.

(10) Sanacijski program sanacije za grupu iz stavka 3. ovoga članka i stavka 7. ovoga članka sanacijska tijela koja su s njim suglasna za svoje članice grupe donose na sanacijskom kolegiju zajedničkom odlukom. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka sudjelovat će u donošenju zajedničke odluke o sanacijskom programu za grupu.

(11) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može zatražiti pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u donošenju zajedničke odluke o sanacijskom programu za grupu u skladu s člankom 31. točke c) Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(12) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donijet će u skladu s tom zajedničkom odlukom, a na način iz članka 29. ovoga Zakona, odluku za članicu grupe za koju je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka sanacijsko tijelo.

(13) Uzimajući u obzir žurnost situacije postupci u skladu s ovim člankom provode se bez odgode.

(14) Ako nije postignuta zajednička odluka o sanacijskom programu za grupu Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka je dužna usko surađivati s članovima sanacijskog kolegija s ciljem postizanja, u mjeri u kojoj je to moguće, usklađene sanacijske strategije za sve članice grupe za koje je utvrđeno da propadaju ili će vjerojatno propasti.

(15) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je članove sanacijskog kolegija redovito i u potpunosti obavještavati o poduzetim sanacijskim mjerama i njihovom napretku, u skladu s ovim člankom.

Donošenje odluke o sanaciji ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka nije sanacijsko tijelo za grupu institucija u Europskoj uniji

Članak 31.

(1) Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka nije sanacijsko tijelo za grupu institucija u Europskoj uniji, prije donošenja odluke iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona za društvo kći grupe institucija u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, dužna je bez odgađanja, sanacijskom tijelu za grupu, konsolidirajućem nadzornom tijelu ako isto nije sanacijsko tijelo za grupu i članovima sanacijskog kolegija za tu grupu, uputiti obavijest:

a) da to društvo kći ispunjava uvjete iz članka 28. stavka 4. ovoga Zakona i

b) o sanacijskoj mjeri koju namjerava poduzeti prema tom društvu.

(2) Iznimno od članka 29. stavka 1. ovoga Zakona ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka nije sanacijsko tijelo za grupu institucija u Europskoj uniji odgodit će donošenje odluke o otvaranju postupka sanacije nad društvom kćeri grupe institucija u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, do zaprimanja obavijesti sanacijskog tijela za grupu iz stavka 3. ovoga članka a najkasnije 24 sata od dostave obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, odnosno do usvajanja zajedničke odluke iz stavka 8. ovoga članka. Iznimno, rok od 24 sata može se produžiti uz prethodnu suglasnost Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

(3) Ako je sanacijsko tijelo za grupu nakon savjetovanja s drugim članovima sanacijskog kolegija procijenilo da otvaranje postupka sanacije, odnosno mjere iz stavka 1. ovoga članka neće utjecati na to da bilo koja članica grupe u drugoj državi članici, zbog toga ispuni uvjete za pokretanje sanacije, te o tome obavijestilo Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donijet će odluku iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Ako je sanacijsko tijelo za grupu nakon savjetovanja s drugim članovima sanacijskog kolegija procijenilo da otvaranje postupka sanacije, odnosno mjere iz stavka 1. ovoga članka utječu na to da jedna ili više članica grupe u drugoj državi članici, zbog toga ispunjava uvjete za otvaranje postupka sanacije, te ako je u roku od 24 sata nakon zaprimanja obavijesti iz stavka 1. ovoga članka predložilo sanacijski program za grupu i podnijelo ga sanacijskom kolegiju, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka sudjelovat će u donošenju zajedničke odluke o sanacijskom programu za grupu.

(5) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može zatražiti pomoć Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u donošenju zajedničke odluke o sanacijskom programu za grupu u skladu s člankom 31. točkom c) Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(6) Ako se Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ne slaže sa sanacijskim programom za grupu iz stavka 4. ovoga članka, odnosno radi očuvanja financijske stabilnosti namjerava poduzeti drugačije mjere, donijet će u skladu s člankom 29. ovoga Zakona samostalnu odluku za članicu grupe za koju je ona sanacijsko tijelo, te istu dostaviti sanacijskom tijelu za grupu i drugim sanacijskim tijelima koja sudjeluju u donošenju zajedničke odluke o sanacijskom programu za grupu. Uz odluku će dostaviti i obrazloženje razloga neslaganja sa sanacijskim programom za grupu odnosno njime predloženim mjerama.

(7) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će pri navođenju razloga neslaganja iz stavka 6. ovoga članka uzeti u obzir doneseni sanacijski plan za grupu iz članka 20. ovoga Zakona, te mogući učinak mjera koje namjerava poduzeti na financijsku stabilnost drugih država članica, odnosno na članice grupe u drugim državama članicama.

(8) Ako se Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka složi sa sanacijskim programom za grupu iz stavka 4. ovoga članka donijet će sa sanacijskim tijelom za grupu i sanacijskim tijelima za druge članice grupe zajedničku odluku o sanacijskom programu za tu grupu. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donijet će u skladu s tom zajedničkom odlukom, a na način iz članka 29. ovoga Zakona, odluku za članicu grupe za koju je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka sanacijsko tijelo.

(9) Uzimajući u obzir žurnost situacije postupci u skladu s ovim člankom provode se bez odgode.

(10) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je usko surađivati s članovima sanacijskog kolegija s ciljem postizanja, u mjeri u kojoj je to moguće, usklađene sanacijske strategije za sve članice grupe za koje je utvrđeno da propadaju ili će vjerojatno propasti.

(11) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je članove sanacijskog kolegija redovito i u potpunosti obavještavati o poduzetim sanacijskim mjerama i njihovom napretku u skladu s ovim člankom.

Javna objava i dostava odluka u postupku sanacije

Članak 32.

(1) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je na svojim mrežnim stranicama objaviti odluku o otvaranju postupka sanacije i sve naknadne odluke kojima se provodi odluka o otvaranju postupka sanacije. Iznimno, objava može sadržavati samo ključne elemente odluke, a posebice ako se ista odnosi na fizičke osobe, odnosno mala i srednja društva.

(2) Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo dužna je na svojim mrežnim stranicama objaviti odluku o otvaranju postupka sanacije.

(3) Institucija je dužna na svojim mrežnim stranicama objaviti odluku o otvaranju postupka sanacije i sve naknadne odluke kojima se provodi odluka o otvaranju postupka sanacije. Ako su dionice ili drugi vlasnički instrumenti ili dužnički instrumenti institucije u sanaciji uvršteni na burzu institucija je dužna obavijestiti burzu na kojoj su uvršteni ti instrumenti. Burza je dužna tu informaciju objaviti u skladu s pravilima burze.

(4) Ako odluka o otvaranju postupka sanacije odnosno naknadne odluke kojima se provodi odluka o otvaranju postupka sanacije predviđaju odgodu odnosno ograničenje iz članaka 90., 91. ili 92. ovoga Zakona, u objavi iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se uvjeti i razdoblje te odgode ili ograničenja. Odluke iz članka 90., 91. ili 92. ovoga Zakona Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je bez odgađanja dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci, Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, Financijskoj agenciji i Središnjem klirinškom depozitnom društvu koji su dužni postupiti od trenutka dostave.

(5) Ako dionice ili drugi vlasnički instrumenti ili dužnički instrumenti institucije u sanaciji nisu uvršteni na burzu objava iz stavka 1. ovoga članka smatra se dostavom odluke o otvaranju postupka sanacije vlasnicima tih instrumenata.

(6) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je bez odgode instituciji u sanaciji dostaviti sve odluke koje donosi radi provedbe odluke o otvaranju postupka sanacije, a institucija u sanaciji dužna je bez odgađanja o tome obavijestiti osobe na koje se odluka odnosi u dijelu u kojem se odluka na njih odnosi.

(7) Pravni učinci odluka iz stavka 6. ovoga članka nastupaju danom donošenja odluke i primjenjuje se pravo na pravni lijek propisan člankom 33. ovoga Zakona.

Pravo na pobijanje odluke o otvaranju postupka sanacije

Članak 33.

(1) Protiv odluke o otvaranju postupka sanacije iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno svih odluka koje Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donosi u cilju provedbe odluke o otvaranju postupka sanacije, nije dopuštena žalba, ali fizička i pravna osoba čija su prava i pravni interesi povrijeđeni donošenjem takve odluke može podnijeti tužbu nadležnom upravnom sudu u roku od 30 dana od dana dostave navedene odluke.

(2) Osobama kojima se odluka o otvaranju postupka sanacije iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona dostavlja javnom objavom rok iz stavka 1. ovoga članka počinje teći istekom osmog dana od dana javne objave iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Podnošenje tužbe iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje odluke o otvaranju postupka sanacije odnosno ostalih odluka koje Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donosi u cilju provedbe odluke o otvaranju postupka sanacije, niti sud može izreći privremenu mjeru odgode izvršenja.

(4) Nadležni upravni sud o tužbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od dana njezina primitka.

(5) Nadležni upravni sud pri odlučivanju o tužbi koristi detaljnu i sveobuhvatnu procjenu financijskog stanja institucije koju su proveli Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

(6) Ako upravni sud donese odluku kojom u cijelosti ili djelomično poništava ili oglašava ništavom odluku o sanaciji ili drugu pojedinačnu odluku donesenu temeljem odluke o sanaciji učinci takve odluke ostat će na snazi do donošenja nove odluke koja će zamijeniti odluku koja je poništena ili oglašena ništavnom, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka po primitku odluke upravnog suda može odrediti mjere radi umanjenja štete koja bi nastala daljnjom primjenom odluke koja je poništena ili oglašena ništavom.

(7) Naknada štete iz stavka 6. ovoga članka isplaćuje se na teret sanacijskog fonda.

Uvjeti sanacije u vezi s financijskim institucijama i holdinzima

Članak 34.

(1) Ako su za financijsku instituciju iz članka 3. točke 2. ovoga Zakona i njezino matično društvo koje podliježe konsolidiranom nadzoru istodobno ispunjeni uvjeti za sanaciju iz članka 28. stavaka 1. i 4. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka predložiti donošenje odluke o otvaranju postupka sanacije te financijske institucije.

(2) Ako su za subjekt iz članka 3. točke 3. ili 4. ovoga Zakona i jedno ili više njihovih institucija kćeri istodobno ispunjeni uvjeti za sanaciju iz članka 28. stavaka 1. i 4. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka predložiti donošenje odluke o otvaranju postupka sanacije nad tim subjektom. Ako institucija kćer ima sjedište u trećoj zemlji, a tijelo te treće zemlje utvrdilo je da društvo kćer ispunjava uvjete za sanaciju prema pravu te treće zemlje Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može donijeti odluku o otvaranju postupka sanacije nad tim subjektom čije je to društvo kćer.

(3) Ako su institucije kćeri mješovitog holdinga u posrednom ili neposrednom vlasništvu posredničkog financijskog holdinga, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka radi provođenja sanacijskih mjera u grupi institucija može donijeti odluku o otvaranju postupka sanacije nad tim posredničkim financijskim holdingom.

(4) U skladu sa stavkom 3. ovoga članka, ako subjekt iz članka 3. točke 3. ili 4. ovoga Zakona ne ispunjava uvjete utvrđene u članku 28. stavcima 1. i 4. ovoga Zakona, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može donijeti odluku o otvaranju postupka sanacije nad tim subjektom ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

– jedno ili više institucija kćeri tog subjekta koje su institucije ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 28. stavcima 1. i 4. ovoga Zakona

– imovina i obveze institucija kćeri tog subjekta su takve da propadanje tih institucija može dovesti do propadanje grupe institucija u cjelini i

– ako je poduzimanje sanacijske mjere prema subjektu iz članka 3. točke 3. ili 4. ovoga Zakona nužno za sanaciju tih institucija kćeri ili za sanaciju grupe u cjelini.

(5) U slučaju iz stavaka 2. i 4. ovoga članka pri utvrđivanju uvjeta iz članka 28. stavaka 1. i 4. ovoga Zakona za jednu ili više institucija kćeri, sanacijska tijela mogu odlučiti da se ne uzimaju u obzir prijenosi kapitala ili gubitaka između subjekata unutar grupe, uključujući i prilikom izvršenja ovlasti smanjenja vrijednosti ili pretvaranja relevantnih instrumenata kapitala.

V. PROCJENA VRIJEDNOSTI

Procjena vrijednosti

Članak 35.

(1) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužna je prije davanja prijedloga iz članka 28. stavka 4. ovoga Zakona ili prije korištenja ovlasti za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala, osigurati izradu neovisne procjene vrijednosti imovine i obveza institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona. Procjenu vrijednosti provodi procjenitelj koji je neovisan od bilo kojeg tijela javne vlasti, sanacijskog tijela te institucije i subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: neovisni procjenitelj). Procjena mora biti provedena pošteno, oprezno i realistično.

(2) Cilj procjene vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka je procijeniti vrijednost imovine i obveza institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona koji ispunjavaju uvjete iz članka 28. stavaka 1. i 4. ovoga Zakona.

(3) Procjena vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka provodi se radi:

1) pribavljanja informacija za utvrđivanje jesu li ispunjeni uvjeti za sanaciju ili uvjeti za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje instrumenata kapitala

2) pribavljanja informacija za donošenje odluke o poduzimanju odgovarajućih sanacijskih mjera prema instituciji ili subjektu iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, ako su ispunjeni uvjeti za sanaciju

3) pribavljanja informacija za donošenje odluke o iznosu u kojem se povlače dionice ili se umanjuje vrijednost dionica ili drugih vlasničkih instrumenata te iznosa u kojem se umanjuje vrijednost relevantnih instrumenta kapitala ili u kojem se pretvaraju u instrumente redovnog osnovnog kapitala, ako se primjenjuje ovlast za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala

4) pribavljanja informacija za donošenje odluke o iznosu u kojem se smanjuje vrijednost ili pretvaraju podložne obveze, ako se primjenjuje instrument unutarnje sanacije

5) pribavljanja informacija za donošenje odluke o imovini, pravima, obvezama ili dionicama ili drugim vlasničkim instrumentima koje je potrebno prenijeti te za donošenje odluke o vrijednosti svih naknada koje je potrebno platiti instituciji u sanaciji ili, ovisno o slučaju, dioničaru, ako se primjenjuje instrument prijelazne institucije ili instrument odvajanja imovine i

6) pribavljanja informacija za donošenje odluke o imovini, pravima, obvezama ili dionicama ili drugim vlasničkim instrumentima koje je potrebno prenijeti, i pribavljanju informacija kako bi Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka mogla odrediti komercijalne uvjete u smislu članka 57. ovoga Zakona, ako se primjenjuje instrument prodaje poslovanja

7) osiguravanja da je u trenutku kada se primjenjuju instrumenti sanacije ili izvršavaju ovlasti za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala utvrđeni svi gubici za koje je potrebno umanjiti imovinu institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona.

(4) Neovisni procjenitelj koji provodi procjenu vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka, dužan je istu temeljiti na opreznim pretpostavkama, koje uključuju i pretpostavke o stopama neispunjenja obveze i značajnosti gubitaka te ostalim uvjetima iz ovoga članka i propisa koji uređuju vrednovanje za ove potrebe.

(5) Procjena vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka, osim ako se radi o državnoj potpori u skladu s pravnim okvirom Europske unije za državne potpore, ne smije polaziti od pretpostavke da će institucija ili subjekt iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona pri poduzimanju sanacijske mjere ili izvršavanju ovlasti za smanjenje vrijednosti ili pretvaranju relevantnih instrumenata kapitala, dobiti izvanrednu javnu financijsku potporu ili hitnu likvidnosnu pomoć središnje banke ili bilo kakvu likvidnosnu pomoć središnje banke dodijeljenu na temelju neuobičajenih instrumenata osiguranja, roka dospijeća ili kamatnih uvjeta.

(6) Procjena vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka mora, bez obzira na instrument sanacije koji se primjenjuje, uključivati:

a) povrat svih razumnih i valjano nastalih troškova od institucije u sanaciji u skladu s člankom 56. stavkom 5. ovoga Zakona na koji sanacijsko tijelo i sanacijski fond koji djeluju u skladu s člankom 116. ovoga Zakona imaju pravo i

b) obračunatu kamatu ili naknadu za sve kredite ili jamstava koji su instituciji dani u skladu s člankom 116. ovoga Zakona na koje sanacijski fond ima pravo.

(7) Izvješće o procjeni vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka sadrži i podatke iz poslovnih knjiga i evidencija institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, i to:

1) ažurnu bilancu i izvješće o financijskom položaju

2) analizu i procjenu računovodstvene vrijednosti imovine

3) popis nepodmirenih bilančnih i izvanbilančnih obveza s naznakom odgovarajućih protustavki i naznakom isplatnog reda kojem pripada ta obveza u skladu s propisima kojima se uređuje stečajni postupak nad institucijama i

4) ostale informacije bitne za procjenu vrijednosti.

(8) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može radi donošenja odluke iz stavka 3. točaka 5. ili 6. ovoga članka od neovisnog procjenitelja koji provodi procjenu zahtijevati da podatak iz stavka 7. točke 2. ovoga članka nadopuni analizom i procjenom tržišne vrijednosti imovine i obveza institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona.

(9) Procjena vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatak o tome u koji bi isplatni red ušla pojedina tražbina u skladu s propisima kojima se uređuje stečajni postupak nad institucijom ili subjektom iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona i procjenu ishoda za svakog dioničara i vjerovnika institucije ili subjekt iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona u slučaju da je nad institucijom ili subjektom proveden stečajni postupak. Procjena ishoda ne smije utjecati na primjenu načela iz članka 108. ovoga Zakona da nijedan vjerovnik neće biti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji bi imao u stečajnom postupku.

(10) Iznimno, ako okolnosti pojedinog slučaja zahtijevaju žurno postupanje zbog kojih nije moguće provesti neovisnu procjenu vrijednosti na način iz stavaka 7. i 9. ovoga članka, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužna je osigurati da neovisni procjenitelj provede privremenu procjenu vrijednosti imovine i obveza institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona.

(11) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju da nije moguće provesti neovisnu procjenu vrijednosti Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može samostalno provesti privremenu procjenu vrijednosti imovine i obveza institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona.

(12) Privremena procjena vrijednosti iz stavka 10. ili 11. ovoga članka obavlja se u skladu sa stavkom 2. ovoga članka i u mjeri u kojoj je to moguće i provedivo u skladu sa stavcima 1., 7. i 9. ovoga članka. Privremena procjena vrijednosti uključuje procjenu zaštitnog sloja za dodatne gubitke koja mora biti adekvatno obrazložena.

(13) Na temelju konačne procjene vrijednosti provedene na temelju stavka 1. ovoga članka ili privremene procjene vrijednosti iz stavka 10. ili 11. ovoga članka, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može poduzimati sanacijsku mjeru i provoditi smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala, uključujući preuzimanje kontrole nad institucijom ili subjektom iz članka 3. točkom 2., 3. ili 4. ovoga Zakona nad kojima je otvoren postupak sanacije, a Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može provoditi smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala.

(14) Procjena vrijednosti iz stavka 13. ovoga članka sastavni je dio odluke o otvaranju postupka sanacije ili izvršavanja sanacijske ovlasti ili odluke o izvršavanju smanjenja vrijednosti ili pretvaranja relevantnih instrumenata kapitala.

(15) Protiv procjene vrijednosti iz stavka 13. ovoga članka ne može se podnijeti tužba upravnom sudu, već se može pobijati tužbom protiv odluke iz stavka 14. ovoga članka, a u skladu s člankom 33. ovoga Zakona.

Naknadna procjena vrijednosti

Članak 36.

(1) Ako je privremenu procjenu vrijednosti proveo neovisni procjenitelj u skladu s člankom 35. stavkom 10. ovoga Zakona ili ako je privremenu procjenu vrijednosti provela Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u skladu s člankom 35. stavkom 11. ovoga Zakona, a na temelju tako provedene procjene vrijednosti je donesena odluka o otvaranju postupka sanacije nad institucijom ili subjektom iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka je dužna, čim je to prije moguće, osigurati da neovisni procjenitelj provede naknadnu procjenu vrijednosti imovine i obveza institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona.

(2) Ako je u skladu s člankom 35. stavkom 10. ovoga Zakona privremenu procjenu vrijednosti proveo neovisni procjenitelj ili ako je u skladu s člankom 35. stavkom 11. ovoga Zakona privremenu procjenu vrijednosti provela Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, a nije donesena odluka o otvaranju postupka sanacije nad institucijom ili subjektom iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona već je provedeno smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je dužna, čim je to prije moguće, osigurati da neovisni procjenitelj provede naknadnu procjenu vrijednosti imovine i obveza institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona.

(3) Naknadna procjena vrijednosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se provesti istodobno s procjenom vrijednosti iz članka 107. ovoga Zakona i od strane istog neovisnog procjenitelja, ali se mora raditi o dvije samostalne procjene vrijednosti.

(4) Naknadna procjena vrijednosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora:

a) osigurati da su procjenom utvrđeni svi gubici za koje je potrebno umanjiti imovinu institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona te da su isti u potpunosti evidentirani u njihovim poslovnim knjigama i

b) pribaviti informacije za donošenje odluke iz stavka 5. ovoga članka o povećanju vrijednosti tražbina vjerovnika čija je vrijednost smanjena ili povećanju naknade.

(5) Ako je donesena odluka o otvaranju postupka sanacije nad institucijom ili subjektom iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, a naknadnom procjenom vrijednosti iz ovoga članka procijenjena neto vrijednost imovine institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona viša od neto vrijednost imovine institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, iz privremene procjene vrijednosti provedene temeljem članka 35. ovoga Zakona, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može:

1) povećati vrijednost tražbine vjerovnika ili vlasnika relevantnih instrumenata kapitala kojima je vrijednost smanjena primjenom instrumenta unutarnje sanacije odnosno primjenom ovlasti iz glave VIII. ovoga Zakona ili

2) naložiti prijelaznoj instituciji ili nositelju upravljanja imovinom isplatu dodatne naknade za imovinu, prava i obveza instituciji u sanaciji ili ovisno o slučaju za dionice ili druge vlasničke instrumente, dioničarima.

(6) Ako nije donesena odluka o otvaranju postupka sanacije nad institucijom ili subjektom iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, a Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je provela smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala, te je naknadnom procjenom vrijednosti iz ovoga članka procijenjena neto vrijednost imovine institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona viša od neto vrijednost imovine institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, iz privremene procjene vrijednosti provedene temeljem članka 35. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može povećati vrijednost tražbine vjerovnika ili vlasnika dionica ili drugih instrumenata kapitala kojima je vrijednost smanjena.

VI. SMANJENJE VRIJEDNOSTI ILI PRETVARANJE RELEVANTNIH INSTRUMENATA KAPITALA

Smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala

Članak 37.

(1) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može provesti smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala u instrumente redovnog osnovnog kapitala, ako utvrdi postojanje jedne ili više sljedećih okolnosti:

1) da institucija neće moći nastaviti redovno poslovanje ako se ne izvrši smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala

2) ako je donesena zajednička odluka u skladu s člankom 31. stavcima 4. i 6. ovoga Zakona kojom je utvrđeno da grupa neće moći nastaviti redovno poslovanje ako se ne izvrši smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala u slučaju instrumenata kapitala koje je izdalo društvo kći sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji se priznaju za potrebe ispunjavanja kapitalnih zahtjeva tog društva kćeri i na konsolidiranoj osnovi

3) da grupa neće moći nastaviti redovno poslovanje ako se ne izvrši smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala u slučaju instrumenata kapitala koje je izdalo matično društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji se priznaju za potrebe ispunjavanja kapitalnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi tog matičnog društva ili na konsolidiranoj osnovi grupe institucija kojima je to društvo matično društvo ili

4) instituciji ili subjektu iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona potrebna je izvanredna javna financijska potpora.

(2) U skladu sa stavkom 1. ovoga članka smatra se da institucija, grupa institucija ili subjekt iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona neće moći nastaviti redovno poslovanje ako se ne izvrši smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala ako su ispunjeni uvjeti iz točke 1. i 3. ovoga stavka za pojedinačnu instituciju ili iz točke 2. i 3. ovoga stavka za grupu:

1) Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo je u skladu s člankom 28. stavkom 1. ovoga Zakona utvrdila da institucija ili subjekt iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona propada ili će vjerojatno propasti

2) Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo za grupu utvrdi da grupa ne ispunjava ili postoje objektivne okolnosti koje upućuju da grupa u bliskoj budućnosti neće ispunjavati bonitetne zahtjeve na konsolidiranoj osnovi uključujući i okolnosti koje upućuju da je grupa ostvarila ili će vjerojatno ostvariti gubitke koji prelaze značajan dio ili cijeli iznos regulatornog kapitala grupe u mjeri koja opravdava poduzimanje supervizorske odnosno nadzorne mjere i

3) s obzirom na potrebno vrijeme i druge relevantne okolnosti, nije razumno očekivati da bi bilo koja druga mjera, uključujući mjere privatnog sektora ili nalaganje supervizorskih odnosno nadzornih mjera što obuhvaća i supervizorske mjere u fazi rane intervencije, neovisno poduzima li se ona zajedno sa sanacijskim mjerama ili ne, u razumnom roku spriječila propast institucije, grupe ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona.

(3) Prije nego što utvrdi postojanje okolnosti iz stavka 1. točke 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga postupa u skladu s člankom 40. ovoga Zakona u dijelu obavještavanja i izvješćivanja.

(4) Ako relevantni instrumenti kapitala služe u svrhu ispunjavanja zahtjeva za regulatorni kapital institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, na pojedinačnoj osnovi u skladu s člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013, Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga utvrđuje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Ako relevantne instrumente kapitala izdaje institucija ili subjekt iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji je društvo kći matičnog društva iz Europske unije te ako ti instrumenti služe u svrhu ispunjavanja zahtjeva za regulatorni kapital na pojedinačnoj i na konsolidiranoj osnovi:

1) Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga utvrđuje okolnosti iz stavka 1. točke 1. ovoga članka

2) Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sudjeluje u donošenju zajedničke odluke za utvrđivanje okolnosti iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.

(6) Ako relevantne instrumente kapitala izdaje institucija ili subjekt iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona koja je matično društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, te ako ti instrumenti služe u svrhu ispunjavanja zahtjeva za regulatorni kapital na pojedinačnoj i na konsolidiranoj osnovi, Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga utvrđuje okolnosti iz stavka 1. točke 3. ovoga članka.

(7) U slučaju smanjenja vrijednosti ili pretvaranja relevantnih instrumenata kapitala iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, vrijednost instrumenata kapitala koje je izdalo društvo kći sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji se priznaju za potrebe ispunjavanja kapitalnih zahtjeva tog društva kćeri i na konsolidiranoj osnovi neće biti smanjena za veći iznos niti će isti biti pretvoreni po nepovoljnijim uvjetima od instrumenata kapitala matičnog društva iste razine kojima je smanjena vrijednost ili su pretvoreni.

Provedba smanjenja vrijednosti i pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala

Članak 38.

(1) Prije nego što provede smanjenje vrijednosti instrumenata kapitala ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužna je osigurati procjenu vrijednosti imovine i obveza institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona u skladu s člankom 35. ovoga Zakona.

(2) Procjena vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka osnova je za utvrđivanje iznosa smanjenja vrijednosti relevantnih instrumenta kapitala u cilju otpisa gubitka na teret instrumenata kapitala i za utvrđivanje razine pretvaranja relevantnih instrumenta kapitala u instrumente redovnog osnovnog kapitala u cilju uspostave adekvatne razine kapitala institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona.

(3) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provodi smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala prema redoslijedu prvenstva koji je određen propisom kojim se uređuje stečaj institucija i to na sljedeći način:

1) gubici utvrđeni procjenom vrijednosti iz članka 35. ovoga Zakona se prvo pokrivaju smanjenjem stavki redovnog osnovnog kapitala u mjeri u kojoj je to moguće i provedivo na način iz članka 41. stavka 1. i 2. ovoga Zakona

2) gubici utvrđeni procjenom vrijednosti iz članka 35. ovoga Zakona koji nisu pokriveni temeljem točke 1. ovoga stavka pokrivaju se smanjenjem glavnice instrumenata dodatnog osnovnog kapitala te se provodi pretvaranje tih instrumenata u instrumente redovnog osnovnog kapitala u mjeri kojoj je to moguće i potrebno radi postizanja ciljeva sanacije iz članka 6. ovoga Zakona

3) gubici utvrđeni procjenom vrijednosti iz članka 35. ovoga Zakona koji nisu pokriveni temeljem točke 1. i 2. ovoga stavka pokrivaju se smanjenjem glavnice instrumenata dopunskog kapitala te se provodi pretvaranje tih instrumenata u instrumente redovnog osnovnog kapitala u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno radi postizanja ciljeva sanacije iz članka 6. ovoga Zakona.

