DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU
Na temelju članka 43. Zakona o službenoj statistici (»Narodne novine«, br. 103/03., 75/09. i 59/12.), ravnatelj Državnog zavoda za statistiku donosi
Članak 1.
Na temelju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske, a u skladu sa Zakonom o službenoj statistici i Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske, Državni zavod za statistiku provodi statistička istraživanja o cijenama plina i električne energije koje se zaračunavaju industrijskim krajnjim korisnicima.
Članak 2.
Državni zavod za statistiku metodološki provodi statistička istraživanja o cijenama plina i električne energije koje se zaračunavaju industrijskim krajnjim korisnicima u skladu s Direktivom 2008/92/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o postupku Zajednice za poboljšanje transparentnosti cijena plina i električne energije koje se zaračunavaju industrijskim krajnjim korisnicima (preinaka).
Članak 3.
U okviru statističkih istraživanja o cijenama plina i električne energije koje se zaračunavaju industrijskim krajnjim korisnicima, Državni zavod za statistiku prikuplja i Eurostatu dostavlja podatke o:
1. cijenama i uvjetima prodaje plina i električne energije industrijskim krajnjim potrošačima
2. tarifnim sustavima koji se upotrebljavaju
3. raščlambi potrošača i odgovarajućih količina po razredima potrošnje kako bi se osigurala zastupljenost tih razreda na nacionalnoj razini.
Članak 4.
Izvještajne jedinice na koje se odnosi obveza dostave podataka iz članka 3. ovih Metodoloških osnova jesu sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti opskrbe i/ili distribucije električne energije i plina bez obzira na to je li riječ o glavnoj ili sporednoj djelatnosti.
Članak 5.
Izvještajne jedinice dostavljaju Državnom zavodu za statistiku podatke iz članka 3. točaka 1. i 2. ovih Metodoloških osnova za referentna razdoblja (semestre) koja završavaju 1. siječnja i 1. srpnja svake godine.
Izvještajne jedinice Državnom zavodu za statistiku podatke dostavljaju prema sadržaju obrazaca propisanih Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske, i to najkasnije do 1. veljače za razdoblje srpanj – prosinac i do 1. kolovoza za razdoblje siječanj – lipanj ako Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske nije drugačije određeno.
Prikupljene podatke Državni zavod za statistiku dostavlja Eurostatu u roku od dva mjeseca od završetka referentnog razdoblja.
Podaci iz članka 3. točke 3. ovih Metodoloških osnova dostavljaju se u dvogodišnjoj periodici. Ti podaci se ne objavljuju.
Članak 6.
Provedbene odredbe koje se odnose na oblik, sadržaj i sva ostala obilježja podataka navedenih u članku 3. ovih Metodoloških osnova utvrđene su u Dodacima I. i II. koji su sastavni dio ovih Metodoloških osnova.
Članak 7.
Ove Metodološke osnove stupaju na snagu prvi dan od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/13-01/18
Urbroj: 555-13-02-13-1
Zagreb, 12. lipnja 2013.
Ravnatelj doc. dr. sc. Ivan Kovač, v. r.
DODATAK I.
CIJENE PLINA
Cijene plina za industrijske krajnje korisnike[1]) prikupljaju se i pripremaju u skladu sa sljedećom metodologijom:
(a) Cijene koje se dostavljaju jesu cijene koje industrijski krajnji korisnici plaćaju za prirodni plin koji za vlastitu uporabu dobavljaju preko mreže.
(b) U obzir se uzimaju sve vrste industrijske uporabe plina. Međutim, sustav isključuje potrošače koji plin upotrebljavaju:
– za proizvodnju električne energije u elektranama ili kogeneracijskim postrojenjima
– za neenergetske namjene (primjerice u kemijskoj industriji)
– više od 4 000 000 gigadžula (GJ) godišnje.
(c) Zabilježene cijene moraju se temeljiti na sustavu standardnih skupina potrošača koje su utvrđene s obzirom na godišnju potrošnju plina.
