NN 06/10 od 12.01.2010. Statistički standardi za istraživanje PRODCOM o industrijskoj proizvodnji za 2009. (IND-21/PRODCOM)

Objavljeno u NN 06/10 od 12.01.2010.:

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Na temelju članka 43. Zakona o službenoj statistici (»Narodne novine«, br. 103/03. i 75/09.), Državni zavod za statistiku određuje

STATISTIČKE STANDARDE ZA PRODCOM ISTRAŽIVANJE O INDUSTRIJSKOJ PROIZVODNJI ZA 2009. (IND-21/PRODCOM)

I. UVODNA OBJAŠNJENJA

U okviru procesa usklađivanja i standardiziranja proizvodnih statistika industrije Republike Hrvatske (RH) s revidiranim klasifikacijama i definicijama koji su propisani za PRODCOM statistike Europske unije (EU)[1]), Državni zavod za statistiku (DZS) izradio je nove statističke standarde za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji za 2009. (IND-21/PRODCOM) koji će se primjenjivati za prikupljanje godišnjih podataka o industrijskoj proizvodnji za 2009. Ažuriranje Nomenklature industrijskih proizvoda (NIP) koja čini integralni dio Statističkih standarda za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM) obvezatna je prema propisima EU-a u godišnjoj dinamici za sve države članice, a za države kandidate predstavlja jednu od brojnih obveza službene statistike u okviru procesa pristupanja EU. Tijekom 2009. došlo je do promjene PRODCOM Liste EU-a za 2009. što se odrazilo i na novoj verziji NIP 2009., koja je sastavni dio ovih statističkih standarda. Međutim, izrada i ažuriranje verzije NIP 2009. smatra se tekućim ažuriranjem jer je osnovna struktura NIP-a 2009. ostala ista u odnosu na prethodnu verziju NIP 2008. [2])

Statistički standardi IND-21/PRODCOM istraživanja o industrijskoj proizvodnji revidiraju se redovito posljednjih godina. Prvo nacionalno PRODCOM istraživanje uvedeno je za prikupljanje podataka o industrijskoj proizvodnji za 1994. i 1995.[3]) i od tada se u pravilu ažuriralo svake dvije do tri godine. Počevši od izvještajne godine 2003. ažurira se svake godine prema dinamici ažuriranja PRODCOM[4]) istraživanja EU-a.

Statistički standardi za IND-21/PRODCOM istraživanje za 2009. sadrže ažuriranu verziju NIP 2009.[5]) usklađenu s ažuriranom verzijom PRODCOM Liste EU-a za 2009.[6]) U manjem obujmu metodološki je redefinirana radi usklađivanja s konceptima i definicijama PRODCOM istraživanja za 2009. prema Uredbi Komisije EU-a [7]) za istraživanje, a uvedena su i dodatna obilježja radi izvora podataka za kratkoročne statistike kako bi se izbjeglo uvođenje još jednog istraživanja. PRODCOM Lista EU-a koja čini osnovnu strukturu NIP-a kontinuirano se usklađuje s robama iz CN-a – Kombinirane nomenklature za vanjsku trgovinu EU-a (sadašnja verzija CN 2009)[8]) s kojom je povezana preko korespondentnih tablica veza. Na isti način moguće je uspostaviti korespondentne veze između proizvoda NIP-a i roba iz Carinske tarife RH [9]), koja je usklađena s odgovarajućom verzijom CN-a, npr. CT 2009. usklađena je s CN-om 2008, a preko korespondentnih tablica veza s NIP-om 2009.

Dodatak 4. ovih statističkih standarda sadrži korespondentne veze između verzija NIP 2009. i NIP 2008. kako bi olakšali izvještajnim jedinica pronalaženje svojih proizvoda po ažuriranoj verziji NIP 2009. Verzija NIP 2009. izrađena je na temelju hijerarhijskih razina nove verzije NKD 2007. i KPD 2008. koje su u primjeni od 2008. u službenoj statistici RH. Obje su klasifikacije objavljene u Narodnim novinama, a izrađene su na temelju revidiranih klasifikacija EU-a: NACE, Rev.2 i CPA 2008.

PRODCOM je kratica za PRODCOM istraživanje EU-a na temelju kojeg se prikupljaju podaci o godišnjoj industrijskoj proizvodnji država članica EU-a od 1993. Prvi prikupljeni, obrađeni i objavljeni podaci istraživanja o industrijskoj proizvodnji RH prema konceptu EU-a odnose se na rezultate Godišnjeg izvještaja industrije za 1994., a temelje se na prvoj verziji NIP 1995., koja je bila usklađena s PRODCOM Listom 1995. Od tada do danas NIP se, u okviru utvrđene dinamike ažuriranja, revidira[10])devet puta, svaki put radi daljnjeg usklađivanja s referentnim verzijama PRODCOM Liste EU-a i metodologije za PRODCOM istraživanja EU-a. NIP 2009. predstavlja jedanaestu reviziju NIP-a.

Nacionalna politika revizija IND-21/PRODCOM istraživanja u godišnjoj dinamici donesena je radi usklađivanja NIP-a s ažuriranom verzijom PRODCOM Liste te konceptima i definicijama PRODCOM istraživanja EU-a koji se također često mijenjaju, a provodi se izdavanjem novih statističkih standarda umjesto donošenja izmjenama i dopunama slijedeći uobičajenu praksu država članica EU-a, a predstavlja bolje praktično rješenje, osobito kad se njima koriste nove izvještajne jedinice.

Pojam INDUSTRIJE u PRODCOM istraživanju

Sektor INDUSTRIJE definiran je po novoj verziji NKD 2007. s četiri područja B – Rudarstvo i vađenje, C – Prerađivačka industrija, D – Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija te E – Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, zbrinjavanje otpada te djelatnosti sanacije okoliša (samo odjeljak 36) odnosno s odjeljcima djelatnosti od 05 do 36 iz NKD-a 2007.[11]) za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji za 2009. EU-a i usklađen je s konceptom industrije kojim se koristi Eurostat.

Za prikupljanje i objavljivanje statističkih podataka o godišnjoj industrijskoj proizvodnji u razdoblju od 2003. do 2007. upotrebljavao se pojam INDUSTRIJE prema pokrivenosti područja iz NKD-a 2002., a u razdoblju od 1994. do 2002. upotrebljavao se pojam INDUSTRIJE prema pokrivenosti područja prvog NKD-a. U PRODCOM istraživanju za 2009. i sljedećih godina za prikupljanje i objavljivanje statističkih podataka o godišnjoj industrijskoj proizvodnji upotrebljavat će se pojam INDUSTRIJE prema pokrivenosti područja iz treće verzije NKD-a (2007.), počevši od verzije NIP 2009. iz ovih statističkih standarda. U sljedećim godinama NIP 2009. revidirat će se u godišnjoj dinamici prema promjenama PRODCOM Liste EU-a, a pokrivenost područja ostat će ista do sljedeće revizije statističkih klasifikacijskih sustava na europskoj i svjetskoj razini.

Svrha i cilj PRODCOM istraživanja

Svrha provedbe PRODCOM istraživanja je diseminacija relevantnih i ažurnih PRODCOM podataka domaćim i stranim korisnicima za potrebe analiza nacionalne proizvodnje i vrsta proizvoda koji se proizvode na domaćem tržištu te tako osigurati detaljan skup podataka za ocjenu njihove konkurentnosti na europskim i svjetskim tržištima izračunavanjem vidljive domaće potrošnje (apparent consumtion) na razini proizvoda/roba uspoređivanjem PRODCOM podataka o industrijskoj proizvodnji s podacima o izvozu/uvozu iz vanjske trgovine na temelju usklađenih nomenklatura koje omogućavaju njihovo bilanciranje uporabom formule: proizvodnja + uvoz – izvoz. Glavni su ciljevi provedbe IND-21/PRODCOM istraživanja za 2009. prikupljanje i obrada podataka o godišnjoj industrijskoj proizvodnji u RH, koja se mjeri pojedinačnim proizvodima iz NIP-a na temelju harmoniziranih statističkih standarda te njihova diseminacija u Eurostat na standardiziran način radi zadovoljavanja zahtjeva Eurostata i uključivanja nacionalnih PRODCOM podataka u Europski statistički sustav PRODCOM statistika. Cilj je PRODCOM istraživanja za 2009. i prikupljanje informacija o prodanim količinama i vrijednostima prodanih proizvoda iz NIP-a 2009. u inozemstvo (izvoz) radi utvrđivanja jediničnih cijena koje su nezaobilazni metodološki okvir za uvođenje indeksa proizvođačkih cijena na inozemnom tržištu radi zadovoljavanja zahtjeva EU-a.

Svim izvještajnim jedinicama i ostalim zainteresiranim korisnicima treba napomenuti da su nacionalni godišnji rezultati PRODCOM-a od 2001. do 2007. već dostavljeni Eurostatu i objavljeni na Eurostatovom CD-u pod nazivom Unutrašnja i vanjska trgovina EU-a (Intra-and extra-EU trade) te se mogu pregledavati, pretraživati i preuzimati besplatno s Eurostatove baze podataka COMEXT. Na bazi COMEXT nalaze se podaci posebne baze podataka EUROPROMS – Europske proizvodne i tržišne statistike (EUROPEAN PRODUCTION AND MARKET STATISTICS) gdje se nalaze PRODCOM podaci zajedno s podacima izvoza/uvoza na detaljnoj razini proizvoda/roba iz harmoniziranih nomenklatura PRODCOM/CN. Ovdje su dostupni PRODCOM podaci za RH zajedno s podacima država članica EU-a i državama kandidatima za članstvo u EU, što dovoljno ukazuje na učinkovitost i harmoniziranost PRODCOM statistike RH, koja se velikim naporom svih sudionika kontinuirano održava već niz godina, a tako i izradom ovih revidiranih standarda.

Predmet PRODCOM istraživanja

Predmet IND-21/PRODCOM istraživanja za 2009. su, u skladu sa spomenutim ciljem i svrhom istraživanja, detaljni podaci o industrijskim proizvodima na razini proizvoda iz NIP-a 2009. koji su proizvele statističke jedinice tijekom 2009. na području RH. Obilježja koja se prikupljaju za industrijske proizvode, iskazana u fizičkim mjernim jedinicama iz NIP-a 2009., su sljedeća: maksimalno moguće količine proizvodnje; ukupno proizvedene količine proizvoda; količine proizvoda utrošene za daljnju proizvodnju u okviru istog poduzeća/izvještajne jedinice; ukupne količine proizvedenih prodanih proizvoda statističke jedinice, iskazana u fizičkim mjernim jedinicama i u vrijednosti prodanih proizvoda (proizvodnja za vlastiti račun) ili fakturiranom iznosu naknade primljene za uslugu (proizvodnja za tuđi račun na temelju ugovora s naručiteljem) te od toga količine i vrijednosti prodanih proizvoda u inozemstvo, tj. izvan granice RH (izvoz) prema obilježjima PRODCOM istraživanja.

U IND-21/PRODCOM istraživanja za 2009. su, dakle, predmet istraživanja ukupne količine i vrijednosti prodanih proizvoda, tj. fakturirane vrijednosti ukupno proizvedenih i prodanih proizvoda iz NIP-a 2009. od kojih je potrebno iskazati one koji su namijenjeni izvozu, tj. koje je statistička jedinica prodala u inozemstvo (izvan granica RH).

Izvještajne jedinice i statističke jedinice za koje su izvještajne jedinice dužne dostaviti podatke o predmetu istraživanja IND-21/PRODCOM za 2009. navedene su u Adresaru za IND-21/PRODCOM za 2009. na odgovarajućim obrascima IND-21/PRODCOM za 2009.

Pravna osnova PRODCOM istraživanja

PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji za 2009. (IND-21/PRODCOM) provodi se na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03. i 75/09.). Obveza davanja podataka temelji se na člancima 35. i 38. (stavak 1.) Zakona o službenoj statistici.

Nedostavljanje podataka ili dostavljanje netočnih, nepotpunih ili neažurnih podataka u propisanom sadržaju i rokovima povlači kaznene odredbe iz članaka 69. i 70. navedenog zakona.

Zašita pojedinačnih podataka u PRODCOM istraživanju

Pojedinačni podaci koji će se prikupiti ovim IND-21/PRODCOM istraživanjem za 2009. upotrebljavat će se isključivo u statističke svrhe u skladu s odredbama zakona (članci od 59. do 66.) o povjerljivosti pojedinačnih statističkih podataka (Zakon o službenoj statistici; »Narodne novine«, br. 103/03. i 75/09.).

II. KONCEPTI I DEFINICIJE PRODCOM ISTRAŽIVANJA

Proizvod i proizvodnja u PRODCOM istraživanju

Koncepti i definicije proizvoda i vrste proizvodnje koji se upotrebljavaju u ovom istraživanju preuzeti su iz PRODCOM istraživanja EU-a i nemaju smisao definitivnih značenja ovih riječi izvan ovog konteksta. U nedostatku konzistentne nacionalne terminologije i dvojezičnih pojmovnika, uz svaki pojam navodi se i naziv na engleskom jeziku, a za koncepte proizvodnje i vrstu prema PRODCOM-u EU-a kako bi se izbjeglo poistovjećivanje s istim ili sličnim pojmovima koji se upotrebljavaju u drugim statističkim istraživanjima.

Proizvod (Product). Proizvod je posljedica neke industrijske djelatnosti, a upotrebljava se kao opći naziv za proizvode koji imaju fizičku dimenziju i za industrijske usluge, a definiran je Nomenklaturom industrijskih proizvoda (NIP 2009.) prema konceptu ovog PRODCOM istraživanja.

Gotov proizvod (Finished product). Pod pojmom gotov proizvod smatra se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajući stupanj prerade ili dorade tako da je u NIP-u 2009. naveden pod posebnom šifrom i nazivom. Pojam tako definiranoga gotovog proizvoda obuhvaća i sve radove dovršavanja proizvoda, npr. čišćenje, pakiranje, ispitivanje kvalitete, kasiranje i slično. Količine neispravnih proizvoda (»škart«) ne smatraju se gotovim proizvodima.

Jedinična vrijednost (Unit value). Jedinična vrijednost prodanih (gotovih) proizvoda predstavlja prosječnu vrijednost po jedinici proizvoda, a ne stvarnu prosječnu cijenu tih proizvoda. U PRODCOM istraživanju jedinična vrijednost prodanih proizvoda ne prikuplja se izravno (izveden pokazatelj), već se dobije izračunom odnosno dijeljenjem vrijednosti prodanih proizvoda definiranih NIP-om 2009. s prodanim količinama tih proizvoda, a izražena je u kunama.

Nedovršen proizvod (Unfinished product). Proizvod koji nije dostigao određeni stupanj prerade ili dorade definiran NIP-om 2009. smatra se nedovršenim i ne iskazuje se u PRODCOM istraživanju.

Intermedijarni proizvod (Intermediate products). Proizvod koji je dostigao određeni stupanj prerade ili dorade definiran NIP-om 2009. i koji je proizvela jedna od lokalnih jedinica poduzeća, ali se dalje prerađuje ili obrađuje u istoj ili drukčijoj lokalnoj jedinici istog poduzeća/izvještajne jedinice i tim se postupcima pretvara u novi proizvod iz NIP-a 2009. (ili se ugrađuje u novi proizvod) naziva se intermedijarnim. U PRODCOM istraživanju intermedijarni proizvodi iskazuju se u tablici 1. pod »količine utrošene za daljnju proizvodnju u poduzeću« (stupac h). U nekim metodologijama za sličnu definiciju upotrebljava se pojam poluproizvod (semi-finished products) ili međufazni proizvod. Proizvodi kupljeni od trećih osoba radi preprodaje u istom obliku u kojem su i kupljeni ne smatraju se intermedijarnim proizvodima u smislu ovih standarda, kao ni proizvodi koji se upotrebljavaju za bruto investicije u vlastiti fiksni kapital lokalnih jedinica odnosno poduzeća.

