Broj: Gž 20/17

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Mikšića, predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga, člana vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Marine Paulić i Dragana Katića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Samostalnog sindikata zaposlenika R. l., R., OIB: …, kojega zastupa punomoćnik M. R., odvjetnik u Z., protiv tuženika Izbornog odbora za provođenje izbora za Radničko vijeće L. R. d.d., R., kojega zastupa predsjednik R. S. i tuženika Radničko vijeće L. R. d.d., kojega zastupa punomoćnica A. Š., odvjetnica u Z., radi poništenja izbora za radničko vijeće, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj P-29/17-11 od 18. srpnja 2017., u sjednici od 19. rujna 2017.

 

p r e s u d i o   j e

 

I. Prihvaća se žalba tužitelja, preinačuje se presuda Županijskog suda u Zagrebu broj P-29/17-11 od 18. srpnja 2017. i sudi:

 

Poništavaju se izbori za Radničko vijeće L. R. d.d. održani 30. ožujka 2017.

 

Nalaže se tuženicima da tužitelju naknade troškove postupka u iznosu od 3.300,00 kn u roku od 8 dana.

 

II. Nalaže se tuženicima da tužitelju naknade trošak žalbe u iznosu od 1.250,00 kn u roku od 8 dana.

 

Obrazloženje

 

Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje izbora za Radničko vijeće L. R. d.d. održanih 30. ožujka 2017., kao i zahtjev za naknadu troškova postupka.

 

Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da ovaj sud prihvati žalbu, preinači prvostupanjsku presudu i tužbeni zahtjev prihvati  u cijelosti, uz dosudu troška postupka tužitelju.

 

U odgovoru na žalbu tuženik Radničko vijeće L. R. d.d. osporava žalbene navode i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.

 

Žalba je osnovana.

 

Predmet spora je zahtjev za poništenje izbora za Radničko vijeće L. R. d.d. održanih 30. ožujka 2017.

 

U postupku pred prvostupanjskim sudom je utvrđeno:

 

- da su dana 30. ožujka 2011. provedeni izbori za radničko vijeće L. R. d.d. na više biračkih mjesta i to: u upravnoj zgradi poslodavca u tzv. prostorijama koordinacije, prostorijama terminala B. u R., terminala Š. i terminala B.,

 

- da Izborni odbor nije imenovao biračke odbore za svako pojedino mjesto, već je glasovanje bilo organizirano na način da je jedan dio predstavnika Izbornog odbora provodio i nadzirao glasovanje u prostorijama koordinacije dok su drugi predstavnici (dva predstavnika) obilazili biračka mjesta na terminalima B. u R., Š. i B. te tamo provodili i nadzirali glasovanje s time da isti o glasovanju na tim biračkim mjestima nisu sastavljali zapisnike,

 

- da Izborni odbor prije glasovanja na biračkim mjestima na terminalima poslodavca, gdje se rad obavlja u smjenama, nije na oglasnim pločama poslodavca naznačio točno vrijeme početka i završetka glasovanja za svaku smjenu, već da su isti obavještavani o vremenu glasovanja telefonom odnosno usmeno od strane nadređenih radnika, kao i da nije bio izvješen popis birača za pojedina biračka mjesta,

 

- da su nakon  zatvaranja glasovanja predstavnici Izbornog odbora glasačke listiće sa svih biračkih mjesta dostavili u prostorije koordinacije,

 

- da su, nakon toga, članovi Izbornog odbora, listiće prebrojali te sastavili Zapisnik u kojem su evidentirani svi dani glasovi kao i broj nevažećih, neupotrebljenih i nedostajućih listića,

 

- da je Izborni odbor u Zapisniku o prethodnim rezultatima, koji podaci su u tom dijelu identični podacima navedenim u Zapisnik o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće od 10. travnja 2017., utvrdio da je glasovalo 440 radnika od ukupno 621 radnika upisanih na popisu birača, što čini više od jedne trećine radnika s pravom glasa, da je bilo pripremljeno 655 glasačka listića, da je nakon provedenih izbora važećih bilo 430, nevažećih 8, neupotrjebljenih 215 te da 2 listića nedostaju,

 

- da je Izborni odbor u Zapisniku o prethodnim rezultatima utvrdio da je na temelju važećih listića:

 

lista broj 1 (predlagatelj: LSS i NSZRL) dobila 223 glasa,

lista broj 2 (predlagatelj: SSZRL) dobila 115 glasova

lista broj 3 (predlagatelj: skupina radnika) dobila 92 glasova.

 

Iako je ocijenio da je Izborni odbor na navedeni način postupao protivno odredbama čl. 9. st. 4., čl. 7. st. 2. i 3. i čl. 12. st. 1. Pravilnika i time kršio odredbe o provođenju izbora za radničko vijeće, prvostupanjski sud zaključuje da ove postupovne povrede nisu utjecale na rezultate izbora i posljedično tome, primjenom odredbe čl. 162. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14 - dalje: ZR), tužbeni zahtjev ocjenjuje neosnovanim.

 

Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9. 11., 13., i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13 i 28/13 - dalje: ZPP) i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 365. st. 2. ZPP).

