- 1 -              U-zpz 22/2021-7

 

 

 

 

 

Broj: U-zpz 22/2021-7

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u upravnom sporu tužitelja Hrvatske banke za obnovu i razvitak iz Z., protiv tuženika Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske iz Z., radi prava na pristup informacijama, odlučujući o zahtjevu za izvanredno preispitivanje zakonitosti Državnog odvjetništva Republike Hrvatske broj GZ-DO-5/2021-6 od 25. veljače 2021. presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj UsII-96/20-8 od 16. srpnja 2020., u sjednici održanoj 6. listopada 2021.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

Odbija se zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude kao neosnovan.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj UsII-96/20-8 od 16. srpnja 2020. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika Klasa: UP/II-008-07/18-01/865, Ur.broj: 401-01/05-20-9 od 2. veljače 2020., a kojim rješenjem je poništeno rješenje tužitelja od 19. studenoga 2018. i  kojim je odobreno H. Š. pravo na pristup preslici popisa svih krajnjih korisnika kredita koje je tužitelj kreditirao u razdoblju od 1. do 31. listopada 2017. uz navođenje iznosa kredita te je naloženo tužitelju da postupi na način da omogući H. Š. pristup navedenim podacima.

 

2. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je pozivom na odredbu čl. 78. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17 – dalje: ZUS) podnijelo zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti navedene presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pobijajući je iz razloga pogrešne primjene materijalnog prava, smatrajući da je ista donesena zanemarujući odredbu čl. 23. st. 5. toč. 5. Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine", broj 25/13 i 85715 – dalje: ZPPI) jer da tražitelj pristupa navedenim podacima očigledno zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

 

3. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske predložilo je prihvaćanje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj UsII-96/20-8 od 16. srpnja 2020. na način da ovaj sud preinači pobijanu presudu i usvoji zahtjev tužitelja te poništi rješenje tuženika od 3. veljače 2020. i ostavi na snazi rješenje tužitelja od 19. studenoga 2018.

 

4. Tuženik je dostavio odgovor na zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude u kojem je predložio da ovaj sud razmotri predmet u odnosu na podneseni zahtjev kako bi zauzeo jedinstveni stav o pitanju zloupotrebe prava na pristup informacijama.

 

5. Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude nije osnovan.

 

6. Postupajući prema odredbi čl. 78. st. 6. ZUS-a, ovaj sud je ispitao pobijanu presudu samo u granicama razloga navedenih u zahtjevu za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude.

 

7. Predmet spora o kojem je odlučeno pobijanom presudom je osnovanost zahtjeva tužitelja za poništenje rješenja tuženika kojim se odobrava H. Š. pravo na pristup preslici popisa svih krajnjih korisnika kredita koje je tužitelj kreditirao u razdoblju od 1. do 31. listopada 2017. uz navođenje iznosa kredita.

 

8. Povodom zahtjeva novinara H. Š. tuženik je poništio rješenje tužitelja od 19. studenoga 2018. te je odobrio imenovanome pravo na pristup navedenoj dokumentaciji i ujedno je naložio tužitelju da omogući takav pristup novinaru H. Š. Pritom je potrebno napomenuti da je prethodno Visoki upravni sud Republike Hrvatske svojom odlukom broj UsII-168/19-5 od 14. studenoga 2019. usvojio tužbeni zahtjev tužitelja H. Š. i poništio prvotno rješenje tuženika od 13. veljače 2019. pri čemu je predmet vraćen tuženiku na ponovno postupanje.

 

9. Visoki upravni sud Republike Hrvatske je postupajući po tužbi tužitelja protiv rješenja tuženika odbio tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika od 2. veljače 2020., polazeći od činjenice da se u konkretnom slučaju traže informacije koje se odnose na raspolaganje javnim sredstvima iz kojih razloga ne postoji mogućnost uskrate pristupa informaciji zbog postojanja ograničenja iz čl. 16. st. 3. ZPPI, a zbog kojeg tražena informacija treba biti dostupna javnosti i kao takva nadilazi eventualno opterećenje redovitog rada tijela javne vlasti.

 

10. U skladu s tim ocijenjeno je da je kontrola korištenja sredstava temeljem danih kredita u interesu javnosti i svih građana te novinar H. Š. kao i svaka druga osoba ima pravo znati kako se troše javna sredstva, a sve u cilju transparentnosti rada tijela javne vlasti, konkretno tužitelja te traženi podaci trebaju biti dostavljeni sukladno odredbi čl. 16. st. 4. ZPPI, a bez provođenja testa razmjernosti javnog interesa s time da nema ni mjesta razmatranju pitanja zlouporabe prava tražitelja informacije u odnosu na traženje prava na pristup tim informacijama.

 

11. Kako se dakle zahtjev odnosi na pristup podacima o raspolaganju javnim sredstvima, a koja moraju biti dostupna svakome, ocjenjeno je neodlučnim je li udovoljavanje takvom zahtjevu predstavlja dodatno opterećenje u radu tijela javne vlasti u njegovim redovitim poslovima, a zbog čega je osporenim rješenjem pravilno primijenjeno materijalno pravo.

 

12. Osporavajući pravilnost pobijane presude Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ustraje u shvaćanju da zahtjev novinara H. Š. sagledan u ukupnosti njegovih zahtjeva i traženja za pristup informacijama kod raznih tijela javne vlasti ima obilježje zlouporabe prava i kao takav da je nedopušten jer se njime nepotrebno opterećuje rad tijela javne vlasti i umanjuje njihova učinkovitost.

 

13. Broj zahtjeva koje je novinar H. Š. uputio tijelima javne vlasti, uključujući i tužitelja u razdoblju na koje ukazuje Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u svrhu pribavljanja informacija putem instituta prava na pristup informacija je doista znatan i kao takav može pobuditi sumnju u dobronamjernost takvog postupanja, a time i njihovu osnovanost, sve polazeći od odredbe čl. 23. st. 5. toč. 5. ZPPI.

 

14. Tom odredbom propisano je da će tijela javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako podnositelj očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovjetnih informacija ili zahtjeva kojima se traži veliki broj informacija, dolazi do opterećenja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

 

15. Polazeći od citirane odredbe, ovaj sud smatra da je pitanje osnovanosti zahtjeva za pristup informacijama potrebno sagledati u okolnostima svakog konkretnog slučaja, imajući u vidu na što, odnosno na koga i zbog čega je zahtjev upravljen. Kada je u pitanju podatak o krajnjim korisnicima kredita odobrenog od strane Hrvatske banke za obnovu i razvitak i na koji način se raspolagalo takvim javnim sredstvima, onda je izvjesno da postoji interes javnosti za trošenje javnih sredstava za dodjelu takvih kredita, a time postoji i opravdanost zahtjeva H. Š. kao novinara za dostavljanje mu traženih informacija, a bez da se to ocjenjuje kao zlouporaba prava.

 

16. Stoga, kako su se u okolnostima konkretnog slučaja ostvarile pretpostavke na strani tražitelja za pravo na pristup informacijama glede dodjele i načina trošenja predmetnih kredita u navedenom razdoblju, sve u smislu odredbe čl. 16. st. 3. ZPPI, pravilno je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika od 2. veljače 2020. te je pobijanom presudom pravilno primijenjeno materijalno pravo, slijedom čega je zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti te pravomoćne presude valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u izreci.

 

Zagreb, 6. listopada 2021.

 

Predsjednica vijeća:

Katarina Buljan, v.r.