Prodana proizvodnja (Production sold – PRODCOM type S). Pod pojmom prodana proizvodnja podrazumijeva se proizvodnja koju su neko vrijeme obavljale lokalne jedinice i koja je prodana (fakturirana) u izvještajnoj godini. U prodane proizvode treba iskazati ukupne količine i vrijednosti proizvoda (i usluga) iz NIP-a 2009. koji su isporučeni drugim poslovnim subjektima, prodani u vlastitim prodavaonicama lokalnih jedinica odnosno poduzeća kao i izvezene količine i vrijednosti proizvoda (i usluga) u izvještajnoj godini. Drugim riječima, proizvodnja se smatra prodanom ako je fakturirana. Prodanom proizvodnjom smatra se i proizvodnja odnosno prerada ili izvršene industrijske usluge na temelju ugovora s naručiteljem (za tuđi račun) prema definicijama iz ovih statističkih standarda. (III. dio, točka C – Posebne upute za ispunjavanje IND-21/PRODCOM obrasca).

Ukupna proizvodnja (Total production – PRODCOM type T). Ukupna proizvodnja jest proizvodnja koju su obavljale lokalne jedinice u izvještajnoj godini bez obzira na to je li prodana trećim osobama u zemlji ili inozemstvu (izvoz), stavljena na zalihe gotovih proizvoda (namijenjenih prodaji) ili se upotrebljavala za daljnju preradu u poduzeću ili kombinirano. U ukupnu proizvodnju treba uključiti i proizvodnju ostvarenu na temelju zajedničkog ulaganja sa stranim partnerom, ali samo ako je ostvarena na teritoriju RH (npr. nafta), uključujući i proizvodnju na teritoriju Slobodnih zona RH. Ukupne količine proizvedenih proizvoda uključuju proizvodnju za vlastiti račun i proizvodnju odnosno preradu ili izvršene industrijske usluge na temelju ugovora s naručiteljem (za tuđi račun), izvršenu u izvještajnoj godini prema definicijama iz ovih statističkih standarda (III. dio, točka C – Posebne upute za ispunjavanje IND-21/PRODCOM obrasca).

Proizvodnja namijenjena prodaji (Production intended for sale – PRODCOM type C). Proizvodnja namijenjena prodaji jest proizvodnja koju su obavljale lokalne jedinice u izvještajnoj godini i koja je prodana trećim osobama u zemlji ili inozemstvu (izvoz) ili je stavljena na zalihe gotovih proizvoda kako bi se prodala kasnije ili kombinirano. Ova se vrsta proizvodnje ne prikuplja izravno, već se dobije izračunom (izveden pokazatelj). Ne uključuje proizvodnju koja se utrošila ili je namijenjena daljnjoj preradi u istoj lokalnoj jedinici odnosno poduzeću prema definicijama iz ovih statističkih standarda (III. dio, točka C – Posebne upute za ispunjavanje IND-21/PRODCOM obrasca).

Izvještajne jedinice PRODCOM istraživanja

Izvještajne jedinice IND-21/PRODCOM istraživanja za 2009. su svi poslovni subjekti (pravne i fizičke osobe) koji su u Registru poslovnih subjekata (RPS)[12]) ili Obrtnom registru razvrstani u djelatnost INDUSTRIJE odnosno u područja B – Rudarstvo i vađenje, C – Prerađivačka industrija, D – Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija te E – Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, zbrinjavanje otpada te djelatnosti sanacije okoliša (samo odjeljak 36) odnosno odjeljcima djelatnosti NKD-a 2007. od 05 do 36. ili obavljaju industrijsku djelatnost prema informacijama iz drugih sekundarnih izvora. Izvještajne jedinice su i one pravne ili fizičke osobe koje nisu razvrstane prema glavnoj djelatnosti u industriju, ali imaju dijelove koji se bave industrijskom djelatnosti bez obzira na to jesu li ti dijelovi pravno konstituirani ili nisu.

Izvještajne jedinice najčešće su trgovačka društva ili obrtnici, a mogu biti sve druge pravne ili fizičke osobe koje su se tijekom izvještajne godine (2009.) bavile industrijskom djelatnosti na teritoriju RH, a ušle su u obuhvat ovog istraživanja prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2009.

Izvještajne jedinice daju podatke pojedinačno za svaku industrijsku lokalnu jedinicu u svom sastavu na glavnom obrascu IND-21/PRODCOM, a na pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM ako su im utvrđene više od dvije industrijske lokalne jedinice prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2009. Ako su obavljali još i djelatnost brodogradnje prema definiciji razreda 30.11 iz NKD-a 2007., onda ispunjavaju još i pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/30.11 (vidi upute za ispunjavanje).

Prema statističkoj terminologiji sve izvještajne jedinice IND-21/PRODCOM istraživanja za 2009. koje se nalaze u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2009. nazivaju se poduzećima (industrijskim i neindustrijskim), a njihovi dijelovi za koje su obvezne iskazati podatke nazivaju se industrijskim lokalnim jedinicama (statističkim jedinicama).

Statističke jedinice PRODCOM istraživanja

Statističke jedinice IND-21/PRODCOM istraživanja za 2009. su industrijske lokalne jedinice industrijskih i neindustrijskih poduzeća. Pojam ovako definiranih statističkih jedinica – industrijskih lokalnih jedinica upotrebljava se isključivo za potrebe provedbe PRODCOM istraživanja za 2009. U drugim kontekstima može imati drugačije značenje. Usklađen je u najvećoj mjeri s definicijom statističkih jedinica PRODCOM istraživanja EU-a i definicijom statističkih jedinica EU-a.[13]) Manja odstupanja postoje isključivo radi specifične nacionalne namjene ovog istraživanja (regionalni pokazatelji o industrijskoj proizvodnji na detaljnoj razini proizvoda).

Industrijska i neindustrijska poduzeća, koja su se tijekom 2009. bavila industrijskom proizvodnjom, u pravilu su izvještajne jedinice IND-21/PRODCOM istraživanja. Njihove definicije ovdje se navode radi objašnjenja i razumijevanja statističkih pojmova koji se upotrebljavaju u ovom istraživanju.

Industrijska poduzeća su svi poslovni subjekti, tj. sva trgovačka društva i druge pravne ili fizičke osobe koji su, na temelju svoje glavne djelatnosti, razvrstani u djelatnost INDUSTRIJE (u RPS-u ili Obrtnom registru) i stvarno su se tijekom 2009. bavila industrijskom proizvodnjom, prema definiciji INDUSTRIJE iz ovog istraživanja.

Neindustrijska poduzeća su svi poslovni subjekti, tj. sva trgovačka društva i druge pravne ili fizičke osobe koji na temelju svoje glavne djelatnosti nisu razvrstani u djelatnost INDUSTRIJE (prema RPS-u ili Obrtnom registru), ali imaju dijelove koji su se tijekom 2009. bavili industrijskom proizvodnjom (sekundarne djelatnosti), prema definiciji INDUSTRIJE iz ovog istraživanja.

Industrijske lokalne jedinice industrijskih i neindustrijskih poduzeća, koja su tijekom 2009. obavljale industrijsku proizvodnju, prema definiciji su statističke jedinice IND-21/PRODCOM istraživanja. Izvještajne jedinice dužne su iskazati sve podatke u ovom istraživanju za sve industrijske lokalne jedinice koje su im utvrđene u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2009. i statistička su konstrukcija. Njihove opsežnije definicije navode se u nastavku teksta, isključivo radi objašnjenja statističkih pojmova koji se u ovom istraživanju upotrebljavaju radi točnijeg iskazivanja podataka.

Industrijsku lokalnu jedinicu čini jedan ili više dijelova jednoga industrijskog ili neindustrijskog poduzeća odnosno izvještajne jedinice, koji je obavljao jednu ili više industrijskih vrsta djelatnosti na području jedne ili više regija. Regija je, u IND-21/PRODCOM istraživanju, definirana kao administrativno područje jedne županije. Drugim riječima, za njihovo utvrđivanje upotrebljavao se kriterij djelatnost/regija. Kriterij »industrijski« odnosi se na sve dijelove jednog poduzeća odnosno izvještajne jedinice koji su se u izvještajnoj godini bavili industrijskom djelatnosti na temelju glavne i/ili neke sporedne industrijske djelatnosti, a regionalni kriterij odnosi se na regionalni smještaj (lokaciju) toga industrijskog dijela ili više dijelova na području jedne ili više županija.

Svako industrijsko poduzeće odnosno izvještajna jedinica (poslovni subjekt) prema ovom kriteriju ima barem jednu industrijsku lokalnu jedinicu, i to u slučajevima kada je jedan ili više njegovih dijelova obavljalo industrijsku djelatnost na teritoriju samo jedne županije ili ako nema dijelova (sve u sjedištu). U svim drugim slučajevima utvrđene su dvije i više industrijskih lokalnih jedinica u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2009., tj. za svaku županiju po jednu, prema lokaciji na kojoj se djelatnost obavljala. Industrijske lokalne jedinice mogu biti dijelovi industrijskih ili neindustrijskih poduzeća.

Industrijske lokalne jedinice industrijskih poduzeća utvrđene su od jednog ili više dijelova industrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica kojima je glavna djelatnost industrija prema administrativnim sekundarnim izvorima, npr. RPS, Obrtni registar i slično.

Industrijske lokalne jedinice neindustrijskih poduzeća utvrđene su na isti način, od jednog ili više dijelova neindustrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica kojima je glavna djelatnosti izvan industrije, prema administrativnim sekundarnim izvorima, npr. RPS, Obrtni registar i slično, ali imaju dijelove koji su se bavili industrijskom proizvodnjom na temelju njihovih sporednih djelatnosti (ili su pogrešno razvrstani u administrativnim izvorima).

Statističke jedinice, industrijske lokalne jedinice industrijskih i neindustrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica (poslovnih subjekata) za koje se iskazuju podaci u ovom PRODCOM istraživanju za 2009. utvrđene su u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2009., koji je izradila Statistika industrije i energije DZS-a. Adresar IND-21/PRODCOM za 2009. dostavlja se svim sudionicima u provedbi PRODCOM istraživanja za 2009. (vidi organizaciju provedbe).

Treba naglasiti da je u većini slučajeva industrijskom ili neindustrijskom poduzeću odnosno izvještajnoj jedinici (poslovnom subjektu) utvrđena samo jedna industrijska lokalna jedinica. Iznimno, u slučajevima kada industrijska ili neindustrijska poduzeća imaju više industrijskih dijelova koji obavljaju industrijsku djelatnost na području nekoliko regija odnosno županija, utvrđeno im je više od jedne industrijske lokalne jedinice u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2009. Pritom su svi industrijski dijelovi istog poduzeća, smješteni na području jedne županije, grupirani u jednu regionalnu jedinicu – industrijsku lokalnu jedinicu tog poduzeća (industrijskog ili neindustrijskog).

Pri utvrđivanju statističkih jedinica za PRODCOM istraživanje za 2009. nisu uzeti u obzir dijelovi (ili dio) industrijskih i neindustrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica koji su »fizički« izvan teritorija RH radi usklađivanja s konceptima i definicijama PRODCOM istraživanja EU-a, tj. radi izbjegavanja dupliciteta podataka o industrijskoj proizvodnji na razini EU-a jer se rezultati ovog istraživanja redovito dostavljanju Eurostatu (Statističkom uredu EU-a).

Obuhvat PRODCOM istraživanja

Obuhvat statističkih jedinica odnosno industrijskih lokalnih jedinica industrijskih i neindustrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica (poslovnih subjekata) nije potpun. U PRODCOM istraživanju za 2009. obuhvaćaju se sve izvještajne jedinice (poslovni subjekti) kojima su utvrđene industrijske lokalne jedinice u 2009. koje imaju 10 i više zaposlenih ako se ovim obuhvatom osigurava dovoljna pokrivenost pojedinačnih skupina INDUSTRIJE (od 05.1 do 36.0) prema strukturi NKD-a 2007. Dovoljan obuhvat statističkih jedinica u IND-21/PRODCOM istraživanju znači da zbrojeno »pokrivaju«, tj. učestvuju s najmanje 90% u bruto dodanoj vrijednosti u svakoj pojedinačnoj skupini INDUSTRIJE prema strukturi NKD-a 2007., prema rezultatima istraživanja IND-21/SPS industrije i drugih sekundarnih izvora. Ako uvjet nije zadovoljen, za određene skupine INDUSTRIJE iz NKD-a 2007. proširuje se obuhvat i na statističke jedinice s manje od 10 zaposlenih (posebno male industrije, npr. industrija kruha, tiskanje, mali alati i drugo). Iznimno, u obuhvat istraživanja bez obzira na kriterij ulaze i statističke jedinice koje proizvode nove proizvode s aspekta RH ili proizvode koji nisu novi, ali se rijetko proizvode (iako s aspekta količina i vrijednosti nisu značajni) radi dobivanja informacija o raznovrsnosti nacionalne proizvodnje i poštivanja kriterija obuhvata PRODCOM istraživanja iz Uredbe EU-a (90% pokrivenosti na razini pojedinačnog proizvoda iz PRODCOM Liste odnosno iz NIP-a).

Obuhvat statističkih jedinica utvrđen je Adresarom IND-21/PRODCOM za 2009., koji je utvrdila Statistika industrije i energije DZS-a. Ako neki ured državne uprave u županiji – ured za statistiku eventualno smatra da je neka izvještajna ili statistička jedinica s gledišta županije važna, a nije uvrštena u Adresar IND-21/PRODCOM za 2009., treba čim prije o toj izvještajnoj ili statističkoj jedinici dostaviti osnovne podatke DZS-u koji će utvrditi njenu važnost s gledišta obuhvata i eventualno ju naknadno uključiti u Adresar IND-21/PRODCOM za 2009.

Periodika i izvještajno razdoblje PRODCOM istraživanja

PRODCOM istraživanje u pravilu se provodi jedanput godišnje. Izvještajno razdoblje je jedna godina, a podudara se s kalendarskom godinom, odnosno razdobljem od 1. siječnja do 31. prosinca 2009., koja je izvještajna godina u ovom PRODCOM istraživanju za 2009.

Metoda prikupljanja PRODCOM podataka

Za provedbu PRODCOM istraživanja za 2009. upotrebljava se izvještajna metoda. Izvještajne jedinice ispunjavaju odgovarajuće podatke za sve svoje industrijske lokalne jedinice koje su im utvrđene u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2009., na glavnom obrascu IND-21/PRODCOM, na pomoćnom obrascu za industrijske lokalne jedinice IND-21/PRODCOM/POM u slučaju kada imaju više od dvije industrijske lokalne jedinice. Ako obavljaju djelatnost brodogradnje, ispunjavaju i podatke na pomoćnom obrascu za brodogradnju IND-21/PRODCOM/30.11.

Izvještajne jedinice ispunjavaju podatke o industrijskoj proizvodnji za svoje industrijske lokalne jedinice na spomenutim obrascima na temelju svojih knjigovodstvenih podloga, dok za dio podataka trebaju dati stručne ocjene i procjene. Ispunjen obrazac IND-21/PRODCOM, pomoćne obrasce za industrijske lokalne jedinice IND-21/PRODCOM/POM i pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/30.11 izvještajne jedinice dostavljaju kompletirano nadležnom uredu državne uprave u županiji – uredu za statistiku u roku koji im on odredi.

