A. Koncept Tvari

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM OŠ A.7.1. Istražuje svojstva i vrstu tvari.

Razvrstava tvari na čiste tvari i smjese, čiste tvari na elementarne tvari i kemijske spojeve, te smjese na homogene i heterogene smjese.

Uspoređuje postupke razdvajanja smjesa na sastojke.

Razlikuje pojmove otopina, otapalo i otopljena tvar.

Razlikuje nezasićenu, zasićenu i prezasićenu otopinu.

Navodi fizikalna svojstva tvari, kemijska svojstva tvari te biološka svojstva tvari na primjerima anorganskih i organskih tvari.

Razvrstava tvari prema svojstvima, sastavu i vrsti.

KEM OŠ A.7.2. Primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku za opisivanje sastava tvari.

Navodi definicije atoma, kemijskoga elementa, izotopa i elementarne tvari.

Opisuje građu atoma.

Razlikuje protonski od nukleonskog broja.

Opisuje strukturu periodnoga sustava elemenata.

Piše simbole kemijskih elemenata prvih četiriju perioda te Au, Ag, Hg, Pb i I.

Razlikuje stehiometrijski koeficijent i indeks.

Određuje valencije atoma (I i II skupina, C, N, O, S, F, Cl, Br, I) na temelju položaja elementa u periodnome sustavu elemenata.

Prikazuje kemijskim formulama elementarne tvari i binarne kemijske spojeve (oksidi, kloridi, bromidi, jodidi, sulfidi) koristeći valencije atoma i indekse.

Razlikuje značenja simboličkih prikaza kemijskih elemenata, elementarnih tvari i spojeva.

KEM OŠ A.7.3. Kritički razmatra upotrebu tvari i njihov utjecaj na čovjekovo zdravlje i okoliš.

Kritički razmatra upotrebu anorganskih i organskih tvari i njihov utjecaj na čovjekovo zdravlje i okoliš te metode njihova zbrinjavanja i odlaganja u okolišu.

Objašnjava upotrebu anorganskih i organskih tvari te njihov utjecaj na čovjekovo zdravlje i okoliš.

Sadržaj

Čiste tvari: elementarne tvari i kemijski spojevi.

Smjese: homogene i heterogene smjese.

Fizikalna svojstva tvari: boja, agregacijsko stanje, toplinska vodljivost, električna vodljivost, magnetičnost, gustoća, talište, vrelište, topljivost.

Kemijska svojstva tvari: reaktivnost, kiselost, lužnatost.

Biološko djelovanje tvari: utjecaj tvari na živa bića.

Građa atoma, protonski i nukleonski broj.

Simboli kemijskih elemenata prvih četiriju perioda te Au, Ag, Hg, Pb, I.

Valencija atoma u binarnim spojevima.

Stehiometrijski koeficijent i indeks.

Svojstva anorganskih i organskih tvari.

Elementarne tvari: metali – natrij, magnezij, željezo, bakar, aluminij; nemetali – kisik, vodik, dušik, sumpor, jod.

Spojevi: kiseline, hjidroksidi, soli, oksidi metala i nemetala, te biološki važni spojevi (masti i ulja, ugljikohidrati, proteini), detergenti, sapuni, plastične mase.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Pri obradi sadržaja koristiti primjere tvari iz svakodnevnoga života.

Primjeri homogenih smjesa: otopine, suhi zrak bez prašine.

Primjeri heterogenih smjesa: magla, dim, mulj, granit.

Ispitivati kiselost i lužnatost vodenih otopina.

Svojstva anorganskih tvari: svojstva metala (npr. gustoća, talište, električna i toplinska vodljivost, metalni sjaj), sastav i svojstva zraka (povezati s nastavnim sadržajima Geografije: atmosfera), svojstva kisika, vodika i dušika.

Razlikovati vrste voda: tvrde i meke vode, destilirana voda (povezati s nastavnim sadržajima Prirode i Geografije: podjela voda), mineralna voda, morska voda, kišnica.

Razmatrati uzroke i posljedice onečišćenja zraka, vode i tla.

Simbole kemijskih elemenata uvoditi postupno, redoslijedom po izboru učitelja.

Objasniti razliku između anorganskih i organskih tvari izvođenjem pokusa po izboru učitelja (ne obrađivati strukture molekula).

Kiselost i lužnatost otopine dokazati dostupnim indikatorima.

Svojstva organskih tvari: nafta kao prirodna smjesa ugljikovodika (gustoća, gorenje, destilacija, ne obrađivati destilate nafte), organske kiseline kao primjer kiselosti (mravlja, octena, mliječna, limunska), svojstva biološki važnih spojeva (otapanje u vodi, promjene zagrijavanjem i dodatkom kiselina, ne obrađivati strukture molekula).

B. Koncept Promjene i procesi

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM OŠ B.7.1. Analizira fizikalne i kemijske promjene.

Opisuje fizikalne i kemijske promjene.

Razlikuje povratne od nepovratnih procesa.

Određuje reaktante i produkte kemijske reakcije.

Razlikuje vrste kemijskih reakcija. Razlikuje stehiometrijski koeficijent i indeks.

Piše jednadžbe sinteze i analize binarnih spojeva.

Analizira utjecaje navedenih promjena na okoliš.

Opisuje različite fizikalne i kemijske promjene te s pomoću rezultata pokusa objašnjava njihove utjecaje na okoliš.

KEM OŠ B.7.2. Istražuje razliku u brzinama različitih promjena.

Uočava da se fizikalne i kemijske promjene događaju različitim brzinama.

Navesti primjere kemijskih reakcija iz svakodnevnoga života koje se odvijaju različitim brzinama.

Razvrstati fizikalne i kemijske promjene na temelju njihovih različitih brzina.

Istražuje brzinu kemijske reakcije na primjerima iz svakodnevnoga života.

Sadržaj

Fizikalne promjene: promjene agregacijskih stanja.

Povratne i nepovratne promjene.

Vrste kemijskih reakcija: oksidacija (gorenje, korozija, truljenje…), elektroliza, fotoliza, piroliza.

Brze i spore reakcije.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Pri obradi sadržaja koristiti primjere tvari iz svakodnevnoga života.

Fizikalne promjene tvari obraditi na primjeru promjene agregacijskih stanja.

Povratne i nepovratne promjene na temelju makroskopskih promjena tvari.

Povratne promjene mogu se obraditi na primjerima otapanja soli i kristalizacije soli iz otopine, isparavanja i ukapljivanja, zagrijavanja bakrova(II) sulfata pentahidrata i amonijeva klorida i sl.

Nepovratne reakcije mogu se obraditi na primjeru zgrušavanja proteina zagrijavanjem ili dodatkom kiseline, zagrijavanjem šećera i sl.

Kemijske promjene nakon obrade jednadžbi kemijskih reakcija prikazati i čestičnim prikazima (crtežima).

Jednadžbama kemijskih reakcija prikazivati: sintezu jednostavnih kemijskih spojeva iz elementarnih tvari (oksidi, kloridi, bromidi, jodidi, sulfidi), analizu jednostavnih kemijskih spojeva na elementarne tvari.

Uspoređivati brzinu kemijskih reakcija, primjerice:

– brza: Fe + HCl (željezna žica i HCl, tehnička klorovodična kiselina)

– sporija: Fe + ocat

– spora: korozija Fe u slanoj vodi

– još sporija: korozija Fe u običnoj vodi.

Učitelj je slobodan odabrati primjere kojima će najbolje realizirati ishode.

Brzinu kemijske promjene proučavati na primjerima zrenja voća, truljenja, eksplozije, korozije, konzerviranja i sl., samo na razini brzih i sporih reakcija.

C. Koncept Energija

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM OŠ C.7.1. Analizira izmjenu energije između sustava i okoline.

Razlikuje temperaturu od topline.

Razlikuje pojmove okolina i sustav.

Opisuje fizikalne i kemijske promjene tijekom kojih dolazi do izmjene energije između sustava i okoline.

Uočava razliku između endotermnih i egzotermnih promjena mjerenjem temperature.

Opisuje fizikalne i kemijske promjene tijekom kojih dolazi do izmjene energije između sustava i okoline na primjerima iz svakodnevnoga života.

KEM OŠ C.7.2. Povezuje promjene energije unutar promatranoga sustava s makroskopskim promjenama.

Opisuje pretvorbu energije na primjerima fizikalnih i kemijskih promjena iz svakodnevnoga života.

Povezuje promjene energije unutar promatranoga sustava s makroskopskim promjenama.

Opisuje različite pretvorbe energije na primjerima iz svakodnevnoga života i u okolišu.

KEM OŠ C.7.3. Procjenjuje učinkovitost i utjecaj različitih izvora energije na okoliš.

Opisuje prednosti i nedostatke različitih izvora energije.

Uspoređuje različite izvore energije i njihov utjecaja na okoliš.

Objašnjava utjecaj različitih izvora energije na okoliš.

Sadržaj

Egzotermne i endotermne promjene.

Izmjena energije kao topline.

Pretvorbe energije.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Pri obradi sadržaja koristiti primjere tvari iz svakodnevnoga života.

Sve sadržaje iz ovoga koncepta preporučujemo vezati za sadržaje iz koncepta Promjene i procesi te ukazivati na važnost pretvorbe i izmjene energije za kemijske promjene.

Promjena temperature tijekom fizikalnih ili kemijskih promjena.

Egzotermne i endotermne promjene istražiti mjerenjem temperature (primjerice, otapanje šumeće tablete u vodi i sl.).

