Broj: Gž 12/17

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga, predsjednika vijeća, Ivana Mikšića, člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić Marine Paulić i Dragana Katića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, P., kojeg zastupaju punomoćnici M. B. i D. J. B., diplomirani pravnici zaposleni u Hrvatskoj udruzi radničkih sindikata, protiv tuženika Izbornog odbora za izbor radničkog vijeća kod poslodavca J. d.d. C., C., kojeg zastupa zakonska zastupnica J. Š., predsjednica tuženika, radi poništenja izbora za radničko vijeće, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj P-2/2017-11 od 8. lipnja 2017., u sjednici održanoj 4. srpnja 2017.

 

p r e s u d i o   j e

 

              Žalba tužitelja odbija se kao neosnovana i potvrđuje presuda Županijskog suda u Rijeci broj P-2/2017-11 od 8. lipnja 2017.

 

Obrazloženje

 

              Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev kojim se traži da se ponište izbori za radničko vijeće trgovačkog društva J. d.d. C. održani 31. ožujka 2017.

 

              Protiv te presude tužitelj je podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

Tuženik je podnio odgovor na žalbu u kojem iznosi svoju ocjenu da ne postoje razlozi zbog kojih je žalba podnesena i predlaže odbiti istu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

 

Žalba je neosnovana.

 

Pobijana presuda ispitana je u granicama razloga navedenih u žalbi a i razloga na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, sukladno odredbi čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 – dalje: ZPP).

 

Predmetni tužbeni zahtjev kojim traži da se ponište izbori za radničko vijeće trgovačkog društva J. d.d. C. održani 31. ožujka 2017. tužitelj temelji na odredbi čl. 162. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14 - dalje: ZR) kojom je određeno da izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca ili kandidat za radničko vijeće, mogu u roku od 90 dana od dana objave konačnih rezultata izbora, od nadležnog suda zahtijevati da u slučaju teške povrede obveze iz ovoga Zakona o provođenju izbora za radničko vijeće, koja je utjecala na rezultate izbora, poništi provedene izbore, tvrdeći da je tuženik u provedbi i nadziranju glasovanja za izbore za radničko vijeće počinio teške povrede ZR-a te Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća (Narodne novine, broj 3/16 – dalje: Pravilnik), jer da je na dan izbora kod poslodavca bilo zaposleno 226 radnika, odnosno 224 radnika s pravom glasa, a da je u popisu birača bilo 205 radnika, da je tuženik propustio obavijestiti poslodavca o obvezi istoga za obavještavanje izbornog odbora u roku od 2 dana od promjena nastalih od dostave popisa radnika, a po službenoj dužnosti da nije ažurirao popis birača sukladno nastalim promjenama u razdoblju od konačnosti popisa do glasovanja, da tuženik nije tražio od poslodavca da se odluke i materijali objavljuju na svim oglasnim mjestima, te da liste kandidata nisu bile objavljene na propisani način.

 