Nomenklatura industrijskih proizvoda – NIP 2009.

Za ispunjavanje tablice 1. obvezatno treba upotrebljavati NIP 2009., koja je sastavni dio ovih statističkih standarda za PRODCOM istraživanje i nalazi se u Dodatku 3. Izvještajne jedinice dužne su za svaku industrijsku lokalnu jedinicu utvrđenu Adresarom IND-21/PRODCOM za 2009. iskazati podatke po proizvodima i mjernim jedinicama iz NIP-a 2009. o količinama: maksimalne i ukupne proizvodnje za svoj ili tuđi račun; utrošenih proizvoda za daljnju proizvodnju s aspekta izvještajne jedinice (a ne industrijskih lokalnih jedinica); o ukupnim količinama i vrijednostima prodaje vlastito proizvedenih proizvoda te posebno o količinama i vrijednostima prodaje vlastito proizvedenih proizvoda prodanih u inozemstvo (izvoz). NIP 2009. izrađena je na temelju PRODCOM Liste 2008.[14]) EU-a. PRODCOM Lista je prva lista proizvoda EU-a koja je usklađena na razini proizvoda/roba s Kombiniranom nomenklaturom (CN-om) EU-a za statistiku vanjske trgovine. S obzirom na to da je NIP 2009. izrađena na temelju PRODCOM Liste 2008., a Carinska tarifa RH za 2009.[15]) na temelju CN-a 2009, osigurana je i povezanost između NIP-a 2009. i Carinske tarife za 2009. na razini proizvoda/roba preko korespondentnih tablica veza. Struktura šifre proizvoda NIP-a 2009. sastoji se od deset brojčanih oznaka, a može se prikazati na sljedeći način: XX.XX.XX.XX.YY. Prvih osam brojčanih oznaka NIP-a 2009. identično je brojčanim oznakama PRODCOM Liste 2009. (oznake XX.XX.XX.XX), a deveta i deseta brojčana oznaka (YY) rezervirane su za detaljniju nacionalnu razradu proizvoda PRODCOM Liste 2009. gdje god je bilo potrebno kako bi se bolje reflektirali specifičnost i značaj nacionalne proizvodnje.

U hijerarhijskoj strukturi NIP-a 2009. prve četiri brojčane oznake (razine djelatnosti) preuzete su iz NKD-a 2007., a prvih šest brojčanih oznaka (agregirane razine proizvoda) preuzete su iz KPD-a 2009.[16]) U nacionalnoj verziji NIP 2009. deveta i deseta brojčana oznaka (YY) upotrebljavaju se za daljnju nacionalnu raščlambu. Sustavom vizualnog označavanja šifara NIP-a 2009. naglašena je povezanost NIP-a 2009. sa strukturom PRODCOM Liste 2009., čija je izvedenica, dodavanjem točke između osme i devete brojčane oznake šifre NIP-a 2009. odnosno na mjestu gdje počinje nacionalna detaljna raščlamba YY, npr. oznaka YY=00 u šifri NIP-a (deveta i deseta brojčana oznaka) označava da nacionalne raščlambe zapravo nema te da je šifra iz PRODCOM Liste 2009. EU-a preuzeta nepromijenjeno u nacionalnu verziju NIP 2009., tj. nema dodatne nacionalne raščlambe.

Proizvodi NIP-a 2009. na nacionalnoj su razini također usporedivi s Nomenklaturom industrijskih proizvoda za mjesečni izvještaj industrije (NIPUM 2009.)[17]) na razini potkategorija KPD-a 2008., a na razini pojedinačnih proizvoda obiju nomenklatura preko korespondentnih tablica veza. Proizvodi NIP-a 2009. povezani su također po načelu input-output s Nomenklaturom sirovina i materijala industrije (NRMI 2008.)[18]) na razini potkategorija proizvoda/sirovina iz KPD-a 2008. obiju nomenklatura.

Za svaki proizvod u NIP-u 2008. određena je jedna mjerna jedinica, a samo iznimno dvije jedinice na temelju kojih izvještajna jedinica treba iskazati industrijsku proizvodnju svih svojih industrijskih lokalnih jedinica iz Adresara IND-21/PRODCOM-a za 2008. Prva mjerna jedinica preuzeta je iz PRODCOM Liste 2008. EU-a, dok je druga mjerna jedinica utvrđena samo onda kada se prvom mjernom jedinicom ne mogu udovoljiti svi zahtjevi iz međunarodne razmjene podataka (npr. UN/ECE, FAO, IEA i drugo).

U ovoj verziji NIP 2008. pažljivo su analizirane sve mjerne jedinice koje su utvrđene u NIP-u 2008. kako bi se smanjio njihov broj u najvećoj mogućoj mjeri radi simplifikacije istraživanja i rasterećenja izvještajnih jedinica. Stoga su u ovoj verziji NIP 2008. izostavljene mjerne jedinice koje su u prethodnim verzijama NIP-a služile za izračunavanje pondera industrijskih proizvoda za potrebe obračuna indeksa industrijske proizvodnje ako je bila različita od one koja se tražila PRODCOM Listom. Uvest će se ponovno u verzijama NIP-a koje završavaju s oznakama 0 i 5, tj. u godinama kada se mijenja ponderacijski sustav prema propisima EU-a. Mjerne jedinice koje se zahtijevaju PRODCOM Listom 2008. u ovoj verziji NIP 2008. nisu podcrtane, dok su mjerne jedinice uvedene iz drugih razloga podcrtane.

Usporedivost proizvoda NIP-a 2008. s robama iz CT-a 2008. za svaki je proizvod/robu osigurana i izborom mjernih jedinice na isti način kao i usporedivost proizvoda PRODCOM Liste 2008. EU-a s robama iz CN-a 2008. Razlika može postojati samo u onim slučajevima kada PRODCOM Lista 2008. odstupa od CN-a 2008 ili se za određene proizvode NIP-a 2008. traže veće mjerne jedinice od onih u CT-u ili u PRODCOM Listi, npr. umjesto »kg« u CT-u ili PRODCOM Listi u NIP-u se traži »tona« jer za određene proizvode iz NIP-a proizvedene količine manje od »tone« nisu značajne za praćenje proizvodnje (npr. nekoliko »kg mesa« može biti interesantno s aspekta carine, ali s aspekta proizvodne statistike nije važno).

Sudionicima treba napomenuti da u provedbi ovog istraživanja nova verzija NIP 2008. predstavlja veliku promjenu u strukturi i sadržaju NIP-a 2008. radi primjene novoga revidiranog sustava statističkih ekonomskih klasifikacija djelatnosti i proizvoda koje su se dogodile tijekom 2007. kada su promijenjene gotovo sve svjetske i europske klasifikacije, a time i sve nacionalne statističke klasifikacije koje su njihove izvedenice. Tako je u verziju NIP 2008. ugrađen novi revidirani sustav nacionalnih statističkih ekonomskih klasifikacija djelatnosti i proizvoda – NKD 2007./KPD 2008. Stoga je ovim statističkim standardima priložena Korespondentna tablica NIP 2008.  NIP 2007. kako bi se svim izvještajnim jedinicama olakšalo pronalaženje njihovih proizvoda pod novim šiframa i nazivima u NIP-u 2008. (Dodatak 4. ovih statističkih standarda). Korespondentnom tablicom povezani su samo oni proizvodi iz NIP-a 2007. koji su se proizvodili u RH tijekom 2007. prema rezultatima PRODCOM istraživanja za 2007.

Organizacija provedbe PRODCOM istraživanja

U provođenju istraživanja sudjeluju Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (DZS) i nadležne područne jedinice za statistiku u županiji i upravnom tijelu Grada Zagreba nadležnom za poslove službene statistike.

Državni zavod za statistiku (DZS) izrađuje metodologiju, obrađuje podatke za RH i županije te kontinuirano osigurava stručnu pomoć područnoj statistici, sastavlja Adresar IND-21/PRODCOM za 2009., tiska i distribuira obrasce i druge materijale potrebne za provedbu istraživanja uredima državne uprave u županijama – uredima za statistiku, koncentrira materijal, kontrolira potpunost podataka, unosi podatke na magnetni medij, računski i logički kontrolira podatke, analizira prve rezultate, objavljuje i diseminira rezultate PRODCOM istraživanja za 2009. DZS prema potrebi održava i stručno obučavanje po pojedinim županijskim središtima i zajedno s područnim statističarima neposredno obilazi izvještajne jedinice, a o važnijim metodološkim teškoćama razgovara izravno s izvještajnom jedinicom.

Nadležne područne jedinice za statistiku u županiji i upravnom tijelu Grada Zagreba nadležnom za poslove službene statistike distribuiraju kompletiran materijal izvještajnim jedinicama odnosno pravnim osobama za sve utvrđene industrijske lokalne jedinice prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2009. za koje su dužne ispuniti podatke u tablici 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM, pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/POM ako imaju više od dvije industrijske lokalne jedinice te pomoćnog obrasca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/30.11 ako su obavljale i djelatnost brodogradnje, brinu se da u roku koji su odredili dobiju ispunjene odgovarajuće IND-21/PRODCOM obrasce od izvještajnih jedinica, šifriraju identifikacijske podatke za izvještajne jedinice i njihove industrijske lokalne jedinice na odgovarajućim IND-21/PRODCOM obrascima prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2009. ako to nije izvršila izvještajna jedinica koja je dostavila podatke, kontroliraju potpunost i točnost podataka u tablicama IND-21/PRODCOM obrazaca, brinu se da o roku kontroliran materijal dostave u DZS te da u tijeku logičko-računske i analitičke kontrole materijala u DZS-u i na zahtjev DZS-a provjeravaju iskazane podatke u dostavljenim PRODCOM obrascima izvještajnih jedinica s njihovog područja.

Obrada, analiza i rezultati PRODCOM istraživanja

Svi rezultati iz PRODCOM istraživanja za 2009. obrađuju se na razini pojedinačnih proizvoda iz NIP-a 2009., a vrijednost prodaje proizvoda iz NIP-a 2009. agregirano do razine razreda NKD-a 2007. za RH i izabrani pokazatelji za županije, vodeći pritom računa o zaštiti pojedinačnih podataka.

Prvi rezultati IND-21/PRODCOM istraživanja bit će objavljeni u priopćenju br. 2.1.5. pod nazivom Proizvodnja i prodaja industrijskih proizvoda (PRODCOM) u 2009., u papirnatom obliku i na internetskim stranicama DZS-a na adresi: http://www.dzs.hr/hrv/priopcenja/.

Detaljna obrada PRODCOM istraživanja o industrijskoj proizvodnji za 2009. bit će objavljena u Statističkom izvješću br. 1374., pod nazivom Industrijska proizvodnja u 2009. Godišnji izvještaj – PRODCOM – rezultati. Izabrani najvažniji rezultati ovog istraživanja bit će objavljeni u Statističkom ljetopisu DZS-a i eventualno u nekim posebnim publikacijama.

Osim navedenih izdanja DZS-a, nacionalne rezultate PRODCOM istraživanja za 2009. redovito objavljuje i Eurostat (Statistički ured EU-a), zajedno s rezultatima PRODCOM istraživanja država članica i kandidata jer zadovoljavaju sve kriterije harmoniziranosti i standardiziranosti. Eurostat objavljuje PRODCOM rezultate na zajedničkom CD-u pod nazivom Unutrašnja i vanjska trgovina EU-a (Intra-and extra-EU trade) i na internetskim stranicama Eurostata na adresi: http://www.eu.int/eurostat, gdje se mogu besplatno pregledavati, pretraživati i preuzimati s Eurostatove baze podataka COMEXT. Na bazi podataka COMEXT nalazi se posebna baza EUROPROMS – Europske proizvodne i tržišne statistike (EUROPEAN PRODUCTION AND MARKET STATISTICS) gdje se nalaze PRODCOM podaci zajedno s podacima izvoza/uvoza na detaljnoj razini proizvoda/roba iz harmoniziranih nomenklatura PRODCOM/CN.

III. UPUTE ZA ISPUNJAVANJE OBRAZACA IND-21/PRODCOM I IND-21/PRODCOM/POM

A. OPĆE UPUTE

Tko je dužan dostaviti podatke, kako i do kada. Podatke za IND-21/PRODCOM istraživanje za 2009. dužne su dostaviti sve izvještajne jedinice koje su utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2009. Izvještajne jedinice ispunjavaju podatke na klasičnim obrascima za IND-21/PRODCOM istraživanje za 2009. i uobičajeno ih dostavljaju poštom nadležnom uredu državne uprave u županiji – uredu za statistiku sa svog područja u roku koji im ona odredi. Nadležni uredi državne uprave u županiji – uredi za statistiku dostavljaju iste u DZS prema proceduri, obvezama i rokovima koje im je utvrdio DZS (vidi organizaciju provedbe PRODCOM istraživanja). Izvještajne jedinice ispunjavaju podatke za sve svoje industrijske lokalne jedinice na temelju svojih knjigovodstvenih evidencija, a iznimno ako ne raspolažu evidencijama, dužne su ih ispuniti na temelju ocjena i procjene stručnjaka.

Vrste obrazaca IND-21/PRODCOM istraživanja za 2009. Za dostavljanje IND-21/PRODCOM podataka za 2009. DZS je izradio tri vrste obrazaca: glavni obrazac IND-21/PRODCOM i dva pomoćna obrasca: IND-21/PRODCOM/POM i IND-21/PRODCOM/30.11.

Pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM namijenjen je onim izvještajnim jedinicama koje imaju više od dvije industrijske lokalne jedinice prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2009., a pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/30.11 je dopunski obrazac za brodogradnju odnosno za izvještajne jedinice koje su obavljale djelatnosti brodogradnje (razred 30.11 prema NKD-u 2007.) te uz glavni obrazac IND-21/PRODCOM (i eventualno IND-21/PRODCOM/POM) trebaju ispuniti i obrazac IND-21/PRODCOM/30.11. Upute za ispunjavanje pomoćnog obrasca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/30.11 nalaze se u IV. dijelu ovih statističkih standarda i na poleđini obrasca IND-21/PRODCOM/30.11. DZS će, ako budu raspoloživi resursi, pripremiti i elektroničke obrasce IND-21/PRODCOM, o čemu će naknadno obavijestiti sve sudionike provedbe PRODCOM istraživanja za 2009.

Način i redoslijed upisivanja podataka. Sve podatke u PRODCOM istraživanju za 2009. daju izvještajne jedinice na razini industrijskih lokalnih jedinica koje su im utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2009., a ne na razini izvještajne jedinice. Iznimno, u slučajevima kada neka izvještajna jedinica ima utvrđenu samo jednu industrijsku lokalnu jedinicu koja se bavila industrijskom proizvodnjom i na jednoj lokaciji (županiji) podaci se prikazuju »de facto« na razini izvještajne jedinice jer neindustrijske lokalne jedinice industrijskih i neindustrijskih izvještajnih jedinica nisu predmet PRODCOM istraživanja za 2009.

Redoslijed upisivanja podataka. Podaci se najprije upisuju u glavni obrazac IND-21/PRODCOM tako da se prvo ispune identifikacijski podaci o izvještajnoj jedinici, a zatim se prelazi na ispunjavanje podataka u tablici 1. posebno za svaku industrijsku lokalnu jedinicu koja je navedena u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2009. Na glavnom obrascu IND-21/PRODCOM izvještajna jedinica može upisati podatke za dvije industrijske lokalne jedinice, a ako ima više od dvije utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2009. tada se ispunjava i pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM jer se za svaku industrijsku lokalnu jedinicu treba ispuniti posebna tablica 1. Svaki pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM obostrano je tiskan te se mogu upisati podaci za još dvije industrijske lokalne jedinice. Tablica 1. pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/POM sadržajno je identična tablici 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM.