(4) Ako je u skladu sa stavkom 3. ovoga članka smanjena vrijednost glavnice relevantnih instrumenata kapitala, to smanjenje ima sljedeće učinke:

1) smanjenje je trajno, uz mogućnost povećanja vrijednosti u skladu s mehanizmom nadoknade iz članka 36. stavka 6. ili članka 69. stavka 4. ovoga Zakona

2) vlasnik relevantnog instrumenta kapitala nema prava na osnovi dijela vrijednosti instrumenta koja je smanjena ili pretvorena, osim:

– prava na kamate i druge tražbine temeljem tog instrumenta obračunate na dan smanjenja vrijednosti ili pretvaranja relevantnog instrumenta kapitala

– prava na podnošenje tužbe nadležnom upravnom sudu na koju se na odgovarajući način primjenjuje članak 33. ovoga Zakona i

– prava iz stavaka 5. i 6. ovoga članka.

(5) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može instituciji ili subjektu iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona naložiti izdavanje novih instrumenata redovnog osnovnog kapitala vlasnicima relevantnih instrumenata kapitala čija je vrijednost smanjena s ciljem pretvaranja tih instrumenata na temelju stavka 3. ovoga članka.

(6) Relevantni instrumenti kapitala mogu se pretvoriti u instrumente redovnog osnovnog kapitala samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1) te instrumente redovnog osnovnog kapitala izdaje institucija ili subjekt iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona ili matično društvo institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona uz prethodno odobrenje Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ili, prema potrebi, sanacijskog tijela za matično društvo

2) ti instrumenti redovnog osnovnog kapitala izdaju se prije nego što ta institucija ili subjekt iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona izda dionice ili druge vlasničke instrumente za provedbu državne potpore ulaganjem u regulatorni kapital

3) ti instrumenti redovnog osnovnog kapitala dodjeljuju se i prenose bez odgode nakon izvršenja ovlasti smanjenja vrijednosti ili pretvaranja relevantnih instrumenata kapitala

4) stopa pretvaranja kojom se određuje broj instrumenata redovnog osnovnog kapitala koji se dodjeljuju za svaki relevantni instrument kapitala u skladu je s načelima iz članka 42. ovoga Zakona i propisom donesenim u skladu s tim člankom.

(7) U svrhu osiguranja instrumenata redovnog osnovnog kapitala u skladu sa stavkom 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može naložiti instituciji ili subjektu iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona da pribavi sva potrebna prethodna odobrenja za izdavanje potrebnog broja instrumenata redovnog osnovnog kapitala.

Postupanje Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga

Članak 39.

(1) Odluku o smanjenju vrijednosti ili pretvaranju relevantnih instrumenata donosi Savjet Hrvatske narodne banke odnosno Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

1) iznos gubitka za koji se smanjuju sve rezerve i zadržana dobit institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona

2) odluku o smanjenju temeljnog kapitala institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona

3) odluku o smanjenju glavnice relevantnih instrumenata kapitala koji nisu uključeni u točku 2. ovoga stavka ili

4) odluku o povećanju temeljnog kapitala.

(3) Odluka o smanjenju temeljnog kapitala iz stavka 2. točke 2. ovoga članka može se donijeti kao odluka o pojednostavljenom smanjenju temeljnog kapitala u kojoj se navodi točan iznos za koji se smanjuje temeljni kapital, iznos temeljnog kapitala nakon provedenog smanjenja, cilj smanjenja temeljnog kapitala te način kako će se temeljni kapital smanjiti ili kao odluka o smanjenju temeljnog kapitala povlačenjem dionica u kojoj se navodi iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na povučene dionice i temeljni kapital nakon smanjenja.

(4) Ako je iznos gubitka veći od iznosa temeljnog kapitala institucije donosi se odluka o smanjenju glavnice relevantnih instrumenata kapitala iz stavka 2. točke 3. ovoga članka.

(5) Odluka o povećanju temeljnog kapitala iz stavka 2. točke 4. ovoga članka sadrži iznos za koji se povećava temeljni kapital te nominalni iznos dionica, njihov rod i iznos za koji se izdaju odnosno iznose novih temeljnih uloga, prava koja se ulažu, osobe koje će ih uložiti te broj dionica koje se time trebaju steći.

(6) Smatra se da je temeljni kapital smanjen odnosno povećan s danom donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka. Upis u sudski registar ima deklaratoran učinak.

(7) Donošenjem odluke o povećanju temeljnog kapitala iz stavka 1. ovoga članka nove dionice smatraju se preuzete od strane vlasnika relevantnih instrumenata kapitala koji se pretvaraju čime su dionice odnosno ulozi uplaćeni a čime je provedeno povećanje temeljnog kapitala.

(8) Odluku iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, najkasnije sljedeći radni dan od dana njezina donošenja, podnosi registarskome sudu kao prijavu za upis odluke o smanjenju odnosno odluke o povećanju temeljnog kapitala te prijavu o provedenom smanjenju odnosno povećanju temeljnog kapitala.

(9) Registarski sud dužan je bez odgađanja rješavati o prijavi za upis iz stavka 8. ovoga članka neovisno o redoslijedu kojim su u sud primljeni ostali predmeti, upisati ih u sudski registar te ih objaviti.

(10) Odluku iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga najkasnije sljedeći radni dan od dana njezina donošenja, dostavlja Središnjem klirinškom depozitarnom društvu koje je dužno bez odgađanja provesti upis.

(11) Temeljem odluke iz stavka 1. ovoga članka registarski sud upisat će izmjenu statuta institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na visinu temeljnog kapitala, broj izdanih dionica i nominalnu vrijednost dionica.

(12) Za izdavanje novih dionica temeljem odluke o povećanju temeljnog kapitala iz stavka 6. ovoga članka institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona ne treba izdati niti objaviti prospekt, kao niti ishoditi odobrenje Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, a vlasnici dionica za koje je provedeno smanjenje temeljnog kapitala nemaju pravo prvenstva pri upisu.

(13) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na primjenu ovlasti smanjenja vrijednosti i pretvaranja relevantnih instrumenata kapitala u odnosu na društva s ograničenom odgovornošću.

Smanjenje vrijednosti i pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala kod prekograničnih grupa

Članak 40.

(1) Prije donošenja odluke o postojanju okolnosti iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona za instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći matičnog društva u Europskoj uniji sa sjedištem u drugoj državi članici, a koje izdaje relevantne instrumente kapitala koji su priznati u svrhu ispunjavanja zahtjeva za regulatorni kapital na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužna je:

1) o postojanju okolnosti iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona bez odgode obavijestiti konsolidirajuće nadzorno tijelo i mjerodavno tijelo u toj državi članici

2) o postojanju okolnosti iz članka 37. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona bez odgode obavijestiti nadležno i mjerodavno tijelo za svaku instituciju ili subjekt iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona koji su izdali instrumente kapitala u vezi s kojim se mora izvršiti smanjenje vrijednosti ili pretvaranje, ako se te okolnosti utvrde.

(2) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga će prilikom utvrđivanja okolnosti iz članka 37. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona za instituciju koja je članica grupe u Europskoj uniji uzeti u obzir potencijalni učinak te odluke u svim državama članicama u kojima institucija ili grupa djeluju.

(3) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužna je uz obavijest iz stavka 1. ovoga članka priložiti obrazloženje zbog kojeg razmatra utvrđivanje tih okolnosti.

(4) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga savjetuje se s tijelima iz stavka 1. ovoga članka te nakon savjetovanja ocjenjuje sljedeće:

a) postoji li alternativna mjera smanjenju vrijednosti ili pretvaranju relevantnih instrumenata kapitala u skladu s člankom 37. stavkom 1. ovoga Zakona

b) ako je takva alternativna mjera dostupna, može li se ona primijeniti, i

c) ako se takva alternativna mjera može održivo primijeniti, postoje li realni izgledi da bi se njome u odgovarajućem vremenskom okviru odgovorilo na okolnosti iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona koje bi inače trebalo utvrđivati.

(5) Alternativne mjere iz stavka 4. ovoga članka su:

– supervizorske mjere u fazi rane intervencije i druge supervizorske odnosno nadzorne mjere određene propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i investicijskih društava ili

– uplata sredstava ili instrumenata kapitala od strane matičnog društva.

(6) Ako na temelju stavka 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nakon savjetovanja s tijelima iz stavka 1. ovoga članka ocijeni da je dostupna alternativna mjera ili više njih koje se mogu održivo primijeniti i postižu rezultat iz stavka 4. točke c) ovoga članka, osigurat će primjenu tih mjera.

(7) Ako u slučaju iz stavka 1. točke a) ovoga članka i na temelju stavka 4. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nakon savjetovanja s tijelima iz stavka 1. ovoga članka ocijeni da nije dostupna alternativna mjera kojom bi se postigao rezultat iz stavka 4. točke c) ovoga članka, ono odlučuje o postojanju okolnosti iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona.

(8) Ako Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odluči utvrditi okolnosti iz članka 37. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, bez odgađanja će obavijestiti mjerodavna tijela država članica u kojima su sjedišta društva kćeri na koju ta odluka ima utjecaj.

(9) Odluka iz stavka 6. ovoga članka donosi se u obliku zajedničke odluke u skladu s člankom 30. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona. Ako zajednička odluka nije donesena Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, ne može odlučiti o postojanju okolnosti iz članka 37. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.

(10) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga bez odgađanja provodi odluku o smanjenju vrijednosti ili pretvaranju relevantnih instrumenata kapitala koja je donesena u skladu s ovim člankom.

(11) Kada je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga primila obavijest da mjerodavno tijelo iz druge države članice razmatra postojanje okolnosti iz članka 37. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona sudjelovat će u donošenju zajedničke odluke o postojanju tih okolnosti.

Postupanje prema dioničarima pri smanjenju vrijednosti ili pretvaranju relevantnih instrumenata kapitala

Članak 41.

(1) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ovlaštena je pri provođenju smanjenja vrijednosti ili pretvaranja relevantnih instrumenata kapitala u skladu s glavom VI. ovoga Zakona u odnosu na dioničare:

1) provesti pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala odnosno povlačenje postojećih dionica ili drugih vlasničkih instrumenta

2) pod uvjetom da je, u skladu s procjenom vrijednosti provedenom na temelju članka 35. ovoga Zakona imovina institucije u sanaciji veća od njezinih obveza, razrijediti dioničarsku strukturu pretvaranjem u instrumente redovnog osnovnog kapitala relevantnih instrumenata kapitala koje je izdala institucija u skladu s ovlasti iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Razrjeđivanje iz stavka 1. točke 2. ovoga članka obavlja se po stopi pretvaranja kojom se značajno razrjeđuje postojeća dionička struktura.

(3) Mjere iz stavka 1. ovoga članka odnose se i na dioničare koji su vlasnici instrumenata redovnog osnovnog kapitala, a koji su izdani ili dodijeljeni:

1) na temelju pretvaranja dužničkih instrumenata u dionice ili druge vlasničke instrumente u skladu s ugovorenim uvjetima prvotnih dužničkih instrumenata prilikom nastupa događaja koji je prethodio ili je nastupio istodobno s donošenjem odluke o otvaranju postupka sanacije i

2) na temelju pretvaranja relevantnih instrumenata kapitala u instrumente redovnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 38. ovoga Zakona.

(4) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kod odlučivanja o mjeri koju će poduzeti u skladu sa stavkom 1. ovoga članka uzima u obzir:

1) je li procjena vrijednosti provedena u skladu s člankom 35. ovoga Zakona

2) iznos u kojem, prema njezinoj procjeni, stavke redovnog osnovnog kapitala moraju biti smanjene i vrijednost relevantnih instrumenta kapitala mora biti smanjena ili ti instrumenti moraju biti pretvoreni u skladu s člankom 38. stavkom 3. ovoga Zakona i

3) ukupni iznos koji je procijenila na način iz članka 69. ovoga Zakona.

(5) Ako bi zbog pretvaranja relevantnih instrumenta kapitala došlo do stjecanja ili povećanja kvalificiranog udjela u instituciji Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo pravodobno provodi postupak odlučivanja o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno propisa kojima se uređuje tržište kapitala kako ne bi došlo do odgode primjene pretvaranja relevantnih instrumenata kapitala i kako se ne bi onemogućilo da se sanacijskom mjerom ostvare njezini ciljevi.

(6) Postupak odlučivanja o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u slučaju iz stavka 5. ovoga članka provodi Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo, po službenoj dužnosti.

(7) Ako Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo ne dovrši postupak odlučivanja o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela na datum početka pretvaranja relevantnih instrumenata kapitala ili ako odbije dati suglasnost za stjecanje, na sva stjecanja ili povećanja kvalificiranog udjela od strane stjecatelja a koji proizlaze iz pretvaranja relevantnih instrumenata kapitala primjenjuje se članak 57. stavci 17. do 22. ovoga Zakona. Glasačka i druga upravljačka prava na temelju tih vlasničkih instrumenata ima Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nema obvezu koristiti se tim pravom glasa te nema odgovornost ako se tim pravom tijekom razdoblja sanacije, nije koristila.

Stopa pretvaranja

Članak 42.

(1) Ako Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga postupa u skladu s člankom 37. stavkom 1. ovoga Zakona može primijeniti različitu stopu pretvaranja na različite kategorije relevantnih instrumenata kapitala i obveza u skladu s jednim ili oba načela iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

(2) Stopa pretvaranja mora odražavati odgovarajuću naknadu pogođenom vjerovniku za svaki gubitak koji je pretrpio zbog smanjenja vrijednosti ili pretvaranja iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga primjenjuje različite stope pretvaranja u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, stopa pretvaranja koja se primjenjuje na obveze koje u stečajnom postupku ulaze u više isplatne redove i imaju pravo prvenstva pri namirenju u stečajnom postupku, bit će više od stopa pretvaranja za obveze koje ulaze u niže isplatne redove.

(4) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim će pobliže urediti uvjete za određivanje stope pretvaranja. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijet će provedbeni propis kojim će pobliže urediti uvjete za određivanje stope pretvaranja.

VII. SANACIJA

Obveza obavještavanja

Članak 43.

(1) Institucija odnosno subjekt iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona dužna je odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku odnosno Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga kada smatra da ispunjava neki od uvjeta iz članka 28. stavaka 1. i 4. ovoga Zakona.

(2) Informaciju iz stavka 1. ovoga članka kao i informaciju o svim naloženim mjerama Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dostavit će bez odgađanja Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

Sanacijska uprava

Članak 44.

(1) Pravni učinci imenovanja sanacijske uprave stupaju na snagu trenutkom navedenim u izrijeci odluke o otvaranju postupka sanacije.

(2) Sanacijska uprava mora imati najmanje dva člana, od kojih je jedan predsjednik sanacijske uprave. Član sanacijske uprave može biti samo osoba koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebne za vođenje poslova institucije, te koja ispunjava uvjete za člana uprave prema odredbama zakona kojim se uređuje poslovanje trgovačkih društava.

(3) Na imenovanje sanacijske uprave ne primjenjuju se odredbe o uvjetima za imenovanje i davanje prethodne suglasnosti članovima uprave institucije na način kako je uređeno propisima koji uređuju poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava.

Ovlasti sanacijske uprave

Članak 45.

(1) Sanacijska uprava dužna je poduzimati sve potrebne mjere za ostvarivanje ciljeva sanacije iz članka 6. ovoga Zakona i provođenja sanacijskih mjera u skladu s odlukom o otvaranju postupka sanacije. Te mjere mogu uključivati povećanje kapitala, promjenu vlasničke strukture institucije ili preuzimanje njezine imovine, prava ili obveza od strane institucija koje su financijski i organizacijski stabilne, a u skladu s odabranim sanacijskim instrumentom.

(2) Obveze iz stavka 1. ovoga članka, ako se razlikuju, imaju prednost u odnosu na sve druge obveze koje proizlaze iz propisa ili internih akata institucije.

(3) Obveze iz stavka 2. ovoga članka, a koje proizlaze iz drugih propisa odnosno internih akata, sanacijska uprava dužna je izvršiti odmah po prestanku razloga zbog kojeg je njihovo izvršavanje ugrozilo ili moglo ugroziti ispunjavanje obveza iz stavka 1. ovoga članka.

Imenovanje sanacijske uprave

Članak 46.

(1) Sanacijska uprava imenuje se odlukom o otvaranju postupka sanacije a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može istom odlukom imenovati i pomoćnike sanacijske uprave koji će obavljati pomoćne, administrativne i tehničke poslove po nalogu sanacijske uprave. Pomoćnici sanacijske uprave nisu članovi sanacijske uprave.

(2) Odluka o otvaranju postupka sanacije u dijelu kojim se imenuje sanacijska uprava sadrži najmanje:

– imenovanje predsjednika i članova sanacijske uprave

– imenovanje pomoćnika sanacijske uprave

– određenje razdoblja trajanja mandata sanacijske uprave i

– određenje sadržaja i rokova za dostavu izvješća Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka u vezi s ekonomskim i financijskim stanjem institucije i mjerama koje je sanacijska uprava provela prilikom izvršavanja svojih dužnosti i to u redovitim vremenskim intervalima koje odredi Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, te na početku i na kraju svojeg mandata.

(3) Sanacijska uprava i njezini pomoćnici imenuju se na razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci. To razdoblje Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može iznimno produžiti jednom ili više puta na razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci ako utvrdi da i dalje postoje razlozi za imenovanje sanacijske uprave.

Prava i obveze članova sanacijske uprave

Članak 47.

(1) Tijekom razdoblja mandata sanacijske uprave Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će razriješiti imenovanog člana ili pomoćnika sanacijske uprave ako on ne obavlja svoju dužnost ili je ne obavlja na zadovoljavajući način, kao i zbog drugih opravdanih razloga te imenovati novoga člana ili pomoćnika sanacijske uprave, čiji mandat može trajati najduže do isteka započetog mandata sanacijske uprave.

(2) Ako je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo u postupku provođenja supervizije odnosno nadzora utvrdila da član sanacijske uprave ne ispunjava uvjete za imenovanje ili ne osigurava zakonito poslovanje institucije, o tome će bez odgađanja obavijestiti Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a radi postupanja u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

(3) Prava i obveze članova sanacijske uprave počinju danom donošenja odluke o otvaranju postupka sanacije bez obzira na upis u sudski registar.

(4) Članovi sanacijske uprave zastupaju instituciju u sanaciji pojedinačno i samostalno.

(5) Članovi i pomoćnici sanacijske uprave imaju pravo na naknadu za svoj rad, koju isplaćuje institucija u sanaciji odnosno ako to nije moguće Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka iz sanacijskog fonda.

(6) Mandat sanacijske uprave prestaje:

– danom dostave odluke o okončanju postupka sanacije

– istekom roka na koji je imenovana

– danom donošenja odluke o otvaranju stečajnog postupka ili

– danom dostave odluke o imenovanju likvidatora.

(7) Danom prestanka mandata sanacijske uprave prestaje i mandat pomoćnika sanacijske uprave.

Upis u sudski registar i objavljivanje odluke imenovanja sanacijske uprave

Članak 48.

(1) Imenovanje sanacijske uprave upisuje se u sudski registar. Istodobno se u sudski registar upisuje promjena osoba ovlaštenih za zastupanje institucije u sanaciji.

(2) Prijavu za upis podataka iz stavka 1. ovoga članka podnosi sanacijska uprava u roku od tri radna dana od dana donošenja odluke o otvaranju postupka sanacije. Ta odluka prilaže se prijavi.

Pravne posljedice imenovanja sanacijske uprave

Članak 49.

(1) Danom donošenja odluke o otvaranju postupka sanacije prestaju sve ovlasti dotadašnjih članova uprave, nadzornog odbora institucije te ovlasti glavne skupštine.

(2) Sanacijska uprava ima sve ovlasti uprave odnosno izvršnih direktora upravnog odbora institucije u sanaciji. Ovlasti nadzornog odbora odnosno neizvršnih direktora upravnog odbora institucije u sanaciji i glavne skupštine institucije u sanaciji izvršava Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te se u tom slučaju na nju ne primjenjuju odredbe o uvjetima za imenovanje i davanje prethodne suglasnosti članovima nadzornog odbora institucija na način kako je uređeno propisima koji uređuju poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava.

(3) Danom donošenja odluke o otvaranju postupka sanacije prestaju svi ugovori na temelju kojih su dotadašnji članovi uprave bili zaposleni u toj instituciji.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka dotadašnji članovi uprave ne ostvaruju pravo na isplatu otpremnine i varijabilnih primitaka, neovisno o tome je li ostvarivanje takvih prava bilo ugovoreno s institucijom ili je proizlazilo iz drugog akta institucije te su ugovorene odredbe o takvom pravu na isplatu ništetne.

Nalozi i upute sanacijskoj upravi

Članak 50.

(1) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka je ovlaštena davati sanacijskoj upravi pisane naloge i upute.

(2) Sanacijska uprava dužna je postupati po nalozima i uputama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i redovito je izvještavati o izvršenju naloga i uputa, a posebice o ekonomskom i financijskom stanju institucije i mjerama koje je provela prilikom izvršavanja svojih dužnosti, a u rokovima određenim odlukom o otvaranju postupka sanacije.

(3) Sanacijska uprava dužna je bez odgode obavijestiti Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka o svim okolnostima koje mogu negativno utjecati na ostvarenje ciljeva sanacije iz članka 6. ovoga Zakona i provođenje sanacijskih mjera u skladu s odlukom o otvaranju postupka sanacije.

Odgovornost za štetu

Članak 51.

(1) Odgovornost za štetu koju sanacijska uprava ili pomoćnici sanacijske uprave prouzroče pri obavljanju dužnosti u okviru ovoga Zakona postoji samo ako je šteta prouzročena namjerno ili iz krajnje nepažnje.

(2) Za štetu iz stavka 1. ovoga članka odgovara Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

Dužnost suradnje dosadašnjih članova uprave i drugih radnika institucije

Članak 52.

(1) Dosadašnji članovi uprave i druge ovlaštene osobe s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima institucije dužni su sanacijskoj upravi i pomoćnicima sanacijske uprave odmah omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji institucije te sastaviti izvješće o primopredaji poslovanja.

(2) Dosadašnji članovi uprave institucije dužni su sanacijskoj upravi ili pojedinom članu sanacijske uprave dati sva obrazloženja ili dodatna izvješća o poslovanju institucije.

(3) Svi radnici institucije dužni su surađivati sa sanacijskom upravom i pomoćnicima sanacijske uprave.

(4) Član sanacijske uprave ima pravo udaljiti osobu koja onemogućuje njegov rad te, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja, zatražiti pomoć nadležnog tijela unutarnjih poslova.

Imenovanje sanacijske uprave u grupi

Članak 53.

(1) Ako je potrebno imenovati sanacijsku upravu u nekoj od članica grupe koja je dio prekogranične grupe, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će imenovati sanacijsku upravu, odnosno sudjelovat će, zajedno s drugim sanacijskim tijelima u sanacijskom kolegiju u razmatranju imenovanja iste sanacijske uprave za sve članice grupe radi olakšavanja provedbe mjera za ponovno uspostavljanje financijske stabilnosti tih subjekata.

(2) Ako je potrebno imenovati sanacijsku upravu u članici grupe koja je dio grupe koja nije prekogranična, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može imenovati istu sanacijsku upravu, za neke ili sve članice grupe koje su u sanaciji radi olakšavanja provedbe mjera za ponovno uspostavljanje financijske stabilnosti tih subjekata.

Stečajni upravitelj

Članak 54.

Ako je nad jednom članicom grupe otvoren stečajni postupak Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može stečajnog upravitelja te članice grupe imenovati za člana sanacijske uprave druge članice grupe nad kojom je otvoren postupak sanacije.

VIII. SMANJENJE VRIJEDNOSTI I PRETVARANJE INSTRUMENATA KAPITALA U SANACIJI

Smanjenje vrijednosti i pretvaranje instrumenata kapitala koje provodi Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka

Članak 55.

(1) Ako je donesena odluka o otvaranju postupka sanacije nad institucijom ili subjektom iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je prije provođenja sanacijskih mjera koje dovode do pokrića gubitka od strane vjerovnika ili pretvaranja njihovih tražbina provesti smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala na način iz glave VI. ovoga Zakona, ako isto nije u potrebnoj mjeri provela Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

(2) Radi pretvaranja relevantnih instrumenata kapitala ili potrebnog povećanja temeljnog kapitala institucije u sanaciji Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može donijeti odluku da institucija u sanaciji izda nove vlasničke instrumente i ovlastiti sanacijsku upravu za provedbu te odluke.

IX. SANACIJSKI INSTRUMENTI

IX.1. OPĆE ODREDBE

Opća načela sanacijskih instrumenata

Članak 56.

(1) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka na institucije u sanaciji primjenjuje jedan ili više sljedećih instrumenata sanacije:

a) instrument prodaje

b) instrument prijelazne institucije

c) instrument odvajanja imovine i

d) instrument unutarnje sanacije (»bail in«).

(2) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka primjenjuje instrument sanacije pojedinačno ili u kombinaciji s drugim instrumentom sanacije.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka primjenjuje instrument odvajanja imovine samo u kombinaciji s drugim instrumentom sanacije.

(4) Instrumenti sanacije iz stavka 1. točke a) ili b) ovoga članka koriste se za prijenos imovine, prava ili obveza institucije u sanaciji. U slučaju djelomičnog prijenosa, za instituciju u sanaciji u kojoj je ostao nepreneseni dio imovine, prava i obveza Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka najkasnije do donošenja odluke o okončanju postupka sanacije, podnosi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Radi ostvarenja ciljeva sanacije, a u skladu s načelima sanacije iz članka 7. ovoga Zakona, stečajni upravitelj dužan je stečajni postupak provesti u razumnom roku, a na način da omogući primatelju nastavak prenesenih aktivnosti, odnosno usluga u skladu s člankom 85. ovoga Zakona.

(5) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Ministarstvo financija i sanacijski fond iz članka 114. ovoga Zakona imaju pravo na naknadu svih razumnih izdataka u vezi s primjenom sanacijskih instrumenata, ovlasti za sanaciju ili državnih instrumenata financijske stabilizacije, na jedan ili više sljedećih načina:

1) umanjenjem bilo koje naknade koju je primatelj platio instituciji u sanaciji ili dioničarima

2) od institucije u sanaciji u svojstvu povlaštenog vjerovnika ili

3) od svih prihoda kao rezultata prestanka statusa, odnosno likvidacijom ili stečajem prijelazne institucije ili nositelja upravljanja imovinom, u svojstvu povlaštenog vjerovnika na način kako je zakonom kojim se uređuje stečajni postupak uređeno pravo razlučnog vjerovnika.

(6) Iznimno od odredbi zakona kojim se uređuje stečajni postupak, ako je nad institucijom u sanaciji otvoren stečajni postupak pravne radnje prijenosa imovine, prava ili obveza s institucije u sanaciji na drugi subjekt primjenom instrumenta sanacije ili izvršavanjem ovlasti za sanaciju ili državnih instrumenata financijske stabilizacije ne mogu se pobijati niti oglasiti ništetnim.

(7) Ako je otvoren postupak sanacije nad institucijom ili subjektom iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može primijeniti dodatne instrumente i ovlasti koji su usklađeni s ciljevima sanacije i općim načelima predviđenim člancima 6. i 7. ovoga Zakona, s tim da primjena tih ovlasti ne predstavlja prepreku učinkovitoj sanaciji prekogranične grupe.

(8) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može zatražiti financiranje iz alternativnih izvora financiranja korištenjem državnih instrumenata financijske stabilizacije iz glave IX.6 ovoga Zakona, isključivo u slučaju sistemske krize, i to ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

– da su dioničari, imatelji odgovarajućih instrumenata kapitala i podložnih obveza doprinijeli pokriću gubitaka i dokapitalizaciji otpisom, pretvaranjem ili na drugi način i to u iznosu od najmanje 8 % ukupnih obveza, uključujući regulatorni kapital institucije u sanaciji prema izračunu u trenutku poduzimanja sanacijske mjere u skladu s procjenom vrijednosti koja je provedena u skladu s člankom 35. ovoga Zakona i

– da je temeljem pravnog okvira Europske unije za državne potpore, ishođeno prethodno i konačno odobrenje za tu državnu potporu.