Izmjenu energije kao topline istražiti na primjeru gorenja (energija se oslobađa; prijenos topline sa sustava na okolinu) i otapanja limunske kiseline u vodi i sl.(energija ulazi u sustav, prijenos topline s okoline na sustav). Ako posuda nije izolirana, nakon egzotermne promjene s vremenom će se ohladiti, a nakon endotermne promjene zagrijati.

Pretvorba energije: električne energije u toplinsku i svjetlosnu u žaruljama, kemijske energije u mehaničku i toplinsku energiju, primjerice gorenje, elektroliza, promjene agregacijskih stanja, kemijske reakcije, baterije (ne tumačiti mehanizam pretvorbe).

D. Koncept Prirodoznanstveni pristup

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM OŠ D.7.1. Povezuje

rezultate i zaključke

istraživanja s konceptualnim spoznajama.

Objašnjava upotrebu laboratorijskoga posuđa i pribora.

Razlikuje značenje piktograma. Primjenjuje pravila sigurnoga ponašanja prilikom rukovanja kemikalijama, posuđem i priborom. Izvodi mjerenja (masa, temperatura, volumen).

Izvodi postupke razdvajanja sastojaka iz smjese.

Određuje talište, vrelište, gustoću, topljivost tvari.

Izvodi pokuse u okviru koncepata Tvari, Promjene i procesi, Energija.

Ispituje pokusom zakon o očuvanju mase.

Uz učiteljevu pomoć oblikuje istraživačko pitanje i izvodi mjerenja i/ili postupke koji su dio istraživanja.

KEM OŠ D.7.2. Primjenjuje

matematička znanja i

vještine.

Izračunava maseni i volumni udio sastojka u smjesi te gustoću i topljivost soli u vodi.

Izračunava broj subatomskih čestica (protoni, neutroni, elektroni).

Rješava zadatke vezane uz zakon o očuvanju mase.

Rješava zadatke vezane uz sastav smjese, zakon o očuvanju mase i broj subatomskih čestica.

KEM OŠ D.7.3. Uočava

zakonitosti uopćavanjem podataka prikazanih tekstom, crtežom modelima, tablicama grafovima.

Prikazuje podatke prikupljene pokusima i/ili radom na tekstu, novim tekstom, tablicama i grafovima.

Interpretira različite vrste brojčanih, tabličnih i grafičkih podataka te prenosi jednu vrstu prikaza u drugu.

Prikazuje čestičnim crtežom agregacijska stanja i vrstu tvari.

Brojčane podatke prikazuje tablično ili u obliku grafova pravilno označavajući koordinatne osi.

Sadržaj

Prikazivanje podataka tablično i grafički.

Postupci razdvajanja sastojaka iz smjese: filtriranje, dekantiranje, taloženje, odvajanje magnetom, isparavanje, kristalizacija, destilacija, sublimacija.

Određivanje vrelišta, gustoće, topljivosti plinova i čvrstih tvari u vodi, miješanje tekućina.

Pokusi u okviru koncepata kojima se istražuju fizikalna svojstva tvari (primjerice, gustoća, talište, vrelište) i vrste kemijskih promjena: oksidacija (gorenje, korozija…), elektroliza, fotoliza, piroliza (učitelj odabire tvari najpogodnije za ostvarivanje ishoda).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenici bi tijekom rada trebali usvojiti načine organiziranja i prikazivanja rezultata mjerenja u tablicama i grafovima, prikazati utvrđene ovisnosti jedne varijable o drugoj (npr. topljivosti tvari o temperaturi, gustoće o temperaturi).

Osim rezultata mjerenja preporuča se i obrada literaturnih podataka.

Očitavati podatke iz grafičkih prikaza i prikazati ih u tablici te ih koristiti u izračunavanju traženoga podatka.

Mjerenje mase, temperature i volumena može se provoditi u sklopu realizacije velikoga broja sadržaja (primjerice gustoća, topljivost).

Postupke razdvajanja sastojaka iz smjese učitelj može koristiti u okviru svih prikladnih sadržaja prema vlastitu izboru na primjerima tvari iz svakodnevnice. Usporediti energijsku učinkovitost različitih izvora energije.

A. Koncept Tvari

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM OŠ A.8.1.

Primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku za opisivanje sastava tvari.

Razlikuje molekule elementarne tvari i kemijskoga spoja te ione (katione, anione).

Određuje valencije atoma na temelju položaja kemijskoga elementa u periodnome sustavu elemenata.

Razlikuje relativnu atomsku i molekulsku masu.

Prikazuje kemijskim formulama elementarne tvari i kemijske spojeve.

Imenuje anorganske spojeve i organske spojeve prikazane kemijskim formulama.

Uočava različite strukture organskih i anorganskih spojeva i povezuje s njihovim makroskopskim svojstvima.

Razlikuje značenja simboličkih prikaza.

KEM OŠ A.8.2. Povezuje građu tvari s njihovim svojstvima.

Opisuje građu iona, molekula elementarnih tvari i kemijskih spojeva.

Povezuje čestičnu građu (molekule i formulske jedinke) anorganskih i organskih tvari s njihovim fizikalnim i kemijskim svojstvima.

Objašnjava čestičnu građu i svojstva tvari.

KEM OŠ A.8.3. Kritički razmatra upotrebu tvari i njihov utjecaj na čovjekovo zdravlje i okoliš.

Kritički razmatra upotrebu tvari i njihov utjecaj na čovjekovo zdravlje i okoliš.

Objašnjava upotrebu anorganskih i organskih tvari te njihov utjecaj na čovjekovo zdravlje i okoliš.

Sadržaj

Građa i označivanje elementarnih tvari, kemijskih spojeva, iona i ionskih spojeva.

Molekule i formulske jedinke.

Valencije elemenata u kemijskim spojevima, nazivi i formule kemijskih spojeva.

Relativna atomska masa.

Relativna molekulska masa.

Molekulska formula anorganskih i organskih spojeva.

Anorganski spojevi nemetala i metala (kiseline, hidroksidi, soli).

Kruženje ugljika u prirodi.

Kvalitativni sastav organskih spojeva.

Organski spojevi: metan, etan, propan, butan, eten, etin, metanol, etanol, mravlja i octena kiselina, glukoza.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kiseline: usporediti svojstva klorovodične, sumporne, sumporaste, dušične i ugljične kiseline.

Hidroksidi: usporediti topljivost hidroksida u vodi (natrijev hidroksid ili kalijev hidroksid, kalcijev hidroksid ili magnezijev hidroksid). Naglasiti da su lužine vodene otopine hidroksida.

Obraditi svojstva vodene otopine amonijaka.

Raspraviti važnost soli u svakodnevnome životu na primjeru natrijeva klorida, kalcijeva karbonata i bakrova(II) sulfata pentahidrata (ili na primjerima po odabiru učitelja).

Pokusima dokazati ugljik, vodik, dušik i sumpor u organskim spojevima.

Organske tvari: usporediti tališta, vrelišta, topljivosti u vodi.

Upotreba tvari i njihov utjecaj na čovjekovo zdravlje i okoliš.

Raspravljati o potrebi odvajanja i recikliranja otpada.

Koristeći se stručnom literaturom, istražiti štetni utjecaj prekomjernoga konzumiranja alkohola na ljudsko zdravlje.

Kruženje ugljika u prirodi povezati s uporabom fosilnih goriva i posljedicama na okoliš.

B. Koncept Promjene i procesi

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM OŠ B.8.1. Primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku za opisivanje promjena.

Razlikuje fizikalne i kemijske promjene opisane kemijskim nazivljem i simbolikom.

Jednadžbama kemijske reakcije prikazuje kemijske promjene. Označava agregacijska stanja tvari u kemijskim jednadžbama.

Iskazuje kvalitativno i kvantitativno značenje jednadžbe kemijskih reakcija.

Povezuje jednadžbu kemijske reakcije sa zakonom o očuvanju mase.

Koristi se kemijskim nazivljem i simbolikom za objašnjavanje promjena na makroskopskoj i čestičnoj razini.

Opisuje fizikalne i kemijske promjene kemijskim nazivljem i simbolikom.

KEM OŠ B.8.2. Analizira vrste kemijskih reakcija.

Objašnjava kemijske promjene na primjerima reakcija anorganskih tvari.

Objašnjava kemijske promjene na primjerima reakcija organskih tvari.

Opisuje kemijske promjene na primjerima reakcija anorganskih i organskih tvari.

KEM OŠ B.8.3. Analizira brzine

kemijskih promjena.

Analizira brzine različitih kemijskih promjena.

Istražuje utjecaj različitih čimbenika na brzinu kemijske reakcije.

Objašnjava ulogu enzima (biokatalizatori).

Uspoređuje brzine različitih promjena anorganskih i organskih tvari te utjecaj čimbenika na brzinu kemijske promjene.

Sadržaj

Kemijske promjene na primjerima slijeda reakcija anorganskih tvari:

nemetal → oksid nemetala → kiselina metal → oksid metala → lužina.

Reakcije nastajanja soli.

Kemijske promjene na primjerima reakcija organskih tvari: gorenje, alkoholno vrenje, octeno-kiselo vrenje.

Utjecaj različitih čimbenika na brzinu kemijske reakcije.

Utjecaj biokatalizatora na brzinu kemijske promjene.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Naglasiti da su kemijske jednadžbe usustavljen simbolički prikaz kemijske i fizikalne promjene.