Prije ispunjavanja tablice 1., glavnog i pomoćnih obrazaca, izvještajna jedinica obvezatno treba prvo ispuniti identifikacijska obilježja za industrijsku lokalnu jedinicu pod točkom 2. Podaci za statističku jedinicu za koju se ispunjava tablica 1. prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2009. (barem tekstualno). Na pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM osim podataka pod b) koji se odnose na naziv INDUSTRIJSKE LOKALNE JEDINICE (statističke jedinice) treba prepisati RB iz Adresara, dok pod a) ŽUPANIJA (naziv) upisuje i šifru županije radi identifikacije izvještajne jedinice, u slučaju nepredviđenog odvajanja od glavnog obrasca IND-21/PRODCOM pri rukovanju, slanju i slično. Nadležan ured državne uprave u županiji – ured za statistiku dužan je u slučaju da izvještajna jedinica ne ispunjava identifikacijska obilježja ispuniti tražene identifikacijske podatke iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2009. prije dostavljanja kompletiranog materijala sa svog područja u DZS.

Pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM distribuira se kao umetak glavnom obrascu IND-21/PRODCOM koji se, kompletiran i ispunjen za sve industrijske lokalne jedinice za koje je izvještajna jedinica dužna ispuniti podatke (uključujući IND-21/PRODCOM/30.11), šalje nadležnom uredu državne uprave u županiji – uredu za statistiku sa svog područja. Podatke u tablici 1. uvijek treba ispunjavati sljedećim redoslijedom: za prve dvije industrijske lokalne jedinice podaci se ispunjavaju na glavnom obrascu IND-21/PRODCOM, a za sve ostale industrijske lokalne jedinice treba ispuniti onoliko tablica 1. (tj. stranica) pomoćnih obrazaca IND-21/PRODCOM/POM koliko je potrebno da se ispune podaci za sve industrijske lokalne jedinice neke izvještajne jedinice navedene u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2009.

Način distribucije i prikupljanja podataka od izvještajnih jedinica, a ne od industrijskih lokalnih jedinica organiziran je iz dva ključna razloga. Prvi je taj što je pojam »industrijska lokalna jedinica« statistička konstrukcija i u praksi se uglavnom ne podudara s administrativnim jedinicama, a drugi su, ne manje važni razlozi, racionalizacija i smanjenje poštanskih troškova provedbe PRODCOM istraživanja, pojednostavljenje unosa podataka (identifikacija izvještajne jedinice unosi se samo jedanput), a istovremeno se smanjuje i pojava dupliciteta ili neobuhvaćanja ukupne industrijske proizvodnje izvještajne jedinice (zbroj industrijske proizvodnje svih industrijskih lokalnih jedinica izvještajne jedinice u 2009.= ukupna industrijska proizvodnja iste izvještajne jedinice u 2009.).

Osim obrazaca IND-21/PRODCOM, IND-21/PRODCOM/POM i IND-21/PRODCOM/30.11, koji se upotrebljavaju za iskazivanje podataka u tablici 1., izvještajne jedinice dužne su proučiti i koristiti se pri ispunjavanju obrazaca svim općim, posebnim, detaljnim i dopunskim uputama iz III. dijela ovih statističkih standarda, uključujući njihove dodatke: Lista naziva i brojčanog označavanja županija (lokaliteta) u IND-21/PRODCOM istraživanju za 2009. (Dodatak 2.), osobito NIP 2009. (Dodatak 3.) jer se svi podaci u tablici 1. prikazuju na razini pojedinačnih proizvoda definiranih NIP-om 2009. Radi lakšeg pronalaženja i iskazivanja svoje proizvodnje po novom NIP-u 2009. iznimno je izrađena Korespondentna tablica NIP 2009.  NIP 2007. (Dodatak 4.).

B. IDENTIFIKACIJSKI PODACI NA OBRASCIMA IND-21/PRODCOM I IND-21/PRODCOM/POM

Upute za ispunjavanje identifikacijskih podataka glavnog obrasca IND-21/PRODCOM i pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/POM za industrijske lokalne jedinice ovdje će biti objašnjene zajedno, a upute za ispunjavanje pomoćnog obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/30.11 u IV. dijelu ovih statističkih standarda.

Svi traženi identifikacijski podaci o izvještajnoj jedinici upisuju se na glavni obrazac IND-21/PRODCOM iz službenih evidencija, a na pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM iz statističkih evidencija, tj. iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2009. Informacije o identifikacijskim podacima iz statističkih evidencija odnosno iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2009. izvještajnoj jedinici daje nadležan ured državne uprave u županiji – ured za statistiku. Ako izvještajna jedinica ne upiše identifikacijske podatke jer im nadležan ured državne uprave u županiji – ured za statistiku nije dostavio podatke iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2009. ili iz nekog drugog razloga, dužne su to učiniti nadležne područne jedinice za statistiku u županiji i upravnom tijelu Grada Zagreba nadležnom za poslove službene statistike prije dostavljanja kompletiranog materijala sa svog područja u DZS.

GLAVNI OBRAZAC IND-21/PRODCOM

Glavni obrazac IND-21/PRODCOM sadrži dvije vrste identifikacijskih podataka, uključujući i redni broj iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2009.: 1. Podaci o izvještajnoj jedinici koja podnosi izvještaj, a ispunjavaju se na temelju službenih (administrativnih) evidencija samo jedanput u zaglavlju glavnog obrasca (prva/naslovna stranica) i 2. Podaci za statističku jedinicu za koju se ispunjava tablica 1. – podaci se ispunjavaju u zaglavlju svake ispunjene tablice 1. na temelju Adresara IND-21/PRODCOM za 2009. Zadnja stranica glavnog obrasca IND-21/PRODCOM sadrži samo kratke tehničke upute, prostor za eventualne komentare te prostor za upis podataka o osobi koja je ispunila podatke u ime izvještajne jedinice odnosno osoba koja odgovara za njihovu točnost.

Redni broj iz Adresara. Redni broj (šesteroznamenkasta brojčana oznaka) svake izvještajne jedinice utvrdio je DZS (šesteroznamenkasta brojčana oznaka), a prepisuje ga izvještajna jedinica iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2009. prema informaciji nadležne područne jedinice za statistiku u županiji i upravnom tijelu Grada Zagreba nadležnom za poslove službene statistike ako to nije učinila izvještajna jedinica bez obzira na razloge.

1) PODACI O IZVJEŠTAJNOJ JEDINICI (PRAVNOJ I FIZIČKOJ OSOBI)

a) IME (tvrtka). Upisuje se skraćeni naziv izvještajne jedinice odnosno trgovačkog društva druge pravne osobe ili obrtnika prema upisu iz Registra poslovnih subjekata (RPS-a) DZS-u odnosno nazivu fizičke osobe/obrtnika iz Obrtnog registra ili drugih evidencija obrtnika.

b) MATIČNI BROJ IZ REGISTRA POSLOVNIH SUBJEKATA ILI OBRTNOG REGISTRA. Upisuje se matični broj (MB) izvještajne jedinice (osmeroznamenkasta brojčana oznaka) iz Obavijesti o razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD-u 2007. ili prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2009. u kojem su preuzeti MB-ovi izvještajnih jedinica iz RPS-a sa stanjem na dan 31. prosinca 2008. odnosno MB-ovi koji su vrijedili u izvještajnom razdoblju od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2008. ako je tijekom 2008. došlo do prestanka proizvodnje ili stečaja. Za fizičke osobe, npr. obrtnike, preuzet će se registarska oznaka iz Obrtnog registra ili drugih raspoloživih evidencija.

c) SJEDIŠTE (tvrtka): županija, grad/općina, naselje, ulica i broj, telefon. Upisuju se adresni podaci izvještajne jedinice, njena lokacija (županija) i telefon.

d) DJELATNOST (razred). Upisuje se četveroznamenkasta brojčana oznaka razreda djelatnosti prema NKD-u 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07. i 72/07.) gdje je registrirana izvještajna jedinica prema Obavijesti o razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD-u 2007. bez obzira na to je li djelatnost izvještajne jedinice industrijska ili neindustrijska. Brojčanu oznaku glavne (pretežne) djelatnosti izvještajne jedinice može se prepisati iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2008. u koji su preuzeti svi potrebni podaci iz RPS-a na isti način kao i za MB. Za fizičke osobe, npr. obrtnike, preuzet će se glavna djelatnost koju je utvrdio DZS na temelju Obrtnog registra ili drugih raspoloživih evidencija.

Sva ostala identifikacijska obilježja izvještajnih jedinica DZS preuzima iz RPS-a, npr. vrstu trgovačkog društva, vrstu kapitala, porijeklo kapitala itd. odnosno iz Obrtničkog registra ili drugih raspoloživih evidencija te se u ovom PRODCOM istraživanju traži samo minimum identifikacijskih podataka za izvještajne jedinice koje su neophodne za njihovo jednoznačno određivanje pri unosu podataka.

2) PODACI ZA STATISTIČKU JEDINICU ZA KOJU SE ISPUNJAVA TABLICA 1. U zaglavlju obrnute tablice 1. upisuju se identifikacijski podaci za industrijsku lokalnu jedinicu za koju izvještajna jedinica iskazuje podatke u tablici 1., a odnosi se na sljedeća obilježja:

a) ŽUPANIJA (naziv). Upisuje se naziv i redni broj županije na kojoj je fizički smještena industrijska lokalna jedinica za koju se ispunjavaju podaci u tablici 1., a sastoji se od dvoznamenkaste brojčane oznake županija ili Grada Zagreba (brojčane oznake od 01 do 21), a brojčanu oznaku 30 treba upisati za industrijske lokalne jedinice koje su fizički smještene na zakonom utvrđenom području Slobodnih zona RH jer čine posebnu regionalnu cjelinu prema kriterijima EU-a i ne smije se pridružiti nijednoj administrativno-teritorijalnoj jedinici/županiji. Lista naziva i brojčanog označavanja županija (regija)[19]) u PRODCOM istraživanju za 2008. nalazi se u Dodatku 2. ovih statističkih standarda.

b) INDUSTRIJSKA LOKALNA JEDINICA (naziv). Upisuje se naziv industrijske lokalne jedinice iz službenih evidencija, a ako službeni naziv nije utvrđen treba upisati interni naziv iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2008. (npr. pogon, tvornica i slično). Informaciju o internom nazivu industrijskih lokalnih jedinica izvještajnoj jedinici daje nadležna područna jedinica za statistiku u županiji i upravnom tijelu Grada Zagreba nadležnom za poslove službene statistike iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2008. ili ga upisuje izvještajna jedinica.

RB iz Adresara. Upisuje se redni broj (RB) industrijske lokalne jedinice iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2008. RB sadrži troznamenkastu brojčanu oznaku koju je utvrdio je DZS, a informaciju o RB-u izvještajnoj jedinici daje nadležna područna jedinica za statistiku u županiji i upravnom tijelu Grada Zagreba nadležnom za poslove službene statistike ili ga upisuje izvještajna jedinica.

POMOĆNI OBRAZAC IND-21/PRODCOM/POM

Pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM tiskan je obostrano, a u zaglavlju svake obrnute tablice 1. sadrži identifikacijske podatke za statističke jedinice – industrijske lokalne jedinice za koje izvještajna jedinica ispunjava podatke u tablici 1. Pomoćnim obrascem IND-21/PRODCOM/POM koriste se samo one izvještajne jedinice koje imaju više od dvije industrijske lokalne jedinice utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2008. Na jedan pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM moguće je upisati podatke za dvije industrijske lokalne jedinice, a izvještajne jedinice dužne su upotrebljavati onoliko pomoćnih obrazaca koliko im treba da ispune podatke za sve industrijske lokalne jedinice koje im je utvrdio DZS u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2008.

Svaki pomoćni obrazac u zaglavlju tablice 1. sadrži sljedeće identifikacijske podatke: 1. NAZIV IZVJEŠTAJNE JEDINICE i 2. PODACI ZA STATISTIČKU JEDINICU ZA KOJU SE ISPUNJAVA TABLICA 1.

1. NAZIV IZVJEŠTAJNE JEDINICE. Upisuje se skraćeni naziv iz zaglavlja glavnog obrasca IND-21/PRODCOM naveden pod 1) a) IME (tvrtka). Radi identifikacije podataka za industrijske lokalne jedinice, u slučaju nepredviđenog odvajanja pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/POM od glavnog obrasca IND-21/PRODCOM pri rukovanju, slanju i slično, od velike je važnosti da izvještajna jedinica upiše ovdje svoj skraćeni naziv, a ako to ne učini dužna je upisati nadležna područna jedinica za statistiku u županiji i upravnom tijelu Grada Zagreba nadležnom za poslove službene statistike.

2. PODACI ZA STATISTIČKU JEDINICU ZA KOJU SE ISPUNJAVA TABLICA 1. Upisuju se u zaglavlju tablice 1. identifikacijski podaci za industrijsku lokalnu jedinice za koju izvještajna jedinica iskazuje podatke u tablici 1. na isti način kao u zaglavlju tablice 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM.

a) ŽUPANIJA (naziv). Upisuje se naziv i redni broj županije u kojoj je fizički smještena industrijska lokalna jedinica za koju se ispunjavaju podaci u tablici 1., a sastoji se od dvoznamenkaste brojčane oznake Županije ili Grada Zagreba (brojčane oznake od 01 do 21), a brojčanu oznaku 30 treba upisati za industrijske lokalne jedinice koje su fizički smještene na zakonom utvrđenom području Slobodnih zona RH jer čine posebnu regionalnu cjelinu prema kriterijima EU-a i ne smije se pridružiti nijednoj administrativno-teritorijalnoj jedinici/županiji. Lista naziva i brojčanog označavanja županija (regija) u PRODCOM istraživanju za 2008. nalazi se u Dodatku 2. ovih statističkih standarda.

b) INDUSTRIJSKA LOKALNA JEDINICA (naziv). Upisuje se naziv industrijske lokalne jedinice iz službenih evidencija, a ako službeni naziv nije utvrđen treba upisati interni naziv iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2008. (npr. pogon, tvornica i slično). Informaciju o internom nazivu industrijskih lokalnih jedinica izvještajnoj jedinici daje nadležan ured državne uprave u županiji – ured za statistiku iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2008. ili ga sam upisuje.

C. UPUTE ZA ISPUNJAVANJE TABLICE 1. U IND-21/PRODCOM I IND-21/PRODCOM/POM

Obrazac IND-21/PRODCOM isto kao pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM sadrži samo jednu tablicu:

Tablica 1. MOGUĆA I OSTVARENA PROIZVODNJA TE PRODAJA PROIZVODA U 2008.

Tablicu 1. izvještajna jedinica ispunjava posebno za svaku statističku jedinicu – industrijsku lokalnu jedinicu utvrđenu Adresarom IND-21/PRODCOM za 2008., na glavnom obrascu IND-21/PRODCOM (za prve dvije industrijske lokalne jedinice) i na pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM kada ima više od dvije industrijske lokalne jedinice. Podaci o industrijskoj proizvodnji ispunjavaju se na razini pojedinačnih proizvoda (i usluga) definiranih Nomenklaturom industrijskih proizvoda – NIP-om 2008. (Dodatak 3.) i prema uputama o iskazivanju podataka o industrijskoj proizvodnji u tablici 1. za PRODCOM istraživanje za 2008.