(9) Pri primjeni instrumenata sanacije ne primjenjuju se odredbe propisa koji uređuje poslovanje trgovačkih društava u dijelu koji se odnosi na:

– obvezu revizije povećanja temeljnog kapitala ulozima u stvarima i pravima, kao ni posebne uvjete povećanja temeljnog kapitala ulozima u stvarima i pravima bez revizije tog povećanja temeljnog kapitala

– obvezu sazivanja glavne skupštine u slučaju gubitka, prezaduženja ili nesposobnosti za plaćanje

– obvezu donošenja odluke glavne skupštine o povećanju odnosno smanjenju temeljnog kapitala i objavu te odluke

– odobreni temeljni kapital

– suglasnost dioničara svakoga roda dionica koje daju pravo glasa na odluku glavne skupštine o povećanju odnosno smanjenju temeljnoga kapitala društva

– pravo prvenstva postojećih dioničari na stjecanje novih dionica institucije u sanaciji

– zaštitu vjerovnika pri smanjenju temeljnog kapitala

– povlačenje dionica

– prekogranična pripajanja i spajanja

– sazivanje glavne skupštine, sudjelovanje i način glasovanja dioničara društva čije dionice su uvrštene na uređenom tržištu i pripajanje i spajanje dioničkih društava i

– odredbe koje su na bilo koji način suprotne postizanju ciljeva sanacije.

(10) Pri primjeni instrumenata sanacije ne primjenjuju se odredbe propisa koji uređuje financijsko osiguranje u dijelu koji se odnosi na:

– naplatu iz financijskog osiguranja

– pravo korištenja financijskog osiguranja

– priznavanje osiguranja prijenosom instrumenta financijskog osiguranja i

– odredbe o prijevremenom prestanku.

(11) Pri primjeni instrumenata sanacije ne primjenjuju se odredbe propisa koji uređuje preuzimanje dioničkih društava u dijelu koji se odnosi na obveznu ponudu za preuzimanje.

(12) Pri primjeni instrumenata sanacije, nadležni registarski sud upisuje odluke sanacijskog tijela bez odgode.

(13) Osim ako ovim Zakonom nije drugačije uređeno, za vrijeme trajanja postupka sanacije dioničari nemaju nikakva prava iz dionica ili drugih vlasničkih instrumenata institucije u sanaciji.

(14) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo može dopustiti instituciji u sanaciji da određeno vrijeme nije dužna ispunjavati jedan ili više zahtjeva iz propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava.

(15) Nakon što su prestali postojati razlozi za otvaranje postupka sanacije odnosno nakon što su provedene sve potrebne sanacijske mjere Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je nakon savjetovanja s Hrvatskom narodnom bankom odnosno Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo donijeti odluku o okončanju postupka sanacije.

IX.2. INSTRUMENT PRODAJE

Instrument prodaje

Članak 57.

(1) Instrument prodaje provodi se prodajom, osim prijelaznoj instituciji, i nekom drugom kupcu:

a) imovine, prava ili obveze institucije u sanaciji u cijelosti ili djelomično ili

b) dionica ili drugih vlasničkih instrumenata izdanih od strane institucije u sanaciji.

(2) Ako je odlukom o sanaciji određeno da se sanacija provodi putem instrumenta prodaje imovine, prava ili obveze institucije u sanaciji u cijelosti ili djelomično, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donosi odluku o prodaji pojedinih dijelova ili cjelokupne imovine, prava ili obveza institucije u sanaciji i ovlašćuje sanacijsku upravu da tu prodaju provede.

(3) Ako je odlukom o sanaciji određeno da se sanacija provodi putem instrumenta prodaje dionica ili drugih vlasničkih instrumenata izdanih od strane institucije u sanaciji Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donosi odluku o prodaji tih vlasničkih instrumenata određenom kupcu.

(4) Za prodaju iz stavka 1. ovoga članka, nije potrebna suglasnost dioničara institucije u sanaciji, vjerovnika ili bilo koje treće strane.

(5) Odluku o prodaji iz stavka 2. ili 3. ovoga članka Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je bez odgađanja dostaviti instituciji u sanaciji, Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.

(6) O odluci o prodaji iz stavka 2. ili 3. ovoga članka institucija u sanaciji dužna je bez odgađanja obavijestiti osobe na koje se odluka odnosi u dijelu u kojem se ta odluka na njih odnosi.

(7) Kupac koji je tako stekao vlasničke instrumente institucije u sanaciji ima sva imovinska prava iz tih vlasničkih instrumenata, a u pogledu glasačkih i drugih upravljačkih prava primjenjuje se stavak 20. ovoga članka.

(8) Na postupak prodaje iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se postupovne odredbe propisane stavcima 15. do 22. ovoga članka i člankom 33. ovoga Zakona, a ne primjenjuju se postupovne odredbe propisa koji uređuje poslovanje trgovačkih društava i tržište kapitala u dijelu koji bi bio suprotan ovom članku i svrsi instrumenta prodaje.

(9) Prodaja iz stavka 2. ili 3. ovoga članka provodi se pod tržišnim uvjetima, uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja te u skladu s pravnim okvirom Europske unije za državnu potporu.

(10) U skladu sa stavkom 9. ovoga članka, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja poduzeti sve primjerene radnje za postizanje najboljih mogućih uvjeta prodaje, a polazeći od procjene vrijednosti provedene u skladu s člankom 35. ovoga Zakona, odnosno ako je dostupno u skladu s člankom 36. ovoga Zakona.

(11) Iznos dobiven prodajom umanjen za iznose utvrđene temeljem članka 56. stavka 5. ovoga Zakona, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka isplaćuje:

a) dioničarima, ako je izvršena prodaja njihovih dionica ili drugih vlasničkih instrumenata, a koji su tijekom sanacije preneseni s dioničara na kupca i

b) instituciji u sanaciji ako je prodaja imovine, prava ili obveze institucije u sanaciji u cijelosti ili djelomično izvršena prijenosom s institucije u sanaciji na kupca.

(12) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može više puta izvršiti prodaju iz stavka 2. ili 3. ovoga članka.

(13) Po izvršenoj prodaji iz stavka 2. ili 3. ovoga članka Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može, donijeti odluku i s kupcem sklopiti ugovor kojim, kupac prenesenu imovinu, prava i/ili obveze vraća instituciji u sanaciji, ili dionice ili druge vlasničke instrumente vraća dioničarima, a institucija u sanaciji ili dioničari obvezni su preuzeti svu takvu imovinu, prava ili obveze, ili dionice ili druge vlasničke instrumente.

(14) U slučaju prodaje iz stavka 2. ovoga članka imovine, prava ili obveze institucije u sanaciji u trenutku prodaje kupac mora imati sva potrebna odobrenja za pružanje usluga koje su predmet prodaje.

(15) U slučaju prodaje iz stavka 3. ovoga članka, te u slučaju upisa novoizdanih dionica ili drugih vlasničkih instrumenata institucije u sanaciji kupac kvalificiranog udjela dužan je u trenutku prodaje odnosno upisa imati prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela na način kako je uređeno propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno propisima kojima se uređuje poslovanje investicijskih društava. Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo dužna je o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela odlučiti u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(16) Iznimno od stavka 15. ovoga članka kako ne bi došlo do odgode prodaje i onemogućavanja ostvarivanja ciljeva sanacije Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može izvršiti prodaju prije isteka roka za odlučivanje o zahtjevu iz stavka 15. ovoga članka, a Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo dužna je o zahtjevu za stjecanje kvalificiranog udjela odlučiti naknadno.

(17) U slučaju iz stavka 15. ovoga članka ako je kupac stekao kvalificirani udjel u skladu sa stavkom 16. ovoga članka, ugovor o prodaji ima pravne učinke i prijenos vlasništva može se izvršiti. Kupac koji je tako stekao dionice ili druge vlasničke instrumente institucije u sanaciji ima sva imovinska prava iz tih vlasničkih instrumenata. Glasačka i druga upravljačka prava na temelju tih vlasničkih instrumenata ima Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka nema obvezu koristiti se tim pravom glasa te nema odgovornost ako se tim pravom tijekom razdoblja sanacije nije koristila.

(18) U slučaju iz stavka 15. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo neće poduzimati mjere predviđene za stjecanje bez suglasnosti a koje su predviđene propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i investicijskih društava niti podnositi optužni prijedlog.

(19) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo će po dovršetku postupka odlučivanja o zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela, odluku bez odgađanja dostaviti podnositelju zahtjeva i Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

(20) Po dobivanju suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela, odnosno ako to nije potrebno, po donošenju odluke o prodaji, glasačka prava na temelju tih vlasničkih instrumenata prelaze s Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka na stjecatelja. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je po dobivanju odluke iz stavka 19. ovoga članka, odnosno ako to nije potrebno po donošenju odluke o prodaji, dati nalog sanacijskoj upravi da sazove glavnu skupštinu institucije u sanaciji radi imenovanja nadzornog odbora institucije u sanaciji. Kreditna institucija u sanaciji će za imenovane članove nadzornog odbora podnijeti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci kao nadležnom tijelu.

(21) U slučaju iz stavka 15. ovoga članka ako Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo odbije zahtjev za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela, glasačka i druga upravljačka prava na temelju tih dionica ili drugih vlasničkih instrumenata još uvijek ima Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i može naložiti prodaju tih dionica ili drugih vlasničkih instrumenata za koju stjecatelj nije dobio potrebnu suglasnost u određenom roku ili izvršiti prodaju tih vlasničkih instrumenata, te o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku odnosno Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo.

(22) Ako stjecatelj, u roku iz naloga Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, ne proda dionice ili druge vlasničke instrumente Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo će uz suglasnost Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka poduzeti mjere predviđene za stjecanje bez suglasnosti a koje su predviđene propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno propisa kojima se uređuje poslovanje investicijskih društava i podnijeti optužni prijedlog.

(23) Prijenosi nastali instrumentom prodaje podliježu zaštitnim mjerama u skladu s odredbama glave XII. ovoga Zakona.

(24) Prava koja su potrebna za neposredno pružanje usluga ili osnivanje podružnice u drugoj državi članici u odnosu na prenesenu imovinu, prava ili obveze prelaze s institucije u sanaciji na kupca. Kupac se smatra pravnim slijednikom institucije u sanaciji u vezi s prenesenom imovinom, pravima i obvezama. Kupac stupa na mjesto institucije u sanaciji u sve postupke u kojima je institucija u sanaciji sudjelovala u vezi s prenesenom imovinom, pravima i obvezama neovisno o pristanku druge ugovorne strane.

(25) Primjenjujući stavak 14. ovoga članka kupac se može koristiti pravom članstva i pristupa platnom sustavu i sustavu namire financijskih instrumenata, burzi, sustavu za zaštitu ulagatelja, te sustavu osiguranja depozita institucije u sanaciji, pod uvjetom da ispunjava uvjete za sudjelovanje u takvim sustavima. Pristup ne može biti uskraćen ako kupac ne posjeduje rejting agencije za kreditni rejting ili ako taj rejting nije u skladu s razinom rejtinga potrebnom za pristup tim sustavima.

(26) Iznimno od stavka 25. ovoga članka ako kupac ne ispunjava uvjete članstva i pristupa platnom sustavu i sustavu namire financijskih instrumenata, burzi, sustavu za zaštitu ulagatelja, te sustavu osiguranja depozita, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatska narodna banka ili Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ovisno o nadležnosti tih tijela može odobriti da se prava iz stavka 25. ovoga članka ostvaruju u razdoblju koje ne smije biti duže od 24 mjeseca od prodaje imovine, prava i obveza institucije u sanaciji. Taj rok može biti produžen na zahtjev kupca.

(27) Dioničari ili vjerovnici institucije u sanaciji i treće strane čija imovina, prava ili obveze nisu prodani primjenom instrumenta prodaje, nemaju nikakva prava u odnosu na prodanu imovinu, prava ili obveze, osim prava na zaštitne mjere iz glave XII. ovoga Zakona.

Postupovni zahtjevi pri primjeni instrumenta prodaje

Članak 58.

(1) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka provodi postupak prodaje imovine, prava ili obveza ili dionica i drugih vlasničkih instrumenata institucije u sanaciji. Dijelovi prava, imovine i obveza mogu se prodavati i odvojeno.

(2) Postupak prodaje iz stavka 1. ovoga članka se provodi u skladu sa sljedećim načelima:

1) transparentnosti, i u mjeri u kojoj je to moguće, ispravnog prikazivanja imovine, prava, obveza ili dionica ili vlasničkih instrumenata institucije u sanaciji vodeći računa o očuvanju financijske stabilnosti

2) ravnopravanosti položaja potencijalnih kupaca

3) izbjegavanja sukoba interesa

4) žurnosti postupka sanacije i

5) postupanja dobrog gospodarstvenika.

(3) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka se može zalagati za prodaju određenoj kategoriji kupaca ili dogovoriti prodaju izravno s određenim kupcem čime se ne narušava načelo ravnopravnosti položaja potencijalnih kupaca iz stavka 2. točke 2. ovoga članka.

(4) Radi osiguranja financijske stabilnosti objava informacija o prodaji institucije u sanaciji i pregovorima s potencijalnim kupcem prije prodaje može se odgoditi na način propisan člankom 17. stavkom 4. ili 5. Uredbe (EU) br. 596/2014 na razdoblje koje je potrebno za planiranje i provedbu sanacije institucije.

(5) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može provesti postupak prodaje bez javne objave prodaje ako utvrdi da bi takva objava onemogućila ili otežala ispunjenje jednog ili više ciljeva sanacije, a posebno ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1) ako smatra da postoji bitna prijetnja financijskoj stabilnosti koja proizlazi iz moguće propasti institucije u sanaciji

2) ako smatra da bi se javnom objavom prodaje štetilo učinkovitosti prodaje ili postizanju cilja sanacije iz članka 6. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona.

(6) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će provedbenim propisom preciznije urediti:

– postupovne odredbe koje se primjenjuju na postupak prodaje i

– činjenice i okolnosti koje predstavljaju bitnu prijetnju financijskoj stabilnosti kao i činjenice povezane s učinkovitosti instrumenta prodaje iz stavka 5. ovoga članka.

IX.3 INSTRUMENT PRIJELAZNE INSTITUCIJE

Instrument prijelazne institucije

Članak 59.

(1) Instrument prijelazne institucije provodi se prijenosom:

1) dionica ili drugih vlasničkih instrumenata koje je izdala jedna ili više institucija u sanaciji na prijelaznu instituciju

2) imovine, prava ili obveze jedne ili više institucija u sanaciji u cijelosti ili djelomično na prijelaznu instituciju.

(2) Ako je odlukom o sanaciji određeno da se sanacija provodi putem instrumenta prijelazne institucije prijenosom dionica ili drugih vlasničkih instrumenata izdanih od strane jedne ili više institucija u sanaciji Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donosi odluku o osnivanju prijelazne institucije prijenosom vlasničkih instrumenata institucije u sanaciji. Prijelazna institucija je pravna osoba i smatra se institucijom u sanaciji.

(3) Ako je odlukom o sanaciji određeno da se sanacija provodi putem instrumenta prijelazne institucije prijenosom imovine, prava ili obveza institucije u sanaciji u cijelosti ili djelomično prijelaznoj instituciji Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donosi odluku o odvajanju institucije u sanaciji s osnivanjem prijelazne institucije s imovinom, pravima i obvezama institucije u sanaciji i ovlašćuje sanacijsku upravu da provede taj prijenos prijelaznoj instituciji koju u tu svrhu osniva. Prijelazna institucija je pravna osoba i smatra se institucijom u sanaciji.

(4) Za prijenos iz stavka 1. ovoga članka nije potrebna suglasnost dioničara institucije u sanaciji niti bilo koje treće strane, kao ni usklađenost i postupanje u skladu s postupovnim zahtjevima iz zakona kojim se uređuje poslovanje trgovačkih društava ili tržište kapitala koji su suprotni ovom članku u dijelu kojim se regulira podjela društava kapitala i svrsi prijelazne institucije. Prijenos iz stavka 1. ovoga članka podliježe pravnom lijeku na način iz članka 33. ovoga Zakona.

(5) Prijelazna kreditna institucija iz stavka 3. ovoga članka osniva se kao dioničko društvo čije dionice ili druge vlasničke instrumente u cijelosti ili djelomično upisuje Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Prijelazno investicijsko društvo osniva se kao društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo čije dionice odnosno druge vlasničke instrumente u cijelosti upisuje Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

(6) Prijelazna institucija iz stavka 2. ovoga članka osniva se kao društvo koncerna koje se osniva kao društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo čije dionice ili druge vlasničke instrumente u cijelosti ili djelomično upisuje Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

(7) Odluku iz stavka 2. ili 3. ovoga članka Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka bez odgađanja dostavlja instituciji u sanaciji, Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga kao nadležnom tijelu i Središnjem klirinškom depozitnom društvu

(8) O odluci iz stavka 2. ili 3. ovoga članka prijelazna institucija dužna je bez odgađanja obavijestiti osobe na koje se odluka odnosi u dijelu u kojem se odluka na njih odnosi.

(9) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo dužna je na zahtjev Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka izdati privremeno odobrenje najmanje za pružanje usluga koje su prenesene na prijelaznu instituciju te u njemu navesti rok u kojem prijelazna institucija nije dužna ispunjavati propisane zakonske uvjete za dobivanje odobrenja za rad.

(10) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je najkasnije u roku od 24 sata od donošenja odluke o osnivanju prijelazne institucije podnijeti prijavu za upis osnivanja prijelazne institucije u sudski registar. Registarski sud žurno odlučuje o upisu svih podataka sadržanih u prijavi za upis koju podnosi Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a postupak upisa ne može trajati više od 24 sata od podnošenja prijave.

(11) Sanacijska uprava imenovana odlukom o otvaranju postupka sanacije ima ovlasti uprave prijelazne institucije. Ovlasti nadzornog odbora odnosno neizvršnih direktora upravnog odbora institucije u sanaciji i glavne skupštine prijelazne institucije izvršava Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Sanacijska uprava dužna je u roku koji odredi Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, te uz njezinu suglasnost, usvojiti strategiju i profil rizičnosti prijelazne institucije, te istu bez odgađanja dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga kao nadležnom tijelu.

(12) Odluka iz stavka 2. ili 3. ovoga članka sadrži odluku o izdavanju dionica ili drugih vlasničkih instrumenata prijelazne institucije. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka temeljem te odluke ovlašćuje sanacijsku upravu za provedbu izdanja. Kapital prijelazne institucije upisuje Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a isti se kreira:

a) prijenosom viška imovine nad obvezama ili

b) uplatom iz sanacijskog fonda.

(13) Na upis kapitala od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ne primjenjuju se odredbe o izdavanju suglasnosti za kvalificiranog imatelja iz propisa koji uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno propisa kojim se uređuje poslovanje investicijskih društava.

(14) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka usvaja statut društva ili izjavu o osnivanju odnosno društveni ugovor.

(15) Iznimno od propisa kojim se uređuje poslovanje trgovačkih društava i propisa kojim se uređuje prijava za upis u sudski registar Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka prijavi za upis prilaže:

– odluku o otvaranju postupka sanacije iz članka 29. ovoga Zakona

– odluku o odvajanju institucije u sanaciji s osnivanjem prijelazne institucije iz stavka 3. ovoga članka odnosno odluka o osnivanju prijelazne institucije prijenosom dionica ili drugih vlasničkih instrumenata institucije u sanaciji iz stavka 2. ovoga članka

– privremeno odobrenje Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga kao nadležnog tijela za pružanje usluga koje se prenose na prijelaznu instituciju i

– statut društva ili izjavu o osnivanju odnosno društveni ugovor.

Primjena instrumenta prijelazne institucije

Članak 60.

(1) Ako je pri primjeni instrumenta prijelazne institucije proveden postupak u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom b) ovoga Zakona, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i nadalje provodi kontrolu nad prijelaznom institucijom.

(2) Kod primjene instrumenta prijelazne institucije ukupna vrijednost obveza prenesenih na prijelaznu instituciju ne smije biti viša od ukupne vrijednosti prava i imovine prenesenih s institucije u sanaciji ili prava i imovine osiguranih iz drugih izvora.

(3) Iznos dobiven prodajom prijelazne institucije umanjen za iznos utvrđen u skladu s člankom 56. stavkom 5. ovoga Zakona, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka isplaćuje:

a) dioničarima institucije u sanaciji, ako je prijenosom njihovih dionica ili drugih vlasničkih instrumenata osnovana ta prijelazna institucija

b) instituciji u sanaciji ako je prijenosom, u cijelosti ili djelomično, imovine, prava ili obveze institucije u sanaciji osnovana ta prijelazna institucija.

(4) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može na prijelaznu instituciju više puta izvršiti prijenos u skladu s člankom 59. stavkom 1. ovoga Zakona.

(5) Nakon osnivanja prijelazne institucije Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može donijeti dopunu odluke iz članka 59. stavka 2. ili 3. ovoga Zakona kojom:

a) prava, imovinu ili obveze vraća s prijelazne institucije na instituciju u sanaciji ili dionice ili druge vlasničke instrumente vraća dioničarima institucije u sanaciji, a institucija u sanaciji ili dioničari institucije u sanaciji obvezni su preuzeti svu takvu imovinu, prava ili obveze ili dionice ili druge vlasničke instrumente, ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 6. ovoga članka

b) prodaje dionice ili druge vlasničke instrumente odnosno imovinu, prava ili obveze prijelazne institucije trećoj strani.

(6) Dopuna odluke iz stavka 5. točke a) ovoga članka može se donijeti ako je ispunjen barem jedan od sljedećih uvjeta:

a) ako je takva mogućnost izrijekom navedena u odluci iz članka 59. stavka 2. ili 3. ovoga Zakona

b) ako određene dionice ili drugi vlasnički instrumenti, imovina, prava ili obveze ne ispunjavaju uvjete odnosno nisu u kategoriji dionica ili drugih vlasničkih instrumenata, prava, imovine ili obveza navedenih u ugovoru kojim je izvršen prijenos.

(7) Povrat iz stavka 5. točke a) ovoga članka može se izvršiti u bilo kojem trenutku do donošenja odluke o okončanju postupka sanacije, te mora biti u skladu s uvjetima iz stavka 6. ovoga članka i drugim uvjetima navedenim u odluci kojom je osnovana prijelazna institucija, odnosno svim dopunama te odluke.

(8) Prijenos između institucije u sanaciji ili dioničara institucije u sanaciji s jedne strane i prijelazne institucije s druge strane podliježe zaštitnim mjerama u skladu s odredbama glave XII. ovoga Zakona.

(9) Prava koja su potrebna za neposredno pružanje usluga ili osnivanje podružnice u drugoj državi članici u odnosu na prenesenu imovinu, prava ili obveze prelaze s institucije u sanaciji na prijelaznu instituciju. Prijelazna institucija se smatra pravnim slijednikom institucije u sanaciji u vezi s prenesenom imovinom, pravima i obvezama. Prijelazna institucija stupa na mjesto institucije u sanaciji u sve postupke u kojima je institucija u sanaciji sudjelovala u vezi s prenesenom imovinom, pravima i obvezama neovisno o pristanku druge ugovorne strane.

(10) Prijelazna institucija iz članka 59. stavka 2. ili 3. ovoga Zakona može koristiti prava članstva i pristupa platnom sustavu i sustavu namire financijskih instrumenata, burzi, sustavu za zaštitu ulagatelja, te sustavu osiguranja depozita institucije u sanaciji, pod uvjetom da ispunjava uvjete za sudjelovanje u takvim sustavima. Pristup ne može biti uskraćen ako prijelazna institucija ne posjeduje rejting agencije za kreditni rejting ili ako taj rejting nije u skladu s razinom rejtinga potrebnom za pristup tim sustavima.

(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka ako institucija u sanaciji ne ispunjava uvjete članstva i pristupa u platnom sustavu i sustavu namire financijskih instrumenata, burzi, sustavu za zaštitu ulagatelja, te sustavu osiguranja depozita, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatska narodna banka ili Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u okviru svoje nadležnosti može odobriti da se prava iz stavka 10. ovoga članka ostvaruju u razdoblju koje ne smije biti duže od 24 mjeseca od odluke o osnivanju prijelazne institucije. Taj rok može biti produžen na zahtjev prijelazne institucije.

(12) Dioničar ili vjerovnik institucije u sanaciji i treća strana čija imovina, prava ili obveze nisu preneseni na prijelaznu instituciju nemaju nikakva prava u odnosu na prenesenu imovinu, prava ili obveze, osim prava na zaštitne mjere glave XII. ovoga Zakona.

(13) Prijelazna institucija i više rukovodstvo ne odgovaraju dioničaru ili vjerovniku institucije u sanaciji odnosno vjerovniku prijelazne institucije zbog svog djelovanja ili propusta tijekom obavljanja svojih dužnosti, osim ako je šteta prouzročena grubom nepažnjom ili teškom povredom radne dužnosti.

(14) Odgovornost za štetu koju u okviru ovoga Zakona sanacijska uprava prouzroči pri obavljanju dužnosti uprave prijelazne institucije ili pomoćnici sanacijske uprave prouzroče pri obavljanju svojih poslova postoji samo ako je šteta prouzročena namjerno ili iz krajnje nepažnje. Za tu štetu odgovara Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

Poslovanje prijelazne institucije

Članak 61.

(1) Prijelazna institucija pri osnivanju mora ispunjavati zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 575/2013 i propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno propisa kojima se uređuje poslovanje investicijskih društava i podložna je superviziji odnosno nadzoru u skladu s tim propisima.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo može na zahtjev prijelazne institucije dopustiti da prijelazna institucija neki od zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ispuni u određenom roku.

(3) Prijelazna institucija dužna je poslovati u skladu s pravnim okvirom Europske unije za državne potpore, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može u tom cilju ograničiti postupanje prijelazne institucije.

(4) Sanacijska uprava dužna je upravljati prijelaznom institucijom na način da osigura kontinuitet obavljanja ključnih funkcija te poduzimati postupke s ciljem prodaje prijelazne institucije ili prijelaznog subjekta iz članka 3. stavka 1. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, njihove imovine, prava ili obveza, u skladu s uvjetima iz članka 62. ovoga Zakona i rokovima iz članka 63. ovoga Zakona i uvažavajući pravni okvir Europske unije i propise kojima se uređuje zaštita tržišnog natjecanja.

Prodaja prijelazne institucije

Članak 62.

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je prodaju prijelazne institucije, odnosno njezine imovine, prava ili obveza provesti pod tržišnim uvjetima i u skladu s pravnim okvirom Europske unije za državne potpore, te uvažavajući sljedeća načela:

a) transparentnosti i u mjeri u kojoj je to moguće ispravnog prikazivanja imovine, prava ili obveza i

b) ravnopravnosti potencijalnih kupaca.

Prestanak prijelazne institucije

Članak 63.

(1) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će donijeti odluku o prestanku statusa prijelazne institucije kao institucije u sanaciji ako prijelazna institucija prestane ispunjavati uvjete iz članka 59. stavka 2., 3., 5. i 6. ovoga Zakona.

(2) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će donijeti odluku o prestanku prijelazne institucije u sljedećim slučajevima:

a) ako proda imovinu, prava ili obveze ili njihov pretežiti dio ili

b) ako je imovina u cijelosti naplaćena i obveze podmirene.

(3) Prijelazna institucija prestaje postojati u sljedećim slučajevima:

a) ako se prijelazna institucija spoji s drugim društvom danom upisa novog društva u sudski registar ili

b) ako se prijelazna institucija pripoji drugom društvu danom upisa pripajanja u sudski registar u kojem je upisano društvo preuzimatelj.

(4) Ako nisu nastupile okolnosti iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga članka, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će donijeti odluku o prestanku statusa prijelazne institucije najkasnije istekom roka od dvije godine od dana posljednje odluke o prijenosu s ili na prijelaznu instituciju.

(5) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može produžiti rok iz stavka 4. ovoga članka na jedno ili više jednogodišnjih razdoblja ako to:

a) pridonosi nastupu okolnosti iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga članka ili

b) osigurava kontinuitet ključnih funkcija prijelazne institucije.

(6) Odluka iz stavka 5. ovoga članka mora biti obrazložena i sadržavati detaljnu procjenu stanja, uključujući tržišne uvjete i razloge produženja.

(7) U slučaju iz stavaka 2. i 4. ovoga članka, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će bez odgađanja pokrenuti postupak likvidacije prijelazne institucije ili podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

(8) Iznos koji ostane nakon provedene likvidacije odnosno stečaja prijelazne institucije iz stavka 7. ovoga članka uplaćuje se Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka koja ga umanjen za iznose utvrđene u skladu s člankom 56. stavkom 5. ovoga Zakona isplaćuje dioničarima prijelazne institucije.