Naglasiti da nema oštre granice između nekih fizikalnih i kemijskih promjena (primjerice otapanje soli).

Nastajanje soli obraditi na primjerima prema odabiru učitelja:

metal + nemetal

metal + kiselina

oksid metala + kiselina

kiselina + lužina.

Pri pisanju jednadžbi reakcija organskih spojeva ne mora se koristiti strukturnim formulama.

Učenici istražuju utjecaj različitih čimbenika na brzinu kemijske reakcije: površina reaktanta, agregacijsko stanje, kvantitativni sastav reakcijske smjese, temperatura, katalizatori.

C. Koncept Energija

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM OŠ C.8.1. Analizira izmjene energije pri fizikalnim i kemijskim promjenama na čestičnoj razini.

Opisuje pretvorbe i izmjene energije pri fizikalnim i kemijskim promjenama na primjerima kemijskih reakcja.

Analizira pretvorbe i izmjene energije pri fizikalnim i kemijskim promjenama na čestičnoj razini.

Opisuje promjene pri pretvorbi i izmjeni energije tijekom fizikalnih i kemijskih promjena.

KEM OŠ C.8.2. Procjenjuje učinkovitost i utjecaj različitih izvora energije na okoliš.

Zaključuje o prednostima i nedostatcima različitih izvora energije (fosilna goriva, alternativni izvori energije).

Navodi prednosti i nedostatke različitih izvora energije.

Analizira iskoristivost i rasap energije pri različitim pretvorbama. Objašnjava utjecaj odgovorne i neodgovorne uporabe fosilnih goriva na okoliš.

Uspoređuje različite izvore energije na temelju njihove energijske učinkovitosti.

Analizira utjecaj izvora energije na okoliš te uzroke i posljedice trošenja ozona u atmosferi.

Objašnjava energijsku učinkovitost različitih izvora energije i njihov utjecaj na okoliš.

Sadržaj

Iskoristivost pretvorbe energije na primjerima različitih kemijskih promjena.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Usporediti ukupnu kemijsku energiju sustava ako tijekom kemijske reakcije dolazi do izmjene energije s okolinom.

Izvori energije: fosilna goriva (ugljen, nafta i zemni plin), alternativni izvori energije – moguće je realizirati kao projektnu nastavu.

Pretvorbe i izmjene energije pri fizikalnim i kemijskim promjenama: promjene agregacijskih stanja tvari, fotosinteza, stanično disanje, termos-boce.

D. Koncept Prirodoznanstveni pristup

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM OŠ D.8.1. Povezuje

rezultate i zaključke istraživanja s konceptualnim spoznajama.

Izvodi pokuse u okviru koncepata: Tvari, Promjene i procesi, Energija.

Izvodi mjerenja i/ili postupke koji su dio istraživanja.

KEM OŠ D.8.2. Primjenjuje matematička znanja i vještine.

Izračunava broj subatomskih čestica u ionu.

Izračunava relativnu molekulsku masu.

Izračunava maseni udio pojedinih vrsta atoma u spoju iz poznate molekulske formule spoja.

Izračunava empirijsku formulu spoja na temelju poznatih masenih udjela elemenata u spoju.

Rješava zadatke vezane uz broj subatomskih čestica u ionu, relativnu molekulsku masu i maseni udio pojedinih vrsta atoma u spoju.

KEM OŠ D.8.3. Uočava zakonitosti uopćavanjem podataka prikazanih tekstom, crtežom, modelima, tablicama i grafovima.

Prikazuje podatke prikupljene pokusima i/ili radom na tekstu, novim tekstom, tablicama i grafovima.

Interpretira različite vrste brojčanih, tabličnih i grafičkih podataka te prenosi jednu vrstu prikaza u drugu.

Prikazuje modelima čestičnu građu tvari.

Brojčane podatke prikazuje tablično ili u obliku grafova pravilno označavajući koordinatne osi.

Sadržaj

Odabrani pokusi u okviru koncepata odnose se na kemijske reakcije nemetala, metala, oksida nemetala i metala, kiselina, lužina, soli, neutralizaciju, gorenje (npr. sumpora, magnezija, ugljikovodika, alkohola, drveta), alkoholno i octeno – -kiselo vrenje, dokazivanje glukoze, škroba i proteina.

Čestičnim crtežom prikazuje jednadžbu kemijske reakcije i sastav vodenih otopina kiselina, hidroksida i soli, te molekula organskih spojeva.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Na temelju masenih udjela kemijskih elemenata u spoju odrediti empirijsku i molekulsku formulu spoja (i obrnuto).

Učenik organizira i prikazuje tablicama i grafikonima podatke dobivene pokusom, grafički prikazuje podatke iz tablice i iz grafičkoga prikaza oblikuje tablice, prikazuje utvrđene ovisnosti jedne varijable o drugoj (npr. koncentracije tvari o brzini kemijske reakcije, porasta tališta i vrelišta o broju ugljikovih atoma u ugljikovodicima, alkoholima i kiselinama itd.).

Prikazati modelima čestičnu građu tvari – odnosi se na 2D i 3D modele (crtež, kalotni model, model štapića i kuglica…); modelima se koristi samo radi vizualizacije i u okviru navedenih anorganskih i organskih spojeva. Usporediti energijsku učinkovitost različitih izvora energije (fosilna goriva, alternativni izvori energije). Moguće je provesti kroz projektnu nastavu.

A. Koncept Tvari

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM SŠ A.1.1. Analizira svojstva, sastav i vrstu tvari.

Opisuje svojstva agregacijskih stanja tvari.

Uspoređuje tvari po sastavu, vrsti i svojstvima.

Uspoređuje tvari na temelju periodičnosti kemijskih svojstava. Uspoređuje polumjere atoma, relativni koeficijent elektronegativnosti, afinitet prema elektronu, energiju ionizacije atoma. Uspoređuje temeljna svojstva tekućina.

Analizira dipolni moment molekula.

Razvrstava tvari prema svojstvima, sastavu i vrsti.

KEM SŠ A.1.2. Primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku za opisivanje sastava tvari.

Prikazuje Lewisovom simbolikom atome, molekule i ione.

Imenuje i kemijskim formulama prikazuje anorganske spojeve te odabrane organske spojeve. Uspoređuje empirijsku i molekulsku formulu spoja.

Razlikuje značenje simboličkih prikaza potrebnih za opisivanje kvalitativnoga i kvantitativnoga sastava tvari.

KEM SŠ A.1.3. Povezuje građu tvari s njihovim svojstvima.

Objašnjava građu atoma, iona, molekula elementarnih tvari i kemijskih spojeva.

Objašnjava prostorni raspored čestica u elementarnim tvarima, kemijskim spojevima i kristalima.

Povezuje čestičnu građu

anorganskih i organskih tvari s njihovim fizikalnim i kemijskim svojstvima.

Objašnjava čestičnu građu i svojstva tvari.

KEM SŠ A.1.4. Kritički razmatra upotrebu tvari i njihov utjecaj na okoliš.

Kritički razmatra upotrebu anorganskih i organskih tvari te njihov utjecaj na okoliš.

Objašnjava upotrebu različitih anorganskih tvari i organskih tvari te njihov utjecaj na okoliš.

Sadržaj

Fizikalna svojstva čistih tvari: gustoća, talište, vrelište, agregacijska stanja, fazni dijagrami, krivulja zagrijavanja čvrstih tvari.

Fizikalna svojstva tekućina: viskoznost, napetost površine tekućina, isparavanje tekućina.

Fizikalna svojstva smjesa: vrste otopina i topljivost tvari u vodi – čvrste tvari, tekućine i plinovi, krivulje topljivosti čvrstih tvari i plinova.

Građa atoma, nuklidi, izotopi, valentni elektroni.

Periodičnost fizikalnih svojstava atoma: radijus atoma, energija ionizacije, afinitet prema elektronu, relativni koeficijent elektronegativnosti.

Periodni sustav elemenata: grupe i periode.

Kristali – podjela prema vrsti kemijske veze i čestičnim međudjelovanjima, usporedba makroskopskih svojstava kristala, građa i svojstva ionskih, atomskih (dijamant i kristali metala) i molekulskih kristala (kristali sumpora, fosfora).

Nazivi anorganskih i organskih spojeva.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Nastavniku je ostavljena sloboda da sam izabere primjere spojeva i kemijskih elemenata na kojima će obraditi predložene ishode.

Anorganske tvari: metali, nemetali, kiseline, baze, soli, oksidi.

Organski spojevi: ugljikovodici, alkoholi, aldehidi, ketoni, karboksilne kiseline, esteri.

Ishod se odnosi samo na čestičnu građu tih spojeva, uvođenje pojma funkcijskih skupina te načine prikazivanja strukturnih formula i nazivlje tih spojeva.

Obraditi nazivlja anorganskih i organskih spojeva.

U obradi građe atoma nije potrebno obrađivati modele atoma, atomske spektre, a građu elektronskoga omotača obraditi na razini rasporeda elektrona po ljuskama.

Atom je dovoljno opisati s pomoću protonskoga i nukleonskoga broja, a prikazati neutralne atome kemijskih elemenata Lewisovom simbolikom uvodeći pojam valentnih elektrona; detaljnije o atomu i građi atoma uči se na kraju 4. razreda gimnazije.

Agregacijska stanja tvari povezati s kinetičkom energijom čestica.

Usporedba tvari po sastavu, vrsti i svojstvima: vrste tvari, vrste otopina, kristali i minerali.