(d) Cijene će se prikupljati dva puta godišnje, početkom svakoga šestomjesečnog razdoblja (siječanj i srpanj) i odnosit će se na prosječne cijene koje su industrijski krajnji korisnici platili za plin tijekom prethodnih šest mjeseci.
(e) Cijene moraju biti izražene u nacionalnoj valuti po gigadžulu. Upotrijebljena jedinica energije mjeri se na temelju bruto kalorijske vrijednosti.
(f) Cijene moraju uključivati sve plative troškove: troškovi mreže i potrošena energija, minus popusti i premije, plus drugi troškovi (najam brojila, stalni troškovi itd.). Troškovi prvog priključenja nisu uključeni.
(g) Cijene se evidentiraju kao nacionalne prosječne cijene.
(h) Razvijaju se i provode isplativi postupci kojima je osiguran reprezentativan sustav kompiliranja podataka, a koji se temelji na sljedećim pravilima:
– cijene će predstavljati ponderirane prosječne cijene, pri čemu će se kao čimbenik ponderiranja upotrebljavati tržišni udjeli pravnih i fizičkih osoba koje se bave opskrbom plinom, a uključene su u istraživanje. Aritmetičke prosječne cijene navodit će se samo ako se ne mogu izračunati ponderirane vrijednosti. U svakom slučaju, osigurat će se da reprezentativni udio nacionalnog tržišta bude pokriven istraživanjem.
– tržišni udjeli trebaju se temeljiti na količini plina za koju pravne i fizičke osobe koje se bave opskrbom plina ispostave račun industrijskim krajnjim korisnicima. Ako je moguće, tržišni će se udjeli izračunavati posebno za svaku skupinu. Podacima za izračun ponderiranih prosječnih cijena upravljat će se uz poštivanje pravila o povjerljivosti.
– u interesu povjerljivosti, podaci koji se odnose na cijene dostavljat će se samo za razrede na koje upućuje točka (j), a za koje postoje barem tri krajnja korisnika.
(i) Navode se tri razine cijena:
– cijene bez poreza i doprinosa
– cijene bez PDV-a i drugih naplativih poreza
– cijene sa svim porezima, doprinosima i PDV-om.
(j) Cijene plina istraživat će se za sljedeće razrede industrijskih krajnjih korisnika:
|
Industrijski krajnji korisnik |
Godišnja potrošnja plina (GJ) |
|
|
najniža |
najviša |
|
|
Skupina 11 |
< 1 000 |
|
|
Skupina 12 |
1 000 |
< 10 000 |
|
Skupina 13 |
10 000 |
< 100 000 |
|
Skupina 14 |
100 000 |
< 1 000 000 |
|
Skupina 15 |
1 000 000 |
< = 4 000 000 |
(k) Jedanput svake dvije godine, zajedno sa siječanjskim izvješćem o cijenama, Eurostatu će se dostavljati podaci o sustavu kompiliranja podataka, pri čemu se posebno navodi opis istraživanja i njegovo područje primjene (broj pravnih i fizičkih osoba koje se bave opskrbom plina, a koja su obuhvaćena istraživanjem, agregirani postotak zastupljenog tržišta itd.) i kriteriji koji se primjenjuju za izračunavanje ponderiranih prosječnih cijena kao i agregiranih količina potrošnje po pojedinačnim skupinama.
(l) Jedanput godišnje, zajedno sa siječanjskim izvješćem o cijenama, Eurostatu će se dostavljati podaci o glavnim prosječnim svojstvima i čimbenicima koji utječu na cijene evidentirane za svaku skupinu potrošnje.
Podaci uključuju:
– prosječne čimbenike opterećenja za industrijske krajnje korisnike za svaku skupinu potrošnje koji su izračunani na temelju ukupno isporučene energije i prosječne najveće potražnje
– opis popusta za isprekidanu isporuku
– opis stalnih troškova, najam brojila ili druge troškove koji su važni na nacionalnoj razini.
(m) Jedanput godišnje, zajedno sa siječanjskim izvješćem o cijenama, također treba dostavljati podatke o stopama i metodama izračuna kao i opis poreza propisanih za prodaju plina industrijskim krajnjim korisnicima. Opis mora sadržavati sve troškove sustava neoporezivih doprinosa i obveze vezane za upravljanje javnim službama.