(9) Ako se prijelazna institucija koristi za prijenos imovine i obveza više od jedne institucije u sanaciji, obveza iz stavka 7. ovoga članka odnosi se na imovinu i obveze prenesene sa svake pojedine institucije u sanaciji, a ne na prijelaznu instituciju.

IX.4. INSTRUMENT ODVAJANJA IMOVINE

Instrument odvajanje imovine

Članak 64.

(1) Ako je odlukom o sanaciji određeno da se sanacija provodi i putem instrumenta odvajanja imovine Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donosi odluku o prijenosu imovine, prava ili obveza institucije u sanaciji ili prijelazne institucije na jednog ili više nositelja upravljanja imovinom.

(2) Za prijenos iz stavka 1. ovoga članka nije potrebna suglasnost dioničara institucije u sanaciji niti bilo koje treće strane, kao ni usklađenost s postupovnim zahtjevima iz zakona kojim se uređuje poslovanje trgovačkih društava ili tržište kapitala koji su suprotni ovom članku. Prijenos iz stavka 1. ovoga članka podliježe pravu na pravni lijek iz članka 33. ovoga Zakona.

(3) Nositelj upravljanja imovinom je pravna osoba koju u svrhu primanja dijela ili cjelokupne imovine, prava i obveza jedne ili više institucija u sanaciji ili prijelazne institucije osniva Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Osnivački kapital nositelja upravljanja imovinom može uplatiti Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka iz sanacijskog fonda.

(4) Nositelj upravljanja imovinom je u potpunom ili djelomičnom vlasništvu Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka koja provodi kontrolu nad njim.

(5) Nositelj upravljanja imovinom upravlja imovinom i pravima koja su mu prenesena pažnjom dobrog gospodarstvenika s ciljem postizanja najveće moguće vrijednosti te imovine i prava prodajom, odnosno u likvidaciji ili stečajnom postupku.

(6) Ovisno o vlasničkoj strukturi nositelja upravljanja imovinom Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka usvaja ili daje suglasnost na osnivačke akte nositelja upravljanja imovinom.

(7) Ovisno o vlasničkoj strukturi nositelja upravljanja imovinom Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka imenuje upravu nositelja upravljanja imovinom ili daje suglasnost na izbor uprave nositelja upravljanja imovinom.

(8) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka odobrava naknadu članovima uprave, utvrđuje njihove dužnosti, prava i obveze te odobrava strategiju i profil rizičnosti nositelja upravljanja imovinom.

(9) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donosi odluku iz stavka 1. ovoga članka samo ako:

a) je situacija na određenom tržištu za tu imovinu takva da bi njezina prodaja u likvidaciji ili stečaju negativno utjecala na jedno ili više financijskih tržišta

b) je takav prijenos potreban kako bi se osiguralo redovito funkcioniranje institucije u sanaciji ili prijelazne institucije ili

c) je takav prijenos potreban za postizanje najvećeg prihoda od unovčenja.

(10) Kod primjene instrumenta odvajanja imovine, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka polazeći od procjene vrijednosti provedene u skladu s člankom 35. ovoga Zakona utvrđuje iznos naknade za koji se imovina, prava i obveze prenose na nositelja upravljanja imovinom, a u skladu s pravnim okvirom Europske unije za državne potpore. Ovom odredbom ne isključuje se mogućnost utvrđivanja iznosa naknade u nominalnom ili negativnom iznosu.

(11) Nositelj upravljanja imovinom naknadu za imovinu, prava ili obveze koje su stečene izravno od institucije u sanaciji uplaćuje Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka koja ju umanjenu za iznose utvrđene temeljem članka 56. stavka 5. ovoga Zakona isplaćuje instituciji u sanaciji. Naknada može biti isplaćena u obliku dužničkog instrumenta koji izdaje nositelj upravljanja imovinom.

(12) Ako se instrument odvajanja imovine koristi zajedno s instrumentom prijelazne institucije, nositelj upravljanja imovinom može, nakon primjene instrumenta prijelazne institucije, stjecati imovinu, prava ili obveze od prijelazne institucije. Naknada iz stavka 11. ovoga članka isplaćuje se prijelaznoj instituciji.

(13) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može tijekom korištenja ovoga instrumenta donositi više odluka o prijenosu imovine, prava ili obveza s institucije u sanaciji, na jednog ili više nositelja upravljanja imovinom, odnosno odluka o povratu imovine, prava ili obveza s jednog ili više nositelja upravljanja imovinom na instituciju u sanaciji, pod uvjetima iz stavka 14. ovoga članka. Institucija u sanaciji obvezna je preuzeti svu imovinu, prava ili obveze iz odluke o povratu.

(14) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može donijeti odluku o povratu imovine, prava ili obveze s nositelja upravljanja imovinom na instituciju u sanaciji, u jednom od sljedećih slučajeva:

a) ako je takva mogućnost povrata izrijekom navedena u ugovoru kojim je izvršen prijenos prava, imovine ili obveza ili

b) ako određena prava, imovina ili obveze nisu u kategoriji prava, imovine ili obveza navedenih u ugovoru kojim je izvršen prijenos, odnosno ne ispunjavaju uvjete za prijenos navedene u ugovoru kojim je izvršen prijenos.

(15) U slučajevima iz stavka 14. ovoga članka, povrat se može izvršiti svakodobno i isti mora biti u skladu sa svim drugim uvjetima navedenim u ugovoru kojim je izvršen prijenos.

(16) Dioničar ili vjerovnik institucije u sanaciji i treća strana čija imovina, prava ili obveze nisu preneseni na nositelja upravljanja imovinom nemaju nikakva prava u odnosu na prenesenu imovinu, prava ili obveze, osim prava na zaštitne mjere iz glave XII. ovoga Zakona.

(17) Nositelj upravljanja imovinom, uprava i više rukovodstvo nositelja upravljanja imovinom ne odgovaraju dioničaru ili vjerovniku institucije u sanaciji odnosno vjerovniku prijelazne institucije zbog svog djelovanja ili propusta tijekom obavljanja svojih dužnosti, osim ako je šteta prouzročena grubom nepažnjom ili teškom povredom radne dužnosti.

(18) Nositelj upravljanja imovinom stupa na mjesto institucije u sanaciji ili prijelazne institucije u svim postupcima u kojima je institucija u sanaciji ili prijelazna institucija sudjelovala u vezi s prenesenom imovinom, pravima i obvezama neovisno o pristanku protivne strane. Nositelj upravljanja imovinom se smatra pravnim slijednikom institucije u sanaciji ili prijelazne institucije u vezi sa prenesenom imovinom, pravima i obvezama.

(19) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donijet će provedbeni propis kojim će detaljnije propisati uvjete iz stavka 9. točke a) ovoga članka.

IX.5. INSTRUMENT UNUTARNJE SANACIJE

Instrument unutarnje sanacije

Članak 65.

(1) Ako je odlukom o sanaciji određeno da se sanacija provodi putem instrumenta unutarnje sanacije Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će tom odlukom odrediti da se ona provodi putem:

a) povećanja temeljnog kapitala institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, u mjeri dovoljnoj da bi institucija ili subjekt ponovno ispunjavao uvjete potrebne za dobivanje odobrenja za rad, nastavio pružati usluge za koje je dobio odobrenje za rad i održavao povjerenje tržišta ili

b) pretvaranja tražbina i dužničkih instrumenata u dionice ili druge vlasničke instrumente ili smanjenja glavnice tražbina i dužničkih instrumenata koji se prenose:

– na prijelaznu instituciju s ciljem osiguravanja kapitala prijelazne institucije ili

– primjenom instrumenta prodaje ili instrumenta odvajanja imovine.

(2) Odluku iz stavka 1. točke a) ovoga članka Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će donijeti ako postoji realna mogućnost da će primjenom tog instrumenta, uz druge mjere, uključujući mjere koje se provode u skladu s planom reorganizacije poslovanja iz članka 74. ovoga Zakona institucija ili subjekt iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona ponovno postati financijski stabilan i dugoročno održati redovno poslovanje.

(3) Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ne donese odluku iz stavka 1. točke a) ovoga članka, donijet će odluku iz stavka 1. točke b) ovoga članka.

(4) Prilikom primjene instrumenta unutarnje sanacije na instituciju ili subjekt iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona može se promijeniti njihov pravni oblik.

Podložne obveze

Članak 66.

(1) Instrument unutarnje sanacije primjenjuje se na sve obveze institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ne može smanjiti vrijednosti ili pretvoriti:

a) depozit koji je osiguran u skladu s propisom kojim se uređuje osiguranje depozita

b) osiguranu obvezu, u dijelu koji je pokriven osiguranjem, uključujući pokrivene obveznice i obveze u obliku financijskih instrumenata koji se koriste za zaštitu od rizika i čine sastavni dio imovine za pokriće te koji su osigurani na sličan način kao pokrivene obveznice. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka je dužna osigurati da sva imovina koja služi kao osiguranje pokrivenim obveznicama ostane jednaka, odijeljena i u iznosu koji je dovoljan za pokriće tih obveza

c) obvezu nastalu upravljanjem imovinom i novcem klijenata od strane institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, uključujući imovinu ili novac klijenata kojima upravlja društvo za upravljanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje otvorenih investicijskih fondova ili alternativnih investicijskih fondova, pod uvjetom da sredstva tog klijenta ne ulaze u stečajnu masu institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona kada bi nad institucijom ili tim subjektom bio proveden stečajni postupak

d) obvezu osiguranu fiducijarnim odnosom između institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona koji se nalaze u svojstvu fiducijanta, i druge osobe u svojstvu fiducijara, pod uvjetom da je taj fiducijar zaštićen na temelju zakona kojim se uređuje stečajni postupak ili na temelju građanskog prava

e) obvezu prema institucijama, osim obveza prema članicama iste grupe, s izvornim dospijećem kraćim od sedam dana

f) obvezu s preostalim rokom dospijeća kraćim od sedam dana prema sustavima za namiru naloga za prijenos, upraviteljima tih sustava ili sudionicima u tom sustavu u skladu s propisima kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, a koja je nastala sudjelovanjem u takvim sustavima

g) obvezu prema bilo kojoj od sljedećih osoba:

– radniku, na osnovi svih primitaka osim dijela varijabilnih primitaka koji nisu utvrđeni kolektivnim ugovorom i varijabilnih primitaka radnika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i tržište kapitala

– vjerovniku, temeljem ugovora o isporuci robe ili usluga instituciji ili subjektu iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, koje su ključne za dnevno funkcioniranje poslovanja, uključujući informatičke usluge, komunalne usluge, najam, opskrbu i održavanje prostora

– poreznim tijelima i tijelima nadležnim za zdravstveno osiguranje, mirovinsko osiguranje i druga socijalna osiguranja, pod uvjetom da te obveze imaju prednost pri namirenju u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak i

– sustavima osiguranja depozita temeljem obveze uplate premije za osiguranje depozita u skladu s propisima kojima se uređuje osiguranje depozita u kreditnoj instituciji.

Isključivanje ili djelomično isključivanje podložnih obveza

Članak 67.

(1) Iznimno od članka 66. ovoga Zakona, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može određene podložne obveze djelomično ili u cijelosti isključiti od primjene instrumenta unutarnje sanacije, i to ako:

a) vrijednost obveze nije moguće u razumnom roku smanjiti ili pretvoriti, unatoč svim radnjama koje je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka poduzela u dobroj vjeri

b) je isključenje nužno u cilju omogućavanja kontinuiteta ključnih funkcija i temeljnih poslovnih linija

c) je isključenje nužno radi izbjegavanja širenja negativnih učinaka na financijski sustav, posebno glede depozita koji podliježu osiguranju u skladu s propisima kojima se uređuje osiguranje depozita, a iznad visine osiguranog iznosa, čime bi se ozbiljno narušilo funkcioniranje financijskih tržišta, uključujući infrastrukturu financijskih tržišta, na način kojim bi se mogao prouzročiti ozbiljan poremećaj gospodarstva Republike Hrvatske ili gospodarstva Europske unije ili

d) bi primjena instrumenta unutarnje sanacije na te obveze rezultirala većim gubicima drugih vjerovnika.

(2) Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka odluči djelomično ili u cijelosti isključiti podložnu obvezu u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, iznos smanjenja vrijednosti ili pretvaranja koji se primjenjuje na ostale podložne obveze može se povećati za iznos takvih isključenja, pod uvjetom da je iznos tog smanjenja vrijednosti ili pretvaranja koji se primjenjuje na ostale podložne obveze u skladu s načelom iz članka 7. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.

(3) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka pri donošenju odluke iz stavka 1. ovoga članka mora uzeti u obzir:

a) načelo da gubitke prvo snosi dioničar, a zatim vjerovnik institucije u sanaciji prema redoslijedu prvenstva namire propisanom zakonom kojim se uređuje stečajni postupak

b) sposobnost institucije u sanaciji za pokriće gubitaka koju bi imala u slučaju isključenja obveza i

c) potrebu da se osigura adekvatno financiranje sanacije.

(4) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka je dužna prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka o tome obavijestiti Europsku komisiju.

Uporaba sredstava sanacijskog fonda u slučaju isključenja ili djelomičnog isključenja podložnih obveza

Članak 68.

(1) Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka u skladu s člankom 67. ovoga Zakona odluči djelomično ili u cijelosti isključiti podložne obveze i ako gubici nisu u potpunosti preneseni na preostale vjerovnike u skladu s člankom 67. stavkom 2. ovoga Zakona, može iz sredstava sanacijskog fonda instituciji u sanaciji uplatiti tu razliku radi:

a) obuhvaćanja svih gubitaka koji nisu u potpunosti preneseni na preostale vjerovnike kako bi neto vrijednost imovine institucije u sanaciji bila jednaka nuli u skladu s člankom 69. stavkom 1. točkom a) ovoga Zakona ili

b) stjecanja dionica ili drugih vlasničkih instrumenata ili drugih instrumenata kapitala institucije u sanaciji u svrhu povećanja regulatornog kapitala institucije u skladu s člankom 69. stavkom 1. točkom b) ovoga Zakona.

(2) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može sredstva sanacijskog fonda koristiti za svrhe iz stavka 1. ovoga članka:

a) ako su dioničari i ostali vjerovnici, smanjenjem vrijednosti, pretvaranjem ili na drugi način, sudjelovali u pokriću gubitaka i povećanju temeljnog kapitala u iznosu od najmanje 8 % ukupnih obveza, uključujući stavke regulatornog kapitala institucije u sanaciji, izračunato u trenutku poduzimanja sanacijske mjere u skladu s procjenom vrijednosti iz članka 35. ovoga Zakona i

b) do iznosa od 5 % ukupnih obveza institucije u sanaciji uključujući stavke regulatornog kapitala institucije u sanaciji, a izračunatih u skladu s procjenom vrijednosti iz članka 35. ovoga Zakona u trenutku poduzimanja sanacijske mjere.

(3) Izvori sredstava sanacijskog fonda, a koja se koriste u skladu sa stavkom 1. ovoga članka su:

a) prethodna uplata doprinosa u skladu s člankom 115. stavkom 1. i člankom 118. ovoga Zakona

b) naknadna uplata doprinosa koji ne može biti veći od trostrukog godišnjeg iznosa doprinosa u skladu s člankom 115. stavkom 1. točkom b) i člankom 119. ovoga Zakona i

c) iznosi koji se prikupljaju na temelju dodatnih izvora financiranja u skladu s člankom 120. ovoga Zakona, ako su doprinosi iz točaka a) i b) ovoga stavka nedovoljni.

(4) U izvanrednim okolnostima, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može prikupiti dodatna sredstva iz stavka 3. točke c) ovoga članka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

a) da je iskorišteni iznos sredstava sanacijskog fonda dosegao iznos od 5 % utvrđen stavkom 2. točkom b) ovoga članka i

b) da su sve neosigurane obveze, osim depozita koji podliježu osiguranju, a koje prema zakonu kojim se uređuje stečajni postupak nemaju prednost pri namirenju, u cijelosti smanjene ili pretvorene u instrumente kapitala.

(5) Ako se ispune uvjeti iz stavka 4. točaka a) i b) ovoga članka, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može sredstva iz sanacijskog fonda naknadno uplatiti instituciji u sanaciji i u slučaju kada sredstva koja su prikupljena prethodnom uplatom doprinosa nisu u potpunosti iskorištena.

(6) Iznimno od stavka 2. točke a) ovoga članka, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može u svrhu stavka 1. ovoga članka instituciji u sanaciji izvršiti uplatu sredstava sanacijskog fonda pod uvjetom da:

a) su osobe iz stavka 2. točke a) ovoga članka pridonijele pokriću gubitka i povećanju temeljnog kapitala u iznosu koji nije manji od 20 % rizikom ponderirane imovine institucije u sanaciji

b) sanacijski fond raspolaže iznosom sredstava većim od 3 % osiguranih depozita svih kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke i

c) prema procjeni vrijednosti iz članka 35. ovoga Zakona imovina institucije u sanaciji je na konsolidiranoj osnovi manja od 900 milijardi eura u kunskoj protuvrijednosti.

(7) Odluka Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka o upotrebi sredstava sanacijskog fonda u slučaju isključenja iz članka 67. ovoga Zakona, izvršna je ako Europska komisija u roku od 24 sata od primitka obavijesti iz članka 61. stavka 4. ovoga Zakona, nije zabranila ili zatražila izmjenu te odluke.

(8) Rok iz stavka 7. ovoga članka može se produžiti samo pod uvjetom da Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka pristane na produženje tog roka.

Procjena iznosa unutarnje sanacije

Članak 69.

(1) Pri primjeni instrumenta unutarnje sanacije, a na temelju rezultata provedene procjene vrijednosti u skladu s člankom 35. ovoga Zakona Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka utvrđuje kad je to primjenjivo:

a) iznos za koji se moraju otpisati podložne obveze kako bi se osiguralo da vrijednost imovine institucije u sanaciji bude jednaka vrijednosti njezinih obveza i

b) iznos podložnih obveza koje se moraju pretvoriti u dionice ili druge vlasničke instrumente kako bi se barem osigurala potrebna stopa redovnog osnovnog kapitala institucije u sanaciji ili prijelazne institucije.

(2) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka utvrđuje iznos iz stavka 1. ovoga članka uzimajući u obzir:

– sve uplate kapitala koje sanacijski fond vrši u skladu s člankom 116. stavkom 1. točkom d) ovoga Zakona

– iznos kapitala koji je potreban kako bi institucija u sanaciji ili prijelazna institucija u narednih 12 mjeseci nastavila ispunjavati uvjete za dobivanje odobrenja za rad u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava i

– kapital potreban da bi se održalo dovoljno povjerenje tržišta.

(3) Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka namjerava primijeniti instrument odvajanja imovine iz članka 64. ovoga Zakona, kod utvrđivanja iznosa iz stavka 1. točke a) ovoga članka uzima u obzir procjenu potrebnog kapitala nositelja upravljanja imovinom.

(4) Ako je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka primjenom instrumenta unutarnje sanacije u skladu s člankom 65. stavkom 1. ovoga Zakona djelomično ili u cijelosti smanjila obveze te ako je u skladu s glavom VI. ovoga Zakona smanjena vrijednost instrumenata kapitala, a iznos smanjenja, temeljen na rezultatima privremene procjene vrijednosti iz članka 35. ovoga Zakona, je veći od potrebnog iznosa umanjenja temeljenog na rezultatima naknadne procjene vrijednosti u skladu s člankom 36. ovoga Zakona, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može povećati iznos obveza, a potom i vrijednost instrumenata kapitala kako bi se u potrebnoj mjeri vjerovnicima i dioničarima nadoknadila ta razlika.

(5) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će u mjeri u kojoj je to moguće osigurati da se naknadna procjena vrijednosti provede na ažurnim i sveobuhvatnim informacijama o imovini i obvezama institucije u sanaciji.

Postupanje prema dioničarima pri primjeni unutarnje sanacije odnosno smanjenju vrijednosti ili pretvaranju instrumenata kapitala

Članak 70.

(1) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ovlaštena je pri primjeni instrumenta unutarnje sanacije u skladu s člankom 65. stavkom 1. ovoga Zakona u odnosu na dioničare:

a) provesti pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala i povlačenje postojećih dionica odnosno drugih vlasničkih instrumenata ili prenijeti postojeće dionice odnosno druge vlasničke instrumente na vjerovnike institucije nad kojom je provedena unutarnja sanacija ili

b) pod uvjetom da je, u skladu s procjenom vrijednosti provedenom na temelju članka 35. ovoga Zakona, imovina institucije u sanaciji veća od njezinih obveza razrijediti dioničarsku strukturu pretvaranjem u instrumente redovnog osnovnog kapitala:

– relevantnih instrumenata kapitala koje je izdala institucija u skladu s ovlasti iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona

– podložnih obveza institucije u sanaciji u skladu s člankom 83. stavkom 3. točkom f) ovoga Zakona.

(2) Razrjeđivanje iz stavka 1. točke b) ovoga članka vrši se po stopi pretvaranja kojom se značajno razrjeđuje postojeća dionička struktura.

(3) Mjere iz stavka 1. ovoga članka odnose se i na dioničare kod kojih su instrumenti redovnog osnovnog kapitala izdani ili dodijeljeni:

a) na temelju pretvaranja dužničkih instrumenata u dionice ili druge vlasničke instrumente u skladu s ugovorenim uvjetima prvotnih dužničkih instrumenata prilikom nastupa događaja koji je prethodio ili je nastupio istodobno s donošenjem odluke o otvaranju postupka sanacije i

b) na temelju pretvaranja relevantnih instrumenata kapitala u instrumente redovnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 38. ovoga Zakona.

(4) Kod odlučivanja o mjeri koju će poduzeti u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će uzeti u obzir:

a) rezultate procjene vrijednosti provedene u skladu s člankom 35. ovoga Zakona

b) iznos u kojem, prema njezinoj procjeni, stavke redovnog osnovnog kapitala moraju biti smanjene i vrijednost relevantnih instrumenta kapitala mora biti smanjena ili ti instrumenti moraju biti pretvoreni u skladu s člankom 38. ovoga Zakona i

c) ukupni procijenjeni iznos u skladu s člankom 69. ovoga Zakona.

(5) Ako bi zbog pretvaranja relevantnih instrumenta kapitala došlo do stjecanja ili povećanja kvalificiranog udjela u instituciji Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo pravodobno provodi postupak odlučivanja o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i investicijskih društva kako ne bi došlo do odgode primjene instrumenta unutarnje sanacije i kako se ne bi onemogućilo da se sanacijskom mjerom ostvare njeni relevantni ciljevi.

(6) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka obavijestit će nove kvalificirane imatelje o obvezi podnošenja zahtjeva za otvaranje postupka odlučivanja o suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u slučajevima iz stavka 5. ovoga članka te posljedicama koje će u suprotnom nastupiti u skladu s člankom 57. ovoga Zakona.

(7) Ako Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo ne dovrši postupak odlučivanja o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela na datum provedbe instrumenta unutarnje sanacije ili ako odbije dati suglasnost za stjecanje, na sva stjecanja ili povećanja kvalificiranog udjela od strane stjecatelja, a koji proizlaze iz primjene instrumenta unutarnje sanacije primjenjuje se članak 57. ovoga Zakona.

Redoslijed smanjenja vrijednosti i pretvaranja

Članak 71.

(1) Primjenom instrumenta unutarnje sanacije Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može smanjiti vrijednost ili izvršiti pretvaranje instrumenta odnosno obveze koja nije izuzeta temeljem članaka 66. i 67. ovoga Zakona na način da:

a) prvo smanji vrijednost stavaka redovnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 38. ovoga Zakona u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno

b) zatim smanji glavnicu instrumenta dodatnog osnovnog kapitala u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno i u skladu sa svojstvima instrumenta, ako je ukupno smanjenje u skladu s točkom a) ovoga stavka manje od zbroja iznosa iz članka 70. stavka 4. točaka b) i c) ovoga Zakona

c) zatim smanji glavnicu instrumenta dopunskog kapitala u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno i u skladu sa svojstvima instrumenta, ako je ukupno smanjenje u skladu s točkama a) i b) ovoga stavka manje od zbroja iznosa iz članka 70. stavka 4. točaka b) i c) ovoga Zakona

d) zatim smanji glavnicu podređenog duga koji nije uključen u stavke dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala, u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno, u skladu s redoslijedom namirenja u stečajnom postupku, da bi zajedno sa smanjenjem vrijednosti u skladu s točkama a), b) i c) ovoga stavka dosegnuo zbroj iznosa iz članka 70. stavka 4. točaka b) i c) ovoga Zakona, ako je ukupno smanjenje u skladu s točkama a), b) i c) ovoga stavka manje od zbroja iznosa iz članka 70. stavka 4. točaka b) i c) ovoga Zakona

e) zatim smanji glavnicu ili preostali iznos podložnih obveza, u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno, u skladu s redoslijedom namirenja u stečajnom postupku, uključujući redoslijed namirenja depozita u stečajnom postupku u skladu s člankom 274. Zakona o kreditnim institucijama, osim ako temeljem članka 67. ovoga Zakona nije određen drugačiji raspored pokrića gubitaka, da bi zajedno sa smanjenjem vrijednosti u skladu s točkama a), b), c) i d) ovoga stavka dosegnuo zbroj iznosa iz članka 70. stavka 4. točaka b) i c) ovoga Zakona, ako je ukupno smanjenje iz točaka a), b), c) i d) ovoga stavka manje od zbroja iznosa iz članka 70. stavka 4. točaka b) i c) ovoga Zakona.

(2) Pri provođenju smanjenja vrijednosti i pretvaranja Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će gubitak iz članka 70. stavka 4. točaka b) i c) ovoga Zakona, proporcionalno raspodijeliti na dionice odnosno druge vlasničke instrumente i podložne obveze iste kategorije, osim ako drugačiji raspored ne proizlazi iz primjene članka 67. ovoga Zakona.

(3) Odredbom stavka 2. ovoga članka ne sprječava se Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka da povlašteno postupa s obvezama koje su isključene primjenom instrumenta unutarnje sanacije u skladu s člankom 67. ovoga Zakona, u odnosu na ostale podložne obveze istog redoslijeda namirenja u stečajnom postupku.

(4) Prije primjene stavka 1. ovoga članka Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će smanjiti vrijednost ili pretvoriti glavnicu instrumenata iz stavka 1. točaka b), c) i d) ovoga članka ako instrument sadrži odredbu kojom je predviđeno sljedeće:

a) da se glavnica instrumenta smanjuje sa svakim događajem povezanim s financijskim stanjem, solventnošću ili razinama regulatornog kapitala institucije ili subjekta iz članka 3. točaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona

b) kojom je određeno da se pri nastupu svakog takvog događaja omogućuje pretvaranje instrumenata u vlasničke instrumente.

(5) Ako nakon provedenog smanjenja vrijednosti iz stavka 4. točke a) ovoga članka preostala glavnica instrumenta ima vrijednost veću od nule, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može smanjiti vrijednost ili pretvoriti ostatak glavnice u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

(6) Kada Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donosi odluku o smanjenju vrijednosti obveze ili pretvaranju u instrumente redovnog osnovnog kapitala, ne može se izvršiti pretvaranje glavnice jedne kategorije obveza dok obveza koja je podređena toj kategoriji većim dijelom nije pretvorena u instrumente redovnog osnovnog kapitala ili joj nije smanjena vrijednost, osim ako je to dopušteno člancima 66. i 67. ovoga Zakona.

(7) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donijet će provedbeni propis kojim će u hrvatsko zakonodavstvo prenijeti smjernicu Europskog nadzornog tijela za bankarstvo donesenu temeljem članka 48. stavka 6. Direktive 2014/59/EU.

Izvedenice

Članak 72.

(1) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će smanjiti vrijednost i pretvoriti obveze iz ugovora o izvedenici nakon netiranja istih.

(2) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka je ovlaštena ugovor o izvedenici učiniti dospjelim i raskinuti na dan donošenja odluke o otvaranju postupka sanacije.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka nije dužna učiniti dospjelim i raskinuti obveze iz ugovora o izvedenici, pod uvjetom da je obveza iz ugovora o izvedenici isključena iz primjene instrumenta unutarnje sanacije u skladu s člankom 67. ovoga Zakona.

(4) Ako ugovor o izvedenici podliježe sporazumu o netiranju, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ili neovisna osoba koja provodi procjenu vrijednosti u skladu s člankom 35. ovoga Zakona utvrđuje obvezu koja proizlazi iz te transakcije na neto osnovi u skladu s uvjetima tog sporazuma.