Tablični i grafički prikaz: fazni dijagram vode, krivulja zagrijavanja čvrstih tvari, krivulja topljivosti.

Pri povezivanju čestične građe anorganskih i organskih tvari s njihovim fizikalnim i kemijskim svojstvima obratiti pozornost na vrstu čestičnih međudjelovanja i njihov utjecaj na agregacijsko stanje, reaktivnost, kiselost, lužnatost.

B. Koncept Promjene i procesi

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM SŠ B.1.1. Objašnjava vrste i svojstva kemijskih veza.

Razlikuje vrste kemijskih veza na temelju razlike u relativnome koeficijentu elektronegativnosti kemijskih elemenata.

Prepoznaje vrstu međučestičnih privlačnih sila.

Prikazuje čestice reaktanata i produkata Lewisovom simbolikom.

Prepoznaje vrste kemijskih veza na temelju razlike u relativnome koeficijentu elektronegativnosti kemijskih elemenata i prikazuje dvoatomne čestice

Lewisovom simbolikom na čijim primjerima određuje polarnost i valenciju.

KEM SŠ B.1.2. Analizira fizikalne i kemijske promjene.

Prepoznaje promjene i piše kemijske jednadžbe koje opisuju fizikalne i kemijske promjene tvari.

Opisuje svojstva tvari nastalih fizikalnim i kemijskim promjenama (ovisno o vrsti veze).

Objašnjava fizikalne i kemijske promjene anorganskih i organskih spojeva na submikroskopskoj razini.

Uspoređuje i kritički razmatra utjecaj tvari na okoliš.

Opisuje fizikalne i kemijske promjene na primjerima reakcija anorganskih i organskih tvari te opisuje utjecaj tvari na okoliš.

Sadržaj

Kovalentna veza: Lewisova simbolika, jednostruka, dvostruka, trostruka veza duljina i jakost veze, valencija, prostorni oblik molekula, polarnost molekula.

Ionsko vezivanje: prikazati ione Lewisovom simbolikom, formulska jedinka, Coulombova privlačna sila.

Metalno vezivanje: teorija metalnog plina, električna i toplinska vodljivost metala.

Međumolekulske sile: Londonova, Van der Waalsova sila i vodikova veza. Nazivi anorganskih i organskih spojeva.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

U obradi ionskih spojeva naglasiti međudjelovanje (elektrostatska međudjelovanja) aniona i kationa i posljedice na njihova makroskopska svojstva te opisati različite načine nastajanja ionskih spojeva (kristalizacijom iz vodenih otopina, reakcijom metala i kiselina, taložnim reakcijama i nastajanje amonijeva klorida reakcijom amonijaka i klorovodika). Međučestične privlačne sile odnose se i na kemijske veze i na međumolekulske privlačne sile.

Fizikalne promjene: promjene agregacijskih stanja, polimorfi i alotropi.

Kemijske promjene na primjerima jednostavnih spojeva: sinteza i analiza, oksidacija (gorenje, korozija), elektroliza, fotoliza.

Pri proučavanju kemijskih promjena obratiti pozornost na reaktivnost, kiselost i lužnatost tvari.

Utjecaj kemijskih promjena na okoliš: gorenje, kiselost/lužnatost, taložne reakcije i sl.

C. Koncept Energija

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM SŠ C.1.1. Povezuje potencijalnu energiju s kemijskim vezama između atoma unutar molekule te s međučestičnim djelovanjima.

Opisuje kemijske veze i međudjelovanja između molekula koristeći se Lewisovom simbolikom. Povezuje potencijalnu energiju s kemijskim vezama između atoma unutar molekule te s međučestičnim djelovanjima.

Objašnjava promjene energije sustava prilikom nastajanja i kidanja kemijskih veza i drugih međučestičnih djelovanja.

Opisuje unutarnju energiju sustava i potencijalnu energiju sadržanu u kemijskim vezama te međučestičnim djelovanjima.

KEM SŠ C.1.2. Povezuje kinetičku energiju s prosječnom brzinom gibanja atoma i molekula u sustavu te s temperaturom.

Opisuje agregacijska stanja tvari i promjene agregacijskih stanja ovisno o temperaturi i tlaku. Povezuje kinetičku energiju s brzinom gibanja atoma i molekula u sustavu te prosječnu kinetičku energiju s temperaturom sustava.

Opisuje kinetičku energiju s brzinom gibanja atoma i molekula u sustavu.

KEM SŠ C.1.3. Povezuje svojstva tvari s vrstom kemijske veze i međučestičnim djelovanjima.

Povezuje fizikalna i kemijska svojstva tvari s vrstom kemijske veze.

Navodi fizikalna i kemijska svojstva tvari koja ovise o vrsti kemijske veze i/ili međučestičnim djelovanjima.

Povezuje fizikalna i kemijska svojstva tvari s vrstom međučestičnih djelovanja. Uspoređuje energije različitih kemijskih veza i međučestičnih djelovanja.

Opisuje fizikalna i kemijska svojstva tvari s obzirom na vrstu kemijske veze i vrstu međučestičnih djelovanja.

Sadržaj

Agregacijska stanja tvari, talište, vrelište, gustoća, topljivost, viskoznost, površinska napetost, tlak para, tvrdoća.

Energija sustava, energija sadržana u tvarima: unutarnja energija sustava – potencijalna energija (energija kemijskih veza i međučestična djelovanja) te kinetička energija (posljedica gibanja čestica u sustavu).

Energija ionizacije i afinitet prema elektronu.

Kemijska svojstva tvari koja ovise o vrsti kemijske veze i temperaturi: reaktivnost, kiselost i lužnatost.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Prikazati fizikalna svojstva tvari u ovisnosti o vrsti kemijske veze, međučestičnim djelovanjima te temperaturi. U reakcijama organskih spojeva ne mora se koristiti strukturnim formulama.

Učenici istražuju utjecaj različitih čimbenika na brzinu kemijske reakcije: površina reaktanta, agregacijsko stanje, kvantitativni sastav reakcijske smjese, temperatura, katalizatori.

D. Koncept prirodoznanstveni pristup

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM SŠ D.1.1. Povezuje rezultate pokusa s konceptualnim spoznajama.

Izvodi zaključke na temelju rezultata pokusa.

Izvodi mjerenja i/ili postupke koji su dio pokusa.

KEM SŠ D.1.2. Primjenjuje matematička znanja i vještine.

Primjenjuje matematička znanja i vještine za osnovni kemijski račun.

Izračunava množine tvari na temelju jednadžbe kemijskih reakcija.

Izračunava empirijsku i molekulsku formulu spoja.

Rješava zadatke koristeći se jednostavnim matematičkim izrazima.

KEM SŠ D.1.3. Uočava zakonitosti uopćavanjem podataka prikazanih tekstom, crtežom, modelima, tablicama i grafovima.

Prikazuje podatke prikupljene pokusima i/ili radom na tekstu, novim tekstom, tablicama i grafovima.

Interpretira različite vrste brojčanih, tabličnih i grafičkih podataka te prenosi jednu vrstu prikaza u drugu.

Prikazuje modelima i opisuje prostornu građu tvari.

Grafički prikazuje promjene agregacijskih stanja tvari ovisno o temperaturi i tlaku.

Brojčane podatke prikazuje tablično ili u obliku grafova pravilno označujući koordinatne osi.

Sadržaj

Množina tvari, brojnost, molarna masa, molarni volumen.

Tlak plina.

Topljivost tvari.

Masa atoma i relativna atomska masa, odnos mase i brojnosti atoma.

Brojnost jedinki, množina jedinki (množina tvari).

Molarna masa, odnos mase i množine, odnos mase i brojnosti jedinki.

Molarni volumen, odnos množine, mase i volumena.

Stehiometrija kemijskih reakcija.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Nastavnik odabire tvari najpogodnije za ostvarivanje ishoda.

Pokusi koje učenik ili nastavnik izvode mogu biti vrlo jednostavni, ali i složeni; bitno je da se poštuje sljedeća znanstvena metoda: bilježi zapaženo, pravilno izvodi mjerenja, slijedi upute, logično analizira rezultate, argumentirano pronalazi nedostatke pokusa i/ili izvedbe pokusa za potpuno prihvaćanje rezultata, odgovorno izvještava o mogućim pogreškama u izvođenju pokusa, obrazlaže rezultate pokusa konceptualnim spoznajama, a u izvještaju o radu navodi literaturu.

Pokusi u okviru koncepata: tekućine (opće karakteristike tekućina – viskoznost, napetost površine tekućina, isparavanje tekućina), promjene agregacijskih stanja, gustoća, talište, vrelište, krivulja zagrijavanja čvrstih tvari, topljivost tvari u vodi – čvrste tvari, tekućine i plinovi, krivulja topljivosti čvrstih tvari, kemijske promjene.

Prikazuje modelima čestičnu građu tvari – odnosi se na 2D i 3D modele (crtež, kalotni model, model štapića i kuglica…), modelima se koristi radi vizualizacije i u okviru navedenih anorganskih i organskih spojeva.

Ne određuje se mjerodavni reaktant niti se računa iskorištenje reakcije.

Tablični i grafički prikaz: fazni dijagram vode, krivulja zagrijavanja čvrstih tvari, krivulja topljivosti.

A. Koncept Tvari

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM SŠ A.2.1.

Analizira svojstva, sastav i vrstu tvari.

Uspoređuje svojstva metala i nemetala, oksida metala i nemetala, kiselina, baza, soli te svojstva ugljikovodika i halogenalkana.