OPĆE UPUTE ZA ISKAZIVANJE PODATAKA O INDUSTRIJSKOJ PROIZVODNJI U TABLICI 1.

Svakoj izvještajnoj jedinici koja se bavila industrijskom proizvodnjom i nalazi se u Adresaru IND-21/ PRODCOM za 2009., DZS je utvrdio jednu ili više industrijskih lokalnih jedinica za koju treba u tablici 1. iskazati podatke o industrijskoj proizvodnji za 2008. Svi podaci o industrijskoj proizvodnji u IND-21/PRODCOM istraživanju za 2009. iskazuju se na razini pojedinačnih proizvoda iz NIP-a 2009. Izvještajne jedinice koje su dužne ispuniti obrazac IND-21/PRODCOM i eventualno IND-21/PRODCOM/ POM prije ispunjavanja podataka trebaju dobro proučiti NIP 2009. i u njemu naći sve proizvode koje su proizvodili tijekom 2009. jer je iskazivanje podataka o industrijskoj proizvodnji izvještajnih jedinica po pojedinačnim proizvodima iz NIP-a 2009. obvezatno. Izvještajne jedinice daju podatke o proizvodnji industrijskih proizvoda bez obzira na to jesu li oni rezultat njihove glavne ili sporedne djelatnosti ili se radi o pratećim proizvodima (nusproizvodima) ako za njih postoji posebna šifra u NIP-u 2009. (npr. otpaci, ostaci i slično).

S obzirom na to da je NIP 2009. izrađena kao hijerarhijska nomenklatura te obuhvaća sve industrijske proizvode, ne može se dogoditi da izvještajna jedinica ne može iskazati svoju proizvodnju prema detaljnim proizvodima iz NIP-a 2009. Ako se pojavi takav problem, izvještajna jedinica treba potražiti stručnu pomoć u nadležnom uredu državne uprave u županiji – uredu za statistiku (koji je izvještajnoj jedinici poslao obrazac) prije proizvoljnog upisivanja šifara iz NIP-a 2009. ili neupisivanja šifre proizvoda iz NIP-a. Ako se u razumnom roku od nadležne područne jedinice za statistiku u županiji i upravnom tijelu Grada Zagreba nadležnom za poslove službene statistike ne dobije odgovor ili ako se šifra proizvoda ne može naći, potrebno je neposredno kontaktirati sa Statistikom industrije i energije DZS-a.

POSEBNE UPUTE ZA ISKAZIVANJE PODATAKA O INDUSTRIJSKOJ PROIZVODNJI U TABLICI 1.

U PRODCOM istraživanju za 2009. upotrebljavaju se različiti koncepti proizvodnje za čije iskazivanje vrijede posebna pravila (šifriranje, vrednovanje i slično). Terminologija i definicije koje se navode u nastavku teksta u cijelosti su preuzete iz definicija koje su propisane za PRODCOM istraživanje EU-a. Kako bi se izbjeglo poistovjećivanje sa sličnim ili istim pojmovima koji u drugom kontekstu ne moraju imati isto značenje, uz hrvatski naziv vrsta proizvodnje navodi se u zagradi i njen izvorni engleski naziv. Izvještajna jedinica dužna ih je dobro proučiti (zajedno s općim i detaljnim uputama) prije ispunjavanja tablice 1. kako bi se izbjeglo pogrešno iskazivanje podataka o industrijskoj proizvodnji u PRODCOM istraživanju za 2009. po industrijskim lokalnim jedinicama koje su im utvrđene.

Proizvodnja odnosno prerada na temelju ugovora (Contract processing)

Proizvodnja odnosno prerada na temelju ugovora postoji kada industrijska lokalna jedinica u sastavu neke izvještajne jedinica na temelju ugovora s naručiteljem proizvodi odnosno prerađuje određene proizvode iz NIP-a 2009., a pritom upotrebljava sirovine (bez naplate/kupnje) koje su u vlasništvu naručitelja. Za ovu vrstu proizvodnje upotrebljava se pojam proizvodnja odnosno prerada na temelju ugovora. Industrijska lokalna jedinica – proizvođač, tj. ona koja je stvarno proizvela proizvode iz NIP-a 2009. iskazuje ovu vrstu proizvodnje industrijskih proizvoda za tuđi račun (stupac g) na isti način kao proizvodnju za vlastiti račun te iskazuje i sve ostale podatke prema obilježjima u stupcima tablice 1. gdje ima pojave. U tom slučaju u stupac c za vrstu proizvodnje treba upisati šifru 1, a u stupac j i l, umjesto stvarne vrijednosti prodanih proizvoda (ukupno/na inozemno tržište) iskazuje se vrijednost naknade (u tisućama kuna) koju je na temelju ugovora s naručiteljem dobila, tj. fakturirala industrijska lokalna jedinica – proizvođač odnosno izvještajna jedinica u čijem je sastavu.

Naručitelj (ugovorene) proizvodnje odnosno prerade (vlasnik proizvoda pod čijim se zaštitnim znakom proizvod prodaje na tržištu) ne iskazuje podatke jer nije predmet PRODCOM istraživanja za 2009., radi izbjegavanja dupliciteta na razini EU-a, posebno kada su proizvođač i naručitelj iz različitih država.

Za iskazivanju podataka o proizvodnji odnosno preradi na temelju ugovoru vrijedi pravilo da naručitelj (vlasnik proizvodnje) i industrijska lokalna jedinica, koja je proizvođač odnosno prerađivač naručenih proizvoda ili usluga iz NIP-a 2009., ne mogu pripadati istoj izvještajnoj jedinici jer proizvodnja odnosno prerada na temelju ugovora između dvije industrijske lokalne jedinice koje pripadaju istoj izvještajnoj jedinici nije moguća prema definicijama ovih PRODCOM statističkih standarda.

Industrijske usluge (Industrial services)

U IND-21/PRODCOM istraživanju za 2009. iskazuju se industrijski proizvodi i industrijske usluge. Pod pojmom industrijske usluge podrazumijevaju se usluge dorade, popravaka i održavanja te sastavljanja (montaže odnosno instaliranja) koje je izvršila industrijska lokalna jedinica neke izvještajne jedinice, a za koju je izdana posebna faktura. U pravilu, industrijske usluge iskazuju se po pojedinačnoj vrsti izvršene usluge iz NIP-a 2009., i to u fizičkim mjernim jedinicama – efektivnim satima odnosno tisućama efektivnih sati, osim dovršavanja tekstila (skupina 13.3 iz NKD-a 2007.), a vrijednost industrijskih usluga iskazuje se u tisućama kuna. Pravila iskazivanja podataka za određenu vrstu industrijske usluge u ovom istraživanju navode se u nastavku teksta.

Dorada (Treatment)

Proces dorade ne uključuje promjenu oblika određenog proizvoda iz NIP-a 2009. (za razliku od prerade) odnosno ne uzrokuje njegovu transformaciju u drugi proizvod iz NIP-a 2009. (npr. bojenje, bijeljenje, dovršavanje i tiskanje tekstila, pozlaćivanje, gradiranje, lakiranje i slično).

Dorada se prema pravilima PRODCOM istraživanja ne iskazuje ako se radi o dorađivanju proizvedenih proizvoda za vlastiti račun, osim dovršavanja tekstila (skupina 13.3 iz NKD-a 2007.). Dorada tekstila iskazuje se na isti način kao i proizvodnja proizvoda za vlastiti račun, dok se dorada tekstila za tuđi račun, tj. na temelju ugovora s naručiteljem iskazuje isto kao i proizvodnja odnosno prerada na temelju ugovora s naručiteljem. Ostalu doradu na temelju ugovora s naručiteljem (osim dorade tekstila) treba iskazati u mjernim jedinicama – efektivnim satima odnosno tisućama efektivnih sati prema NIP-u 2009., a za vrijednost dorade iskazati samo vrijednost izvršene usluge, tj. vrijednost naknade koju je industrijska lokalna jedinica odnosno izvještajna jedinica primila (ili obračunala) od naručitelja za izvršenu uslugu dorade.

Definicije i pravila za iskazivanju podataka prema vrsti dorade i subjektima uključenim u aranžmane dorađivanje:

– dorada/rafiniranje u kući (in-plant refining) jest dorađivanje industrijskih proizvoda koje je industrijska lokalna jedinica proizvela i doradila na vlastitim proizvodima. Smatra se dijelom njezine proizvodne djelatnosti (i ne zahtijeva poseban registarski broj), čak i u slučajevima kada se dorada/rafiniranje u kući obavljalo u drugoj industrijskoj lokalnoj jedinici iste izvještajne jedinice. Industrijska lokalna jedinica – proizvođač uvijek iskazuje (gotov) rafiniran proizvod prema NIP-u 2009. zajedno s njegovom ukupnom (bruto) vrijednosti prodaje (stupac k). Industrijska lokalna jedinica koja je izvršila doradu/rafiniranje (ako se radi o drugoj industrijskoj lokalnoj jedinici iste izvještajne jedinice) ništa ne iskazuje u PRODCOM istraživanju za 2009. Ako je industrijska lokalna jedinica, osim dorade/rafiniranja u »kući« (tj. na vlastitim proizvodima) obavljala i/ili doradu/rafiniranje na temelju ugovora s naručiteljem (za račun treće osobe), podatke o takvoj doradi/rafiniranju treba iskazati izdvojeno.

– dorada/rafiniranja za vlastiti račun (own-account refining) jest dorada proizvoda koje je industrijska lokalna jedinica ili neka druga jedinica iste izvještajne jedinice nabavila ili kupila (ne iz vlastite proizvodnje). Podatke o doradi/rafiniranju za vlastiti račun treba iskazati uvijek kada je poseban registracijski broj raspoloživ, a iskazuje ih samo ona industrijska lokalna jedinica koja je stvarno i izvršila posao dorade/rafiniranje. Vrijednost koja se iskazuje za industrijsku lokalnu jedinicu koja je izvršila uslugu dorade/rafiniranja je bruto (fakturirana) vrijednost, a za iskazivanje količina u fizičkim mjernim jedinicama u pravilu se upotrebljavaju efektivni sati odnosno tisuće efektivnih sati, osim za iskazivanje podataka o dovršavanju tekstila. Za iskazivanje usluge dovršavanja tekstila utvrđene su druge fizičke mjerne jedinice prema NIP-u 2009. i

– dorada/rafiniranje na temelju ugovora (contract refining work) smatra se dorada na proizvodima kojima je vlasnik naručitelj dorade/rafiniranja, tj. za tuđi račun. Podatke o doradi/rafiniranju na temelju ugovora s naručiteljem izvještajna jedinica treba iskazati pri industrijskoj lokalnoj jedinici koja je stvarno izvršila uslugu dorade/rafiniranja za tuđi račun odnosno pri rafineriji. Vrijednost usluge dorade/rafiniranja je ona vrijednost koju je naručitelj na temelju ugovora platio industrijskoj lokalnoj jedinici odnosno izvještajnoj jedinici u čijem je sastavu za izvršenu uslugu. Naručitelj dorade/rafiniranja za svoj dio izvještavanja treba iskazati ukupnu vrijednost i količinu rafiniranih proizvoda, osim u slučaju ako je kupio sirove proizvode za doradu/rafiniranje, a nije ih sam proizveo jer ih u tom slučaju ne smije iskazati. Za iskazivanje podataka o doradi/rafiniranju na temelju ugovora s naručiteljem se primjenjuje pravilo da naručitelj i industrijska lokalna jedinica koja je dorađivač/rafinerija ne mogu pripadati istoj izvještajnoj jedinici jer dorada odnosno rafiniranje na temelju ugovora između dvije industrijske lokalne jedinice koje pripadaju istoj izvještajnoj jedinici nije moguće prema definicijama ovih PRODCOM statističkih standarda.

Održavanje i popravci (Repairs and Maintenance)

Održavanje i popravci iskazuju se prema odgovarajućim šiframa iz NIP-a 2009. u fizičkim mjernim jedinicama – efektivnim satima odnosno tisućama efektivnih sati, a vrijednosno u tisućama kuna. Uvijek se iskazuje samo vrijednost izvršene usluge održavanje i popravaka odnosno ona vrijednost koja odgovara stvarno zaračunanim troškovima za izvršene usluge održavanja i popravka. Popravci i održavanja koji uključuju veće rekonstrukcije proizvoda treba iskazati kao proizvodnju. Ovdje se ne smiju iskazivati podaci o tekućem održavanju i popravcima strojeva i opreme koje obavlja izvještajna jedinica u vlastitim industrijskim lokalnim jedinicama ili se obavlja između industrijskih lokalnih jedinica iste izvještajne jedinice, kao ni tekuće popravke i održavanja koje industrijska lokalna jedinica obavlja na svojim vlastitim strojevima i opremi.

Sastavljanje (Assembly work)

Sastavljanje (montaža odnosno instaliranje) proizvoda obuhvaća rad na konstrukciji proizvoda sastavljanjem (montažom odnosno instalacijom) pojedinačnih dijelova (komponenti) u proizvod za koji ne postoji posebna šifra u NIP-u 2009.

Podaci o sastavljanju (montaži odnosno instaliranju) u fizičkim mjernim jedinicama ovdje se u pravilu iskazuju u efektivnim satima odnosno tisućama efektivnih sati. Međutim, razlikujemo dvije vrste radova na sastavljanju (montaži odnosno instaliranju) za koja vrijede sljedeća pravila:

– ako su ugrađeni dijelovi (komponente) nisu u cijelosti ili pretežno proizvedeni u industrijskoj lokalnoj jedinici koja je izvršila sastavljanje (montažu odnosno instaliranje), već u drugoj industrijskoj lokalnoj jedinici iste ili druge izvještajne jedinice (poslovnog subjekta), za izvršene radove treba iskazati samo podatak o vrijednosti rada utrošenog na sastavljanju (montaži odnosno instaliranju) pod odgovarajućom šifrom prema NIP-u 2009. pri onoj industrijskoj lokalnoj jedinici koja ih je izvršila. Vrijednost rada utrošenog na sastavljanju (montaži odnosno instaliranju) čine troškovi koji su zaračunani za taj rad (uklj. materijal koji je utrošen za sastavljanje/montažu/instaliranje) isključujući bilo koji zaračunan (naplaćen) porez na promet. Vrijednost rada utrošenog na sastavljanju (montaži odnosno instaliranju) ne uključuje vrijednost ugrađenih dijelova (komponenti) proizvedenih u industrijskoj lokalnoj jedinici u kojoj je sastavljanje (montaža odnosno instaliranje) izvedena.

– ako su ugrađeni dijelovi (komponente) u cijelosti ili pretežno proizvedeni u industrijskoj lokalnoj jedinici koja je izvršila sastavljanje (montažu odnosno instaliranje), vrijednosti rada utrošenog na sastavljanju (uključujući materijal koji je upotrijebljen za sastavljanje/montažu/ instaliranje) treba razmjerno dodati proizvodnoj vrijednosti tih dijelova (komponenata). Međutim, ako je to teško iskazati (npr. kod većih instalacija), radovi na sastavljanju (montaži odnosno instaliranju) mogu se iskazati pri industrijskoj lokalnoj jedinici koja ih je izvršila pod posebnim šiframa iz NIP-a 2009. za usluge sastavljanja (montaže odnosno instaliranja).

Neke industrijske usluge, razvrstane su prema NKD-u 2007. u neindustrijske usluge, npr. održavanje i popravak motornih vozila (područje G, razred 45.20), popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo (područje S, odjeljak 95), izdavačke djelatnosti uključujući izdavanje softvera (područje J, odjeljak 58), djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa (područje J, odjeljak 59), računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima (područje J, odjeljak 62) te informacijske uslužne djelatnosti uključujući obradu podataka (područje J, odjeljak 63) te nisu predmet istraživanja IND-21/PRODCOM-a za 2009.