Opis poreza mora uključivati tri jasno odvojena dijela:
– porezi, doprinosi, neoporezivi doprinosi, pristojbe i sva druga fiskalna davanja koja nisu navedena u računima ispostavljenima industrijskim krajnjim korisnicima. Stavke opisane na temelju ove točke bit će uključene u prijavljene vrijednosti za razinu cijena »Cijene bez poreza i doprinosa«.
– porezi i doprinosi navedeni u računima ispostavljenima industrijskim krajnjim korisnicima koji se smatraju nenaplativima. Stavke opisane na temelju ove točke bit će stoga uključene u prijavljene vrijednosti za razinu cijena »Cijene bez PDV-a i drugih naplativih poreza«.
– porez na dodanu vrijednost (PDV) i drugi naplativi porezi navedeni u računima ispostavljenima industrijskim krajnjim korisnicima. Stavke opisane na temelju ove točke bit će uključene u prijavljene vrijednosti za razinu cijena »Cijene sa svim porezima, doprinosima i PDV-om«.
Pregled različitih poreza, doprinosa, neoporezivih doprinosa, pristojbi i drugih fiskalnih davanja:
– porez na dodanu vrijednost
– naknada za koncesiju. Obično se odnosi na dozvole i pristojbe za korištenje zemljištem i privatnoga ili javnog vlasništva za mreže ili druge plinske uređaje.
– ekološki porezi ili doprinosi. Obično se odnosi ili na promidžbu obnovljivih izvora energije ili kogeneracijskih postrojenja ili na teret za emisiju CO2, SO2 ili drugih sredstava koji utječu na klimatske promjene.
– drugi porezi i doprinosi u području energetike: obveze/troškovi vezani za upravljanje javnim službama, doprinosi za financiranje regulatornih tijela za energiju itd.
– drugi porezi i doprinosi koji nisu u području energetike: nacionalni, lokalni ili regionalni porezi za potrošenu energiju, porez na distribuciju plina itd.
Porez na dohodak, porezi vezani za nekretnine, gorivo za motorna vozila, cestarine, porezi za dozvole za telekomunikacije, radio, oglašavanje, pristojbe za dozvole, porez na otpad itd. ne uzimaju se u obzir i isključeni su iz ovog opisa zato što su nedvojbeno dio operativnih troškova i primjenjuju se i na druge industrije ili djelatnosti.
DODATAK II.
CIJENE ELEKTRIČNE ENERGIJE
Cijene električne energije za industrijske krajnje korisnike[2]) prikupljaju se i pripremaju u skladu sa sljedećom metodologijom:
(a) Cijene koje se dostavljaju cijene su koje industrijski krajnji korisnici plaćaju za električnu energiju za vlastitu uporabu.
(b) U obzir se uzimaju sve vrste industrijske uporabe električne energije.
(c) Zabilježene cijene moraju se temeljiti na sustavu standardnih skupina potrošača koje su utvrđene s obzirom na godišnju potrošnju električne energije.
(d) Cijene će se prikupljati dva puta godišnje, početkom svakoga šestomjesečnog razdoblja (siječanj i srpanj) i odnosit će se na prosječne cijene koje su industrijski krajnji korisnici platili za električnu energiju tijekom prethodnih šest mjeseci.
(e) Cijene moraju biti izražene u nacionalnoj valuti po kilovatsatu (kWh).
(f) Cijene moraju uključivati sve plative troškove: troškovi mreže i potrošena energija, minus popusti i premije, plus drugi troškovi (naknade za korištenje kapaciteta, komercijalizacija, najam brojila itd.). Troškovi prvog priključenja nisu uključeni.
(g) Cijene se evidentiraju kao nacionalne prosječne cijene.