Uspoređuje otopine po sastavu i svojstvima.

Uspoređuje tvari po svojstvima, sastavu i vrsti.

KEM SŠ A.2.2.

Primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku za opisivanje sastava tvari.

Prikazuje čestičnu građu oksida, kiselina, baza, soli, ugljikovodika i halogenalkana.

Razlikuje značenja simboličkih prikaza u okviru koncepta.

KEM SŠ A.2.3. Kritički razmatra upotrebu tvari i njihov utjecaj na okoliš.

Kritički razmatra upotrebu kiselina, baza, oksida, soli, ugljikovodika i halogenalkana te njihov utjecaj na okoliš.

Objašnjava upotrebu različitih kiselina, baza, oksida, soli, ugljikovodika i halogenalkana te njihov utjecaj na okoliš.

Sadržaj

Anorganske i organske tvari kojima se ostvaruju ishodi navedene su u Preporukama.

Otopine: vrste, proces otapanja; koligativna svojstva: tlak para otopina, povišenje vrelišta, sniženje ledišta, osmotski tlak.

Sastav otopina: masena i množinska koncentracija, molalnost, množinski udio, priprema otopina (razrjeđivanje i miješanje otopina).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Anorganske elementarne tvari i njihovi spojevi (oksidi, kiseline, baze i soli):

– metali: Na, K, Ca, Mg, Fe, Cu, Al

– nemetali: H, Cl, O, S, C, N, P.

Organske tvari uključene u ostvarivanje ishoda: alkani, halogenalkani, alkeni, alkini.

B. Koncept Promjene i procesi

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM SŠ B.2.1. Analizira brzine različitih promjena.

Analizira brzinu kemijske promjene i djelovanje čimbenika koji utječu na brzinu promjene.

Uspoređuje brzine različitih promjena anorganskih i organskih tvari na osnovi podataka o utjecaju različitih čimbenika na brzinu promjena.

KEM SŠ B.2.2. Analizira kemijske promjene anorganskih i organskih tvari.

Objašnjava kemijske promjene oksida metala i nemetala, baza, kiselina, soli, ugljikovodika i halogenalkana.

Piše jednadžbe navedenih kemijskih reakcija uočavajući periodičnost kemijskih svojstava elementarnih tvari i spojeva. Piše jednadžbe kemijskih reakcija supstitucije i adicije na ugljikovodicima te eliminacije na halogenalkanima.

Kritički razmatra utjecaj tvari na okoliš.

Opisuje kemijske promjene anorganskih i organskih tvari te, koristeći se rezultatima pokusa, opisuje utjecaj tvari i produkata na okoliš.

Sadržaj

Doseg kemijske reakcije.

Mjerodavni reaktant.

Brzina kemijske reakcije: prosječna brzina kemijske reakcije, prosječna brzina trošenja reaktanata i prosječna brzina nastajanja produkata.

Čimbenici koji utječu na brzinu promjene: površina reaktanata, agregacijsko stanje, koncentracija, temperatura.

Reaktivnost odabranih metala i nemetala, nastajanje i svojstva oksida metala i nemetala navedenih elementarnih tvari te soli: klorida, hidrida i karbonata.

Svojstva i reakcije ugljikovodika:

– alkani – homologni niz, izomerija

– nastajanje halogenalkana

– alkeni – homologni niz, izomerija, adicijske reakcije alkena

– alkini – homologni niz, adicijske reakcije alkena

– supstitucijske i eliminacijske reakcije halogenalkana jakim lužinama

– polimerizacija alkena i alkina.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuča se doseg reakcije poučavati u sklopu analize ovisnosti promjene sastava reakcijske smjese (množina ili množinskih koncentracija reaktanata i produkata o vremenu iz kojih se određuju stehiometrijski koeficijenti reaktanata i produkata).

Nastavnik ima slobodu odabrati metale i nemetale na kojima će poučavati kemijske promjene iz ishoda KEM SŠ B.2.2., no preporuča se da se u usporedbu svojstava uključe i niže navedene elementarne tvari.

Odabrani metali: Na, K, Ca, Mg, Fe, Cu, Al.

Odabrani nemetali: H, Cl, O, S, C, N, P.

Nije obvezno poučavati mehanizme reakcija supstitucije, adicije i eliminacije.

C. Koncept Energija

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM SŠ C.2.1. Povezuje promjene s pretvorbom energije unutar sustava.

Opisuje promjene energije prilikom kidanja i nastajanja kemijskih veza i međudjelovanjima čestica (promjene agregacijskih stanja, sinteza iz kemijskih elemenata, gorenje, atomizacija…).

Povezuje promjene s pretvorbama različitih oblika energije:

potencijalna energija

(međudjelovanja) u kinetičku (gibanje).

Opisuje pretvorbe različitih oblika energije unutar promatranoga sustava.

KEM SŠ C.2.2. Analizira izmjenu energije između sustava i okoline i povezuje ih s promjenama tijekom kemijske reakcije.

Razlikuje egzotermne od endotermnih procesa na osnovi promjene temperature sustava i okoline tijekom kemijske reakcije. Objašnjava promjenu entalpije sustava tijekom kemijske reakcije ili fizikalne promjene.

Povezuje promjene i procese s izmjenama energije između sustava i okoline (rad i toplina).

Opisuje načine izmjene energije između sustava i okoline te ju povezuje s promjenom entalpije.

Sadržaj

Termodinamika: prvi zakon termodinamike, unutarnja energija, entalpija.

Termokemija: reakcijska entalpija, egzotermne i endotermne promjene, entalpija stvaranja, entalpija sagorijevanja, entalpija promjene agregacijskih stanja, entalpijski dijagrami.

Reakcijska kalorimetrija.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Obraditi pretvorbe jednoga oblika energije u drugi unutar sustava: kemijska energija (potencijalna energija veza i međudjelovanja) u toplinsku (kinetičku energiju čestica), električnu, svjetlosnu i sl.

Povezati unutarnju energiju i entalpiju sustava, promjenu unutarnje energije i entalpije sustava te promjene entalpije i izmijenjene topline tijekom kemijske reakcije.

D. Koncept Prirodoznanstveni pristup

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM SŠ D.2.1. Povezuje rezultate pokusa s konceptualnim spoznajama.

Izvodi pokuse u okviru koncepata: Tvari, Promjene i procesi, Energija.

Uspoređuje na temelju pokusa reaktivnost anorganskih i organskih tvari.

Izvodi mjerenja i/ili postupke koji su dio pokusa.

Kalorimetrijski određuje reakcijsku entalpiju.

Mjeri promjenu reakcijske entalpije i entalpije otapanja.

Uspoređuje brzine različitih kemijskih reakcija s obzirom na utjecaj različitih čimbenika.

KEM SŠ D.2.2. Primjenjuje matematička znanja i vještine.

Izračunava koncentraciju otopine, molalnost i množinski udio tvari, topljivost tvari.

Izračunava tlak para otapala iznad otopine, povišenje vrelišta, sniženje ledišta i osmotski tlak.

Na temelju računa određuje doseg reakcije.

Povezuje doseg reakcije s množinom reakcijskih pretvorbi. Izračunava reakcijske entalpije iz energije izmijenjene kao topline i dosega kemijske reakcije. Izračunava prosječne brzine promjene reaktanata i produkata kao i prosječne brzine reakcija.

Koristeći se matematičkim izrazima rješava zadatke.

KEM SŠ D.2.3. Uočava zakonitosti uopćavanjem podataka prikazanih tekstom, crtežom, modelima, tablicama i grafovima.

Prikazuje podatke prikupljene pokusima i/ili radom na tekstu, novim tekstom, tablicama i grafovima.

Interpretira različite vrste brojčanih, tabličnih i grafičkih podataka te prenosi jednu vrstu prikaza u drugu.

Prikazuje modelima tvari uključene u promjene i procese.

Opisuje utjecaj kemijskih promjena na okoliš.

Brojčane podatke prikazuje tablično ili u obliku grafova pravilno označujući koordinatne osi.

Sadržaj

Računski i problemski zadatci iz područja termokemije, sastava otopina i kemijske kinetike.

Doseg reakcije.

Mjerodavni reaktant.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Pokusi, računski i problemski zadatci u okviru Prirodoznanstvenoga pristupa odnose se na kemijske reakcije anorganskih i organskih tvari navedenih u sadržaju i preporukama koncepta Promjene i procesi. Nastavnik sam odabire tvari najpogodnije za ostvarivanje ishoda.

Kalorimetrijski pokus podrazumijeva promjenu energije u sustavu, mjerenje promjene temperature u sustavu tijekom kemijske reakcije i izračunavanje izmijenjene topline, promjene entalpije sustava i reakcijske entalpije te specifični toplinski kapacitet. Reakcijska entalpija izračunava se iz izmijenjene topline i dosega reakcije. Račun za doseg podrazumijeva i račun za određivanje mjerodavnoga reaktanta (na primjeru reakcije bakra i sumpora).

Prikazuje modelima čestičnu građu tvari uključenih u promjene i procese – odnosi se na 2D i 3D modele (crtež, kalotni model, model štapića i kuglica…), modelima se koristi samo radi vizualizacije i u okviru navedenih anorganskih i organskih spojeva.

Vrste podataka za interpretaciju: tablice i dijagrami promjena koncentracije u vremenu reakcije.

Ovisnost topljivosti tvari o temperaturi, krivulje zagrijavanja čvrstih tvari i entalpijski dijagrami za egzotermnu i endotermnu reakciju.