DETALJNE UPUTE ZA ISKAZIVANJE PODATAKA O PROIZVODNJI U TABLICI 1.

Detaljne upute za iskazivanje podataka o industrijskoj proizvodnji u tablici 1. obrazaca IND-21/PRODCOM i IND-21/PRODCOM/POM daju se u nastavku teksta prema redoslijedu na obrascu (osim stupca c) te nazivima i oznakama stupaca u zaglavlju (obrnute) tablice 1. MOGUĆA I OSTVARENA PROIZVODNJA TE PRODAJA PROIZVODA U 2009., a ista je u oba obrasca. Sve podatke iskazuju izvještajne jedinice na razini svojih pojedinačnih industrijskih lokalnih jedinica, tj. za svaku industrijsku lokalnu jedinicu utvrđenu u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2009. treba ispuniti jednu tablicu 1.

Stupci a, b, d i e odnose se na identifikaciju proizvoda i mjernih jedinice industrijskih lokalnih jedinica, a za njihovo ispravno upisivanje (šifriranje) obvezno treba upotrebljavati NIP 2009.

U stupcima a i b upisuje se šifra (a) i naziv (b) proizvoda prema NIP-u 2009., za svaki pojedinačni proizvod (ili uslugu) iz NIP-a 2009. koji je proizvela industrijska lokalna jedinica tijekom 2009., a u stupcima d i e upisuje se naziv (d) i šifra (e) mjernih jedinica koje su navedene uz svaki pojedinačni proizvod u NIP-u 2009. (vodoravno, u istom retku).

Način upisivanja proizvoda i mjernih jedinice iz NIP-a 2009. u obrasce IND-21/PRODCOM (stupci a, b, d i e). Kada je u NIP-u 2009. pojedinačnom proizvodu utvrđena samo jedna mjerna jedinica, u stupce a i b upisuje se šifra i naziv proizvoda, a u stupce d i e naziv i šifra prve (1) jedinice mjere u jednome vodoravnom retku. Međutim, u slučajevima kada je u NIP-u 2009. za jedan te isti proizvod (šifru) utvrđena još jedna mjerna jedinica, u stupce a i b prepisuje se ista šifra i naziv proizvoda iz NIP-a 2009., u stupac d prepisuju se naziv druge mjerne jedinice iz NIP-a 2009., u stupac e za prvu mjernu navedenu u NIP-u 2009. treba upisati šifru 1, dok za drugu navedenu mjernu jedinicu treba upisati šifru 2.

Iskazivanje podataka po mjernim jedinicama u stupcima obrazaca IND-21/PRODCOM. Za prvu mjernu jedinicu nekog proizvoda iz NIP-a 2009. u stupcu c treba upisati šifru vrste proizvodnje i iskazati podatke u stupcima od f do j. U ostalim stupcima (od k i l) tablice 1. iskazuju se podaci samo ako je tih pojava bilo (izvoz) tijekom 2009. Za drugu mjernu jedinicu (prema redoslijedu navođenja u NIP-u 2009.) ne iskazuju se podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji (stupac f) i vrijednosti prodaje proizvoda u tisućama kuna (stupac k) jer su isti za obje mjerne jedinice.

U stupcu c upisuje se šifra za vrstu proizvodnje koju je obavljala industrijska lokalna jedinica u 2009., i čiji je rezultat proizvodnja proizvoda iz NIP-a 2009. upisanim u stupcima a, b, d i e tablice 1. Ako je industrijska lokalna jedinica proizvela proizvod iz NIP-a 2009. za vlastiti račun upisuje se šifra 0, a ako ga je proizvela ili preradila za tuđi račun, tj. na temelju ugovora s naručiteljem koji je vlasnik tih proizvoda (i za njihovu proizvodnju odnosno preradu je isporučio sirovine) upisuje se šifra 1. Treba napomenuti da su već prethodno objašnjeni (vidi »posebne upute za iskazivanje podataka u tablici 1.«) način i pravila za iskazivanje podataka prema vrsti proizvodnje u stupcima od g do l tablice 1. i kriteriji za njihovo određivanje, dok se za iskazivanje podataka u stupcu f u nastavku teksta daju posebna objašnjenja (vidi »dopunske upute za iskazivanje podataka u stupcu f«).

U stupcima f i g iskazuju se podaci o proizvodnji proizvoda iz NIP-a 2009. koji je proizvela industrijska lokalna jedinica tijekom 2009.bez obzira na to je li se proizvodnja obavljala za vlastiti račun ili za tuđi račun na temelju ugovora s naručiteljem. U stupcu f iskazuju se podaci o maksimalno mogućoj količini proizvodnje pojedinačnih proizvoda iz NIP-a 2009., samo za prvu mjernu jedinicu navedenu u NIP-u 2009. (ako je u stupcu e šifra 1). Dodatna objašnjenja za iskazivanja podataka o maksimalno mogućoj količini proizvodnje daju se u posebnom dijelu ovih standarda (vidi »dopunske upute za iskazivanje podataka u stupcu f«) radi specifičnosti i složenosti ove materije.

U stupcu g iskazuju se ukupno proizvedene količine (gotovih) proizvoda za sve mjerne jedinice navedene u NIP-u 2009. bez obzira na to jesu li proizvedeni proizvodi (ili usluge) namijenjeni prodaji, daljnjoj preradi u istoj industrijskoj lokalnoj jedinici ili drugim industrijskim lokalnim jedinicama iste izvještajne jedinice (pravne osobe ili obrtnici) ili izvozu i bez obzira na vrstu proizvodnje koja se obavljala u lokalnoj jedinici za vlastiti ili tuđi račun.

Podatke o proizvedenim količinama gotovih proizvoda za industrijske lokalne jedinice izvještajna jedinica uzima iz knjigovodstvenih evidencija, npr. knjiga koju vode skladišta gotove robe i poluproizvoda ili, ako postoji, iz evidencija industrijske lokalne jedinice (pogona) koja taj proizvod ili poluproizvod proizvodi. Kad se u industrijskoj lokalnoj jedinici odnosno izvještajnoj jedinici ne evidentira proizvodnja u nekoj mjernoj jedinici koja je utvrđena NIP-om 2009., izvještajna jedinica dužna je izvršiti potrebno preračunavanje. Koeficijente za preračunavanje mjernih jedinica treba ustanoviti uz pomoć tehničkih ili tehnoloških stručnjaka u industrijskoj lokalnoj jedinici odnosno izvještajnoj jedinici koja iskazuje podatke. Koeficijente treba sačuvati i stalno se njima koristiti pri iskazivanju statističkih podataka o industrijskoj proizvodnji izvještajne jedinice. Ako nastupi promjena asortimana artikala unutar proizvoda definiranog NIP-om 2009., treba izračunati novi koeficijent i naznačiti dokad je stari koeficijent vrijedio, odnosno otkad vrijedi novi koeficijent. Ako jedan proizvod iz NIP-a 2009. sadrži nekoliko artikala koje je proizvela neka industrijska lokalna jedinica ili ako su velike promjene u količini i asortimanu tih proizvoda ili su im različiti koeficijenti pretvorbe, treba odrediti koeficijente pretvorbe za svaki artikl i svaki artikl posebno preračunati te proračunani zbroj upisati pod traženom mjernom jedinicom.

Treba ponoviti da se pod pojmom gotov proizvod, u smislu ovih statističkih standarda, smatra svaki proizvod naveden u NIP-u 2009. koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajući stupanj prerade ili dorade tako da je u NIP-u 2009. naveden pod posebnom šifrom i nazivom. Količine neispravnih proizvoda (»škart») ne smatraju se gotovim proizvodima.

U stupcu h iskazuju se količine proizvoda utrošene za daljnju proizvodnju u poduzeću odnosno sa stanovišta izvještajne jedinice. Ovdje treba iskazati sve količine proizvoda industrijske lokalne jedinice koji su se dalje prerađivali ili obrađivali u istoj industrijskoj lokalnoj jedinici ili u drugim industrijskim lokalnim jedinicama istog poduzeća odnosno izvještajne jedinice i tim se postupcima pretvorili u novi proizvod naveden pod posebnom šifrom i nazivom u NIP-u 2009. Drugim riječima, treba iskazati sve količine proizvedenih proizvoda industrijske lokalne jedinice koje su utrošene za daljnju proizvodnju u toj istoj industrijskoj lokalnoj jedinici ili količine koje je ista industrijska lokalna jedinica isporučila drugim industrijskim lokalnim jedinicama istog poduzeća odnosno izvještajne jedinice za daljnju proizvodnju ili preradu (interne isporuke). Ovdje se ne smiju iskazati količine proizvoda namijenjene daljnjoj proizvodnji ili preradi koje su dobivene od drugih industrijskih lokalnih jedinica iste izvještajne jedinice (interni primici/isporuke) ili su ih nabavili drugi poslovni subjekti ili na tržištu te količine proizvoda koje je proizvela industrijska lokalna jedinica radi investicija u vlastiti fiksni kapital ili fiksni kapital izvještajne jedinice u čijem je sastavu.

U stupcima i i j iskazuje se ukupna količina prodanih proizvoda iz NIP-a 2009. u količinama (stupac i) za sve mjerne jedinice navedene u NIP-u 2009. za određeni proizvod te vrijednosno (stupac j) u tisućama kuna, ali samo za prvu mjernu jedinicu određenog proizvoda navedenu u NIP-u 2009.

Količine (u stupcu i) i vrijednosti (u stupcu j) prodanih proizvoda obuhvaćaju ukupne količine i vrijednosti prodanih pojedinačnih proizvoda iz NIP-a 2009. koje je industrijska lokalna jedinica proizvela radi prodaje (s gledišta poduzeća odnosno izvještajne jedinice) drugom poslovnom subjektu na domaćem ili inozemnom tržištu, tj. za izvoz. Podaci o ukupno prodanim količinama i vrijednostima vlastito proizvedenih proizvoda iz NIP-a 2009. izvještajna jedinica treba iskazati u industrijskoj lokalnoj jedinici koja ih je i proizvela ako su namijenjene prodaji trećim osobama ili kada ih je isporučila izvještajnoj jedinici u čijem je sastavu s namjenom prodaje trećim osobama. Podatke o ukupno prodanim količinama i vrijednostima treba iskazati bez obzira na vrstu proizvodnje koja se obavljala odnosno bez obzira na to je li se obavljala za vlastiti račun (kada je izvještajna jedinica vlasnik proizvoda) ili za tuđi račun odnosno na temelju ugovora s naručiteljem (kada je on vlasnik proizvoda za čiju je proizvodnju isporučio sirovine), ali se njihova vrijednost obračunava i iskazuje po posebnom obračunu. U količine i vrijednosti prodanih proizvoda također treba uključiti i količine prodanih gotovih proizvoda u vlastitim prodavaonicama industrijske lokalne jedinice ili drugim jedinicama iste izvještajne jedinice, iznajmljene vlastito proizvedene proizvode ili proizvode dane u zakup trećim osobama (izvan poduzeća odnosno izvještajne jedinice).

U stupcima i i j ne smiju se iskazati količine i vrijednosti gotovih proizvoda iz NIP-a 2009. koje je industrijska lokalna jedinica isporučila drugim industrijskim lokalnim jedinicama iste izvještajne jedinice (pravne osobe ili obrtnici) namijenjene daljnjoj proizvodnji i preradi (te podatke treba iskazati u stupcu h). Drugim riječima, ovdje će se iskazati samo one ukupne količine i vrijednosti proizvoda (ili usluga) iz NIP-a 2009. koje je proizvela industrijska lokalna jedinica, a za koje je izvještajna jedinica izdala fakturu.

Obračun vrijednosti prodanih proizvoda (stupac j) iz NIP-a 2009. odnosno ukupne vrijednosti vlastito proizvedenih prodanih proizvoda (ili usluga) tijekom 2009. izvještajna jedinica treba iskazati za svoje industrijske lokalne jedinice na temelju prodajnih cijena prethodno izvršenog rada koje su fakturirane tijekom 2009. ili bi se mogle fakturirati tijekom 2009. U vrijednost prodanih proizvoda obvezatno treba uključiti troškove pakiranja proizvoda i kada su zaračunani (naplaćeni) posebno, a troškove otpreme samo onda kada nisu naplaćeni odvojeno. Obračun vrijednosti proizvedenih proizvoda iz NIP-a 2009. koje je izvještajna jedinica iznajmila ili dala u zakup (npr. računalna oprema, telefonske instalacije, strojevi za pranje rublja i slično) treba iskazati po cijenama koje se za iste proizvode mogu postići na tržištu u istoj izvještajnoj godini (procijenjena vrijednosti prodaje).

U obračun vrijednost prodanih proizvoda ne smije se uključiti zaračunan (naplaćeni) porez na promet i potrošnju (PDV i trošarine), troškovi otpreme kada su odvojeno naplaćeni, niti popusti potrošačima, ali treba uključiti subvencije za proizvod ako ih je dobio proizvođač. Drugim riječima, vrijednost prodanih količina gotovih proizvoda dobiva se na temelju cijene proizvođača.

U stupcima k i l iskazuje se prodaja proizvoda iz NIP-a 2009. u inozemstvo, tj. izvan granice RH, i to u količinama (stupac k) za sve fizičke mjerne jedinice navedene u NIP-u 2009. za određeni proizvod i vrijednosno (stupac l) u tisućama kuna, ali samo za prvu mjernu jedinicu navedenu u NIP-u 2009. za određeni proizvod. Pravila iskazivanja i obračuna vrijednosti su isti kao i za iskazivanje podataka o ukupnim količinama i vrijednostima prodanih proizvoda (u stupcima i i j) s time da se vrijednost prodanih proizvoda na inozemno tržište treba obračunati na osnovi isporuke na hrvatskoj granici, tj. vrijednosti izvoza na osnovi pariteta fob (free on board). Prodaja u inozemstvo dio je ukupno prodanih proizvoda industrijske lokalne jedinice neke izvještajne jedinice i u pravilu mora biti manja ili jednaka količinama i vrijednostima iskazanim u stupcima i i j jer ih se treba obračunavati na isti način.

U stupac k upisuju se samo količine prodanih proizvoda u inozemstvo (izvoz) odnosno vrijednost vlastito proizvedenih proizvoda tijekom 2009. koji su prodani u inozemstvo (izvoz) te je izdana faktura tijekom 2009. ili bi se faktura mogla izdati tijekom 2009.

U stupac l upisuju se samo vrijednosti prodanih proizvoda u inozemstvo (izvoz) odnosno vrijednost vlastito proizvedenih proizvoda tijekom 2009. koji su prodani u inozemstvo (izvoz) te je izdana faktura tijekom 2009. ili bi se faktura mogla izdati tijekom 2009.

U zadnjem retku s preštampanom šifrom 0000000009 upisuje se Ukupna vrijednost prodaje industrijske lokalne jedinice kao zbroj pojedinačnih vrijednosti prodanih proizvoda iskazanih u stupcima j i l (kontrolni zbroj).

Izvještajne jedinice koje u svom sastavu imaju industrijske lokalne jedinice koje su se tijekom 2009. bavile brodogradnjom prema opisu NKD-a 2007. razreda 30.11 – Gradnja brodova i plutajućih objekata, dužne su ispuniti još i pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/30.11. Podaci o brodogradnji u tablici 1. pomoćnog obrasca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/30.11 sadržajno su povezani s podacima o brodogradnji u tablici 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM i/ili pomoćnih obrasca IND-21/PRODCOM/POM, a upute za ispunjavanje pomoćnog obrasca za brodogradnju IND-21/ PRODCOM/30.11 su u nastavku ovih statističkih standarda (IV. dio) te na poleđini tog obrasca.