(h) Razvijaju se i provode isplativi postupci kojima je osiguran reprezentativan sustav prikupljanja podataka koji se temelji na sljedećim pravilima:
– cijene će predstavljati ponderirane prosječne cijene, pri čemu će se kao čimbenik ponderiranja koristiti tržišni udjeli pravnih i fizičkih osoba koje se bave opskrbom električnom energijom, a uključene su u istraživanje. Aritmetičke prosječne cijene navodit će se samo ako se ne mogu izračunati ponderirane vrijednosti. U svakom slučaju, države članice osigurat će da reprezentativni udio nacionalnog tržišta bude pokriven istraživanjem.
– tržišni udjeli trebaju se temeljiti na količini električne energije za koju pravne i fizičke osobe za opskrbu električnom energijom ispostave račun industrijskim krajnjim korisnicima. Ako je moguće, tržišni će se udjeli izračunavati posebno za svaku skupinu. Podacima za izračun ponderiranih prosječnih cijena upravljat će se uz poštivanje pravila o povjerljivosti.
– u interesu povjerljivosti, podaci koji se odnose na cijene dostavljat će se samo za razrede na koje upućuje točka (j), a za koje postoje barem tri krajnja korisnika.
(i)) Navode se tri razine cijena:
– cijene bez poreza i doprinosa
– cijene bez PDV-a i drugih naplativih poreza
– cijene sa svim porezima, doprinosima i PDV-om.
(j) Cijene električne energije istraživat će se za sljedeće razrede industrijskih krajnjih korisnika:
|
Industrijski krajnji korisnik |
Godišnja potrošnja električne energije (MWh) |
|
|
najniža |
najviša |
|
|
Skupina 1A |
< 20 |
|
|
Skupina 1B |
20 |
< 500 |
|
Skupina 1C |
500 |
< 2 000 |
|
Skupina 1D |
2 000 |
< 20 000 |
|
Skupina 1E |
20 000 |
< 70 000 |
|
Skupina 1F |
70 000 |
< = 150 000 |
(k) Jedanput svake dvije godine, zajedno sa siječanjskim izvješćem o cijenama, Eurostatu će se dostavljati podaci o sustavu kompiliranja podataka, pri čemu se posebno navodi opis istraživanja i njegovo područje primjene (broj pravnih i fizičkih osoba koje se bave opskrbom električne energije, a koja su obuhvaćena istraživanjem, agregirani postotak zastupljenog tržišta itd.) i kriteriji koji se primjenjuju za izračunavanje ponderiranih prosječnih cijena kao i agregiranih količina potrošnje po pojedinačnim skupinama.
(l) Jedanput godišnje, zajedno sa siječanjskim izvješćem o cijenama, Eurostatu će se dostavljati podaci o glavnim prosječnim svojstvima i čimbenicima koji utječu na cijene evidentirane za svaku skupinu potrošnje.
Podaci uključuju:
– prosječne čimbenike opterećenja za industrijske krajnje korisnike za svaku skupinu potrošnje koji su izračunani na temelju ukupno isporučene energije i prosječne najveće potražnje
– tablicu u kojoj su navedene granične vrijednosti napona za državu
– opis stalnih troškova, najam brojila ili druge troškove koji su važni na nacionalnoj razini.
(m) Jedanput godišnje, zajedno sa siječanjskim izvješćem o cijenama, također treba dostavljati podatke o stopama i metodama izračuna kao i opis poreza propisanih za prodaju električne energije industrijskim krajnjim korisnicima. Opis mora sadržavati sve troškove sustava neoporezivih doprinosa i obveze vezane za upravljanje javnim službama.
Opis poreza mora uključivati tri jasno odvojena dijela:
– porezi, doprinosi, neoporezivi doprinosi, pristojbe i sva druga fiskalna davanja koja nisu navedena u računima ispostavljenima industrijskim krajnjim korisnicima. Stavke opisane na temelju ove točke bit će uključene u prijavljene vrijednosti za razinu cijena »Cijene bez poreza i doprinosa«.
– porez i doprinosi navedeni u računima ispostavljenima industrijskim krajnjim korisnicima koji se smatraju nenaplativima. Stavke opisane na temelju ove točke bit će stoga uključene u prijavljene vrijednosti za razinu cijena »Cijene bez PDV-a i drugih naplativih poreza«.