Iz dijagrama promjene koncentracije u vremenu reakcije odrediti jednadžbu kemijske reakcije i na temelju odnosa stehiometrijskih koeficijenata reaktanata i produkata crtati grafičke prikaze ovisnosti promjene koncentracije tvari u vremenu reakcije (povezati s KEM SŠ D.3.3.).

A. Koncept Tvari

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM SŠ A.3.1. Istražuje svojstva, sastav i vrstu tvari.

Navodi definicije kiselina i baza po Arrheniusu, Brønsted-Lowryju i Lewisu.

Navodi definiciju i svojstva pufera. Uspoređuje kiseline, baze i pufere po sastavu, vrsti i svojstvima. Uspoređuje organske tvari po sastavu, vrsti i svojstvima.

Razvrstava tvari prema svojstvima, sastavu i vrsti.

KEM SŠ A.3.2. Primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku za opisivanje sastava tvari.

Jednadžbom kemijske reakcije prikazuje promjene i procese unutar koncepta.

Razlikuje značenja simboličkih prikaza u okviru koncepta.

KEM SŠ A.3.3. Kritički razmatra upotrebu tvari i njihov utjecaj na čovjekovo zdravlje i okoliš.

Kritički razmatra upotrebu tvari u okviru koncepta i njihov utjecaj na okoliš.

Objašnjava upotrebu različitih vrsta tvari u okviru koncepta i njihov utjecaj na okoliš.

Sadržaj

Kiseline, baze, soli, puferi, indikatori.

Alkoholi, aldehidi i ketoni, karboksilne kiseline, esteri.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Obrađuju se one kiseline, baze i soli elementarnih tvari koje su obrađivane u prethodnome razredu (vidi ishode KEM SŠ A.2.1. i KEM SŠ B.2.2.) uz, dodatno, karboksilne kiseline i estere.

Povezati jakost kiselina i baza s građom molekula odnosno iona.

Pri obradi puferskih sustava naglasiti sastav i ulogu pufera u ljudskome organizmu; puferske sustave obraditi na kvalitativnoj razini s pomoću kiselinsko – -baznih reakcija, ne računati pH-vrijednost puferskoga sustava.

Hidrolizu soli objasniti pomoću kiselinsko-bazne teorije.

U okviru aldehida i ketona obraditi glukozu i fruktozu.

B. Koncept promjene i procesi

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM SŠ B.3.1. Analizira brzine različitih promjena.

Uspoređuje brzine kemijskih promjena anorganskih i organskih tvari na temelju podataka o utjecaju katalizatora (inhibitora).

Uspoređuje brzine promjena na temelju utjecaja čimbenika na brzinu kemijske promjene.

KEM SŠ B.3.2. Procjenjuje utjecaj čimbenika na sastav reakcijske smjese u ravnotežnome sustavu.

Uspoređuje uvjete dinamičke ravnoteže sustava s obzirom na načine mijenjanja stanja ravnoteže.

Uspoređuje djelovanje čimbenika na ravnotežno stanje.

Opisuje položaj dinamičke ravnoteže sustava te načine mijenjanja stanja ravnoteže u promatranome sustavu.

KEM SŠ B.3.3. Analizira kemijske promjene na primjerima reakcija anorganskih i organskih tvari.

Prikazuje promjene anorganskih i organskih tvari jednadžbama kemijskih reakcija.

Određuje jakost kiselina i baza. Opisuje djelovanje indikatora, kiselost otopine na temelju

pH – vrijednosti.

Objašnjava disocijaciju, ionizaciju i neutralizaciju.

Objašnjava hidrolizu soli s pomoću teorija o kiselinama i bazama.

Opisuje kemijske promjene na primjerima reakcija anorganskih i organskih tvari te opisuje njihov utjecaj na okoliš.

Sadržaj

Le Chatelierovo načelo.

Položaj ravnoteže i čimbenici koji utječu na ravnotežno stanje: sastav ravnotežne smjese, temperatura i tlak.

Katalizatori.

Reakcije anorganskih tvari:

– metode dobivanja soli

– reakcije oksidacije i redukcije u vodenim otopinama, elektrokemijski procesi (procesi u galvanskim i elektroliznim člancima) korozija i načini zaštite od korozije.

Reakcije organskih tvari:

– dobivanje alkohola

– supstitucijske reakcije alkohola

– oksidacija alkohola

– oksidacija aldehida i ketona

– adicije alkohola na aldehide i ketone

– esterifikacija

– hidroliza estera.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Obraditi dijagrame koji prikazuju promjenu potencijalne energije tijekom kemijske reakcije (dijagram iz kojega se može očitati energija aktivacije, utjecaj katalizatora/inhibitora na energiju aktivacije).

Pri obradi reakcija oksidacija i redukcije koristiti podatke iz Voltina niza.

C. Koncept Energija

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM SŠ C.3.1. Analizira promjene u elektrokemijskim člancima.

Uspoređuje promjene u elektrokemijskim člancima na temelju opisa članka i elektrokemijskoga (Voltina) niza. Povezuje shematski prikaz elektrokemijskoga članka s reakcijama u polučlancima.

Opisuje promjene u elektrokemijskim člancima na temelju opisa članka i elektrokemijskoga (Voltina) niza.

KEM SŠ C.3.2. Povezuje množinu izlučene tvari na elektrodama s količinom naboja.

Piše matematički izraz za Faradayev zakon elektrolize. Objašnjava povezanost Faradayeve konstante s nabojem elektrona.

Povezuje množinu izlučene tvari s množinom elektrona.

Primjenjuje Faradayev zakon elektrolize pri rješavanju jednostavnijih problema.

Sadržaj

Standardna vodikova elektroda i standardni redukcijski elektrodni potencijal, elektrokemijski (Voltin) niz.

Galvanski članak, razlika potencijala galvanskoga članka, anoda, katoda, polučlanak, elektrolizni članak, Faradayev zakon.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Obraditi pretvorbu kemijske energije u električnu (u galvanskim člancima) i električne energije u kemijsku (u člancima u kojima dolazi do elektrolize taljevina ili vodenih otopina soli).

Primijeniti Faradayev zakon za izračunavanje promjene množine tvari na elektrodama u jednome članku ili serijski spojenim člancima.

D. Koncept Prirodoznanstveni pristup

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM SŠ D.3.1. Povezuje rezultate pokusa s konceptualnim spoznajama.

Objašnjava reakcije anorganskih i organskih tvari na temelju izvedenih pokusa.

Mjeri promjenu koncentracije reaktanata u ovisnosti o vremenu kemijske reakcije i temperaturi.

Mjeri pH-vrijednost otopina.

Izvodi pokus s galvanskim i elektroliznim člancima.

Mjeri potencijal članka.

Izvodi pokuse te prikupljene podatke prikazuje u obliku izvješća.

KEM SŠ D.3.2. Primjenjuje matematička znanja i vještine.

Izračunava iskorištenje reakcije. Izračunava srednju brzinu kemijske reakcije.

Izračunava pH-vrijednost vodenih otopina kiselina i baza.

Izračunava konstante ravnoteža i sastav ravnotežne smjese. Izračunava razliku standardnih elektrodnih potencijala.

Izračunava promjene množine tvari na elektrodama u jednome članku ili serijski spojenim člancima.

Rješava zadatke koristeći se jednostavnim matematičkim izrazima.

KEM SŠ D.3.3. Uočava

zakonitosti uopćavanjem podataka prikazanih crtežima, grafikonima i tablicama.

Povezuje množinu elektrona s promjenama množine tvari na elektrodama.

Prikazuje modelima čestičnu građu tvari.

Razlikuje galvanski od elektroliznoga članka na temelju crteža i shematskoga prikaza.

Povezuje shematski prikaz elektrokemijskoga članka s reakcijama u polučlancima. Prikazuje prikupljene podatke tablicama i grafovima.

Koristi se crtežima za prikazivanje građe tvari te podatke prikazuje tablično ili grafovima pravilno označavajući koordinatne osi.

Sadržaj

Iskorištenje reakcija.

Srednja brzina kemijske reakcije.

Utjecaj katalizatora i inhibitora na brzinu reakcija.

Vrijednost pH vodenih otopina kiselina i baza.

Konstante ravnoteže: Kc, Kp, Kw.

Razlika standardnih elektrodnih potencijala, Faradayev zakon elektrolize.

Vrste podataka za interpretaciju: energijski profili reakcija, utjecaj katalizatora i inhibitora na brzinu kemijskih reakcija, dijagram promjene koncentracije tvari u vremenu reakcije, titracijske krivulje.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Pokusi u okviru koncepata odnose se na kemijske reakcije navedenih anorganskih i organskih tvari, čimbenike koji ubrzavaju kemijske promjene te elektrokemijske reakcije. Nastavnik odabire pokuse najpogodnije za ostvarivanje ishoda.

Iskorištenje reakcije može se odrediti na primjeru reakcije bakra i sumpora. Množinu elektrona s promjenama množine tvari na elektrodama moguće je povezati mjerenjem mase tijekom elektrolize vodene otopine bakrove soli, a razlike standardnih elektrodnih potencijala mjerenjem napona galvanskih članaka (nastavnik odabire tvari i elektrode najpovoljnije za ostvarivanje ishoda). Anorganske i organske tvari: objašnjene su u okviru ishoda KEM SŠ A.3.1. i KEM SŠ B.3.3.

Za vizualizaciju sadržaja mogu se koristiti 2D i 3D modeli: crtež, kalotni model, model štapića i kuglica.