              Odlučujući o tužbenom zahtjevu prvostupanjski sud je utvrdio da je 15. ožujka 2017. na 2. sjednici izborni odbor za provođenje izbora za radničko vijeće donio Odluku o mjestu i vremenu održavanja izbora za radničko vijeće, slijedom koje sjednice je 17. ožujka 2017. donesena Odluka o provođenju izbora za radničko vijeće, na način da je određeno da će radničko vijeće imati pet članova i pet zamjenika, da će glasovanje za izbor radničkog vijeća biti održano 31. ožujka 2017. u vremenu od 8,00 do 15,00 sati na pet glasačkih mjesta, na svakom u trajanju od jednog sata, koja odluka je istoga dana objavljena na oglasnim mjestima poslodavca i dostavljena poslodavcu; da je na zahtjev izbornog odbora od 20. ožujka 2017., poslodavac 22. ožujka 2017. izbornom odboru dostavio popis radnika u postupku izbora za radničko vijeće, te popis radnika koji su u radnom odnosu na dan izrade popisa koji su članovi upravnih i nadzornih tijela poslodavca ili su članovi njihovih obitelji ili su ovlašteni zastupati ga u odnosu na kod njega zaposlene; da je jedinstvena lista birača, s popisom od 208, odnosno 206 radnika s biračkim pravom, bila izvješena na oglasnoj ploči poslodavca, a da prigovora na popis birača do dana održavanja izbora nije bilo; da je na dan održavanja izbora za radničko vijeće 31. ožujka 2017. kod poslodavca J. d.d. C. bilo zaposleno 226 radnika, odnosno 224 radnika s biračkim pravom, a glasovanju organiziranom kao jedinstveno biračko mjesto sa pet glasačkih mjesta (K. od 8,00 do 9,00 sati, H. O. od 9,30 do 10,30 sati, H. K. od 11,00 do 12,00 sati, H. I. od 12,30 do 13,30 sati i Upravna zgrada od 14,00 do 15,00 sati), na koja su glasačka mjesta mogli pristupiti svi radnici, zavisno o njihovom izboru, pristupilo je 107 radnika, važećih glasačkih listića bilo je 106, nevažećih 1, te 109 neupotrijebljenih listića, što znači da je glasovalo više od jedne trećine radnika s biračkim pravom te da je lista kandidata tužitelja Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije (SIKD) dobila 50 glasova, a lista kandidata Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) dobila 56 glasova, slijedom čega su u novi saziv radničkog vijeća imenovani s liste tužitelja dva člana i dva zamjenika, a s liste STUH-a tri člana i tri zamjenika.

 

Na temelju tih utvrđenja, a polazeći od odredbe čl. 162. st. 1. ZR-a i odredaba čl. 11. i 12. Pravilnika, prvostupanjski sud je zaključio da s obzirom da je J. d.d. kao poslodavac bio dužan u rok u od tri dana od dana primitka zahtjeva predsjednika izbornog odbora dostaviti mu popis radnika koji su u radnom odnosu na dan izrade popisa, te da je u roku dva dana od nastale promjene u vidu zapošljavanja novih radnika, poslodavac propustio obavijestiti izborni odbor o promjenama nastalim nakon dostavljanja popisa radnika, nije postojala obveza uključivanja u postupak izbora članova radničkog vijeća i onih radnika koji su zasnovali radni odnos neposredno prije održavanja  izbora, pa da provođenje izbora za radničko vijeće na temelju popisa birača na koji nije bilo prigovora u propisanom roku bez obzira na promjene nastale u popisu birača do dana održavanja izbora ne predstavlja kršenje odredaba ZR-a već naprotiv da su izbori provedeni u skladu s odredbama ZR-a i Pravilnika.

 

Glede navedenog zaključivanja prvostupanjskog suda u žalbi se navodi da je u postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno da je izborni odbor utvrdio popis birača 22. ožujka 2017., utvrdivši da 206 radnika imaju biračko pravo, a da je na dan izbora 31. ožujka 2017., kod poslodavca bilo zaposleno 226 radnika, koji bi trebali imati biračko pravo, da poslodavac izbornom odboru nije po službenoj dužnosti dojavio činjenice novog zapošljavanja kako bi se ažurirao birački popis te da je poslodavac, nakon uočenog propusta, na dan izbora želio izbornom odboru dostaviti ažurirani popis, što izborni odbor nije prihvatio, pa da je stoga više radnika onemogućeno u ostvarivanju biračkog prava te da je suprotno zaključivanju prvostupanjskog suda izborni odbor povrijedio obvezu iz Zakona o radu utvrđivanjem nepotpunog popisa birača, a posebno odbijanjem njegova ažuriranja.

 

Osim navedenog u žalbi se ističe da prvostupanjski sud utvrđuje da su izbori kod poslodavca koji posluje na više lokacija međusobno udaljenih i po 10-ak min vožnje automobilom, organizirani sa jedinstvenim popisom birača istoga biračkog mjesta koje je imalo više "glasačkih" mjesta na kojima se glasovalo samo po sat vremena, ne nalazeći u navedenom povredu odredaba Zakona o radu o postupku izbora radničkog vijeća, a da se u obrazloženju presude ne navodi ništa o činjenici da se kod poslodavca radilo i u smjenama te da iz toga proizlazi da činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno i da razlozi navedeni u obrazloženju presude proturječe izreci.