– porez na dodanu vrijednost (PDV) i drugi naplativi porezi navedeni u računima ispostavljenima industrijskim krajnjim korisnicima. Stavke opisane na temelju ove točke bit će uključene u prijavljene vrijednosti za razinu cijena »Cijene sa svim porezima, doprinosima i PDV-om«.
Pregled različitih poreza, doprinosa, neoporezivih doprinosa, pristojbi i drugih poreznih obveza:
– porez na dodanu vrijednost
– naknada za koncesiju. To se obično odnosi na dozvole i pristojbe za korištenje zemljištem i privatnoga ili javnog vlasništva za mreže ili druge električne uređaje.
– ekološki porezi ili doprinosi. To se obično odnosi ili na promidžbu obnovljivih izvora energije ili kogeneracijskih postrojenja ili na teret za emisiju CO2, SO2 ili druge emisije koje utječu na klimatske promjene.
– porez na nuklearnu energiju i drugi porezi za inspekcijski nadzor: troškovi stavljanja nuklearnog postrojenja izvan pogona, inspekcijski nadzor i pristojbe za nuklearna postrojenja itd.
– drugi porezi i doprinosi u području energetike: obveze/troškovi vezani za upravljanje javnim službama, doprinosi za financiranje regulatornih tijela za energiju itd.
– drugi porezi i doprinosi koji nisu u području energetike: nacionalni, lokalni ili regionalni porezi za potrošenu energiju, porez na distribuciju električne energije itd.
Porez na dohodak, porezi vezani za nekretnine, trošarine za naftne derivate i gorivo koji se ne upotrebljavaju za proizvodnju električne energije, gorivo za motorna vozila, cestarine, porezi za dozvole za telekomunikacije, radio, oglašavanje, pristojbe za dozvole, porez na otpad itd. ne uzimaju se u obzir i isključeni su iz ovog opisa zato što su nedvojbeno dio operativnih troškova i primjenjuju se i na druge industrije ili djelatnosti.
(n) Jedanput godišnje, zajedno sa siječanjskim izvješćem o cijenama, Eurostatu će se dostavljati raščlamba cijena električne energije po glavnim elementima. Ta raščlamba cijena električne energije temeljit će se na sljedećoj metodologiji.
Ukupna cijena električne energije po skupini potrošnje može se promatrati kao suma cijena »mreže«, cijena »energije i opskrbe« (tj. od proizvodnje do komercijalizacije, osim mreža) te svih poreza i doprinosa.
– cijena »mreže« odnos je između prihoda od tarifa za prijenos i distribuciju i, ako je moguće, odgovarajuće količine kWh po skupini potrošnje. Ako nisu dostupne posebne količine kWh po skupini, treba navesti procjene.
– cijena »energije i opskrbe« ukupna je cijena od koje se oduzima cijena »mreže« i svi porezi i doprinosi
– porezi i doprinosi. Taj se element dodatno raščlanjuje na sljedeće:
– porezi i doprinosi za cijene »mreže«
– porezi i doprinosi za cijene »energije i opskrbe«
– PDV i drugi naplativi porezi.
NAPOMENA: Ako se dopunske usluge navode posebno, tada se one na sljedeći način mogu razvrstati pod jedan od dva glavna elementa:
– cijena »mreže« uključuje sljedeće troškove: tarife za prijenos i distribuciju, gubici pri prijenosu i distribuciji, troškovi mreže, usluge nakon prodaje, troškovi održavanja sustava i najam brojila
– cijena »energije i opskrbe« uključuje sljedeće troškove: proizvodnja, pohrana, bilanciranje energije, troškovi isporučene energije, usluge za kupce, upravljanje nakon prodaje, troškovi očitavanja i ostali troškovi vezani za opskrbu
– ostali posebni troškovi. Ta točka predstavlja troškove koji nisu niti troškovi za mrežu niti troškovi za energiju i opskrbu niti porezi. Ako postoji ova vrsta troškova, oni se prijavljuju posebno.
[1]) Industrijski krajnji korisnici mogu uključivati druge nerezidentne korisnike.
[2]) Industrijski krajnji korisnici mogu uključivati druge nerezidentne korisnike.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_77_1560.html