Pri razradi ishoda »prikazuje prikupljene podatke tablicama i grafovima« povezati preporuku opisanu u KEM SŠ D.2.3. s računanjem koncentracijske konstante ravnoteže.

Tema Elektromagnetsko zračenje i tvari

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM SŠ ABC.4.1. Povezuje građu atoma s energijom te s fizikalnim i kemijskim svojstvima tvari.

KEM SŠ BC.4.2. Analizira međudjelovanja

tvari s elektromagnetskim zračenjem.

KEM SŠ D.4.3.

Povezuje rezultate pokusa s konceptualnim spoznajama.

KEM SŠ D.4.4. Primjenjuje matematička znanja i vještine.

KEM SŠ D.4.5. Uočava zakonitosti uopćavanjem podataka prikazanih tekstom, crtežom, modelima, tablicama i grafovima.

Opisuje Bohrov model atoma.

Povezuje građu elektronskoga omotača s položajem kemijskoga elementa u periodnome sustavu elemenata.

Objašnjava svojstva elektromagnetskoga zračenja te međudjelovanje tvari i elektromagnetskoga zračenja (apsorpcija, emisija) povezujući promjene energijskih stanja elektrona u atomu s emisijskim i apsorpcijskim spektrima bojenjem plamena.

Povezuje atomske spektre i građu elektronskoga omotača.

Istražuje primjenu spektroskopije u znanosti i tehnologiji.

Povezuje promjene energijskih stanja atoma ili molekule s emisijskim i apsorpcijskim spektrima na temelju boje plamena ili boje tvari.

Izračunava energiju elektromagnetskoga zračenja.

Povezuje energiju elektromagnetskoga zračenja s molnom energijom ionizacije atoma.

Prikazuje elektronsku konfiguraciju atoma u osnovnome stanju i iona.

Prikazuje modelima čestičnu građu tvari.

Uspoređuje emisijske i apsorpcijske spektre atoma i molekula.

Aalizira podatke spektroskopskih prikaza.

Piše jednadžbe α – i β-radioaktivnoga raspada.

Opisuje kvantnomehanički model atoma i raspored elektrona u elektronskome omotaču na temelju položaja kemijskoga elementa u periodnome sustavu elemenata.

Opisuje svojstva elektromagnetskih valova te međudjelovanje elektromagnetskoga zračenja i tvari.

Objašnjava razliku između emisije i apsorpcije elektromagnetskoga zračenja.

Rješava zadatke koristeći se jednostavnim matematičkim izrazima i izvodi mjerenja i/ili postupke koji su dio pokusa.

Prikazuje podatke prikupljene pokusima i/ili radom na tekstu, novim tekstom, tablicama i grafovima. Interpretira različite vrste brojčanih, tabličnih i grafičkih podataka te prenosi jednu vrstu prikaza u drugu.

Sadržaj

Povijest otkrića modela atoma, kvantno mehanički model atoma, apsorpcija i emisija elektromagnetskoga zračenja, elektronska konfiguracija, raspored elektrona u elektronskome omotaču neutralnih i nabijenih atoma, atomski spektri, izotopi, izobari, α – i β – radioaktivni raspad.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Primjena spektroskopije u znanosti i tehnologiji: npr. u medicini, forenzici, farmaciji, proizvodnji hrane, ekologiji, astronomiji (kemijski sastav zvijezda) i analitičkoj kemiji (kao jedne od metoda za određivanje kvalitativnoga i kvantitativnoga sastava smjesa). U okviru kvalitativnoga određivanja sastava smjesa preporučuje se, primjerice odraditi bojenje plamena vodenim otopinama soli i halogenalkanima.

Tema Kemija okoliša

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM SŠ C.4.6. Analizira promjene energije tijekom izmjene i pretvorbe energije u okolišu.

KEM SŠ AB.4.7. Analizira kemijske promjene na primjerima reakcija u okolišu.

KEM SŠ AB.4.8.; Kritički razmatra utjecaj tvari na čovjeka i okoliš.

KEM SŠ D.4.9. Povezuje rezultate pokusa s konceptualnim spoznajama.

KEM SŠ D.4.10. Primjenjuje matematička znanja i vještine.

KEM SŠ D.4.11. Uočava zakonitosti uopćavanjem podataka prikazanih tekstom, crtežom, modelima, tablicama i grafovima.

Istražuje izmjene energije u okolišu. Analizira promjene energije tijekom fotokemijskih reakcija u atmosferi te procesa koji vode do globalnoga zatopljenja.

Istražuje pojavu smoga i neke reakcije biogeokemijskih ciklusa ugljika, dušika, fosfora i vode.

Istražuje kemijske promjene koje uzrokuju stanjivanje ozonskoga sloja.

Istražuje kemijske promjene koje uzrokuju globalno zatopljenje.

Objašnjava utjecaj pesticida, teških metala i spojeva arsena na čovjeka i okoliš.

Objašnjava utjecaj umjetnih gnojiva na okoliš.

Istražuje utjecaj halogeniranih organskih spojeva na zagađivanje okoliša (npr. freona). Izvodi pokuse u okviru koncepata: Tvari, Promjene i procesi, Energija.

Analizira uzorke vode, zraka i tla u okviru teme Kemija okoliša.

Primjenjuje stehiometrijske odnose množine tvari na temelju jednadžbe kemijskih reakcija.

Grafički prikazuje i analizira podatke dobivene fizikalno-kemijskim mjerenjima (kiselinsko-bazne titracije, kinetička mjerenja, kalorimetrijska mjerenja...).

Uopćava podatke dobivene analizom uzoraka vode, zraka i tla.

Uspoređuje promjene energije tijekom izmjene i pretvorbe energije u okolišu.

Objašnjava kemijske promjene u atmosferi, hidrosferi i geosferi koje utječu na kvalitetu življenja.

Objašnjava utjecaj pesticida, umjetnih gnojiva, teških metala i spojeva arsena te halogeniranih organskih spojeva na čovjeka i okoliš.

Rješava zadatke koristeći se jednostavnim matematičkim izrazima te izvodi mjerenja i/ili postupke koji su dio pokusa.

Prikazuje podatke prikupljene pokusima i/ili radom na tekstu, novim tekstom, tablicama i grafovima.

Interpretira različite vrste brojčanih,

tabličnih i grafičkih podataka te prenosi jednu vrstu prikaza u drugu.

Sadržaj

Kemija atmosfere, osnovni sastav čistoga zraka (osnova za ekološku stabilnost), tvari koje onečišćuju zrak, njihovi izvori, zadržavanje u zraku i načini uklanjanja, smog i ozonske rupe. Glavni kemijski pokazatelji kakvoće zraka: koncentracija sumporovih oksida, dušikovih oksida, amonijaka, ozona, benzena, lebdećih čestica.

Kemija vode i vodnih sustava (podjela prirodnih voda, vodni rezervoari svijeta, biogeokemijski ciklus vode, uzroci onečišćenja vode, načini uklanjanja, crpljenje i prerada prirodne vode u vodu za piće).

Glavni kemijski pokazatelji kakvoće vode: pH-vrijednost, koncentracija nitrata, nitrita i amonijaka, klorida, organske tvari, tvrdoća vode....

Kemija tla, vrste tla s obzirom na građu i sastav, obradiva tla, izvori onečišćenja tla i mogućnosti njihova uklanjanja, umjetna i mineralna gnojiva.

Glavni kemijski pokazatelji kakvoće tla (pH-vrijednost, koncentracija nitrata, nitrita, udio C, glavnih i sekundarnih kemijskih elemenata, prihranjivanje tla N, P, K, S, Ca, Mg), mikroelemenata (Fe, Mn, Zn, Cu, Cl, B…), mehanička analiza tla (tekstura).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odabrani karakteristični pesticidi od povijesnoga i suvremenoga značenja: lindan, DDT, organofosforni spojevi, umjetna i mineralna gnojiva.

Primijeniti analitičke postupke kvalitativne i kvantitativne analize vode, zraka i tla.

Primjena i toksikologija teških metala (npr. Hg, Cd, Cr, Pb) i arsena te njihovih spojeva – povijesni primjeri ekocida.

Primjena i toksikologija halogeniranih organskih spojeva – ugljikov tetraklorid, kloroform, vinil-klorid, trikloretilen i perkloretilen kao otapala u kemijskim čistionicama, poliklorirani bifenili.

Tema Kemija odabranih biomolekula

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM SŠ A.4.12. Istražuje svojstva, sastav i vrstu odabranih biomolekula primjenjujući kemijsko nazivlje i simboliku u okviru koncepta.

KEM SŠ B.4.13. Istražuje kemijske promjene odabranih biomolekula.

KEM SŠ C.4.14. Istražuje energijske pretvorbe tijekom biokemijskih reakcija.

KEM SŠ D.4.15. Povezuje rezultate pokusa s konceptualnim spoznajama.

KEM SŠ D.4.16. Primjenjuje matematička znanja i vještine.

KEM SŠ D.4.17. Uočava zakonitosti uopćavanjem podataka prikazanih tekstom, crtežom, modelima, tablicama i grafovima.

Opisuje svojstva, sastav i vrstu odabranih spojeva.

Povezuje strukturu odabranih biomolekula s njihovom funkcijom u organizmu. Istražuje ulogu odabranih spojeva.

Objašnjava fizikalna i kemijska svojstva odabranih biomolekula.

Primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku u okviru koncepta.

Istražuje kemijske promjene odabranih biomolekula.

Primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku te se koristi matematičkim znanjima i vještinama u okviru koncepta.

Objašnjava djelovanje enzima u organizmu (energija aktivacije).

Objašnjava energijske pretvorbe tijekom biokemijskih reakcija na odabranome primjeru.

Izvodi pokuse u okviru koncepata: Tvari, Promjene i procesi, Energija.

Primjenjuje stehiometrijske odnose množine tvari na temelju jednadžbe kemijskih reakcija u okviru tema.

Prikazuje modelima čestičnu građu tvari. Grafički prikazuje i analizira podatke dobivene fizikalno-kemijskim mjerenjima (kiselinsko-bazne titracije, kinetička mjerenja, kalorimetrijska mjerenja...).

Razvrstava odabrane biomolekule prema svojstvima, sastavu i vrsti razlikujući značenja simboličkih prikaza.

Razlikuje kemijske promjene odabranih biomolekula primjenjujući kemijsku simboliku.

Opisuje energijske pretvorbe unutar organizma primjenjujući kemijsku simboliku.

Rješava zadatke koristeći se jednostavnim matematičkim izrazima te izvodi mjerenja i/ili postupke koji su dio pokusa.

Prikazuje podatke prikupljene pokusima i/ili radom na tekstu, novim tekstom, tablicama i grafovima.

Interpretira različite vrste brojčanih, tabličnih i grafičkih podataka te prenosi jednu vrstu prikaza u drugu.

Sadržaj

Stereokemija biomolekula.

Cikoalkani, ugljikohidrati (monosaharidi, disaharidi, polisaharidi), relativne konfiguracije monosaharida, masti, ulja, vitamini, amini i amidi, aminokiseline, podjela aminokiselina (amfoternost aminokiselina, ovisnost naboja aminokiselina o pH otopine), peptidi, enzimi, proteini i metaloproteini (hemoglobin, citokromi), nukleinske kiseline, alkaloidi. Adicija alkohola na aldehide i ketone na primjeru reakcija ciklizacije glukoze i fruktoze, nastajanje disaharida (glikozidne veze), esterifikacija glicerola i viših masnih kiselina, bazična i kisela hidroliza masti i ulja, peptidne veze te dokazivanje ugljikohidrata, aminokiselina i proteina kvalitativnim testovima.

Preporuke za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda

U okviru teme Kemija odabranih biomolekula, u dijelu njihovih svojstava, potrebno je obraditi stereokemiju biomolekula (kiralnost, optička aktivnost), razine 3D strukture proteina, povezati strukturu proteina s njihovom funkcijom.

Tema Znanost o materijalima

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM SŠ C.4.18. Predviđa promjene energije tijekom kemijskih promjena.

KEM SŠ B.4.19. Analizira kemijske promjene odabranih tvari.

KEM SŠ AB.4.20. Povezuje svojstva odabranih tvari s njihovom primjenom.

KEM SŠ A.4.21.

Kritički razmatra informacije o materijalima.

KEM SŠ D.4.22. Povezuje rezultate pokusa s konceptualnim spoznajama.

KEM SŠ D.4.23. Primjenjuje matematička znanja i vještine.

KEM SŠ D.4.24.

Uočava zakonitosti uopćavanjem podataka prikazanih tekstom, crtežom, modelima, tablicama i grafovima.

Analizira promjene energije tijekom kemijskih promjena u kojima sudjeluju odabrane tvari koristeći se reakcijskim entalpijama.

Analizira reakcije sinteze i primjene materijala te kemijsku reaktivnost odabranih tvari.

Povezuje svojstva materijala s reaktivnošću i uporabom.

Kritički vrednuje utjecaj materijala na čovjeka i okoliš.

Kritički razmatra informacije o materijalima te procjenjuje njihovu važnost.

Izvodi pokuse u okviru teme.

Primjenjuje stehiometrijske odnose množine tvari na temelju jednadžbe kemijskih reakcija u okviru teme.

Primjenjuje stehiometrijske odnose množine tvari na temelju jednadžbe kemijskih reakcija u okviru tema.

Prikazuje modelima čestičnu građu tvari.

Grafički prikazuje i analizira podatke dobivene fizikalno-kemijskim mjerenjima (kiselinsko-bazne titracije, kinetička mjerenja, kalorimetrijska mjerenja...).

Objašnjava promjene energije tijekom kemijskih promjena odabranih spojeva koristeći se reakcijskim entalpijama ili entalpijskim vezama.

Opisuje kemijske promjene odabranih tvari izvođenjem odgovarajućih pokusa.

Opisuje svojstva i primjenu odabranih tvari u okviru preporučenih tema.

Organizira prikupljene informacije o materijalima u okviru preporučenih tema.

Rješava zadatke koristeći se jednostavnim matematičkim izrazima te izvodi mjerenja i/ili postupke koji su dio pokusa.

Prikazuje podatke prikupljene pokusima i/ili radom na tekstu, novim tekstom, tablicama i grafovima.

Interpretira različite vrste brojčanih, tabličnih i grafičkih podataka te prenosi jednu vrstu prikaza u drugu.

Sadržaj

Polimerizacija, anorganski i organski polimeri, prirodni i sintetski polimeri.

Organski polimeri – tumačenje svojstava i primjena na temelju strukture: celuloza, guma, najlon, kevlar, teflon, stiropor, plastične mase, vinil-polimeri.

Alotropija ugljika: procesi dobivanja, svojstva i osnovne reakcije uz primjenu fulerena, nanocjevčica, grafena, grafita i dijamanta.

Bojila i pigmenti: bijele boje (olovno bjelilo, cinkovo bjelilo, titanijevo bjelilo, kreda i sadra), žute boje (oker, kromovo i kadmijevo žutilo), crvene boje (cinober, minij), zelene (kromovo zelenilo), plave boje (ultramarin, berlinsko modrilo, kobaltna plava), smeđe boje (umbra), sive boje (cinkovo sivo), crne boje (grafit, čađa, željezno crnilo), metalne boje (brončane, zlatna i srebrna bronca).

Osnove razvoja farmaceutske industrije: spoj kao lijek i otrov, biološko djelovanje odabranih lijekova koji imaju povijesno značenje za čovječanstvo: sedativi (npr. talidomid), antipiretici

(npr. acetilsalicilna kiselina), antibiotici (npr. penicilin, azitromicin), citostatici (npr. cisplatin).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Navedeni su preporučeni sadržaji od kojih nastavnik bira sadržaje prema programu škole i interesu učenika.

Tema Kemija koloida

Odgojno-obrazovni ishodi

Razrada ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda

KEM SŠ AB.4.25. Istražuje svojstva, sastav, vrstu i dobivanje koloidnih sustava.

KEM SŠ BC.4.26. Povezuje utjecaj različitih čimbenika sa stabilnosti koloidnih sustava.

KEM SŠ AB 4.27. Kritički razmatra utjecaj i primjenu koloidnih sustava na život čovjeka i okoliš.

KEM SŠ D.4.28. Povezuje rezultate pokusa s konceptualnim spoznajama.

KEM SŠ D.4.29. Primjenjuje matematička znanja i vještine.

KEM SŠ D.4.30. Uočava zakonitosti uopćavanjem podataka prikazanih tekstom, crtežom, modelima, tablicama i grafovima.

Opisuje sastav heterogenih smjesa razlikujući disperzno sredstvo i dispergiranu fazu. Analizira vrstu i svojstva koloidnih sustava na temelju njihova sastava i veličine čestica dispergirane faze.

Opisuje procese dobivanja suspenzija, emulzija, aerosolova i micela.

Uspoređuje koloidne sustave s homogenim vodenim otopinama na temelju raspršenja svjetlosti.

Povezuje utjecaj međupovršinskoga sloja i površinskoga naboja na stabilnost koloidnih sustava.

Objašnjava procese dijalize i elektroforeze u kontekstu primjene koloidnih sustava u znanosti i tehnologiji.

Kritički razmatra svojstva i primjenu površinski aktivnih tvari te njihov utjecaj na čovjeka i okoliš.

Izračunava površinu i brojevnu koncentraciju koloidnih čestica.

Prikazuje modelima čestičnu građu tvari.

Razvrstava koloidne sustave prema svojstvima, sastavu i vrsti, rješava zadatke uz učiteljevu pomoć te prikazuje podatke prikupljene pokusom.

Opisuje djelovanje čimbenika koji utječu na stabilnost koloidnih sustava.

Objašnjava svojstva i primjenu koloidnih sustava i njihov utjecaj na čovjekov život i okoliš.

Rješava zadatke koristeći se jednostavnim matematičkim izrazima te izvodi mjerenja i/ili postupke koji su dio pokusa.

Prikazuje podatke prikupljene pokusima i/ili radom na tekstu, novim tekstom, tablicama i grafovima.

Interpretira različite vrste brojčanih, tabličnih i grafičkih podataka te prenosi jednu vrstu prikaza u drugu.

Sadržaj

Vrste koloidnih otopina prema agregacijskom stanju disperzne faze i disperznoga sredstva, međudjelovanja čestica koloida, načini dobivanja čestica koloidne veličine, stabilnost koloida, agregacija, peptizacija, načini stabilizacije koloida (elektrostatska i sterička stabilizacija), destabilizacija koloida.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Povezati utjecaj međupovršinskoga sloja i površinskoga naboja na stabilnost koloidnih sustava (peptizacija, agregacija, koacervacija, djelovanje površinski aktivnih tvari, dodatak emulgatora).