(5) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će utvrditi iznos obveza koje proizlaze iz izvedenica u skladu s:

a) odgovarajućim metodologijama za utvrđivanje vrijednosti kategorija izvedenica, uključujući transakcije koje podliježu sporazumima o netiranju

b) načelima za utvrđivanje odgovarajućeg trenutka u kojemu bi se trebala utvrditi vrijednost izvedenica te

c) odgovarajućim metodologijama za uspoređivanje smanjenja vrijednosti koje bi proizašlo iz prijevremenog dospijeća i unutarnje sanacije izvedenica s iznosom gubitaka koje bi snosile ugovorne strane iz ugovora o izvedenicama koje su uključene u unutarnju sanaciji.

Stopa pretvaranja

Članak 73.

(1) Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka postupa u skladu s glavom VIII. ovoga Zakona i člankom 83. stavkom 3. točkom f) ovoga Zakona može primijeniti različitu stopu pretvaranja na različite kategorije instrumenata kapitala i obveza u skladu s jednim ili oba načela iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

(2) Stopa pretvaranja mora odražavati odgovarajuću naknadu pogođenom vjerovniku za svaki gubitak koji je pretrpio zbog smanjenja vrijednosti i pretvaranja iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka primjenjuje različite stope pretvaranja u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, stopa pretvaranja koja se primjenjuje na obveze koje imaju pravo prednosti u skladu s redoslijedom namirenja u stečajnom postupku bit će viša od stope pretvaranja za obveze u ostalim isplatnim redovima.

(4) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donijet će provedbeni propis kojim će pobliže urediti uvjete za određivanje stopa pretvaranja.

Mjere oporavka i reorganizacije koje se provode uz unutarnju sanaciju

Članak 74.

(1) Institucija ili subjekt iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona nad kojom je primijenjen instrument unutarnje sanacije radi povećanja temeljnog kapitala u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom a) ovoga Zakona dužna je u roku od 30 dana od dana otvaranja postupka unutarnje sanacije izraditi plan reorganizacije poslovanja u skladu s člankom 75. ovoga Zakona i dostaviti Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

(2) Ako su u postupku unutarnje sanacije predviđene državne potpore plan iz stavka 1. ovoga članka mora biti u skladu s planom restrukturiranja koji se podnosi Europskoj komisiji.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako ocijeni da je to nužno za postizanje ciljeva sanacije, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može na zahtjev sanacijske uprave u iznimnim okolnostima produžiti rok iz stavka 1. ovoga članka na najviše 60 dana od dana otvaranja postupka unutarnje sanacije.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako su u postupku unutarnje sanacije predviđene državne potpore, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može produljiti rok iz stavka 1. ovoga članka na najviše 60 dana od dana otvaranja postupka unutarnje sanacije ili do roka određenog u skladu s pravnim okvirom Europske unije za državne potpore, ovisno o tome koji je rok kraći.

Plan reorganizacije poslovanja za grupu

Članak 75.

(1) Ako se instrument unutarnje sanacije radi povećanja temeljnog kapitala u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom a) ovoga Zakona primjenjuje na dvije ili više članica grupe, matična institucija u Europskoj uniji za koju je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka sanacijsko tijelo za grupu izradit će plan reorganizacije poslovanja koji uključuje sve članice grupe, na način propisan za izradu i usvajanje planova oporavka kako je uređeno propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava i dostaviti ga Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

(2) Plan reorganizacije poslovanja iz stavka 1. ovoga članka, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dostavlja ostalim sanacijskim tijelima u državama članicama u kojima članice grupe imaju sjedište i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.

Sadržaj plana reorganizacije

Članak 76.

(1) Plan reorganizacije poslovanja sadrži mjere kojima se osigurava pravodobno obnavljanje dugoročne održivosti institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona ili dijela njihova poslovanja, a koje se temelje na realnim pretpostavkama o gospodarskim i financijskim uvjetima na tržištu pod kojima će institucija ili subjekt iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona poslovati.

(2) Pri izradi plana reorganizacije poslovanja, među ostalim, uzima se u obzir trenutačno i očekivano stanje financijskih tržišta koje odražava pretpostavke o najboljem i najgorem razvoju događaja, uključujući kombinaciju događaja, čime se omogućuje utvrđivanje glavnih slabosti institucije u sanaciji. Pretpostavke se uspoređuju s odgovarajućim referentnim vrijednostima na razini cijelog sektora.

(3) Plan reorganizacije poslovanja uključuje najmanje:

a) detaljnu analizu čimbenika, problema i okolnosti koji su doveli do zaključka da institucija ili subjekt iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona propada ili će vjerojatno propasti i

b) aktivnosti koje će institucija u sanaciji poduzeti kako bi ponovno uspostavilo dugoročno održivo poslovanje i rokove provedbe tih aktivnosti.

(4) Aktivnosti iz stavka 3. točke b) ovoga članka mogu uključivati:

a) reorganizaciju poslovanja institucije u sanaciji

b) promjene u organizacijskoj strukturi, operativnim sustavima i infrastrukturi institucije u sanaciji

c) prestanak pružanja usluga koje ostvaruju gubitke

d) restrukturiranje postojećih djelatnosti u cilju postizanja konkurentnosti

e) prodaju imovine ili poslovnih linija ili

f) drugu aktivnost koja uspostavlja dugoročnu održivost poslovanja.

Procjena plana reorganizacije poslovanja

Članak 77.

(1) Po primitku plana reorganizacije poslovanja Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ga bez odgađanja dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga kao nadležnom tijelu.

(2) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo procjenjuju bi li provedba plana osigurala ponovnu uspostavu dugoročne održivosti poslovanja institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona.

(3) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je odobriti plan reorganizacije poslovanja u roku od 30 dana od njegova primitka ako procijeni da će se planom ostvariti cilj naveden u stavku 2. ovoga članka i ako je za njega dobivena prethodna suglasnost Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga kao nadležnog tijela.

(4) Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ili Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo procijeni da se planom neće ostvariti cilj naveden u stavku 2. ovoga članka, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će obavijestiti sanacijsku upravu o utvrđenim nedostacima i naložiti joj da u roku koji ne može biti duži od 15 radnih dana izradi i dostavi izmijenjeni plan kojim se otklanjaju utvrđeni nedostaci.

(5) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će u roku od pet radnih dana od dana dostave izmijenjenog plana ocijeniti jesu li otklonjeni utvrđeni nedostaci i o tome obavijestiti sanacijsku upravu. Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ocjeni da su utvrđeni nedostaci otklonjeni provest će postupak odobrenja plana iz ovoga članka te o odobrenju plana obavijestiti Hrvatsku narodnu banku odnosno Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo.

(6) Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ocjeni da nisu otklonjeni utvrđeni nedostaci naložit će sanacijskoj upravi u skladu sa stavkom 4. ovoga članka dodatne izmjene plana.

(7) Sanacijska uprava dužna je provesti odobreni plan reorganizacije i najmanje tromjesečno odnosno na zahtjev izvještavati Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatsku narodnu banku odnosno Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo o provedbi plana.

(8) Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga kao nadležnog tijela odluči da je odobreni plan reorganizacije potrebno izmijeniti radi postizanja cilja iz stavka 2. ovoga članka, naložit će sanacijskoj upravi izradu i dostavu izmijenjenog plana na način propisan stavcima 3. do 7. ovoga članka.

(9) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donijet će provedbeni propis kojim će pobliže urediti kriterije za odobravanje plana reorganizacije.

Učinci instrumenta unutarnje sanacije

Članak 78.

(1) Odluka Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka o izvršavanju ovlasti iz glave VIII. ovoga Zakona i članka 83. stavka 3. točaka e) do i) ovoga Zakona, proizvodi pravne učinke danom navedenim u izrijeci.

(2) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će provesti ili podnijeti zahtjev za provedbu postupaka za izvršenje ovlasti iz glave VIII. i članka 83. stavka 3. točaka e) do i) ovoga Zakona uključujući:

a) izmjenu u svim relevantnim registrima

b) privremenu obustavu trgovanja, isključenje iz trgovanja ili povlačenje s uvrštenja dionica ili dužničkih instrumenata na uređenom tržištu

c) uvrštenje na uređeno tržište novih dionica

d) ponovno uvrštenje dužničkih instrumenata čija je vrijednost smanjena na uređeno tržište bez zahtjeva za izdavanje prospekta u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala.

(3) Sva tijela odnosno osobe kojima je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka uputila zahtjev iz stavka 2. ovoga članka dužni su po njemu bez odgode postupiti.

(4) Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka smanji na nulu glavnicu ili nepodmireni iznos obveze na temelju ovlasti iz članka 83. stavka 3. točke e) ovoga Zakona, ta obveza i tražbine koje u vezi s njom proizlaze uključujući i one koje nisu obračunate u trenutku izvršavanja ovlasti, smatraju se ispunjenim. Vjerovnik nema prava zahtijevati ispunjenje te obveze u naknadnim postupcima koji se vode u odnosu na tu instituciju u sanaciji, odnosno njezinog pravnog slijednika, uključujući likvidaciju i stečaj.

(5) Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka djelomično smanji glavnicu obveze ili nepodmireni iznos obveze na temelju ovlasti iz članka 83. stavka 3. točke e) ovoga Zakona, obveza se smatra ispunjena u visini smanjenog iznosa, a na tako smanjenu visinu glavnice i sporednih tražbina primjenjuju se i dalje uvjeti iz instrumenta ili ugovora kojim je stvorena prvotna obveza, kao i svaka daljnja promjena uvjeta koju Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može donijeti na temelju ovlasti iz članka 83. stavka 3. točke h) ovoga Zakona.

(6) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

1) iznos gubitka za koji se smanjuju sve rezerve i zadržana dobit institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona

2) odluku o smanjenju temeljnog kapitala institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona

3) odluku o smanjenju glavnice relevantnih instrumenata kapitala koji nisu uključeni u točku 2. ovoga stavka ili

4) odluku o povećanju temeljnog kapitala.

(7) Odluka o smanjenju temeljnog kapitala iz stavka 6. točke 2. ovoga članka može se donijeti kao odluka o pojednostavljenom smanjenju temeljnog kapitala u kojoj se navodi točan iznos za koji se smanjuje temeljni kapital, iznos temeljnog kapitala nakon provedenog smanjenja, cilj smanjenja temeljnog kapitala te način kako će se temeljni kapital smanjiti ili kao odluka o smanjenju temeljnog kapitala povlačenjem dionica u kojoj se navodi iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na povučene dionice i temeljni kapital nakon smanjenja.

(8) Ako je iznos gubitka veći od iznosa temeljnog kapitala institucije donosi se odluka o smanjenju glavnice relevantnih instrumenata kapitala iz stavka 6. točke 3. ovoga članka.

(9) Odluka o povećanju temeljnog kapitala iz stavka 6. točke 4. ovoga članka sadrži iznos za koji se povećava temeljni kapital te nominalni iznos dionica, njihov rod i iznos za koji se izdaju odnosno iznose novih temeljnih uloga, prava koja se ulažu, osobe koje će ih uložiti te broj dionica koje se time trebaju steći.

(10) Smatra se da je temeljni kapital smanjen odnosno povećan s danom navedenim u izrijeci odluke iz stavka 1. ovoga članka. Upis u sudski registar ima deklaratoran učinak.

(11) Donošenjem odluke o povećanju temeljnog kapitala iz stavka 1. ovoga članka nove dionice smatraju se preuzete od strane vlasnika relevantnih instrumenata kapitala koji se pretvaraju čime su dionice odnosno ulozi uplaćeni a povećanje temeljnog kapitala provedeno.

(12) Odluku iz stavka 1. ovoga članka Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, najkasnije sljedeći radni dan od dana njezina donošenja, podnosi registarskome sudu kao prijavu za upis odluke o smanjenju odnosno odluke o povećanju temeljnog kapitala te prijavu o provedenom smanjenju odnosno povećanju temeljnog kapitala.

(13) Registarski sud dužan je bez odgađanja rješavati o prijavi za upis iz stavka 12. ovoga članka neovisno o redoslijedu kojim su u sud primljeni ostali predmeti, upisati ih u sudski registar te je objaviti.

(14) Odluku iz stavka 1. ovoga članka Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka najkasnije sljedeći radni dan od dana njezina donošenja, dostavlja središnjem klirinškom depozitarnom društvu koje je dužno bez odgađanja provesti upis.

(15) Temeljem odluke iz stavka 1. ovoga članka registarski sud upisat će izmjenu statuta institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na visinu temeljnog kapitala, broj izdanih dionica i nominalnu vrijednost dionica.

(16) Za izdavanje novih dionica temeljem odluke o povećanju temeljnog kapitala iz stavka 10. ovoga članka institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona ne treba izdati niti objaviti prospekt, kao niti ishoditi odobrenje Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga kao nadležnih tijela, a vlasnici dionica za koje je provedeno smanjenje temeljnog kapitala nemaju pravo prvenstva pri upisu.

(17) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na primjenu ovlasti smanjenja vrijednosti i pretvaranja u odnosu na društva s ograničenom odgovornošću.

Ugovorno priznavanje instrumenta unutarnje sanacije u obvezama koje su uređene pravom treće zemlje

Članak 79.

(1) Institucija ili subjekti iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona dužni su osigurati da ugovor sadrži odredbu da obveza koja proizlazi iz tog ugovornog odnosa može biti predmet smanjenja vrijednosti ili pretvaranja te da vjerovnik ili druga ugovorna strana pristaje na smanjenje glavnice i nepodmirenog iznosa, pretvaranje ili poništenje te obveze u slučaju primjene instrumenta unutarnje sanacije.

(2) Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se na sve obveze koje:

a) nisu isključene temeljem članka 66. stavka 2. ovoga Zakona

b) nisu dio depozita iz članka 274. stavka 4. Zakona o kreditnim institucijama koji podliježu osiguranju depozita ali prelaze osigurani iznos

c) uređene su pravom treće zemlje i

d) nastale su nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Iznimno, stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se, ako Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ocijeni da se obveze iz stavka 2. ovoga članka mogu smanjiti ili pretvoriti temeljem prava te treće zemlje ili temeljem obvezujućeg sporazuma sklopljenog s tom trećom zemljom.

(4) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u cilju procjene iz stavka 3. ovoga članka može zahtijevati od institucije ili subjekata iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona da joj dostavi pravno mišljenje o provedivosti odredbe stavka 1. ovoga članka prema pravu te treće zemlje.

(5) Neovisno o tome sadrži li ugovor odredbu iz ovoga članka ili ne Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može smanjiti vrijednost ili pretvoriti tu obvezu.

IX.6 DRŽAVNI INSTRUMENTI FINANCIJSKE STABILIZACIJE

Državni instrumenti financijske stabilizacije

Članak 80.

(1) Državni instrumenti financijske stabilizacije koriste se u svrhu sudjelovanja u sanaciji institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona, uključujući izravnu intervenciju kako bi se izbjegla njihova likvidacija odnosno stečaj, a s ciljem ispunjavanja ciljeva sanacije iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Državni instrumenti financijske stabilizacije koriste se iznimno kao zadnja mogućnost nakon što se procijene odnosno iskoriste ostali sanacijski instrumenti u mjeri u kojoj je to moguće kako bi se očuvala financijska stabilnost.

(3) U odluci o otvaranju postupka sanacije iz članka 29. ovoga Zakona, odnosno njezinim naknadnim izmjenama i dopunama, državni instrumenti financijske stabilizacije mogu se predvidjeti samo:

a) ako Ministarstvo financija i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, nakon savjetovanja s Hrvatskom narodnom bankom odnosno Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga, utvrde da primjena drugih instrumenata sanacije ne bi bila dovoljna za izbjegavanje znatnih nepovoljnih učinaka na financijsku stabilnost

b) ako Ministarstvo financija i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka utvrde da primjena drugih sanacijskih mjera ne bi bila dovoljna za zaštitu javnog interesa u slučajevima u kojima je kreditna institucija od Hrvatske narodne banke već dobila hitnu likvidnosnu pomoć ili

c) glede instrumenta privremenog javnog vlasništva, ako Ministarstvo financija, nakon savjetovanja s Hrvatskom narodnom bankom odnosno Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga i Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, utvrdi da primjena drugih sanacijskih mjera ne bi bila dovoljna za zaštitu javnog interesa u slučajevima u kojima je institucija u skladu s člankom 81. ovoga Zakona već dobila potporu za vlasnički kapital.

(4) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavaka 2. i 3. ovoga članka i iz članka 56. stavka 8. ovoga Zakona, a prije donošenja odluke o korištenju državnih instrumenata financijske stabilizacije koja je sastavni dio odluke o otvaranju postupka sanacije Ministarstvo financija će u skladu pravnim okvirom Europske unije za državne potpore i pravilima kojima se uređuju državne potpore financijskom sektoru, a u suradnji s institucijom u sanaciji kao korisnikom državne potpore prijaviti pojedinačnu državnu potporu Europskoj komisiji radi odobrenja njezine dodjele.

(5) Po dobivanju odobrenja Ministarstvo financija će osigurati i nadzirati primjenu izvanredne financijske državne potpore korištenjem državnih instrumenata financijske stabilizacije iz stavka 8. ovoga članka.

(6) Prilikom korištenja instrumenata financijske stabilizacije Ministarstvo financija postupa u skladu s pravnim okvirom Europske unije za državne potpore i pravilima kojima se uređuju potpore financijskom sektoru.

(7) Radi primjene državnih instrumenata financijske stabilizacije, Ministarstvo financija ima sve sanacijske ovlasti iz glave X. ovoga Zakona potrebne za provedbu državnih instrumenata financijske stabilizacije iz glave IX. ovoga Zakona.

(8) Državni instrumentima financijske stabilizacije su:

– instrument javnih potpora za vlasnički kapital iz članka 81. ovoga Zakona

– instrument privremenog javnog vlasništva iz članka 82. ovoga Zakona.

Instrument javnih potpora za vlasnički kapital

Članak 81.

(1) U skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje trgovačkih društava, Ministarstvo financija u ime Republike Hrvatske sudjeluje u povećanju temeljnog kapitala institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona uplatom:

– instrumenata redovnog osnovnog kapitala ili

– instrumenata dodatnog osnovnog kapitala ili

– instrumenata dopunskog kapitala.

(2) U mjeri u kojoj to omogućava vlasnički udio Republike Hrvatske u instituciji u sanaciji nad kojom je proveden instrument iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo financija osigurava da se njome upravlja pažnjom dobrog gospodarstvenika.

(3) Ako je primijenjen instrument iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo financija osigurat će da se udio Republike Hrvatske u instituciji u sanaciji proda čim to poslovne i financijske okolnosti dozvole.

Instrument privremenog javnog vlasništva

Članak 82.

(1) Ministarstvo financija može instituciju ili subjekt iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona prenijeti u privremeno državno vlasništvo.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo financija će Središnjem klirinškom depozitarnom društvu izdati jedan ili više naloga za prijenos dionica. Središnje klirinško depozitarno društvo dužno je taj nalog provesti bez odgode.

(3) Prijenos iz stavka 2. ovoga članka može se izvršiti na društvo u potpunom vlasništvu Republike Hrvatske ili bilo koju drugu osobu koju je imenovalo Ministarstvo financija.

(4) Ministarstvo financija osigurava da se institucijom u sanaciji nad kojom je proveden instrument iz stavka 1. ovoga članka upravlja pažnjom dobrog gospodarstvenika.

(5) Ako je primijenjen instrument iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo financija osigurat će da se preneseni udio proda čim to poslovne i financijske okolnosti dozvole.

X. OVLASTI ZA SANACIJU

Opće ovlasti za sanaciju

Članak 83.

(1) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ovlaštene su tražiti informacije potrebne za ažuriranje i dopunu informacija navedenih u sanacijskim planovima i u tu svrhu koristiti se ovlastima iz članka 8. stavka 16. ovoga Zakona.

(2) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka je ovlaštena od Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, odnosno izravno od institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona koji ispunjava uvjete za sanaciju tražiti informacije potrebne za odlučivanje o sanacijskoj mjeri i pripremanje sanacijske mjere.

(3) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ovlaštena je:

a) primjenjivati sanacijske instrumente na institucije i subjekte iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona koji ispunjava uvjete za sanaciju

b) preuzeti kontrolu nad institucijom u sanaciji i izvršavati sva prava i ovlasti koje imaju dioničari i kroz sanacijsku upravu izvršavati ovlasti uprave institucije u sanaciji

c) prenositi vlasničke instrumente koje je izdala institucija u sanaciji

d) prenositi prava, imovinu ili obveze institucije u sanaciji na drugu osobu uz suglasnost te osobe

e) djelomično ili u cijelosti smanjiti vrijednost glavnice ili preostalog nepodmirenog duga temeljem podložnih obveza institucije u sanaciji

f) pretvarati podložne obveze institucije u sanaciji u redovne dionice ili druge vlasničke instrumente institucije u sanaciji, njezinog matičnog društva ili prijelazne institucije na koju se prenosi imovina, prava ili obveze institucije u sanaciji

g) povući i poništiti dužničke instrumente koje je izdala institucija u sanaciji, osim osiguranih obveza iz članka 66. stavka 2. ovoga Zakona

h) promijeniti rok dospijeća dužničkih instrumenata koje je izdala institucija u sanaciji i ostalih podložnih obveza, kamatnu stopu koja se plaća temeljem tih instrumenata i ostalih podložnih obveza, datum dospijeća kamate, te privremeno obustaviti plaćanja, osim plaćanja temeljem osiguranih obveza iz članka 66. stavka 2. ovoga Zakona

i) učiniti dospjelim i raskinuti financijski ugovor ili ugovor o izvedenici u svrhu provedbe članka 72. ovoga Zakona

j) razriješiti odnosno smijeniti upravljačko tijelo i više rukovodstvo institucije u sanaciji i

k) zahtijevati od Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga da procjenu stjecatelja kvalificiranog udjela provedu u najkraćem mogućem roku.

(4) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ovlaštene su:

a) smanjiti nominalnu vrijednost vlasničkih instrumenata institucije u sanaciji ili ih povući

b) zahtijevati od institucije u sanaciji, odnosno njoj matičnog društva, izdavanje novih vlasničkih instrumenata uključujući povlaštene dionice i konvertibilnih obveznica

c) pri primjeni instrumenta sanacije ili izvršavanja sanacijskih ovlasti, iste izvršiti bez prethodnog odobrenja ili suglasnosti bilo koje osobe uključujući javnopravna tijela, dioničare ili vjerovnike institucije prema kojoj se izvršavaju te ovlasti, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno i

d) pri primjeni instrumenta sanacije ili izvršavanja sanacijskih ovlasti, iste izvršiti bez obveze javne objave informacija ili prospekta, odnosno dostave ili podnošenja isprava bilo kojem tijelu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, a osobito članku 28. stavku 8. i članku 32. ovoga Zakona, odnosno odredbama o obavještavanju u skladu s pravnim okvirom Europske unije za državne potpore.

(5) Ovlasti iz stavka 4. ovoga članka izvršavaju se neovisno od ograničenja prijenosa ili obveze dobivanja pristanka na prijenos financijskih instrumenata, prava, imovine ili obveza koje bi se inače primjenjivali na takve prijenose.

(6) Ako bilo koja od ovlasti za sanaciju iz stavaka 1. do 4. ovoga članku nije primjenjiva na neki subjekt iz članka 3. ovoga Zakona zbog njegovog specifičnog zakonskog oblika, primjenjuju se ovlasti koje postižu sličan učinak.

(7) Prilikom izvršavanja ovlasti za sanaciju iz stavka 6. ovoga članka, na fizičke i pravne osobe na koje one utječu, uključujući dioničare, vjerovnike i druge ugovorne strane, primjenjuju se zaštitne mjere iz ovoga Zakona ili one kojima se postiže isti učinak.

Dodatne ovlasti za sanaciju

Članak 84.

(1) Prilikom provođenja sanacije, a kako bi se ostvario jedan ili više ciljeva sanacije, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka je ovlaštena:

a) osigurati da prijenosom ne nastaju dodatna prava ili obveze koji utječu na prenesene financijske instrumente, prava, imovinu ili obveze, u skladu s člankom 111. ovoga Zakona. U tu svrhu bilo koje pravo na prijeboj prema odredbama ovoga Zakona ne smatra se dodatnim pravom ili obvezom

b) ukinuti prava za stjecanje novih vlasničkih instrumenata

c) zahtijevati od za to nadležnog tijela obustavu trgovanja i isključenje s uređenog tržišta ili službene kotacije financijskih instrumenata

d) osigurati istovjetno postupanje prema društvu primatelju kao prema instituciji u sanaciji glede svih prava, obveza ili mjera pod uvjetima iz članaka 57. i 59. ovoga Zakona uključujući i sva prava ili obveze povezane sa sudjelovanjem na tržištu

e) zahtijevati od institucije u sanaciji ili društva primatelja da međusobno razmjenjuju informacije i pružaju pomoć i

f) otkazati ili izmijeniti uvjete ugovora u kojemu je institucija u sanaciji jedna od stranaka ili osigurati da društvo primatelj stupi na njezino mjesto kao stranka.

(2) Radi nastavka prenesenog poslovanja, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ima ovlast društvu primatelju osigurati:

a) nastavak ugovora koje je sklopila institucija u sanaciji, tako da društvo primatelj prihvaća prava i obveze u vezi s financijskim instrumentima, pravima, imovinom ili obvezama te stupi na mjesto institucije u sanaciji kao stranka u svim relevantnim ugovorima i

b) da društvo primatelj stupi na mjesto institucije u sanaciji kao stranka u svim pravnim postupcima u vezi s prenesenim financijskim instrumentima, pravima, imovinom ili obvezama neovisno od pristanka suprotne strane.

(3) Ovlasti iz stavka 1. točke d) i stavka 2. točke b) ovoga članka ne utječu na:

a) pravo zaposlenika institucije u sanaciji na otkazivanje ugovora o radu i

b) pravo ugovorne strane uključujući i pravo na raskid ugovora u skladu člancima 90., 91. i 92. ovoga Zakona, ako je to ugovoreno u slučaju činjenja ili nečinjenja institucije u sanaciji prije relevantnog prijenosa ili društva primatelja nakon prijenosa.

Ovlast zahtijevanja nastavka pružanja usluga i korištenja sredstava

Članak 85.

(1) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može zahtijevati od institucije u sanaciji, ili bilo koje članice iste grupe, nastavak pružanja svih usluga ili korištenje prostora i opreme koji su potrebni društvu primatelju za učinkovito obavljanje poslova koji su na njega preneseni.

(2) Ako je nad institucijom u sanaciji ili članicom te grupe otvoren stečajni postupak Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može zahtijevati od stečajnog upravitelja nastavak pružanja svih usluga ili korištenje prostora i opreme koji su potrebni društvu primatelju za učinkovito obavljanje poslova koji su na njega preneseni.

(3) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može postupiti u skladu sa stavkom 1. ovoga članka prema članicama grupe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, ako to zatraži sanacijsko tijelo iz druge države članice.

(4) Pružanje usluga i korištenje prostora u skladu stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka ne uključuju nikakvu financijsku potporu.

(5) Usluge i prostori iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka pružaju se:

a) pod uvjetima iz ugovora o pružanju usluga ili korištenju prostora koji je važio neposredno prije poduzimanja sanacijske mjere i u vremenu trajanja tog ugovora ili

b) ako ugovor o pružanju usluga ili korištenju prostora ne postoji ili je prestao važiti prije ili tijekom poduzimanja sanacijske mjere, pod razumnim uvjetima.

(6) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donijet će provedbeni propis kojim će pobliže urediti minimalni popis usluga, prostora i opreme iz stavka 1. ovoga članka.

Ovlast sanacijskog tijela druge države članice za upravljanje u kriznim situacijama ili sprečavanje krize na području Republike Hrvatske

Članak 86.

(1) Ako sanacijsko tijelo druge države članice primjenjuje ovlast prijenosa vlasničkih instrumenata, imovine, prava ili obveza, a koji obuhvaća imovinu koja se nalazi na području Republike Hrvatske ili prava i obveze na koje se primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske, takav prijenos je valjan i sukladan propisima Republike Hrvatske.

(2) Ako sanacijsko tijelo druge države članice namjerava ili primjenjuje ovlast prijenosa instrumenata vlasništva, imovine, prava ili obveza na području Republike Hrvatske, tijela Republike Hrvatske su dužna omogućiti prijenos na društvo primatelja u skladu s propisima Republike Hrvatske.