DOPUNSKE UPUTE ZA ISKAZIVANJE MAKSIMALNO MOGUĆE PROIZVODNJE (stupac f)

Objašnjenje za iskazivanje podataka u stupcu f tablice 1. nije dano redoslijedom pojavljivanja u tablici 1. jer predstavlja posebnu cjelinu. U stupcu f iskazuju se podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu) svakog pojedinačnog proizvoda iz NIP-a 2009. koji je industrijska lokalna jedinica proizvela u tijeku 2009. Podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu) svih proizvoda iz NIP-a 2009. iskazuju se samo za prvu (1) mjernu jedinicu navedenu u NIP-u 2009., osim za proizvode koji se u prvoj mjernoj jedinici iskazuju u efektivnim satima odnosno tisućama efektivnih sati (sve industrijske usluge, osim dorade tekstila).

Pod pojmom maksimalno moguće količine proizvodnje odnosno kapaciteta nekog proizvoda iz NIP-a 2009. podrazumijeva se maksimalno moguća količinu tog proizvoda koju je bilo moguće proizvesti pri punom korištenju instaliranih strojeva i uređaja te s punom zaposlenošću (,tj. pokrivenošću svih radnih mjesta odgovarajućim zaposlenicima) s maksimalnim mogućim tehničkim i radnim učincima te normalnim intenzitetom rada u okviru mogućeg fonda radnog vremena tijekom 2009. definiranog maksimalnim prinosom industrijske lokalne jedinice, a ne maksimalnim prinosom po jedinici proizvodnje određenog proizvoda iz NIP-a 2009.

Za izračunavanje podataka o maksimalno mogućoj količini proizvodnje odnosno kapaciteta nekog proizvoda iz NIP-a 2009. (stupac f) prethodno treba ustanoviti maksimalni fond radnog vremena i maksimalno mogući učinak kapaciteta, izražen u vremenskim jedinicama.

– Maksimalni fond radnog vremena kapaciteta odnosno moguće vrijeme za rad kapaciteta (elemenata proizvodnje) u 2009. utvrđeno je na temelju mogućeg broja smjena i mogućeg broja (dana) rada kapaciteta tijekom 2009. i određeno je projektom za dani kapacitet. Podatke o mogućem broju smjena i mogućem broju (dana) rada kapaciteta treba uzeti iz projekta za uporabu kapaciteta kojim bi se ostvario maksimalni prinos kapaciteta. Iznimno, ako prema projektu nije poznat mogući broj smjena i mogući broj (dana) rada kapaciteta ili se u dužem razdoblju ostvaruje veći broj smjena i (dana) rada kapaciteta, kao mogući broj smjena i mogućeg broja (dana) rada kapaciteta treba uzeti broj koji je karakterističan (uobičajen) za rad tog kapaciteta u dužem razdoblju u RH. Ako taj podatak izvještajna jedinica ne može doznati od Gospodarske komore RH odnosno Obrtničke komore RH, treba se konzultirati s područnom statističkom službom.

Za kapacitete koji prerađuju sirovine (npr. industrija hrane i pića) ili prerađuju proizvode (npr. industrija hrane i pića, proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda i slično), čiji je obujam prerade odnosno proizvodnje uvjetovan sezonom, mogući fond radnog vremena kapaciteta, a time i moguća proizvodnja proizvoda na tom kapacitetu ograničeni su trajanjem uobičajene sezone prerade odnosno proizvodnje.

U maksimalni fond radnog vremena kapaciteta odnosno mogućeg vremena za rad kapaciteta ne obračunava se vrijeme u kojem je kapacitet stajao u tijekom 2009. radi državnih blagdana i neradnih dana, remonta strojeva i uređaja (samo minimalno potrebno vrijeme za obavljanje remonta) ako nije radio tijekom 2009. jer još nisu bili instalirani strojevi i uređaji ili su bili izbačeni iz dalje upotrebe. Međutim, prekidi rada zbog dnevnih stanki za odmor te pripremno i završno radno vrijeme ulaze u obračun mogućeg vremena rada kapaciteta samo ako je projektom predviđeno.

– Maksimalno mogući učinak kapaciteta odnosno maksimalnu količinu proizvoda u jednom satu treba utvrditi prije pristupanja izračunavanju maksimalno mogućeg kapaciteta. Maksimalna količina proizvoda u jednom satu utvrđuje se na temelju ocjene stručnjaka, a izbor vremenske jedinice – jedan sat uzet je iz praktičnih razloga. Pri tom utvrđivanju, osobito treba obratiti pozornost na: tehničku i ekonomsku zastarjelost strojeva, vrstu i kakvoću materijala iz kojeg se izrađuju proizvodi, organizaciju procesa proizvodnje (uzima se pretpostavka dobre organizacije) i specifičnost tehničkog procesa.

Formula za izračunavanje maksimalno moguće količine proizvodnje proizvoda (kapacitet) prema ovim elementima:

Maksimalno moguće količine proizvodnje = maksimalno mogući fond radnog vremena (u satima) x maksimalno mogući učinak u jednom satu

Pri izračunavanju maksimalno mogućeg fonda radnog vremena kapaciteta za pojedine industrijske proizvode iz NIP-a 2009. treba uzeti u obzir sljedeće uvjete i okolnosti njihove proizvodnje:

– Kapaciteti koji mogu proizvoditi nekoliko vrsta proizvoda iz NIP-a 2009. Maksimalnu moguću proizvodnju takvih kapaciteta treba iskazati u količinama koje bi bilo moguće ostvariti kombinacijom proizvodnje tih proizvoda tijekom 2009. To znači da se maksimalno moguća proizvodnja tih kapaciteta ne izražava jednim proizvodom, već na temelju nekoliko proizvoda, tj. svi proizvodi terete maksimalno mogući kapacitet tijekom 2009. te se ukupni, maksimalno mogući fond radnog vremena u 2009. treba podijeliti prema strukturi ostvarene proizvodnje na tom kapacitetu odnosno mora se uvijek imati u vidu odnos ostvarene i moguće proizvodnje svih proizvoda iz NIP-a 2009. koji se proizvode s danim kapacitetom kako ne bi došlo do dvostrukog ili višestrukog iskazivanja kapaciteta.

– Kvaliteta i vrsta materijala koji se upotrebljava za proizvodnju proizvoda iz NIP-a 2009. (npr. vunena ili pamučna pređa ili pređa dobivena od mješavine). Ako se za proizvodnju nekog proizvoda upotrebljava različita kvaliteta ili vrsta materijala, npr. pređe, u pravilu će biti različiti kapacitet proizvodnje, npr. platna, iako će se proizvodnja obavljati na istim strojevima. Kapacitet proizvodnje platna može biti različit i kada se upotrebljava samo jedna vrsta pređe. npr. samo vunena pređa s istom numeracijom, ali različitom kvalitetom. Kapacitet će biti manji za nekvalitetnu pređu (koja često puca) nego za kvalitetnu pređu (koja ne puca). Ovaj problem javlja se u cjelokupnoj industrijskoj proizvodnji (posebno je karakteristično u proizvodnji alata).

– Proizvodi iz NIP-a 2009. s različitim stupnjevima obrade. U pravilu kapacitet nekog proizvoda određuju samo oni elementi koji sudjeluju u procesu njegove proizvodnje bez obzira na to predstavlja li proces linija, pogon ili tvornica. U industrijskim lokalnim jedinicama koje su tijekom 2009. proizvodile proizvode s različitim stupnjevima obrade (npr. proizvodnja furnira, šperploča i namještaja; proizvodnja celuloze i papira; proizvodnja čelika i valjanih proizvoda) kapacitet odnosno maksimalno moguća proizvodnja svakog takvog proizvoda određuje se na temelju čimbenika koji pripadaju ciklusu proizvodnje samo tog proizvoda. Tako se, npr. maksimalno moguća proizvodnja furnira određuje na temelju čimbenika industrijske lokalne jedinice (pogona) furnira, a maksimalno moguća proizvodnja šperploča određuje se na temelju čimbenika industrijske lokalne jedinice (pogona) za proizvodnju šperploča, tj. neovisno o veličini kapaciteta furnira koji je poluproizvod industrijske lokalne jedinice (pogona) i upotrebljavaju se za proizvodnju šperploča. S obzirom na to da su furnir i šperploče posebni proizvodi iz NIP-a 2009., za svaki od njih posebno se određuje kapacitet odnosno maksimalno moguća proizvodnja u stupcu f, tablici 1.

– Uska grla u proizvodnji. Maksimalno moguću proizvodnju (kapacitet) proizvoda iz NIP-a 2009. pri čijoj se proizvodnji u nekoj fazi proizvodnog procesa javljaju uska grla, određuje se na temelju kapaciteta uskog grla samo onda ako su grla dijelovi kapaciteta koji obavljaju najsloženije funkcije s obzirom na veličinu operacije i na teškoće izvršenja, a po svojoj vrijednosti su najvredniji dijelovi kapaciteta.

Pri izračunavanju maksimalno moguće količine proizvodnje (kapaciteta) nekog proizvoda iz NIP-a 2009. ne uzimaju se u obzir:

– Pričuve kapaciteta (postrojenja, zaposlenici) kojima je namjena da se u određenom trenutku uključe u proces proizvodnje kad iz procesa proizvodnje ispadne neki važan dio kapaciteta ili je projektom predviđena zamjena određenog dijela kapaciteta

– Čimbenici kao što su nestašica električne energije, sirovina i reprodukcijskog materijala i slično ili slaba prodaja proizvoda bez obzira na to djeluje li na obujam proizvodnje u duljem ili kraćem razdoblju ne smatraju se čimbenicima koji određuju maksimalno moguću proizvodnju (kapacitet). Međutim, ovi čimbenici utječu na stupanj uporabe kapaciteta s obzirom na to da utječu na obujam ostvarene proizvodnje, a na taj način i na njen odnos prema maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu).

Pri izračunavanju maksimalno moguće količine proizvodnje (kapaciteta) vrijedi opće pravilo da maksimalno moguće količine proizvoda iz NIP-a 2009. moraju biti veće od ukupno proizvedenih količina tih proizvoda jer svako povećanje ukupno proizvedenih proizvoda preko maksimalno mogućih količina proizvodnje tih proizvoda odnosno kapaciteta ide na štetu industrijske lokalne jedinice odnosno izvještajne jedinice. Ako ipak dođe do prekoračenja u podacima neke industrijske lokalne jedinice, izvještajna jedinica ih treba obrazložiti u popratnom dopisu.

ANKETA: TERET IZVJEŠTAVANJA

4. Tablica 2. MOLIMO DA NAVEDETE KOLIKO STE VREMENA UTROŠILI NA ISPUNJAVANJE OVOG IND-21/PRODCOM OBRASCA/OBRAZACA ZA VAŠU IZVJEŠTAJNU JEDINICU, IZRAŽENO U MINUTAMA

Ovdje se podaci iskazuju na razini cijele izvještajne jedince, a iskazati treba stvarno utrošeno vrijeme pri ispunjavanju kompletinog obrasca, tj osnovnog obrasca IND-21/PRODCOM, pomoćnog obrasca/obrazaca IND-21/PRODCOM/POM za sve lokalne jedinice u sastavu poduzeća te za pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/30.11 ako ga je ispunila izvještajna jedinica. Izvještajna jedinica treba iskazati stvarno utrošeno vrijeme za ispunjavanje obrasca u neprekidnom trajanju (bez eventualnih pauza), izraženo u minutama.

Drugim riječima, ako je izvještajna jedinica utrošila, npr. 3 sata i 15 minuta za ispunjavanje kompletnog sveska obrasca/obrazaca IND-21/PRODCOM, treba ih pretvoriti u minute,, tj. izračunati (3 x 60) + 15 = 195 minuta te upisati u predviđena polja:

minuta

(28)

Anketa je uvedena radi zahtjeva Eurostata (Statističkog ureda Europske unije) radi kontinuiranog utvrđivanja tereta izvještavanja koji PRODCOM istraživanje nameće izvještajnim jedinicama kako bi se predložile eventualnu mjere za njegovu simplifikaciju. Anketa se prema preporuci treba provesti za PRODCOM istraživanje za 2009. istovremeno u svim državama članicama EU-a i svim državama kandidatima za EU.

UPUTE ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA IND-21/PRODCOM/30.11

Za sve industrijske lokalne jedinice utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2009. koje su tijekom 2009. obavljale djelatnost brodogradnje prema opisu razreda 30.11 iz NKD-a 2007. Izvještajne jedinice koje su obavljale djelatnost brodogradnje dužne su ispuniti najmanje dva obrasca za potrebe provedbe PRODCOM istraživanja za 2009. Glavni obrazac IND-21/PRODCOM ispunjavaju za svoje industrijske lokalne jedinice prema općim, posebnim i detaljnim uputama (III. dio) te pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/30.11. Iz tog obrasca izvještajne jedinice prepisuju podatke o mogućoj i ukupno ostvarenoj proizvodnji objekata brodogradnje tijekom 2009. iskazanoj u uvjetno naturalnom izrazu za one industrijske lokalne jedinice koje su obavljale djelatnost brodogradnje tijekom 2009.

Naime, u glavnom obrascu IND-21/PRODCOM i/ili u pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM izvještajna jedinica iskazuje podatke o završenim objektima brodogradnje u 2009. u naturalnom izrazu za industrijske lokalne jedinice koje su im utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2009.bez obzira na to je li izrada objekata brodogradnje počela u 2009. ili u nekoj prethodnoj godini. Međutim, za obračun stupnja uporabe kapaciteta koji se izračunava na temelju ostvarene i moguće proizvodnje (kapaciteta) objekata brodogradnje potrebno je raspolagati podacima o rezultatima proizvodnje i mogućoj proizvodnji (kapacitetu) tih objekata brodogradnje samo za 2009. U tu svrhu izrađen je ovaj pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/30.111 (slično kao u Mjesečnom istraživanju o industrijskoj proizvodnji – pomoćni obrazac IND-1/KPS/M/30.11 za iskazivanje mjesečne proizvodnje brodogradnje) u kojem treba iskazati samo onaj obujam moguće i ukupno ostvarene proizvodnje objekata brodogradnje za 2009. koji je rezultat (mogućnost) postojećih čimbenika proizvodnje (zaposlenika i strojeva) tijekom 2009.

SADRŽAJ POMOĆNOG OBRASCA ZA BRODOGRADNJU IND-21/PRODCOM/30.11

Pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/30.11 sadrži: 1. Naziv izvještajne jedinice, 2. Sjedište: Županija, Grad/općina, Naselje (adresni podaci izvještajnih jedinica), 3. Naziv statističke jedinice (iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2009.) i 4. Tablicu 1. OSTVARENA I MOGUĆA PROIZVODNJA BRODOGRADNJE U 2009.

Podaci u točkama od 1. do 3. služe za jednoznačno utvrđivanje statističkih jedinica – industrijskih lokalnih jedinica za koje izvještajna jedinica iskazuje podatke, a ispunjavaju se na isti način kako je već objašnjeno za glavni obrazac IND-21/PRODCOM i pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM u III. dijelu ovih statističkih standarda.

Tablica 1. OSTVARENA I MOGUĆA PROIZVODNJA BRODOGRADNJE U 2009.