 

Prema odredbi čl. 11. st. 1. Pravilnika poslodavac je dužan u roku od tri radna dana od dana primitka zahtjeva predsjednika izbornog odbora, dostaviti mu odvojeno popis radnika koji su u radnom odnosu na dan izrade popisa i koji su članovi njegovih upravnih i nadzornih tijela ili su članovi njihovih obitelji ili su ovlašteni da zastupati ga u odnosu na kod njega zaposlene radnike te popis ostalih radnika koji su u radnom odnosu na dan izrade popisa, a prema odredbi čl. 12. st. 2. Pravilnika poslodavac je dužan u roku od dva radna dana od nastale promjene, pisano obavijestiti izborni odbor o promjenama nastalim nakon dostavljanja popisa radnika, a izborni odbor je dužan po službenoj dužnosti brisati iz popisa birača radnika kojem je u razdoblju od konačnosti popisa birača do dana glasovanja za izbor radničkog vijeća prestao radni odnos i uvrstiti u taj popis radnika koji je u tom razdoblju zasnovao radni odnos.

Nije sporno da u konkretnom slučaju poslodavac nije postupio u skladu s potonjom odredbom Pravilnika te obavijestio izborni odbor o radnicima koji su u razdoblju od konačnosti popisa birača do dana glasovanja za izbor radničkog vijeća zasnovali radni odnos kako bi ih se moglo uvrstiti u taj popis, a što, suprotno zaključivanju prvostupanjskog suda predstavlja povredu obveze iz ZR-a o provođenju izbora za radničko vijeće.

 

Međutim, radnicima koji zbog tog propusta nisu uvršteni u popis birača nije omogućeno ostvarenje biračkog prava jer su to pravo radnici mogli ostvariti dolaskom na biračko mjesto i izražavanjem volje za glasovanje.

 

Ovo proizlazi iz sadržaja odredbe čl. 12. st. 6. Pravilnika prema kojoj se ispravljeni popis birača temeljem usvojenog prigovora na popis ili naknadne promjene ne mora objaviti na oglasnim mjestima poslodavca.

 

Prema utvrđenju prvostupanjskog suda samo dvojici od dvadeset radnika koje je trebalo naknadno upisati u popis birača onemogućeno je glasovanje. Preostalih osamnaest nije ni pokušalo ostvariti svoje biračko pravo, a na njihovo postupanje nije utjecala okolnost da naknadno nisu bili upisani u popis birača, jer se naknadne promjene nije trebalo objavljivati (čl. 12. st. 6. Pravilnika).

 

Okolnost da samo dvojici radnika nije bilo omogućeno glasovanje, međutim, nije utjecala na rezultat izbora, budući da je razlika u rezultatima glasovanja u korist liste kandidata STUH-a iznosila šest glasova.

 

Stoga ne postoji temeljna pretpostavka za poništenje izbora za radničko vijeće propisana odredbom čl. 162. st. 1. ZR-a.

 

Suprotno paušalnim žalbenim navodima u obrazloženju pobijane presude iznesene su činjenice i razlozi zbog kojih je sud ocijenio neosnovanom tužiteljevu tvrdnju da tuženik nije organizirao glasovanje po biračkim mjestima gdje se radi u smjenama na način koji dio radnika onemogućuje u glasovanje.

 

Stoga ne postoje žalbeni razlozi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a koji se obrazlažu tim navodima.

 

Pobijana presuda ispitana je i u granicama razloga na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a te je ustanovljeno da niti ti razlozi ne postoje.

 

Budući da je drugostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da su sporni izbori za radničko vijeće provedeni u skladu s odredbama ZR-a i Pravilnika, ali je pravilnom materijalnog prava trebalo jednako odlučiti, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 2. ZPP-a odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

 

Zagreb, 4. srpnja 2017.