(3) Dioničari, vjerovnici i treće strane na koje se odnosi prijenos vlasničkih instrumenata, imovine, prava ili obveza iz stavka 1. ovoga članka nemaju pravo spriječiti, osporiti ili poništiti prijenos prema bilo kojem propisu Republike Hrvatske.

(4) Ako sanacijsko tijelo druge države članice primjenjuje ovlast smanjenja ili pretvaranja instrumenata kapitala na način iz glave VI. ovoga Zakona i na podložne obveze ili relevantne instrumente kapitala institucije u sanaciji, ovlast smanjenja ili pretvaranja primjenjuje se i na sljedeće:

a) instrumente ili obveze na koje se primjenjuje zakon Republike Hrvatske

b) obveze prema vjerovnicima iz Republike Hrvatske.

(5) Smanjenje glavnice obveza ili instrumenata kapitala ili pretvaranje obveza ili instrumenata kapitala iz stavka 4. ovoga članka provodi se u skladu s ovlasti za smanjenje ili pretvaranje instrumenata kapitala, sanacijskog tijela druge države članice.

(6) Vjerovnici na koje se primjenjuje ovlast smanjenja vrijednosti ili pretvaranja iz stavka 4. ovoga članka, nemaju pravo prema bilo kojem propisu Republike Hrvatske osporiti smanjenje ili pretvaranje.

(7) Ako sanacijsko tijelo druge države članice primjenjuje ovlast djelomičnog ili potpunog prijenosa, djelomičnog ili potpunog smanjenja vrijednosti ili pretvaranja instrumenata kapitala, imovine, prava i obveza na području Republike Hrvatske, pravo na pravni lijek i zaštitne mjere ostvaruje se u državi članici u kojoj je sjedište tog sanacijskog tijela i u skladu s pravom te države članice.

Ovlast sanacijskog tijela Republike Hrvatske za upravljanje u kriznim situacijama ili sprečavanje krize

Članak 87.

(1) Ako sanacijsko tijelo Republike Hrvatske primjenjuje ovlast smanjenja vrijednosti ili pretvaranja instrumenata kapitala u skladu s glavom VI. ili glavom VIII. ovoga Zakona i na podložne obveze ili relevantne instrumente kapitala institucije u sanaciji, ovlast smanjenja vrijednosti ili pretvaranja instrumenata kapitala primjenjuje se i na sljedeće:

a) instrumente ili obveze na koje se primjenjuju propisi drugih država članica

b) obveze prema vjerovnicima iz drugih država članica.

(2) Smanjenje glavnice obveza ili instrumenata kapitala ili pretvaranje obveza ili instrumenata kapitala iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s ovlasti za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje instrumenata kapitala, sanacijskog tijela Republike Hrvatske.

(3) Ako sanacijsko tijelo Republike Hrvatske primjenjuje ovlasti djelomičnog ili potpunog prijenosa, smanjenja vrijednosti ili pretvaranja relevantnih instrumenata kapitala nad instrumentima i vjerovnicima iz druge države članice, pravo na pravni lijek i zaštitne mjere ostvaruje se u skladu s ovim Zakonom.

Ovlasti za sanaciju u odnosu na imovinu, prava, obveze, vlasničke instrumente koji se nalaze u trećim zemljama

Članak 88.

(1) Sanacijska tijela Republike Hrvatske ovlaštena su, u slučajevima kad sanacijska mjera uključuje mjeru poduzetu u vezi s imovinom koja se nalazi u trećoj zemlji, vlasničkim instrumentima, pravima ili obvezama na koje se primjenjuje zakonodavstvo treće zemlje, zahtijevati:

a) da sanacijska uprava odnosno osoba koja upravlja tom institucijom i primatelj poduzimaju sve potrebne radnje kako bi se osiguralo da prijenos, smanjenje vrijednosti, pretvaranje ili poduzete radnje postanu pravovaljane

b) da sanacijska uprava odnosno osoba koja upravlja tom institucijom raspolaže dionicama ili drugim vlasničkim instrumentima, imovinom, pravima, obvezama ili ispunjava obveze u ime primatelja, dok prijenos, smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala ili poduzete radnje ne postanu pravovaljane

c) da se opravdani troškovi koji su nastali pri obavljanju radnji iz točaka a) i b) ovoga stavka, od strane primatelja, nadoknade na način utvrđen člankom 56. stavkom 5. ovoga Zakona.

(2) Ako sanacijsko tijelo Republike Hrvatske procjeni da je unatoč svim radnjama iz stavka 1. ovoga članka poduzetim od strane sanacijske uprave odnosno osobe koja upravlja tom institucijom i primatelja, učinkovitost poduzetog mala, neće nastaviti s prijenosom, smanjenjem, pretvaranjem ili ostalim poduzetim radnjama u vezi s imovinom koja se nalazi u trećoj zemlji, dionicama ili drugim vlasničkim instrumentima, pravima ili obvezama na koje se primjenjuje zakonodavstvo te treće zemlje. Ako je već zatražen prijenos, smanjenje, pretvaranje ili je poduzeta druga radnja, isto će se obustaviti.

Isključenje određenih ugovornih uvjeta pri sanaciji

Članak 89.

(1) U odnosu na ugovorne obveze institucije nad kojom je primijenjena mjera za sprečavanje krize ili mjera za upravljanje krizom u skladu s ovim Zakonom, primjena tih mjera uključujući i nastup svakog događaja izravno povezanog s primjenom tih mjera, ne smatra se samo po sebi pretpostavkom za ostvarenje instrumenta financijskog osiguranja u skladu s propisima kojima se uređuje financijsko osiguranje ili stečajnim razlogom u skladu s propisima kojima se uređuje stečajni postupak, pod uvjetom da se te ugovorne obveze i nadalje u značajnoj mjeri izvršavaju, uključujući plaćanja odnosno isporuku, stjecanje, korištenje i raspolaganje instrumentom financijskog osiguranja.

(2) Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se i na ugovore koje je zaključilo:

a) društvo kćer institucije iz stavka 1. ovoga članka, ako za ugovorne obveze jamči ili ih na drugi način osigurava ta institucija ili bilo koja članica grupe

b) bilo koja članica grupe kojoj pripada institucija iz stavka 1. ovoga članka, ako ugovor uključuje odredbe o unakrsnom statusu neispunjenja obveza (engl. cross-default provisions).

(3) Ako se sanacijski postupci trećih zemalja priznaju u skladu s člankom 101. ovoga Zakona odnosno kada sanacijsko tijelo u Republici Hrvatskoj donese takvu odluku, taj postupak smatrat će se mjerom za upravljanje krizom u skladu s ovim člankom.

(4) Ako se i nadalje u značajnoj mjeri izvršavaju ugovorne obveze, odnosno isporuka, stjecanje, korištenje i raspolaganje instrumentom financijskog osiguranja, primjena mjere za sprječavanje krize ili mjere za upravljanje krizom, uključujući nastup događaja izravno povezanog s primjenom tih mjera, onemogućuje bilo kome:

a) raskid ugovora, odgodu, izmjenu, netiranje ili prijeboj uključujući:

– ugovorne obveze društva kćeri institucije iz stavka 1. ovoga članka, ako za ugovorne obveze jamči ili ih na drugi način osigurava ta institucija ili bilo koja članica grupe

– ugovorne obveze bilo koje članice grupe kojoj pripada institucija iz stavka 1. ovoga članka, ako ugovor uključuje odredbe o unakrsnom statusu neispunjenja obveza (engl. cross-default provisions)

b) stjecanje posjeda, kontrolu ili prisilnu naplatu bilo kojeg založnog prava nad bilo kojom imovinom institucije iz stavka 1. ovoga članka uključujući i ugovorne obveze bilo koje članice grupe kojoj pripada institucija iz stavka 1. ovoga članka, ako ugovor uključuje odredbe o unakrsnom statusu neispunjenja obveza (engl. cross-default provisions)

c) utjecaj na prava iz ugovora institucije iz stavka 1. ovoga članka uključujući ugovorne obveze bilo koje članice grupe kojoj pripada institucija iz stavka 1. ovoga članka, ako ugovor uključuje odredbe o unakrsnom statusu neispunjenja obveza (engl. cross-default provisions).

(5) Odredbe ovoga članka ne utječu na pravo pojedine osobe da poduzme radnje iz stavka 4. ovoga članka ako to pravo nastaje na temelju događaja koji nije posljedica primjene mjere za sprječavanje krize ili mjere za upravljanje krizom uključujući nastup događaja izravno povezanog s primjenom tih mjera.

(6) Odgoda ili ograničenje iz članka 90., 91. ili 92. ovoga Zakona ne predstavlja neizvršenje ugovorne obveze u smislu stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

(7) Odredbe ovoga članka smatraju se prevladavajućim obveznim odredbama u smislu članka 9. Uredbe (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o pravu koje se primjenjuje na ugovorne obveze (Rim I).

Ovlast odgode plaćanja ili ispunjenja obveza

Članak 90.

(1) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može donijeti odluku o odgodi bilo koje obveze plaćanja ili ispunjenja obveza iz bilo kojeg ugovora u kojemu je institucija u sanaciji jedna od ugovornih strana i istu odmah objaviti na način iz članka 32. ovoga Zakona.

(2) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je u izrijeci odluke iz stavka 1. ovoga članka kao i u objavi iste temeljem članka 32. ovoga Zakona navesti dan, sat i minutu nastupanja odgode.

(3) Odluka o odgodi iz stavka 1. ovoga članka može biti sastavni dio odluke o otvaranju postupka sanacije iz članka 29. ovoga Zakona.

(4) Odgoda iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se od trenutka navedenom u izrijeci odluke o odgodi i traje do ponoći sljedećeg radnog dana računajući od dana navedenog u izrijeci odluke o odgodi.

(5) Ako obveza plaćanja ili ispunjenja obveze dospijeva tijekom razdoblja odgode, u tom slučaju takva obveza dospijeva odmah nakon isteka razdoblja odgode.

(6) Ako su obveze plaćanja ili ispunjenja obveze institucije u sanaciji prema ugovoru odgođene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, obveze plaćanja ili ispunjenja obveze drugih ugovornih strana iz tog ugovora odgađaju se na isto vremensko razdoblje.

(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka odluka o odgodi se ne primjenjuje na:

a) depozite koji podliježu osiguranju depozita u skladu s propisom kojim se uređuje osiguranje depozita

b) obveze plaćanja i ispunjenja obveze koje se duguju sustavima ili upraviteljima sustava iz propisa kojima se uređuje konačnost namire, središnjim drugim ugovornim stranama i središnjim bankama i

c) tražbine klijenata koje podliježu zaštiti putem sustava za zaštitu ulagatelja na način kako je propisano propisom koji uređuje tržište kapitala.

(8) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka pri donošenju odluke iz stavka 1. ovoga Zakona uzima u obzir učinak koji će izvršavanje te ovlasti imati na uredno funkcioniranje financijskih tržišta.

Ovlast odgode provedbe ovrhe

Članak 91.

(1) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može donijeti odluku o odgodi provedbe ovrhe nad imovinom institucije u sanaciji od strane vjerovnika te institucije i istu odmah objaviti na način iz članka 32. ovoga Zakona.

(2) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je u izrijeci odluke iz stavka 1. ovoga članka kao i u objavi iz članka 32. ovoga Zakona navesti dan, sat i minutu nastupanja odgode iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Odluka o odgodi iz stavka 1. ovoga članka može biti sastavni dio odluke o otvaranju postupka sanacije iz članka 29. ovoga Zakona.

(4) Odgoda iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se od trenutka navedenog u izrijeci odluke o odgodi i traje do ponoći sljedećeg radnog dana računajući od dana navedenog u izrijeci odluke o odgodi.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka odluka o odgodi se ne primjenjuje na ovrhe koje provode sustavi ili upravitelji sustava iz propisa kojima se uređuje konačnost namire, druga središnja ugovorna strana ili središnja banka nad imovinom institucije u sanaciji koja im je dana kao instrument osiguranja.

(6) U slučaju iz članka 112. ovoga Zakona, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će pri donošenju odluka iz stavka 1. ovoga članka voditi računa o tome da su ograničenja propisana stavkom 1. ovoga članka istovjetna za sve članice grupe obuhvaćene sanacijskom mjerom.

(7) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka pri donošenju odluke iz stavka 1. ovoga članka uzima u obzir učinak koji bi izvršavanje te ovlasti moglo imati na uredno funkcioniranje financijskih tržišta.

Ovlast privremene odgode prava na otkaz ugovora

Članak 92.

(1) Pod uvjetom da se i nadalje izvršavaju ugovorne obveze, osim ako je nad istima provedena ovlast odgode plaćanja ili ispunjenja obveza iz članka 90. ovoga Zakona, uključujući plaćanja i izdavanje kolaterala, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može donijeti odluku o privremenoj odgodi prava druge ugovorne strane na otkazivanje ugovornog odnosa s institucijom u sanaciji i istu odmah objaviti na način iz članka 32. ovoga Zakona.

(2) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je u izrijeci odluke iz stavka 1. ovoga članka kao i u objavi iz članka 32. ovoga Zakona navesti dan, sat i minutu nastupanja odgode iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Odluka o odgodi iz stavka 1. ovoga članka može biti sastavni dio odluke o otvaranju postupka sanacije iz članka 29. ovoga Zakona.

(4) Odgoda iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se od trenutka navedenog u izrijeci odluke o odgodi i traje do ponoći sljedećeg radnog dana računajući od dana navedenog u izrijeci odluke o odgodi.

(5) Ovlast iz stavka 1. ovoga članka može se odnositi i na ugovorne odnose koje je druga ugovorna strana zaključila s društvom kćeri institucije u sanaciji ako:

a) za te ugovorne obveze jamči ili ih na drugi način osigurava institucija u sanaciji

b) je pravo na otkaz ugovora temeljeno isključivo na nesolventnosti odnosno financijskom stanju institucije u sanaciji i

c) se na instituciju u sanaciji primjenjuje ili se može primijeniti ovlast prijenosa i to ako su sva imovina ili obveze društva kćeri povezane s tim ugovorom prenesene ili se mogu prenijeti primatelju koji ih je ili će preuzeti, ili ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka na bilo koji drugi način jamči za te obveze.

(6) Odgoda iz stavka 5. ovoga članka primjenjuje se od trenutka navedenog u izrijeci odluke o odgodi i traje do ponoći sljedećeg radnog dana računajući od dana navedenog u izrijeci odluke o odgodi.

(7) Iznimno od stavaka 1. i 5. ovoga članka odluka o odgodi se ne primjenjuje na sustave i upravitelje sustava iz propisa kojima se uređuje konačnost namire, druge središnje ugovorne strane i središnje banke.

(8) Iznimno od stavaka 1. do 7. ovoga članka ugovorna strana može otkazati ugovor prije isteka odgode iz stavka 1. ili 5. ovoga članka ako primi obavijest Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka da se prava i obveze obuhvaćene ugovorom ne prenose na primatelja ili neće biti smanjene ili pretvorene pri primjeni instrumenta unutarnje sanacije u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom a) ovoga Zakona.

(9) Pravo na otkaz ugovora iz stavaka 1. i 5. ovoga članka može se izvršiti po isteku roka odgode na slijedeći način:

a) ako su prava ili obveze obuhvaćene ugovorom prenesene na primatelja, druga ugovorna strana može otkazati ugovor samo ako nakon trenutka prijenosa nastupe uvjeti za otkaz ugovora u odnosu na primatelja

b) ako prava ili obveze obuhvaćene ugovorom ostaju u instituciji u sanaciji te ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka nije primijenila instrument unutarnje sanacije u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom a) ovoga Zakona na taj ugovor, druga ugovorna strana može otkazati ugovor ako nakon isteka roka odgode nastupe uvjeti za otkaz ugovora.

(10) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka pri donošenju odluke iz stavaka 1. i 5. ovoga članka uzima u obzir učinak koji bi izvršavanje te ovlasti moglo imati na uredno funkcioniranje financijskih tržišta.

(11) Trgovinski repozitorij dužan je na zahtjev Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka u skladu s člankom 81. Uredbe br. 648/2012 učiniti dostupnim potrebne informacije kako bi im omogućio ispunjavanje njihovih ovlasti.

Izvršavanje ovlasti za sanaciju

Članak 93.

(1) Pri provođenju sanacijske mjere Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može kontrolirati instituciju u sanaciji na način da:

a) upravlja institucijom u sanaciji sa svim ovlastima dioničara i upravljačkog tijela institucije u sanaciji

b) upravlja i raspolaže imovinom institucije u sanaciji.

(2) Kontrolu iz stavka 1. ovoga članka Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka izvršava putem sanacijske uprave.

(3) Pri donošenju odluke o izvršenju ovlasti iz stavka 1. ovoga članka Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka vodi računa o prikladnosti provođenja te ovlasti uzimajući u obzir ciljeve i opća načela sanacije, posebne okolnosti institucije u sanaciji i potrebu učinkovite sanacije prekogranične grupe.

XI. SANACIJA PREKOGRANIČNIH GRUPA I OBVEZA ČUVANJA POVJERLJIVIH INFORMACIJA

Opća načela u vezi s odlučivanjem kojim je obuhvaćeno više od jedne države članice

Članak 94.

Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka pri donošenju odluka ili poduzimanju mjera u skladu s ovim Zakonom koje mogu imati učinak u jednoj ili više drugih država članici uzimaju u obzir sljedeća načela:

a) učinkovitog odlučivanja i zadržavanja sanacijskih troškova pri poduzimanju sanacijske mjere na što nižoj razini

b) pravodobnog donošenja odluka i poduzimanja mjera, vodeći računa o potrebnoj žurnosti

c) međusobne suradnje kako bi se osiguralo da se odluke donose i mjere poduzimaju usklađeno i učinkovito

d) jasnog utvrđivanja uloga i dužnosti relevantnih tijela u svakoj državi članici

e) posvećivanja dužne pažnje interesima država članica u kojima matična društva u Europskoj uniji imaju sjedište, a posebno učinku svake odluke ili mjere ili propuštanja na financijsku stabilnost, fiskalne resurse, sanacijski fond, sustav osiguranja depozita ili sustav za zaštitu investitora tih država članica

f) posvećivanja dužne pažnje interesima svake pojedine države članice u kojoj društvo kćer ima sjedište, a posebno učinku svake odluke ili mjere ili propuštanja donošenja iste na financijsku stabilnost, fiskalne resurse, sanacijski fond, sustav osiguranja depozita ili sustav za zaštitu investitora tih država članica

g) posvećivanja dužne pažnje interesima svake države članice u kojoj se nalaze značajne podružnice, a posebno učinku svake odluke ili mjere ili propuštanja donošenja iste na financijsku stabilnost tih država članica

h) posvećivanja dužne pažnje ciljevima usklađivanja interesa uključenih država članica i izbjegavanja nepravednih pretpostavki ili nepravedne zaštite interesa pojedinih država članica, uključujući izbjegavanje nepravedne raspodjele opterećenja među državama članicama

i) da svaka obveza u okviru ovoga Zakona za savjetovanje s određenim tijelom prije donošenja bilo koje odluke ili mjere podrazumijeva najmanje obvezu da se s tim tijelom savjetuje o onim dijelovima predložene odluke ili mjere koji imaju ili će vjerojatno imati:

– utjecaj na matično društvo u Europskoj uniji, društvo kćer ili podružnicu i

– učinak na stabilnost države članice u kojoj matično društvo u Europskoj uniji, društvo kći ili podružnica imaju sjedište

j) da sanacijska tijela pri poduzimanju sanacijske mjere uzimaju u obzir i slijede sanacijske planove iz članaka 19. i 20. ovoga Zakona, osim ako sanacijska tijela procijene, uzimajući u obzir okolnosti slučaja, da će se ciljevi sanacije učinkovitije postići poduzimanjem mjera koje nisu predviđene u sanacijskim planovima

k) transparentnosti kad god je vjerojatno da će predložena odluka ili mjera vjerojatno imati posljedice na financijsku stabilnost, fiskalne resurse, sanacijski fond, sustav osiguranja depozita ili sustav za zaštitu investitora svake relevantne države članice i

l) prihvaćanja da je vjerojatnost da se postigne rezultat kojim se smanjuje ukupni trošak sanacije veća zahvaljujući usklađenosti i suradnji.

Sanacijski kolegiji kad je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijsko tijelo za grupu

Članak 95.

(1) Ako je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijsko tijelo za grupu, osnovat će sanacijski kolegij za provođenje obveza iz članaka 11., 16., 18., 22., 26., 30. ovoga Zakona te prema potrebi za osiguranje suradnje i usklađenosti sa sanacijskim tijelima trećih zemalja.

(2) Članice kolegija iz stavka 1. ovoga članka na sanacijskom kolegiju:

a) razmjenjuju informacije relevantne za izradu sanacijskih planova za grupu, za primjenu pripremnih i preventivnih ovlasti na grupu te za sanaciju grupe

b) izrađuju sanacijske planove za grupu u skladu s člankom 16. ili 18. ovoga Zakona

c) procjenjuju mogućnost sanacije grupe u skladu s člankom 11. ovoga Zakona

d) donose odluku o izvršavanju ovlasti otklanjanja prepreka mogućnosti za sanaciju grupe u skladu s člankom 22. ovoga Zakona

e) donose odluku o potrebi uspostave sanacijskog programa za grupu kako je predviđeno člankom 30. ovoga Zakona

f) donose odluku o sanacijskom programu za grupu predloženom u skladu s člankom 30. ovoga Zakona

g) usklađuju plan komunikacije s medijima i javnošću, a vezano uz strategije i sanacijski program za grupu

h) usklađuju upotrebu financijskih aranžmana

i) određivanje minimalnog zahtjeva za grupu na konsolidiranoj osnovi i pojedinih članica grupe u skladu s člankom 26. ovoga Zakona

j) raspravljaju o svim ostalim pitanjima povezanima sa sanacijom prekogranične grupe.

(3) Članovi sanacijskog kolegija iz stavka 1. ovoga članka su:

a) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

b) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka

c) Ministarstvo financija

d) sanacijska tijela svake države članice u kojoj društvo kći obuhvaćeno konsolidiranim nadzorom ima sjedište

e) sanacijska tijela država članica u kojima matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding koji je matično društvo jedne ili više članica grupe ima sjedište

f) sanacijska tijela država članica u kojoj se nalaze značajne podružnice članica grupe

g) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao konsolidirajuće nadzorno tijelo

h) nadležna tijela država članica u kojima je sanacijsko tijelo član sanacijskog kolegija

i) predstavnici središnjih banaka država članica u kojima su članice grupe, ako nadležna tijela tih država članica nisu središnje banke te ako su nadležna tijela tih država članica tako odlučila

j) nadležna ministarstva država članica u kojima su članice grupe, a koja nisu ujedno i sanacijska tijela tih država članica

k) tijela odgovorna za sustave osiguranja depozita drugih država članica, ako je sanacijsko tijelo te države članice član sanacijskog kolegija i

l) na način iz stavka 5. ovoga članka, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

(4) Ako neka članica grupe sa sjedištem u Europskoj uniji ima instituciju kćer ili značajnu podružnicu u trećoj zemlji, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može, ako smatra da je osigurano ispunjenje obveze na čuvanje povjerljivih informacija istovjetno obvezi čuvanja povjerljivih informacija iz članka 105. ovoga Zakona, na njihov zahtjev sanacijskom tijelu te treće zemlje dopustiti da sudjeluju u sanacijskom kolegiju kao promatrači.

(5) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo sudjeluje na sanacijskom kolegiju u cilju promicanja učinkovitosti, djelotvornosti i dosljednosti rada sanacijskih kolegija, ali nema pravo glasa.

(6) Sanacijskim kolegijem predsjeda Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao sanacijsko tijelo za grupu, te u toj funkciji:

a) nakon savjetovanja s ostalim članovima sanacijskog kolegija utvrđuje pisane sporazume i postupke za rad sanacijskog kolegija

b) usklađuje sve aktivnosti sanacijskog kolegija

c) saziva sastanke sanacijskog kolegija i predsjeda njima

d) obavještava članove sanacijskog kolegija o mjestu i vremenu održavanja sastanaka, te o osnovnim pitanjima koja će biti predmet rasprave na tim sastancima i o aktivnosti koje će se razmatrati

e) odlučuje koja tijela iz stavaka 3. i 4. ovoga članka sudjeluju na sastancima ili pojedinim aktivnostima kolegija, uzimajući u obzir relevantnost pitanja o kojem će se raspravljati za ta tijela, a osobito potencijalni utjecaj na stabilnost financijskog sustava tih država članica

f) sve članove kolegija pravodobno obavještava o odlukama i zaključcima tih sastanaka.

(7) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga usko će surađivati s članovima sanacijskog kolegija. Iznimno od stavka 6. točke e) ovoga članka, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužna je sanacijsko tijelo pozvati na sastanke sanacijskog kolegija na kojima se razmatra zajednička odluka ili pitanja povezana s članicom grupe sa sjedištem u njihovoj državi članici.

(8) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao sanacijsko tijelo za grupu nisu obvezne uspostaviti sanacijski kolegij ako druge grupe ili kolegiji izvršavaju iste funkcije ili obavljaju iste zadatke navedene u ovom članku i u skladu su sa svim uvjetima i postupcima, uključujući one koji se odnose na članstvo i sudjelovanje u sanacijskim kolegijima, utvrđenima u ovom članku i u članku 98. ovoga Zakona. U tom slučaju sva upućivanja na sanacijske kolegije u ovom Zakonu tumače se i kao upućivanja na te druge grupe ili kolegije.

Sanacijski kolegiji kad Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nije sanacijsko tijelo za grupu

Članak 96.

Ako Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nije sanacijsko tijelo za grupu, ona će zajedno s Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Ministarstvom financija i drugim članicama sanacijskog kolegija sudjelovati u radu sanacijskog kolegija u cilju:

a) razmjene informacija relevantnih za izradu sanacijskih planova za grupu, za primjenu pripremnih i preventivnih ovlasti na grupu te za sanaciju grupe

b) izrađivanja sanacijskih planova za grupu u skladu s člankom 17. ili 20. ovoga Zakona

c) procjene mogućnosti sanacije grupe u skladu s člankom 12. ovoga Zakona

d) donošenja odluke o izvršavanju ovlasti otklanjanja prepreka mogućnosti za sanaciju grupe u skladu s člankom 23. ovoga Zakona

e) donošenja odluke o potrebi uspostave sanacijskog programa za grupu kako je predviđeno člankom 31. ovoga Zakona

f) donošenja odluke o sanacijskom programu za grupu predloženom u skladu s člankom 31. ovoga Zakona

g) usklađivanja plana komunikacije s medijima i javnošću, a vezano uz strategije i programe za sanaciju grupe

h) usklađivanja upotrebe financijskih aranžmana

i) određivanja minimalnog zahtjeva za grupu na konsolidiranoj osnovi i pojedinih članica grupe u skladu s člankom 27. ovoga Zakona

j) rasprave o svim ostalim pitanjima povezanima sa sanacijom prekogranične grupe.

Europski sanacijski kolegij

Članak 97.

(1) Ako institucija treće zemlje ili matično društvo treće zemlje ima društva kćeri sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i jednoj ili više drugih država članica ili ako institucija treće zemlje ili matično društvo treće zemlje ima dvije podružnice ili više njih u Europskoj uniji, a podružnica u Republici Hrvatskoj se smatra značajnom, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga osnovat će europski sanacijski kolegij sa sanacijskim tijelima drugih država članica u kojima ta društva kćeri odnosno značajne podružnice imaju sjedište i predsjedati će njima. Članovi europskog sanacijskog kolegija između sebe imenuju predsjedavajuće sanacijsko tijelo.

(2) Europski sanacijski kolegij osniva se radi izvršenja aktivnosti i zadataka navedenih u članku 95. ili članku 96. ovoga Zakona za institucije kćeri i, ako je to relevantno za njih, na podružnice iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je matično društvo za društvo kćer u Republici Hrvatskoj financijski holding ili ako taj holding ima značajne podružnice u Republici Hrvatskoj te ako je u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija odnosno investicijskih društava Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga konsolidirajuće nadzorno tijelo, predsjedat će tim europskim sanacijskim kolegijem.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i relevantna sanacijska tijela nisu obvezna osnovati europski sanacijski kolegij ako druge grupe ili kolegiji, uključujući sanacijski kolegij osnovan prema članku 95. ili članku 96. ovoga Zakona, izvršavaju iste funkcije ili obavljaju iste zadatke navedene u ovom članku i usklađene su sa svim uvjetima i postupcima, uključujući one koji se odnose na članstvo, sudjelovanje i razmjenu informacija u sanacijskim kolegijima, u skladu s ovim člankom i člankom 99. ovoga Zakona. U tom slučaju sva upućivanja na sanacijski kolegiji u ovom Zakonu tumače se kao upućivanja na te druge grupe ili kolegija.