 

Postojanje žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka tužitelj temelji na tvrdnji o počinjenoj bitnoj povredi iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a sadržajno i o počinjenoj bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. ZPP.

 

Uz utvrđenje prvostupanjske presude o teškom kršenju odredbi čl. 9. st. 4., čl. 7. st. 2. i 3. Pravilnika pri provođenju izbora za radničko vijeće, tvrdnje revidenta o postupovnim povredama zbog proturječnosti i nedostataka u sadržaju presude, odnosno pogrešno izvedene ocjene dokaza, nisu o odlučnim činjenicama i kao takve nisu posebno razmatrane.

 

Prema odredbi čl. 162. st. 1. ZR radničko vijeće, izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca ili kandidat za radničko vijeće, mogu u roku od devedeset dana od dana objave konačnih rezultata izbora, od nadležnog suda zahtijevati da u slučaju teške povrede obveze iz toga Zakona o provođenju izbora za radničko vijeće, koja je utjecala na rezultate izbora, poništi provedene izbore.

 

U žalbenom stadiju postupka sporno je jesu li utvrđene povrede izbornog postupka utjecale na rezultate izbora.

 

Po ocjeni ovog suda po prvostupanjskom sudu utvrđene postupovne povrede utjecale su na rezultate izbora.

 

Prema odredbi čl. 7. st. 2. i 3. Pravilnika ako je rad organiziran u smjenama, a ne glasuje se tijekom čitave smjene, izborni odbor može odlučiti da se glasovanje obavi pri kraju jedne smjene i na početku iduće smjene, ali vrijeme glasovanja ne smije biti određeno kraće od jedne trećine trajanja svake smjene. U slučaju iz stavka 2. toga članka, izborni odbor dužan je, najmanje pet radnih dana prije dana glasovanja, objaviti na oglasnim mjestima poslodavca vrijeme početka i završetka glasovanja za svaku od smjena.

 

Prema utvrđenju prvostupanjskog suda izborni odbor nije postupio na način propisan odredbom čl. 7. st. 3. Pravilnika, već su na biračkim mjestima izvan upravne zgrade poslodavca, a na kojima se rad odvijao u smjenama, tek po dolasku dva člana Izbornog odbora radnici koji su tamo bili zatečeni, obavještavani o mogućnosti glasovanja u prisutnosti članova Izbornog odbora.

 

Odredbom čl. 9. st. 4. toč. 3. Pravilnika propisano je da je dužnost izbornog odbora imenovati biračke odbore ako se glasuje na dva ili više biračkih mjesta. Upravo ta odredba daje mogućnost da se provedu ostale odredbe Pravilnika, pa tako i odredba iz čl. 7. st. 2. Pravilnika o razdoblju i trajanju glasovanja kad se rad odvija u smjenama, a kako bi se osiguralo ostvarenje biračkog prava radnika.

 

Utvrđenje je prvostupanjskog suda da je Izborni odbor, između ostalog, prekršio odredbe čl. 9. st. 4. i čl. 7. st. 2. i 3. Pravilnika, dakle, upravo odredbe koje osiguravaju ostvarenje biračkog prava radnika.

 

Od ukupno 621 radnika upisanog na popisu birača glasovanju pristupilo 440 radnika, dakle, glasovanju nije pristupio 181 radnik. Razlika između dobivenih glasova pojedine liste manja je od 181, slijedom čega se nameće zaključak da je onemogućavanje ostvarenja biračkog prava svim radnicima utjecalo na rezultate izbora.

 

Stoga po ocjeni ovog suda, neovisno o tome što su se Sindikati dogovorili o glasovanju bez formiranja biračkih odbora kako je ono i provedeno, kršenjem odredbi čl. 9. st. 4. i čl. 7. st. 2. i 3. Pravilnika počinjena je teška povreda obveze iz Zakona o radu koja je utjecala na rezultate izbora.

 

Stoga je pravilnom primjenom materijalnog prava iz čl. 162. st. 1. ZR valjalo na temelju odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP preinačiti prvostupanjsku presudu i poništiti sporne izbore za radničko vijeće.

 

Tužitelj u cijelosti uspio je u sporu te mu je sukladno odredbi čl. 166. st. 2. ZPP na temelju odredbe čl. 154. st. 1. i 155. st. 1. ZPP i na temelju Tbr. 7. st. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12 - dalje: Tarifa) dosuđena jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak u visini od 200,00 bodova, što uvećano za PDV iznosi 2.500,00 kn. Dosuđene su mu i pristojbe na tužbu i presudu u ukupnom iznosu od 800,00 kn, ili ukupno 3.300,00 kn.

 

Tužitelju je na temelju odredbe čl. 154. st. 1. i 155. st. 1. ZPP i na temelju Tbr. 10. toč. 2. Tarife dosuđena nagrada za žalbu u visini od 60 bodova, što uvećano za PDV iznosi 750,00 kn. Dosuđena mu je i pristojba na žalbu u iznosu od 500,00 kn, ili ukupno 1.250,00 kn.

 

Zagreb, 19. rujna 2017.