Podaci o proizvodnji brodogradnje u 2009. u uvjetno naturalnom izrazu iskazuju se prema NIP-u 2009. (stupci 1 do 3) na isti način kao i u tablici 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM i/ili IND-21/PRODCOM/POM. Izvještajna jedinica ispunjava podatke za svaku industrijsku lokalnu jedinicu utvrđenu u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2009. koja se bavila djelatnosti brodogradnje u 2009. i za koju je prethodno već ispunila glavni obrazac IND-21/PRODCOM i/ili pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM, ispunjava još jedan ili nekoliko pomoćnih obrazaca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/30.11.

U stupcu 8. iskazuju se podaci o ukupno ostvarenoj proizvodnji brodogradnje u uvjetno naturalnom izrazu, a preračunavaju se u uvjetno mjerilo prema postupku iz Statističkih standarda za Mjesečno istraživanje o industrijskoj proizvodnji i zaposlenim osobama (IND-1/KPS/M), točka D) Upute za ispunjavanje pomoćnog obrasca IND-1/KPS/M/30.11.[20]) U stupcu 9 pomoćnog obrasca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/30.11 podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji iskazuju se prema dopunskim uputama za iskazivanje maksimalno moguće proizvodnje odnosno stupca f, tablice 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM iz ovih statističkih standarda.

S obzirom na to da se za obračun kapaciteta brodogradnje upotrebljavaju samo podaci o mogućoj i ukupno ostvarenoj proizvodnji u uvjetno naturalnom izrazu koji su dobiveni na temelju pomoćnog obrasca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/30.11, u tablici 1. glavnog obrasca IND-21/ PRODCOM i/ili pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/POM nije potrebno iskazati i podatke o mogućoj proizvodnji (stupac f), već samo podatke o ukupno ostvarenoj proizvodnji brodogradnje (stupac g) jer se automatski preuzimaju iz ovoga pomoćnog obrasca.

ZAVRŠNE NAPOMENE

NIP 2009. izrađen je kao hijerarhijska nomenklatura te obuhvaća sve industrijske proizvode iz područja B, C i D (odjeljak 36) NKD-a 2007. odnosno odjeljaka djelatnosti od 05 do 36 NKD-a 2007., stoga nije vjerojatno da industrijska lokalna jedinica ne može iskazati svoju proizvodnju prema detaljnim proizvodima iz NIP-a 2009. Ako se pojavi takav problem, izvještajna jedinica treba potražiti stručnu pomoć statističara u nadležnom uredu državne uprave u županiji – uredu za statistiku (koji je izvještajnoj jedinici poslao obrazac) prije proizvoljnog upisivanja šifara iz NIP-a 2009. ili neupisivanja šifre proizvoda iz NIP-a. Ako se u razumnom roku od nadležne područne jedinice za statistiku u županiji i upravnom tijelu Grada Zagreba nadležnom za poslove službene statistike ne dobijete odgovor ili se šifra proizvoda ne može naći, potrebno je neposredno kontaktirati sa Statistikom industrije, energije i informatičkog društva DZS-a.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ovim Statističkim standardima za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM) za 2009. prestaju vrijediti Statistički standardi za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji u 2008. objavljeni u »Narodnim novinama«, br. 19 od 12. veljače 2009.

Statistički standardi za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji za 2009. (IND-21/PRODCOM), zajedno s obrascima za PRODCOM istraživanje, Listom naziva i brojčanog označavanja županija (lokaliteta) za PRODCOM istraživanje, Nomenklaturom industrijskih proizvoda – NIP 2009., koji se nalaze u Dodatku 1., Dodatku 2. i Dodatku 3. ovih statističkih standarda primjenjuju se osam dana nakon objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 954-02/09-01/162

Urbroj: 555-03-02-09-01

Zagreb, 29. prosinca 2009.

Ravnatelj mr. sc. Ivan Kovač, v. r.

DODATAK 1.

obrasci IND-21/PRODCOM, IND-21/PRODCOM/POM, IND-21/PRODCOM/30.1

DODATAK 2.

Lista naziva i brojčanog označavanja županija (lokaliteta) za PRODCOM istraživanje

Šifra	Naziv
01	Zagrebačka županija
02	Krapinsko-zagorska županija
03	Sisačko-moslavačka županija
04	Karlovačka županija
05	Varaždinska županija
06	Koprivničko-križevačka županija
07	Bjelovarsko-bilogorska županija
08	Primorsko-goranska županija
09	Ličko-senjska županija
10	Virovitičko-podravska županija
11	Požeško-slavonska županija
12	Brodsko-posavska županija
13	Zadarska županija
14	Osječko-baranjska županija
15	Šibensko-kninska županija
16	Vukovarsko-srijemska županija
17	Splitsko-dalmatinska županija
18	Istarska županija
19	Dubrovačko-neretvanska županija
20	Međimurska županija
21	Grad Zagreb
30	Slobodne zone Republike Hrvatske

Lista naziva i brojčanog označavanja županija (lokaliteta) za PRODCOM istraživanje za 2009. (u nastavku teksta: Lista) sadrži internu brojčanu oznaku za svaku županiju prema teritorijalnom ustroju RH (Zakon o područjima županija, gradova i općina u RH; »Narodne novine«, br. 10/97., 124/97., 68/98.). Upotrebljava se za ispunjavanje identifikacijskih podataka o statističkim jedinicama IND-21/PRODCOM istraživanja za 2009. u zaglavlju tablice 1. obrazaca IND-21/PRODCOM i IND-21/PRODCOM/POM odnosno za jednoznačno identificiranje obilježja lokaliteta industrijske lokalne jedinice za koju izvještajna jedinica iskazuje podatke.

U zaglavlju tablice 1. pod 2. PODACI ZA STATISTIČKU JEDINICU ZA KOJU SE ISPUNJAVA TABLICA 1. a) ŽUPANIJA (naziv) upisuje se naziv i redni broj županije, Grada Zagreba ili slobodne zone navedene u Listi, prema teritorijalnom smještaju odnosno lokaciji statističke jedinice – industrijske lokalne jedinice za koju izvještajna jedinica ispunjava podatke u tablici 1. Šifra se sastoji se od dvoznamenkaste brojčane oznake županija i Grada Zagreba (brojčane oznake od 01 do 21) te slobodnih zona (brojčana oznaka 30) koje u ovom istraživanju čine posebnu statističku jedinicu – industrijsku lokalnu jedinicu. Sve statističke jedinice – industrijske lokalne jedinice neke izvještajne jedinice koje su fizički smještene na nekom zakonom određenom području slobodnih zona ili njihovih dijelova smatraju se posebnom statističkom jedinicom – industrijskom lokalnom jedinicom (radi usklađivanja s kriterijima za regionalne statistike EU-a).

Područja »županija« odnose se na administrativno područje županija ili Grada Zagreba koje je ustanovljeno teritorijalnim ustrojem RH prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u RH (»Narodne novine«, br. 10/97., 124/97., 68/98.).

Područje »Slobodnih zona« odnosi se na posebna područja Republike Hrvatske regulirana Zakonom o slobodnim zonama Vlade RH (»Narodne novine«, br. 44/96.), Carinskim zakonom (»Narodne novine«, br. 78/99) i drugim relevantnim zakonima. U nastavku teksta objašnjene se samo osnovne zakonske definicije vezane uz slobodne zone. Slobodna zona je dio teritorija RH koji je posebno ograđen i označen i u njemu se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete prema Zakonu o slobodnim zonama Vlade RH (»Narodne novine«, br. 44/96.). Slobodna zona može biti osnovana na području morske luke, zračne luke, riječnog pristaništa, uz međunarodnu prometnicu te na drugom području na kojemu postoje uvjeti za rad zone, a može se sastojati od više odvojenih dijelova, ako su ispunjeni zakonom određeni uvjeti. U zoni je dozvoljeno obavljati proizvodnju, oplemenjivanje proizvoda, pružanje usluga i druge zakonom dozvoljene aktivnosti. Osnivači slobodne su domaće pravne osobe koje su od Vlade RH dobile koncesiju za osnivanje slobodne zone. Jedna zona može imati jednoga ili više osnivača. Korisnici slobodne zone mogu biti osnivači te druge domaće i strane pravne i fizičke osobe, koji gospodarsku djelatnost u zoni obavljaju na temelju ugovora s osnivačem zone.

Lista naziva i brojčanog označavanja županija (lokaliteta) izrađene je isključivo za prikupljanje, obradu i objavljivanje (diseminaciju) podataka PRODCOM istraživanja o industrijskoj proizvodnji za 2009.

DODATAK 3. NOMENKLATURA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA - NIP 2009.

[1]1) Uredba Komisije (EK) br. 912/2008 o implementaciji Uredbe Vijeća (EEK) br. 3924/91 o uvođenju istraživanja o industrijskoj proizvodnji Zajednice (OJ br. L 163/04. od 30. travnja 2008.)

[2]2) NIP 2008. kratica je za Nomenklaturu industrijskih proizvoda, verziju 2008. Prema NIP-u 2008. prikupljali su se podaci o industrijskoj proizvodnji za 2008. (NN, br. 19/09.). Usklađena je s verzijom PRODCOM Liste 2008. EU-a na razini pojedinačnih proizvoda, dok je nacionalno neznatno raščlanjena.

[3]3) Metodologija za godišnji izvještaj industrije (IND-21) za 1994. i 1995. (NN, br. 80/95).

[4]4) PRODCOM (COMmunity PRODuction) kratica je Istraživanja o industrijskoj proizvodnji Zajednice (Uredba Vijeća (EEK) br. 3924/91, OJ br. L374/91 od 31. prosinca 1991. Prva izvještajna godina za koju su prikupljeni PRODCOM podaci je 1993., a temeljila se na verziji PRODCOM Liste 1993.

[5]5) NIP 2007. kratica je za Nomenklaturu industrijskih proizvoda, verziju 2007. Usklađena je s verzijom PRODCOM Liste 2007. EU-a na razini pojedinačnih proizvoda, ali je nacionalno dodatno raščlanjena. Isto kao i PRODCOM Lista, povezana je preko tablica veza s CT-om 2007. (kratica za Carinsku tarifu RH, verziju 2007.).

[6]6) PRODCOM Lista 2009. (List of PRODucts of the European COMmmunity, 2009 Version) EU-a usklađena je s CN-om 2009 EU-a. PRODCOM Lista ažurira se godišnje isto kao i CN s kojim je povezana preko korespondentnih tablica veza, a donosi se Uredbom Komisije (EK).

[7]7) Uredba Komisije (EK) br. 912/2009 o implementaciji Uredbe Vijeća (EEK) br. 3924/91 o uvođenju istraživanja o industrijskoj proizvodnji Zajednice (OJ br. L 163/04 od 30. studenoga 2009.)

[8]8) CN 2009 kratica je za Kombiniranu nomenklaturu EU-a (Combined Nomenclature, 2009 version). CN 2009 usklađena je do šesteroznamenkaste brojčane oznake s HS-om 2007 UN-a. CN se ažurira svake godine, a upotrebljava se kao carinska tarifa EU-a i za statistiku vanjske trgovine EU-a.

[9]9) Carinska tarifa Republike Hrvatske (CT) usklađena je s CN-om EU-a do osmeroznamenkaste brojčane oznake. NIP 2009. usporediva je s CT-om za 2009. (NN, br. 124/08.) preko korespondentnih tablica veza, a CT 2009. s CN-om 2009 EU-a.

[10]10) NIP 1995. – Metodologija za godišnji izvještaj industrije (IND-21) za 1994. i 1995. (NN, br. 80/95.); NIP 1997. – Metodologija za godišnji izvještaj industrije (IND-21) za 1996. i 1997. (NN, br. 82/97.); NIP 1999. – Statistički standardi za godišnji izvještaj industrije (IND-21) od1998.do 2001. (NN, br. 60/99.); NIP 2008. – Statistički standardi za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM) za 2008. (NN, br. 8/03.); NIP 2003. – Statistički standardi za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM) za 2003. (NN, br. 3/04.); NIP 2004. – Statistički standardi za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM) za 2004. (NN, br. 17/05.), NIP 2005. – Statistički standardi za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM) za 2005. (NN, br.27/06.); NIP 2006. – Statistički standardi za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM) za 2006. (NN, br.15/07.) i NIP 2007. – Statistički standardi za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM) za 2007. (NN, br.19/08.)

[11]11) NKD 2007. ažurirana je verzija prvog NKD-a. Donesena je na temelju Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 98/94.) i Odluke o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 58/07. i 72/07.), stupila je na snagu u 2008., a obvezno se primjenjuje od 1. siječnja 2008. u službenoj statistici RH. NKD 2007. je izvedenica NACE-a, Rev. 2 EU-a i s njim je usklađena na svim razinama. Objavljena je u seriji Izvanrednih izdanja, DZS, Zagreb, ožujak 2008. U PRODCOM istraživanju za 2008. primjenjuje se prvi put.

[12]12) Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD-u 2007. (NN, br. 80/07.)

[13]13) Vrste statističkih jedinica definirane su Uredbom EU-a o jedinicama za promatranje i analizu proizvodnog sustava EU-a (Uredba Vijeća (EEK) br. 696/93). Integrirane su u cijelosti u Metodologiji za statističku primjenu NKD-a 2007. (NN, br. 102/07. i 123/08.).

[14]14) PRODCOM Lista 2008. EU-a verzija je koja se upotrebljava u godišnjem PRODCOM istraživanju za 2008., a usklađena je s CN-om 2008.

[15]15) Carinska tarifa Republike Hrvatske, verzija CT 2008. (NN, br. 124/07.) usklađena je s verzijom CN-a 2008 EU-a do osmeroznamenkaste brojčane oznake CT-a 2008.

[16]16) KPD 2008. kratica je za Klasifikaciju proizvoda po djelatnostima RH (NN, br. 128/08.), a predstavlja ažuriranu verziju KPD-a 2002. Usklađena je sa Statističkom klasifikacijom proizvoda po djelatnostima EU-a – CPA 2008, koja je u obvezatnoj primjeni u državama članicama EU-a od 1. siječnja 2008., a usklađena je sa Središnjom klasifikacijom proizvoda – CPC 2 (Central Product Classification Version 2) UN-a.

[17]17) NIPUM 2009. kratica je za Nomenklaturu industrijskih proizvoda za mjesečno istraživanje industrije, verziju 2009. Integralni je dio Statističkih standarda za Mjesečno istraživanje o industrijskoj proizvodnji i zaposlenim osobama (NN, br. 11/09.). Usklađena je s NIP-om 2008. na razini KPD-a 2008., a na razini proizvoda NIPUM-a 2009. preko korespondentnih tablica veza.

[18]18) NRMI 2008. kratica je za Nomenklaturu sirovina i materijala industrije, verziju 2008. Integralni je dio Statističkih standarda za Godišnje istraživanje o utrošku sirovina, materijala i energenata u industriji (NN, br. 60/09.). Usklađena je s NIP-om 2008. na razini proizvoda/sirovina iz KPD-a 2008. i zajedno čine output/input okvir.

[19]19) Naziv »županija« upotrebljava se u cijelom tekstu za označavanje teritorijalno-administrativnih obilježja statističkih jedinica umjesto nabrajanja njihovih posebnih naziva: županije, Grad Zagreb i područja Slobodnih zona RH, a upotrebljava se za utvrđivanje »regionalnog« obilježja industrijskih lokalnih jedinica prema ovim statističkim standardima.

[20]20) Statistički standardi za Mjesečno istraživanje o industrijskoj proizvodnji i zaposlenim osobama (IND-1/KPS/M) objavljeni su u »Narodnim novinama«, br. 11/09.

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_01_6_145.html