(5) Osim odredbi ovoga članka na rad europskog sanacijskog kolegija na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 95. ili članka 96. ovoga Zakona.

Obveza čuvanja povjerljivih informacija

Članak 98.

(1) Sve informacije koje su saznali pri obavljanju poslova u okviru ovoga Zakona dužni su kao povjerljive čuvati:

a) radnici sanacijskih tijela u Republici Hrvatskoj i državama članicama i Ministarstva financija

b) radnici nadležnih tijela država članica i trećih zemalja, te Europskog nadzornog tijela za bankarstvo kojima su dostavljene povjerljive informacije

c) radnici nadležnih ministarstva država članica i trećih zemalja kojima su dostavljene povjerljive informacije

d) članovi sanacijske uprave

e) potencijalni stjecatelji vlasničkih instrumenata, imovine, prava i obveze institucije u sanaciji koji su od nadležnih ili sanacijskih tijela dobili povjerljive informacije neovisno o tome je li prijenos u konačnici zaključen ili ne

f) radnici revizorskih društva, pravni i stručni savjetnici, procjenitelji i ostale stručne osobe koji povjerljivu informaciju dobiju od nadležnih tijela, nadležnih ministarstava ili potencijalnih stjecatelja iz točke e) ovoga stavka

g) radnici tijela koja upravljaju sustavima osiguranja depozita

h) radnici tijela koja upravljaju sustavima za zaštitu ulagatelja

i) radnici tijela zaduženog za aranžmane financiranja sanacije

j) radnici središnje banke i ostalih tijela uključenih u postupak planiranja i provedbe sanacije u skladu s ovim Zakonom

k) radnici prijelazne institucije ili subjekta za upravljanje imovinom i

l) sve ostale osobe koje izravno ili neizravno, trajno ili povremeno pružaju ili su pružale usluge osobama iz točaka a) do k) ovoga stavka.

(2) Obveza čuvanja povjerljivih informacija iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na razdoblje prije, tijekom i nakon imenovanja odnosno zaposlenja osobe na radno mjesto iz stavka 1. ovoga članka.

(3) S ciljem osiguravanja da se poštuju zahtjevi o povjerljivosti utvrđeni u stavcima 1. i 4. ovoga članka, tijela iz stavka 1. točaka a), b), c), g), h), j) i k) ovoga članka dužna su usvojiti i primjenjivati interna pravila kojima se osigurava čuvanje povjerljivosti informacija iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Osobama iz stavka 1. ovoga članka zabranjuje se odavanje povjerljivih podataka koje dobiju tijekom obavljanja svojih profesionalnih aktivnosti od nadležnog tijela i sanacijskog tijela bilo kojoj osobi ili tijelu, osim ako su te informacije u sažetom ili zbirnom obliku pa pojedine institucije ili subjekte iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona nije moguće prepoznati, ili uz izričit prethodni pristanak sanacijskog tijela, institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona koji je te informacije dao.

(5) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su provesti procjenu učinaka otkivanja povjerljivih podataka, a kako bi se procijenio učinak koji bi to otkrivanje moglo imati na javni interes kad je riječ o financijskoj, monetarnoj ili gospodarskoj politici i komercijalnim interesima fizičkih i pravnih osoba te na svrhu nadzora, istraga i revizija. Postupak procjene uključuje procjenu svakog pojedinačnog učinka odavanja sadržaja i pojedinosti iz sanacijskog plana i rezultata svake procjene izvršene na temelju ovoga Zakona.

(6) Iznimno od stavaka 1. do 5. ovoga članka povjerljive informacije smiju razmjenjivati:

a) osobe iz stavka 1. ovoga članka unutar svojih tijela

b) radnici sanacijskih i nadležnih tijela s radnicima sanacijskih i nadležnih tijela država članica, nadležnih ministarstava, središnjih banaka, sustava osiguranja depozita, sudskim i drugim tijelima nadležnim za provođenje stečajnog postupka ili postupka likvidacije, Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, u skladu s člankom 105. ovoga Zakona, i tijelima trećih zemalja koja izvršavaju istovrsne dužnosti sanacijskih tijela ili potencijalnim kupcem.

(7) Odredbe ovoga članka ne odnose se na odavanje informacija za potrebe sudskih postupaka u kaznenim ili građanskim predmetima.

(8) Način priopćivanja povjerljivih informacija iz stavka 1. ovoga članka u sažetom ili zbirnom obliku propisat će ministar financija pravilnikom.

Razmjena informacija

Članak 99.

(1) Sanacijska tijela i nadležna tijela jedna drugima na zahtjev pružaju sve informacije relevantne za izvršavanje zadaća drugog tijela u skladu s ovim Zakonom pridržavajući se odredbi o čuvanju povjerljivih informacija iz članka 98. ovoga Zakona.

(2) Ako je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sanacijsko tijelo za grupu, ona koordinira tijek svih relevantnih informacija između sanacijskih tijela. Posebno je dužna pružati sanacijskim tijelima drugih država članica pravodobno sve relevantne informacije radi olakšavanja obavljanja zadaća iz članka 95. stavka 2. točaka b) do i) ovoga Zakona.

(3) Ako od Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga budu zatražene informacije koje je primila od sanacijskog tijela treće države, Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može priopćiti te informacije samo uz izričitu suglasnost tijela koje je informaciju dalo.

(4) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka s Ministarstvom financija međusobno razmjenjuje informacije ako je to predviđeno ovim Zakonu, ako je ovim Zakonom predviđena prethodna suglasnost ili odobrenje Ministarstva financija, te o odlukama i radnjama koje mogu imati utjecaj na javna sredstva.

(5) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga mogu radi omogućavanja provedbe ovoga Zakona sklopiti pisane sporazume međusobno i s relevantnim tijelima drugih država članica i trećih zemalja kojima će detaljnije urediti međusobnu suradnju i razmjenu informacija.

Sporazumi s trećim zemljama

Članak 100.

(1) Republika Hrvatska može sklopiti bilateralni sporazum s trećom zemljom radi razmjene informacija u vezi s planiranjem sanacije u odnosu na institucije, financijske institucije, matična društava i institucije trećih zemalja, i to:

a) ako matično društvo treće zemlje ima instituciju kći ili značajnu podružnicu u Republici Hrvatskoj

b) ako matično društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima instituciju kći u trećoj zemlji

c) ako institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima podružnicu u trećoj zemlji.

(2) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka posebno se osigurava uspostavljanje postupaka i dogovora o suradnji između sanacijskih tijela Republike Hrvatske i trećih zemalja radi izvršavanja nekih ili svih zadaća te u provedbi nekih ili svih ovlasti iz članka 97. ovoga Zakona. Sporazum ne sadrži odredbe u odnosu na pojedinačne institucije, financijske institucije, matična društva ili institucije trećih zemalja.

(3) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka može se sklopiti do stupanja na snagu međunarodnog sporazuma koji Europska komisija na temelju članka 218. UFEU-a, sklopi s jednom ili više trećih zemalja u vezi s načinima suradnje sanacijskih tijela i relevantnih tijela trećih zemalja.

Priznavanje i provedba sanacijskih postupaka treće zemlje

Članak 101.

(1) Ovaj članak primjenjuje se u odnosu na sanacijske postupke treće zemlje osim ako s relevantnom trećom zemljom stupi na snagu međunarodni sporazum naveden u članku 100. stavku 1. ili 3. ovoga Zakona, te do njegova stupanja na snagu. Ovaj članak primjenjuje se i u odnosu na sanacijske postupke treće zemlje nakon stupanja na snagu međunarodnog sporazuma iz članka 100. stavka 1. ili 3. ovoga Zakona ako priznavanje i provedba tih sanacijskih postupaka te treće zemlje nije obuhvaćeno tim sporazumom.

(2) Ako je u skladu s člankom 97. ovoga Zakona uspostavljen europski sanacijski kolegij u kojem sudjeluju sanacijska tijela Republike Hrvatske, na njemu se donosi zajednička odluku o tome hoće li se priznati, osim u slučajevima iz članka 102. ovoga Zakona, sanacijski postupci trećih zemalja u odnosu na instituciju ili matično društvo iz treće zemlje koje:

a) ima društva kćeri ili značajne podružnice u dvije ili više država članica ili

b) ima imovinu, prava ili obveze u dvije ili više država članica ili na koje se primjenjuje pravo tih država članica.

(3) Ako se donese zajednička odluka o priznavanju sanacijskih postupaka treće zemlje, sanacijska tijela Republike Hrvatske omogućit će provedbu priznatih sanacijskih postupaka treće zemlje u skladu s nacionalnim pravom.

(4) Ako zajednička odluka o priznavanju sanacijskih postupaka treće zemlje nije donesena Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatska narodna banka ili Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donose vlastitu odluku o tome hoće li priznati i provesti, osim u slučajevima iz članka 102. ovoga Zakona, sanacijske postupke koje ta treća zemlja primjenjuje na instituciju ili matično društvo iz treće zemlje, a koje imaju učinak u Republici Hrvatskoj.

(5) Pri donošenju odluke iz stavka 4. ovoga članka Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatska narodna banka ili Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga vodit će računa o interesima svake pojedine države članice u kojoj institucija ili matično društvo iz te treće zemlje posluje, a posebice o mogućem učinku priznavanja i provedbe tih sanacijskih postupaka treće zemlje na druge članice grupe i na financijsku stabilnost u tim državama članicama.

(6) Sanacijska tijela Republike Hrvatske ovlaštena su:

a) provoditi sanacijske ovlasti u odnosu na:

– imovinu institucije ili matičnog društva iz treće zemlje koja se nalazi u Republici Hrvatskoj ili se na nju primjenjuje pravo Republike Hrvatske

– prava ili obveze institucije iz treće zemlje koje se nalaze u bilanci podružnice u Republici Hrvatskoj ili se na njih odnosi pravo Republike Hrvatske ili ako se tražbine u vezi s takvim pravima i obvezama ispunjavaju u Republici Hrvatskoj

b) provoditi ili zahtijevati provedbu, prijenosa dionica ili drugih vlasničkih instrumenata u društvu kćeri u Republici Hrvatskoj

c) izvršavati ovlasti iz članka 90., 91. ili 92. ovoga Zakona u odnosu na prava bilo koje ugovorne strane sa subjektom iz stavka 2. ovoga članka ako su takve ovlasti potrebne kako bi se proveo sanacijski postupak treće zemlje i

d) ukinuti ugovorno pravo na otkaz, ispunjenje ili prijevremeno dospijeće ugovora ili utjecati na ugovorna prava subjekata iz stavka 2. ovoga članka i drugih članica grupe ako takvo pravo proizlazi iz sanacijske mjere koju u odnosu na instituciju ili matično društvo iz treće zemlje subjekata iz stavka 2. ovoga članka i drugih članica grupe, poduzima sanacijsko tijelo te treće zemlje ili je na neki drugi način u skladu s pravnim ili regulatornim zahtjevima povezanim sa sanacijskim programom u toj zemlji, pod uvjetom da se i dalje izvršavaju bitne obveze iz ugovora, uključujući obveze plaćanja i isporuke te obveze povezane s kolateralom.

(7) Ako relevantno tijelo treće zemlje odredi da institucija sa sjedištem u toj trećoj zemlji u skladu s pravom te treće zemlje zadovoljava uvjete za sanaciju, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatska narodna banka ili Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može, kada je to u javnom interesu, poduzeti sanacijske mjere i primijeniti sve ovlasti za sanaciju iz ovoga Zakona. Na te postupke primjenjuje se članak 89. ovoga Zakona.

(8) Priznavanje i provedba sanacijskih postupaka treće zemlje ne dovodi u pitanje redovni postupak u slučaju insolventnosti u skladu s propisima kojima se uređuje postupak u slučaju insolventnosti.

Pravo na odbijanje priznavanja ili provedbe sanacijskog postupka treće zemlje

Članak 102.

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatska narodna banka ili Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, nakon savjetovanja s drugim sanacijskim tijelima kada je europski sanacijski kolegij osnovan u skladu s člankom 97. ovoga Zakona, može odbiti priznavanje ili provedbu sanacijskog postupka treće zemlje u skladu s člankom 101. ovoga Zakona ako smatra:

a) da bi sanacijski postupak u trećoj zemlji imao nepovoljan učinak na financijsku stabilnost u Republici Hrvatskoj ili da bi postupak mogao imati nepovoljan učinak na financijsku stabilnost neke druge države članice

b) da je nužna nezavisna sanacijska mjera u skladu s člankom 103. ovoga Zakona u odnosu na podružnicu u Europskoj uniji kako bi se postigao jedan cilj sanacije ili više njih

c) da vjerovnici, posebno uključujući deponente koji se nalaze ili im se plaća u Republiku Hrvatsku, ne bi imali jednak tretman kao vjerovnici iz treće zemlje i deponenti sa sličnim zakonskim pravima u okviru sanacijskog postupka matične treće zemlje

d) da bi priznavanje ili provedba sanacijskog postupka treće zemlje imala znatne fiskalne posljedice za Republiku Hrvatsku ili

e) da bi učinci takvog priznavanja ili takve provedbe bili u suprotnosti s nacionalnim propisima.

Sanacija podružnice koja pripada prekograničkoj grupi institucija u Europskoj uniji

Članak 103.

(1) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatska narodna banka ili Hrvatska agencija za nadzor financijskih institucija imaju ovlasti za postupanje prema podružnicama iz Europske unije bez obzira da li podliježu ili ne podliježu sanacijskom postupku treće zemlje u slučaju okolnosti utvrđenih člankom 102. ovoga Zakona.

(2) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatska narodna banka ili Hrvatska agencija za nadzor financijskih institucija mogu izvršavati ovlasti iz stavka 1. ovoga članka ako smatraju mjeru potrebnom u cilju zaštite javnog interesa te ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

a) podružnica iz Europske unije više ne ispunjava ili vjerojatno neće ispunjavati uvjete koje propisuje nacionalno zakonodavstvo za njezino odobrenje za rad i poslovanje unutar te države članice i nema izgleda da bilo koja mjera privatnog sektora, nadzornih tijela ili dotične treće zemlje ponovno uspostavi usklađenost podružnice s tim uvjetima ili spriječi njezino propadanje u razumnom vremenskom okviru

b) institucija treće zemlje, prema mišljenju Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatske narodne banke ili Hrvatske agencije za nadzor financijskih institucija, nije u mogućnosti ili ne želi ili vjerojatno neće biti u mogućnosti podmiriti svoje obveze domaćim vjerovnicima ili obveze koje su nastale ili su knjižene u podružnici, kako dospijevaju, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatska narodna banka ili Hrvatska agencija za nadzor financijskih institucija je uvjerena da u odnosu na tu instituciju treće zemlje nije pokrenut ili da neće biti pokrenut sanacijski ili stečajni postupak treće zemlje u razumnom vremenskom okviru

c) relevantno tijelo treće zemlje otvorilo je sanacijski postupak u odnosu na instituciju treće zemlje ili je Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatsku narodnu banku ili Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih institucija obavijestila o svojoj namjeri otvaranja takvog postupka.

(3) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatska narodna banka ili Hrvatska agencija za nadzor financijskih institucija kada poduzme nezavisnu mjeru u odnosu na podružnicu iz Europske unije, uzima u obzir sanacijske ciljeve i poduzima mjeru u skladu sa sljedećim načelima i zahtjevima u mjeri u kojoj su primjenjivi:

a) načela iz članka 7. ovoga Zakona

b) zahtjevi koji se odnose na primjenu sanacijskih instrumenata iz ovoga Zakona.

Suradnja s nadležnim tijelima trećih zemalja

Članak 104.

(1) Odredbe ovoga članka primjenjuju se do stupanja na snagu međunarodnog sporazuma s trećom zemljom u skladu s člankom 100. stavkom 1. ovoga Zakona kao i nakon stupanja na snagu međunarodnog sporazuma u skladu s člankom 100. stavkom 1. ovoga Zakona u mjeri u kojoj predmet ovoga članka nije obuhvaćen tim sporazumom.

(2) Nadležna tijela ili sanacijska tijela po potrebi sklapaju neobvezujuće sporazume o suradnji u skladu s okvirnim sporazumu Europskog nadzornog tijela za bankarstvo s relevantnim tijelima trećih zemalja.

(3) Odredbe ovoga članka ne utječu na bilateralne ili multilateralne sporazume koje sklapaju nadležna tijela s trećim zemljama u skladu s člankom 33. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(4) U sporazume o suradnji sklopljene između sanacijskih tijela i trećih zemalja u skladu s odredbama ovoga članka mogu se uključiti odredbe:

a) o razmjeni informacija potrebnih za pripremu i održavanje planova

b) o savjetovanju i suradnji u razvoju sanacijskih planova uključujući načela o provedbi ovlasti u skladu s člancima 101. i 103. ovoga Zakona te sličnih ovlasti u skladu sa zakonodavstvom relevantnih trećih zemalja

c) o razmjeni informacija nužnih za primjenu sanacijskih instrumenata i izvršavanje sanacijskih ovlasti te sličnih ovlasti koje mogu izvršavati tijela relevantnih trećih zemalja

d) o ranom upozoravanju ili savjetovanju sa sporazumnim stranama o suradnji prije poduzimanja bilo kakvih značajnih mjera u skladu s odredbama ovoga Zakona ili zakonodavstvom relevantne treće zemlje koji utječu na instituciju ili grupu na koju se sporazum odnosi

e) o koordinaciji javne komunikacije u slučaju zajedničkih sanacijskih mjera

f) o postupcima i mehanizmima za razmjenu informacija i suradnju u skladu s odredbama točaka a) do e) ovoga stavka te po potrebi uspostavom i radom skupina za upravljanje krizama.

(5) Nadležno tijelo obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o svakom sporazumu o suradnji koji su sklopila sanacijska tijela i nadležna tijela u skladu s odredbama ovoga članka.

Razmjena povjerljivih informacija

Članak 105.

(1) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Ministarstvo financija razmjenjuju povjerljive informacije, uključujući planove oporavka, s relevantnim tijelima trećih država samo ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

a) da tijela trećih zemalja podliježu zahtjevima i standardima profesionalne tajne koja se u skladu s mišljenjem svih dotičnih tijela smatraju najmanje jednakima onima koje propisuje članak 98. ovoga Zakona. Razmjena podataka o osobnim podacima vrši se u skladu s odredbama propisa o zaštiti osobnih podataka kao i u skladu s važećim propisima o zaštiti podataka u Europskoj uniji

b) da je informacija potrebna za izvršavanje sanacijskih zadaća relevantnih nadležnih tijela trećih zemalja čije je nacionalno zakonodavstvo usporedivo odredbama ovoga Zakona te se u skladu s odredbama točke a) ovoga stavka ne koristi u druge svrhe.

(2) Povjerljive informacije dobivene od drugih zemalja članica Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Ministarstvo financija mogu priopćiti relevantnim tijelima treće zemlje samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) relevantno tijelo države članice od koje je informacija potekla je suglasno s tim priopćenjem

b) informacija se priopćava samo u svrhe koje je dozvolilo tijelo od koje je informacija potekla.

(3) Za potrebe ovoga članka informacija se smatra povjerljivom ako su na nju primjenjivi zahtjevi za povjerljivošću propisani važećim zakonodavstvom Europske unije.

XII. ZAŠTITNE MJERE

Postupanje prema dioničarima i vjerovnicima u slučaju djelomičnih prijenosa i primjene instrumenta unutarnje sanacije

Članak 106.

(1) Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka primjenjujući jedan ili više instrumenata sanacije prenese samo dio prava, imovine i obveza institucije u sanaciji, dužna je, primjenjujući članak 108. ovoga Zakona osigurati da dioničari i oni vjerovnici čije tražbine nisu prenesene dobiju kao namirenje svojih tražbina barem onaj iznos u kojem bi bili namireni da je u vrijeme kad je donesena odluka iz članka 29. ovoga Zakona nad institucijom u sanaciji proveden stečajni postupak.

(2) Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka primjenjuje instrument unutarnje sanacije, dužna je, primjenjujući članak 108. ovoga Zakona, osigurati da dioničari i vjerovnici za tražbine čija je vrijednost smanjena ili pretvorena u instrument redovnog osnovnog kapitala ne snose gubitak veći od gubitka koji bi snosili da je u vrijeme kad je donesena odluka iz članka 29. ovoga Zakona nad institucijom u sanaciji proveden stečajni postupak.

Učinci različitog postupanja

Članak 107.

(1) Nakon što provede prijenos dijela prava, imovine i obveza ili nakon što primijeni instrument unutarnje sanacije, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka je dužna bez odgađanja za potrebu primijene članka 106. ovoga Zakona i drugih odredaba ovoga Zakona, osigurati da neovisni procjenitelj provede procjenu vrijednosti, koja se razlikuje od procjene vrijednosti iz članka 35. ovoga Zakona, i kojom se utvrđuje sljedeće:

a) učinak koji bi na dioničare, vjerovnike i sustav osiguranja depozita imao stečajni postupak da je pokrenut u vrijeme kad je donesena odluka iz članka 29. ovoga Zakona

b) učinak koji je na dioničare i vjerovnike imala sanacija institucije i

c) razlika između učinaka iz točaka a) i b) ovoga stavka.

(2) Neovisni procjenitelj dužan je provesti procjenu vrijednosti na temelju sljedećih pretpostavki:

a) da je za instituciju u sanaciji pokrenut stečajni postupak u vrijeme kad je donesena odluka iz članka 29. ovoga Zakona

b) da sanacijske mjere nisu poduzete i

c) da nije pružena izvanredna javna financijska potpora instituciji u sanaciji.

Zaštitne mjere za dioničare i vjerovnike

Članak 108.

(1) Ako je procjenom vrijednosti izvršenom u skladu s člankom 107. ovoga Zakona utvrđeno da je bilo koji dioničar ili vjerovnik iz članka 106. ovoga Zakona ili sustav osiguranja depozita u skladu s člankom 123. stavkom 1. ovoga Zakona, snosio veći gubitak od gubitka koji bi snosili da je u vrijeme kad je donesena odluka o sanaciji nad institucijom u sanaciji proveden stečajni postupak, dioničar, vjerovnik ili sustav osiguranja depozita imaju pravo na naknadu razlike iz sanacijskog fonda.

(2) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donijet će provedbeni propis kojim će pobliže urediti postupak isplate naknade iz stavka 1. ovoga članka.

Zaštitne mjere za druge ugovorne strane u djelomičnim prijenosima

Članak 109.

(1) Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka djelomično prenosi imovinu, prava ili obveze institucije u sanaciji na drugi subjekt ili, kada primjenom instrumenta sanacije, djelomično prenosi imovinu, prava ili obveze institucije u sanaciji s prijelazne institucije ili nositelja upravljanja imovinom na drugu osobu te kada izvršava ovlasti iz članka 84. stavka 1. točke f) ovoga Zakona zaštićeni su sljedeći sporazumi i druge ugovorne strane tih sporazuma:

a) sporazumi o osiguranju temeljem kojih osoba ima putem jamstva stvarni ili potencijalni interes u imovini ili pravima koji su predmet prijenosa, neovisno o tome je li taj interes osiguran specifičnom imovinom ili pravima ili preko promjenjive naknade ili sličnog sporazuma

b) ugovor o financijskom osiguranju s prijenosom prava vlasništva prema kojima se osiguranje ili pokriće ispunjenja određenih obveza provodi prijenosom vlasništva nad imovinom s davatelja na primatelja osiguranja u slučaju neizvršenja obveza davatelja osiguranja

c) sporazumi o prijeboju prema kojima se dvije ili više tražbina odnosno obveza institucije u sanaciji i druge ugovorne strane mogu međusobno prebiti

d) sporazumi o netiranju

e) pokrivene obveznice

f) strukturirani financijski sporazumi, uključujući sekuritizaciju i instrumente koji se koriste za zaštitu od rizika i čine sastavni dio imovine za pokriće te koji su prema važećim propisima, osigurani na sličan način kao pokrivene obveznice, na temelju kojih jedna strana iz sporazuma ili skrbnik, povjerenik ili imatelj stječe i drži vrijednosni papir.

(2) Način zaštite sporazuma iz stavka 1. ovoga članka uređen je člancima 110. do 113. ovoga Zakona uz primjenu ograničenja iz članaka 89., 90., 91. i 92. ovoga Zakona.

(3) Odredbe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se neovisno o broju ugovornih strana u sporazumu i neovisno o tome:

a) jesu li pravni odnosi nastali na temelju ugovora, prijenosom prava vlasništva radi osiguranja ili na neki drugi način, ili su nastali na temelju zakona

b) primjenjuje li se na te pravne odnose u cijelosti ili djelomično pravo druge države članice ili treće zemlje.

Zaštita ugovora o financijskom osiguranju, prijeboju i netiranju

Članak 110.

(1) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ne može primjenom dodatnih sanacijskih ovlasti, izvršiti djelomični prijenos prava i obveza niti djelomično promijeniti ili otkazati prava i obveze koje su zaštićene ugovorom o financijskom osiguranju s prijenosom prava vlasništva, o prijeboju i netiranju, a koji je zaključen između institucije u sanaciji i druge osobe.

(2) Za potrebe primjene stavka 1. ovoga članka, smatra se da su prava i obveze zaštićene takvim ugovorom odnosno sporazumom, ako njegove strane imaju pravo na prijeboj ili netiranje tih prava i obveza.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka u svrhu dostupnosti osiguranih depozita može:

a) prenijeti osigurane depozite koji su dijelom bilo kojeg sporazuma iz stavka 1. ovoga članka bez prenošenja druge imovine, prava ili obveza koji su dijelom tog sporazuma ili

b) prenijeti, pretvoriti ili unovčiti imovinu, prava ili obveze bez prenošenja osiguranih depozita.

Zaštita sporazuma o osiguranju

Članak 111.

(1) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, radi zaštite obveza osiguranih sporazumom o osiguranju ne može:

a) prenijeti imovinu kojom je obveza osigurana ako ne prenosi tu obvezu i pripadajuću korist

b) prenijeti osigurane obveze ako se ne prenosi i pripadajuća korist

c) prenijeti pripadajuću korist ako ne prenosi i osiguranu obvezu

d) izmijeniti ili raskinuti sporazum o osiguranju primjenom dodatnih sanacijskih ovlasti, ako je učinak te izmjene ili raskida takav da obveza više nije osigurana.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka u svrhu dostupnosti osiguranih depozita, može:

a) prenijeti osigurane depozite koji su dijelom bilo kojeg sporazuma iz stavka 1. ovoga članka bez prenošenja druge imovine, prava ili obveza koji su dijelom tog sporazuma ili

b) prenijeti, pretvoriti ili unovčiti imovinu, prava ili obveze bez prenošenja osiguranih depozita.

Zaštita strukturiranih financijskih sporazuma i pokrivenih obveznica

Članak 112.

(1) Kako bi osigurao zaštitu strukturiranih financijskih sporazuma, uključujući sporazume iz članka 109. stavka 1. točaka e) i f) ovoga Zakona, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ne može primjenom dodatnih sanacijskih ovlasti izvršiti djelomični prijenos prava i obveza niti djelomično izmijeniti ili otkazati prava i obveze koji su sastavni dio strukturiranog financijskog sporazuma uključujući sporazume iz članka 109. stavka 1. točaka e) i f) ovoga Zakona, a koji je zaključen između institucije u sanaciji i druge osobe.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka u svrhu dostupnosti osiguranih depozita, može:

a) prenijeti osigurane depozite koji su dijelom bilo kojeg sporazuma iz stavka 1. ovoga članka bez prenošenja druge imovine, prava ili obveza koji su dijelom tog sporazuma ili

b) prenijeti, pretvoriti ili unovčiti imovinu, prava ili obveze bez prenošenja osiguranih depozita.

Djelomični prijenosi: zaštita sustava trgovanja, kliringa i namire

Članak 113.

(1) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka primjenom sanacijskih instrumenata ne smije utjecati na rad i pravila sustava koji su uređeni propisom kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira, ako izvršava djelomični prijenos imovine, prava i obveza s institucije u sanaciji na drugi subjekt ili ako primjenom dodatnih sanacijskih ovlasti mijenja ili otkazuje uvjete ugovora u kojima je institucija u sanaciji ugovorna strana odnosno osigurava da društvo primatelj stupi na njezino mjesto kao stranka.

(2) Prijenosom, izmjenom ili otkazom iz stavka 1. ovoga članka ne opoziva se, ne mijenja ili uskraćuje provedba naloga za prijenos i obračunavanje u skladu s člancima 6. i 8. Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata te korištenje fondova, vrijednosnih papira ili zajmova kao što je određeno člankom 8. istog Zakona ili zaštite kolateralnog osiguranja kao što je određeno člankom 11. i 12. istog Zakona.

GLAVA XIII. SANACIJSKI FOND

Uspostavljanje sanacijskog fonda

Članak 114.

(1) Uspostavlja se sanacijski fond u skladu s člankom 115. ovoga Zakona. Sanacijskim fondom upravlja Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka u skladu s odredbama ovoga Zakona. Sanacijski fond ima svoj osobni identifikacijski broj koji na zahtjev Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka određuje i dodjeljuje Ministarstvo financija, Porezna uprava prema posebnom propisu.

(2) Sredstvima sanacijskog fonda osigurava se učinkovita primjena sanacijskih instrumenata i ovlasti za sanaciju. Sredstva sanacijskog fonda koriste se za ostvarenje sanacijskih ciljeva iz članka 6. ovoga Zakona u skladu s načelima iz članka 7. ovoga Zakona.

(3) Novčana sredstva sanacijskog fonda drže se na računu otvorenom u Hrvatskoj narodnoj banci koji u tu svrhu otvara Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

(4) Državna agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka je dužna imovinu i obveze sanacijskog fonda voditi odvojeno od imovine i obveza drugih djelatnosti Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

Prikupljanje sredstava sanacijskog fonda

Članak 115.

(1) Sanacijski fond mora raspolagati dostatnim sredstvima za ostvarenje ciljeva iz članka 6. ovoga Zakona te stoga Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka u ime i za račun sanacijskog fonda:

a) prikuplja prethodne doprinose u skladu s člankom 118. ovoga Zakona radi dostizanja ciljne razine iz članka 117. ovoga Zakona

b) prikuplja naknadne doprinose u skladu s člankom 119. ovoga Zakona ako doprinosi navedeni pod točkom a) ovoga stavka nisu dovoljni i

c) ugovara zajmove i druge dodatne izvore financiranja u skladu s člancima 120. do 121. ovoga Zakona.

(2) Sredstva prikupljena u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, čine imovinu sanacijskog fonda čiju upotrebu odobrava Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka u svrhe utvrđene člankom 116. stavkom 1. ovoga Zakona.

(3) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka će provedbenim propisom pobliže propisati način ulaganja i imovinu u koju se mogu uložiti raspoloživa sredstva sanacijskog fonda.

Upotreba sredstava sanacijskog fonda

Članak 116.

(1) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može upotrebljavati sredstva sanacijskog fonda u sljedeće svrhe:

a) za davanje jamstva za imovinu ili obveze institucije u sanaciji, njezinih društava kćeri, prijelazne institucije ili nositelja upravljanja imovinom

b) za odobravanje zajmova instituciji u sanaciji, njezinim društvima kćerima, prijelaznoj instituciji ili nositelju upravljanja imovinom

c) za kupnju imovine institucije u sanaciji

d) za uplatu kapitala i osiguranje drugih potrebnih sredstava prijelaznoj instituciji ili nositelju upravljanja imovinom

e) za plaćanje naknade štete dioničarima ili vjerovnicima u skladu s člankom 108. ovoga Zakona

f) nadoknade instituciji u sanaciji iznosa nastalog isključenjem podložnih obveza određenih vjerovnika od primjene instrumenta unutarnje sanacije u skladu s člankom 67. stavcima 1., 2. i 3. i člankom 68. stavcima 1. do 6. ovoga Zakona

g) za pozajmljivanje drugim sanacijskim fondovima u skladu s člankom 121. ovoga Zakona

h) za poduzimanje bilo koje kombinacije mjera iz točaka a) do g) ovoga stavka

i) za plaćanje svih opravdanih izdataka sanacijskih tijela Republike Hrvatske u vezi s primjenom sanacijskih instrumenata ili ovlasti ako nisu nadoknađeni u skladu s člankom 56. stavkom 5. ovoga Zakona.

(2) Pri primjeni sanacijskog instrumenta prodaje Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može koristiti sredstva sanacijskog fonda i za poduzimanje mjera iz stavka 1. točaka a) do h) ovoga članka koje se odnose na kupca.

(3) Sredstva sanacijskog fonda ne koriste se izravno za nadoknađivanje gubitaka ili za dokapitalizaciju institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona. U slučaju da korištenje sredstava sanacijskog fonda za potrebe iz stavka 1. i 2. ovoga članka neizravno dovede do toga da se dio gubitaka institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona pokrije iz sanacijskog fonda, primjenjuju se načela za korištenje sredstava sanacijskog fonda utvrđena u člancima 66. do 68. ovoga Zakona.

Ciljana razina sanacijskog fonda

Članak 117.

(1) Sredstva sanacijskog fonda moraju iznositi najmanje 1 % iznosa osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u Republici Hrvatskoj, a prema revidiranim financijskim izvještajima za prethodnu godinu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako se sredstva sanacijskog fonda smanje ispod iznosa iz stavka 1. ovoga članka na iznos koji predstavlja više od dvije trećine ciljane razine iz stavka 1. ovoga članka doprinosi prikupljeni u skladu s člankom 118. ovoga Zakona, nastavljaju se prikupljati dinamikom kojom su se i do tada prikupljala dok se ne dosegne razina iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se sredstva sanacijskog fonda smanje na iznos koji predstavlja manje od dvije trećine ciljane razine iz stavka 1. ovoga članka, doprinos se postavlja na razinu koja omogućuje dostizanje ciljne razine iz stavka 1. ovoga članka u roku od šest godina.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može odlučiti drugačije ako je to opravdano obzirom na fazu poslovnog ciklusa i utjecaj koji prociklički doprinosi mogu imati na određivanje godišnjih doprinosa u smislu ove odredbe.

Prethodni doprinos

Članak 118.

(1) Institucije i podružnice u Europskoj uniji koje imaju odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj dužne su jednom godišnje uplaćivati prethodni doprinos.

(2) Doprinos iz stavka 1. ovoga članka pojedine institucije i podružnice u Europskoj uniji koje imaju odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj razmjeran je iznosu njezinih obveza (isključujući regulatorni kapital) umanjenih za osigurane depozite u odnosu na ukupne obveze (isključujući regulatorni kapital) umanjene za osigurane depozite svih institucija i u Europskih podružnica koje imaju odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj.

(3) Doprinosi se prilagođavaju razmjerno profilu rizičnosti institucija u skladu s kriterijima za utvrđivanje rizičnosti institucije i podružnice u Europskoj uniji koje imaju odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj.

(4) Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo temeljem dostavljenih revidiranih podataka za prethodnu poslovnu godinu dostavljaju Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka podatak o:

a) iznosu ukupnih obveza umanjenih za stavke regulatornog kapitala i

b) ulazne parametre za izračun profila rizičnosti u skladu s delegiranom uredbom kojom se uređuju prethodni doprinosi aranžmanima financiranja sanacije.

(5) Podaci iz stavka 4. ovoga članka dostavljaju se najkasnije do 15. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(6) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka obračunava doprinos iz stavka 1. ovoga članka i za obračunati doprinos dostavlja račun instituciji i podružnici u Europskoj uniji koje imaju odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj a koji su dužne platiti u roku od 15 dana od dana dostave.

(7) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može odobriti pojedinoj instituciji ili subjektu da se obveza plaćanja doprinosa iz ovoga članka izvrši neopozivim obvezama plaćanja doprinosa koje su u potpunosti osigurane nisko rizičnim kolateralima neopterećenim pravima trećih osoba založenim ili prenesenim u vlasništvo Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za potrebe navedene u članku 116. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona. Ukupni udio takvih neopozivih obveza plaćanja ne smije premašiti 30 % ukupnog iznosa doprinosa prikupljenih u skladu s ovim člankom.

(8) Sredstva prikupljena u skladu s ovim člankom upotrebljavaju se isključivo u svrhe određene člankom 116. ovoga Zakona.

(9) Iznosi primljeni od institucije u sanaciji ili prijelazne institucije, kamate i drugi prihodi od ulaganja te svi drugi prihodi, primjenom instrumenta sanacije u skladu s glavama IX.1., IX.2., IX.3. i IX.4 ovoga Zakona su prihodi sanacijskog fonda.

(10) Ispunjenje obveze prijavljivanja u sanacijski fond, računovodstvenog evidentiranja, izvještavanja i ostalih obveza potrebnih da bi se osiguralo da institucije i podružnice u Europskoj uniji koje imaju odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj plaćaju svoje godišnje doprinose te mjere kojima se osigurava da su doprinosi plaćeni u cijelosti provodit će se na način propisan Uredbom Komisije Europske unije o dopuni Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. u vezi s ex ante doprinosima aranžmanima financiranja sanacije.

Naknadni doprinosi

Članak 119.

(1) U slučaju kada raspoloživa financijska sredstva sanacijskog fonda nisu dovoljna za pokriće gubitaka, troškova ili drugih rashoda Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ovlaštena je prikupljati naknadne doprinose.

(2) Naknadni doprinosi prikupljaju se od institucija i podružnica u Europskoj uniji koje imaju odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 118. ovoga Zakona.

(3) Naknadni doprinosi ne mogu premašiti iznos trostrukog godišnjeg iznosa doprinosa utvrđenog u skladu s člankom 118. ovoga Zakona.

(4) Na naknadne doprinose prikupljene u skladu s ovim člankom primjenjuju se članak 118. stavak 3., 4., 5., 6., 8., 9. ili 10. ovoga Zakona.

(5) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može djelomično ili u cijelosti izuzeti instituciju i podružnicu u Europskoj uniji koja ima odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj od obveze plaćanja naknadnog doprinosa ako bi isto ugrozilo njezinu likvidnost ili solventnost.

(6) Odluku o izuzeću iz stavka 5. ovoga članka donosi se na temelju zahtjeva institucije i podružnice u Europskoj uniji koja ima odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj.

(7) Izuzeće iz stavka 5. ovoga članka može se odobriti na rok od najdulje 180 dana te se iznimno može ponovno odobriti na isti rok.

(8) Obveza plaćanja doprinosa nastupit će i prije isteka roka iz stavka 7. ovoga članka ako njegovim plaćanjem više nije ugrožena likvidnost ili solventnost institucije i Europske podružnice.

(9) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je pridržavati se delegiranih akata Europske komisije kojima bi se odredile okolnosti i uvjeti pod kojima se neka institucija može privremeno izuzeti od naknadnog doprinosa u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.

Ugovaranja pozajmica i drugih dodatnih izvora financiranja

Članak 120.

Sanacijski fond može se zadužiti kod institucija ili trećih osoba u slučaju kada raspoloživa financijska sredstva prikupljena u skladu s člankom 118. ovoga Zakona i naknadni doprinosi iz članka 119. ovoga Zakona nisu dovoljni ili dostupni za pokriće gubitaka, troškova ili drugih rashoda.

Pozajmljivanje između sanacijskog fonda i sustava financiranja država članica

Članak 121.

(1) Sanacijski fond može zatražiti zajam od svih drugih sustava financiranja država članica u slučaju:

a) da iznosi prikupljeni u skladu s člankom 118. ovoga Zakona nisu dovoljni za pokriće gubitaka, troškova ili drugih rashoda

b) da naknadni doprinosi iz članka 119. ovoga Zakona nisu odmah dostupni te

c) da zajam i drugi dodatni izvori financiranja predviđeni člankom 120. ovoga Zakona nisu dostupni pod razumnim uvjetima.

(2) Sanacijski fond može dati zajam drugim sustavima financiranja država članica kada za taj sustav financiranja nastupe okolnosti iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donosi odluku o davanju zajma drugom sustavu financiranja iz sanacijskog fonda. Odluka se donosi temeljem zahtjeva sustava financiranja druge države članice u žurnom postupku uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.

(4) Sanacijski fond će dati zajam pod jednakim uvjetima kao i ostali sustavi financiranja koji sudjeluju u financiranju sustava financiranja jedne države članice, osim ako se sustavi financiranja drugačije ne dogovore.

(5) Iznos zajma koji sanacijski fond daje sustavu financiranja druge države članice bit će razmjeran iznosu osiguranih depozita u Republici Hrvatskoj i ukupnog iznosa osiguranih depozita država članica čiji sustavi financiranja sudjeluju u tom postupku. Tako utvrđena stopa može se mijenjati sporazumima svih sustava financiranja koji sudjeluju u tom postupku.

(6) Nepodmireni zajam koji je sanacijski fond dao sustavu financiranja druge države članice predstavlja imovinu sanacijskog fonda i uključuje se u obračun njegove ciljne razine.

Uzajamna potpora sanacijskog fonda i drugih sustava financiranja država članica u slučaju sanacije grupe

Članak 122.

(1) U slučaju sanacije grupe u skladu s člancima 30. i 31. ovoga Zakona sanacijski fond će sudjelovati u financiranju sanacije grupe.

(2) U slučaju kada je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka sanacijsko tijelo za grupu, a nakon savjetovanja sa sanacijskim tijelima institucija koje su članice grupe u sanaciji, predlaže plan financiranja kao dio programa sanacije grupe u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.

(3) Plan financiranja uključuje:

a) vrednovanje imovine i obveza članice grupe u skladu s člankom 35. ovoga Zakona

b) iznose gubitaka svake članice grupe u sanaciji u trenutku primjene sanacijskih instrumenata

c) iznose gubitaka koje bi imala svaka kategorija dioničara i vjerovnika pojedine članice grupe u sanaciji

d) iznos gubitka koji bi teretio Fond osiguranja depozita i druge sustave osiguranja depozita kojima članice grupe pripadaju u skladu s člankom 123. stavkom 1. ovoga Zakona

e) ukupni iznos potrebnih sredstava sanacijskog fonda i drugih sustava financiranja uključenih u sanaciju grupe te svrhu i oblik financiranja

f) kriterij za izračunavanje udjela sanacijskog fonda i drugih sustava financiranja država članica u kojima se nalaze članice grupe u sanaciji u ukupnom iznosu sredstava iz točke e) ovoga stavka

g) iznos udjela sanacijskog fonda i drugih sustava financiranja države članice u kojoj se nalaze članice grupe u sanaciji u ukupnom iznosu sredstava iz točke e) ovoga stavka

h) iznose koje će sanacijski fond i drugi sustavi financiranja uključeni u sanaciju grupe pozajmiti u skladu s člankom 121. ovoga Zakona

i) predviđeni rok korištenja sredstava sanacijskog fonda i sustava financiranja država članica uključenih u sanaciju grupe koji se po potrebi može produljiti.

(4) Kriterij za izračunavanje udjela sanacijskog fonda i drugih sustava financiranja država članica uključenih u sanaciju grupe u ukupnom iznosu iz stavka 3. točke e) ovoga članka usklađen je s stavkom 5. ovoga članka i načelima plana sanacije grupe u skladu s člankom 18. stavkom 3. točkom 5. i člankom 18. stavcima 4. i 5. ovoga Zakona, osim ako nije dogovoreno drugačije.

(5) Osim ako u planu financiranja nije dogovoreno drugačije, kod utvrđivanja kriterija za izračun udjela sanacijskog fonda i drugih sustav financiranja država članica uključenih u sanaciju grupe uzima se u obzir:

a) udio ponderirane rizične aktive institucije i subjekata iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona sa sjedištem u državi članici tog sustava financiranja u odnosu na iznos ponderirane rizične aktive grupe kojoj isti pripadaju

b) udio imovine institucije i subjekata iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona sa sjedištem u državi članici tog sustava financiranja u odnosu na imovinu grupe kojoj isti pripadaju

c) udio gubitaka svih članica grupe pod nadzorom istih nadležnih tijela države članice, a koji su doveli do sanacije grupe

d) procijenjeni udio sredstava sanacijskog fonda i svakog drugog sustava financiranja uključenog u sanaciju grupe čija upotreba bi izravno donijela korist članicama grupe u sanaciji sa sjedištem u državi članici tog sustava financiranja.

(6) Temeljem donesenih pravila i postupka sanacijski fond bez odlaganja te ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 2. ovoga članka uplaćuje svoj doprinos financiranju sanacije grupe.

(7) U slučaju sanacije grupe, a svrhu uzajamne potpore sanacijskog fonda i drugih sustava financiranja država članica, sanacijski fond može ugovoriti zajam i druge oblike potpore pod uvjetima utvrđenima u članku 121. ovoga Zakona.

(8) Sanacijski fond može jamčiti za zajmove koji su ugovorili drugi sustavi financiranja država članica uključeni u sanaciju grupe.

(9) Svi prihodi i druge koristi ostvarene korištenjem sanacijskog fonda i drugih sustava financiranja država članica uključenih u sanaciju grupe pripadaju istima u skladu s njihovim doprinosima u skladu s planom financiranja iz stavka 2. ovoga članka.

Korištenje sustava osiguranja depozita u provedbi postupka sanacije

Članak 123.

(1) U slučaju primjene sanacijske mjere, a koja i dalje omogućava pristup deponenata svojim depozitima, sustav osiguranja depozita nadoknadit će:

a) onaj iznos osiguranih depozita koji bi se otpisao radi pokrića gubitaka u skladu s člankom 69. stavkom 1. točkom a) ovoga Zakona da su osigurani depoziti bili uključeni u opseg primjene instrumenta unutarnje sanacije i bili otpisani razmjerno tražbinama vjerovnika istog isplatnog reda u skladu s propisima koji uređuju stečajni postupak u slučaju primjene instrumenta unutarnje sanacije

b) iznos gubitaka koje bi osigurani deponenti pretrpjeli ako je njihov gubitak razmjeran gubicima vjerovnika istog isplatnog reda u skladu s propisima koji uređuju stečajni postupak u slučaju primjene jednog ili više sanacijskih instrumenata, izuzev instrumenta unutarnje sanacije.

(2) U provedbi postupaka sanacije iznos nadoknade sustava osiguranja depozita ne može biti veći od iznosa gubitka u slučaju stečajnog postupka.

(3) Ako se primjenjuje instrument unutarnje sanacije, sustav osiguranja depozita nema obvezu dokapitalizacije institucije ili prijelazne institucije u skladu s člankom 69. stavkom 1. točkom b) ovoga Zakona.

(4) Ako je procjenom iz članka 107. ovoga Zakona utvrđeno da je doprinos sustava osiguranja depozita bio veći od neto gubitaka koji bi nastali u stečajnom postupku, sustav osiguranja depozita ima pravo na isplatu razlike od strane sanacijskog fonda u skladu s člankom 108. ovoga Zakona.

(5) Iznos do kojeg sustav osiguranja depozita nadoknađuje u skladu sa stavkom 1. i 2. ovoga članka određuje se primjenom odredaba članka 35. ovoga Zakona.

(6) Naknadu iz stavka 1. i 2. ovoga članka sustav osiguranja depozita isplaćuje na račun institucije u sanaciji ili prijelazne institucije.

(7) U slučaju da se podložni depoziti institucije u sanaciji prenesu na drugi subjekt primjenom instrumenta prodaje ili prijelazne institucije, deponent nema pravo obeštećenja od sustava osiguranja depozita za onaj dio depozita koji nije prenesen iz institucije u sanaciji, pod uvjetom da je iznos prenesenih depozita jednak ili veći od ukupnog iznosa prava na obeštećenje u skladu s propisu kojim se uređuje osiguranje depozita.

(8) U slučaju da se financijska sredstva sustava osiguranja depozita koriste u skladu sa stavcima 1. do 7. ovoga članka te se posljedično tome ista smanje na manje od dvije trećine ciljne razine fonda osiguranja depozita, povećava se premijska stopa na visinu koja omogućuje postizanje ciljne razine u roku od šest godina.

(9) U provedbi postupka sanacije sudjelovanje Fonda osiguranja depozita ne može biti veće od 50 % iznosa ciljne razine u skladu s propisima koji uređuju sustav osiguranja depozita, kao ni od gubitaka koji bi nastali u stečajnom postupku.

XIV. PREKRŠAJNE ODREDBE

Prekršaji institucija

Članak 124.

(1) Za prekršaj kaznit će se institucija odnosno subjekt iz članka 3. stavka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona i institucija u sanaciji novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna do najviše 10 % povrijeđene zaštićene vrijednosti:

1) ako ne izvrši mjere na način i u rokovima kako je to naloženo rješenjem Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga čime postupa protivno članku 8. stavku 18. ovoga Zakona

2) ako na zahtjev Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ne dostavi izvješća i informacije o svim pitanjima važnim za provođenje ovoga Zakona čime postupa protivno članku 8. stavku 19. ovoga Zakona odnosno ne postupi u skladu s propisom iz članka 8. stavka 20. ovoga Zakona

3) ako ne dostavi sve informacije potrebne za izradu, izmjenu i provedbu sanacijskog plana čime postupa protivno članku 15. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona, odnosno ako ne surađuje i ako ne pruži pomoć sanacijskom tijelu pri izradi i ažuriranju sanacijskog plana čime postupa protivno članku 15. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona

4) ako propusti obavijestiti sanacijsko tijelu u skladu s člankom 15. stavkom 2. ovoga Zakona

5) ako ne uspostavi ili ako redovito ne ažurira popis financijskih ugovora čime postupa protivno članku 15. stavku 3. ovoga Zakona

6) ako popis financijskih ugovora ne vodi u sadržaju i na način kako je propisan podzakonskim odnosno provedbenim propisom iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona ili ako popis ne ažurira u rokovima propisanim podzakonskim odnosno provedbenim propisom iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona

7) ako ne dostavi ili ne dostavi u roku iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona prijedlog mjera za rješavanje ili uklanjanje prepreka s rokovima za uklanjanje tih prepreka

8) ako ne dostavi ili ne dostavi u roku iz članka 21. stavka 9. ovoga Zakona, plan za usklađivanje s mjerama naloženim rješenjem

9) ako ne otkloni prepreke mogućnosti provođenja stečajnog postupka odnosno sanacije institucije čime postupa suprotno članku 21. stavku 3. ovoga Zakona, ili ako u propisanom roku ne dostavi plan za usklađenje s naloženim mjerama čime postupa suprotno članku 21. stavku 9. ovoga Zakona ili ne postupi po rješenju donesenom temeljem članka 21. stavka 4. ili članka 22. stavka 9., 11. ili 12. ili članka 23. stavka 5., 7. ili 8. ovoga Zakona

10) ako ne ispunjava minimalni zahtjev u visini i na način koji je Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga naložila rješenjem utvrđen člankom 25. stavkom 41., 6., 8. ili 89., člankom 26. stavkom 5. ili 6. ili 8. ili člankom 27. stavkom 8., 9. ili 11. ovoga Zakona na pojedinačnoj osnovi, potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj osnovi

11) ako institucija suprotno članku 43. stavku 1. ovoga Zakona ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku odnosno Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga kada smatra da ispunjava neki od uvjeta iz članka 28. stavka 4. ovoga Zakona

12) ako institucija ne izradi plan reorganizacije poslovanja čime postupa suprotno članku 74. stavku 1. i 2. ovoga Zakona ili ako matična institucija u Europskoj uniji ne izradi plan reorganizacije poslovanja koji uključuje sve članice grupe čime postupa suprotno članku 75. stavku 1. ovoga Zakona, ili ako dostavljeni plan reorganizacije nema propisani sadržaj čime postupa suprotno članku 76. ovoga Zakona

13) ako institucija suprotno članku 79. stavku 1. ovoga Zakona ne osigura da ugovor sadrži odredbu da obveza koja proizlazi iz tog ugovornog odnosa može biti predmet smanjenja vrijednosti ili pretvaranja te da vjerovnik ili druga ugovorna strana pristaje na smanjenje glavnice i nepodmirenog iznosa, pretvaranje ili poništenje te obveze u slučaju primjene instrumenta unutarnje sanacije

14) ako institucija ili bilo koja članica iste grupe ne postupi po zahtjevu Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka iz članka 85. stavka 1. ovoga Zakona ili ako članica grupe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ne postupi po zahtjevu Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka iz članka 85. stavka 3. ovoga Zakona

15) ako institucija ne uplati prethodni doprinos čime postupa protivno članku 118. stavku 6. ovoga Zakona

16) ako institucija ne uplati naknadni doprinos čime postupa protivno članku 119. stavku 2. ovoga Zakona i

17) ako postupi protivno podzakonskom odnosno provedbenom propisu koji je sanacijsko tijelo donijelo na temelju članka 8. stavka 21. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave institucije novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do najviše 100.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba iz sanacijske uprave institucije u sanaciji novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do 50.000,00 kuna.

Prekršaji drugih osoba

Članak 125.

(1) Za prekršaj kaznit će se neovisni procjenitelj kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do najviše 100.000,00 kuna:

1) ako ne izvrši procjenu vrijednosti imovine i obveza institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona pošteno, oprezno ili realistično čime postupa protivno članku 35. stavku 1., 4., 5. i 6. ovoga Zakona

2) ako ne izradi izvješće o procjeni vrijednosti imovine i obveza institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona koje sadrži sve elemente iz članka 35. stavka 7. i 9. ovoga Zakona

3) ako ne provede naknadnu procjenu vrijednosti imovine i obveza institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona na način iz članka 36. stavka 14. ovoga Zakona i

4) ako procjena vrijednosti imovine i obveza institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona koja je provedena temeljem članka 107. ovoga Zakona ne sadrži sve elemente propisane člankom 107. stavkom 1. ovoga Zakona ili ako ta procjena vrijednosti nije utemeljena na pretpostavkama iz članka 107. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj kaznit će se dotadašnji član uprave institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona ili druga ovlaštena osoba s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do najviše 100.000,00 kuna ako:

1) sanacijskoj upravi i pomoćnicima sanacijske uprave odmah ne omogući pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji institucije ili subjekta iz članka 3. točke 2., 3. ili 4. ovoga Zakona ili ne sastaviti izvješće o primopredaji poslovanja čime postupa suprotno članku 52. stavku 1. ovoga Zakona i

2) sanacijskoj upravi ili pojedinom članu sanacijske uprave ne daju sva zatražena obrazloženja ili dodatna izvješća o poslovanju institucije čime postupa suprotno članku 52. stavku 2. ovoga Zakona.

(3) Za prekršaj kaznit će se fizička osoba u iznosu od 10.000,00 kuna do najviše 100.000,00 kuna ako krši odredbe o obvezi čuvanju povjerljivih podataka iz članka 98. ovoga Zakona.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Rokovi za donošenje podzakonskih i provedbenih propisa

Članak 126.

(1) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dužna je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti provedbeni propis iz članka 115. ovoga Zakona.

(2) Sanacijsko tijelo dužno je najkasnije u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti podzakonski odnosno provedbeni propis iz članka 8. stavka 20., članka 25. stavka 3., članka 42. stavka 4., članka 58. stavka 6., članka 64. stavka 19., članka 71. stavka 7., članka 73. stavka 4., članka 77. stavka 9., članka 85. stavka 6., članka 108. stavka 2. i članka 115. stavka 3. ovoga Zakona.

Prijelazno razdoblje za popis financijskih ugovora

Članak 127.

Institucija je dužna uspostaviti popis svih financijskih ugovora iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Prijelazno razdoblje za postizanje ciljane razine sredstava sanacijskog fonda

Članak 128.

(1) Sredstva sanacijskog fonda u skladu s člankom 117. ovoga Zakona moraju najkasnije do 31. prosinca 2024. doseći iznos od najmanje 1 % iznosa osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u Republici Hrvatskoj, a prema revidiranim financijskim izvještajima za prethodnu godinu.

(2) Tijekom razdoblja iz stavka 1. ovoga članka doprinosi sanacijskom fondu koji se prikupljaju u skladu s člankom 118. ovoga Zakona, u mjeri u kojoj je to moguće, vremenski se ravnomjerno raspodjeljuju dok se ne postigne ciljna razina.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može odlučiti da s obzirom na fazu poslovnog ciklusa i utjecaj koji prociklički doprinosi mogu imati na financijski položaj institucija koje uplaćuju doprinose drugačiju raspodjelu ciljane razine sredstava sanacijskog fonda u razdoblju iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može produžiti razdoblje za najviše četiri godine ako je iz sanacijskog fonda tijekom razdoblja iz stavka 1. ovoga članka isplaćen ukupan iznos sredstava veći od 0,5 % osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u Republici Hrvatskoj, a prema revidiranim financijskim izvještajima za prethodnu godinu.

Stupanje na snagu

Članak 129.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/15-01/05

Zagreb, 6. veljače 2015.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, v. r.

.